sefa77 wrote:Pozdrav, zna li neko DOBROG advokata za carinske sporove u Sarajevu???
Naime, uvezao sam automobil u oktobru 2011, kupljen u Njemackoj od auto kuce, placena faktura bankovno iz Sarajeva "SWIFT", izvozna deklaracija, Eur1, cak sam i dobio porez nazad iz Njemacke, al nasa "objektivna" carina nije priznala nista od toga i prekrsila je clan 26. koji mene stiti jer je automobil placen fakturno, dobiven porez nazad i sva ostala prateca dokumentacija je 100000% ispravna, oni su mi lijepo sa 21.000KM digli carinsku osnovicu na 35.000KM, sto sam naravno odbio da potpisem i ulozio sam zalbu, koja je otisla u UINO itd, pa u Regionalnu ured u Banja Luku, onda je ova čundara od drzave nakon 3 mjeseca maltretiranja poslala Eur 1 na provjeru u Njemacku sto traje vise od godinu dana!! Nisu mi dozvolili da registrujem automobil, tako da dok taj Eur1 ne dodje iz Njemacke ja ne mogu voziti auto...
TREBA MI ADVOKAT, JER HOCU DA TUZIM CARINU, HALAL SVAKI DINAR ZA ADVOKATA, SAMO DA VRATIM SVE IZGUBLJENO U OVOM PROCESU I NAPLATIM OD OVE SLINAVE DRZAVE ONO STO SU ONI POKUSALI OTETI OD MENE!!!
Šta ćeš tražiti tužbenim zahtjevom, i od koga, kad ti je postupak još neokončan?
Učinio si sve apsolutno po pravilima, dobićeš pozitivan odgovor, tu nema dvojbe, izuzev ako ne postoje skrivene smetnje nastale prilikom ishođenja obrasca EUR1, ili se pravnik u UINO nepotrebno ne okuraži i odglumi "pametnjakovića"... Tek tada bi mogao ići sa tužbom za dokazivanje...
Propis nalaže da izvozna carinarnica odgovori na zahtjev za provjeru obrasca EUR1 u roku od 6 mjeseci, a ako nije, onda na ponovljen zahtjev u roku od 4 mjeseca. Ukoliko i tada ne odgovori, carinarnica koja je poslala upit ima pravo da odbije pravo na carinske preferencijale, i primjeni punu stopu za carinjenje.
Bilo bi dobro da ažuriraš špeditera da sačini upit carinarnici koja je poslala upit izvoznoj carinarnici sa zahtjevom za odgovor o stanju obrasca. Ukoliko je odgovor negativan, ukoliko posumnjate u vjerodostojnost, šaljite zahtjev izvoznoj carinarnici za odgovor o razlozima njihovog "nejavljanja", "neodgovaranja"...
Inače, razlozi koji mogu postojati kod naknadne provjere dokaza o porijeklu (EUR1, Izjava na fakturi), mogu biti:
- da pečat u rubrici 11 obrasca EUR1 ne odgovara, nije podudaran sa ranije dostavljenim pečatima,
- da se oznaka na robi ili ambalaži odnosi se na drugu robu,
- da nisu usaglašeni svi podaci sa EUR1 sa drugom pratećom dokumentacijom,
- da se uvoz robe se vrši iz države koja nije specifična za tu vrstu robe itd.
Ovo je dio propisa koji tretira preferencijalno porijeklo roba u trgovačkoj razmjeni između BiH i država EU, zaključen je Ugovorom, i smatra se međunarodnim, što mu daje snagu iznad domaćih zakona, posebno iznad kojekakvih samovoljnih i proizvoljnih odluka šefova CI (Izjava na fakturi...).
Zanima me i na šta si izjavio žalbu, neposredno nakon carinjenja? Pretpostavljam na pogrešnu primjenu člana 26. st. 1. ZOCP, i zanima me Rješenje na tvoju Žalbu. Da li si tražio komisijsko utvrđivanje vrijednosti robe za carinjenje?