KOALICIJOM ZA BOLJITAK
„Sječa“ direktora sarajevskih kulturnih institucija
KULTURNA SKUPŠTINSKA SMJENA KADROVA
Zastupnici vladajuće koalicije SDA i SDP-a u Skupštini Kantona Sarajevo odlučili su na svom posljednjem zasjedanju, 31. maja, napraviti malo „reda“ u oblasti kulture, po sistemu „nova vlast - nova nafaka“; četiri godišnja izvještaja o radu javnih kulturnih institucija nisu usvojena, što znači smjenu njihovih direktora i upravnih odbora; i dok ti direktori, zajedno sa članovima opozicionih stranaka, neusvajanje izvještaja nazivaju političkim „skidanjima glava“, vlast poručuje: ovo su pozitivne promjene
Burno je bilo na sjednici Skupštine Kantona Sarajevo 31. maja, koja je na kraju prekinuta zbog nedostatka kvoruma, i to zbog pitanja koje je u prethodnim skupštinskim sazivima obično predstavljalo „zadnju rupu na svirali“ - a to je kultura. Zbog međusobnih neslaganja sa (ne)usvajanjima izvještaja javnih institucija kulture, brojni skupštinski zastupnici napustili su sjednicu, ali tek nakon što četiri izvještaja o radu kulturnih institucija za prošlu godinu - Kamernog teatra 55, Sarajevskog ratnog teatra SARTR, Historijskog arhiva BiH i Collegium Artisticuma - nisu usvojena.
U PRAVOM TRENUTKU
Prema statutima na osnovu kojih djeluju javne kulturne ustanove u Sarajevskom kantonu, ukoliko Skupština ne usvoji njihove izvještaje o radu, to praktično znači smjenu direktora, kao i upravnih odbora tih institucija. U ovom slučaju, zanimljivo je da je Vlada KS prethodno jednoglasno usvojila sve izvještaje o radu ovih ustanova. Upravo zato je neusvajanje izvještaja od skupštinskih zastupnika prilično zateklo direktore četiri pomenute institucije, ali i predstavnike pojedinih stranaka opozicije, koji su taj potez zastupnika uglavnom protumačili kao otvorenu namjeru vladajuće koalicije SDA-SDP da na čelne pozicije u sarajevskim kulturnim ustanovama postavi „svoje“ kadrove.
„Vrlo je znakovito da je ista ta koalicija usvojila ove izvještaje, a onda su ih zastupnici tih stranaka obarali u Skupštini uzdržanim glasovima. U Statutu svake ustanove koji je ovjeren u Sudu stoji da se, ukoliko se ne usvoji izvještaj, direktor i Upravni odbor smjenjuju. Svi ti direktori nisu više direktori, šta god poslije bilo“, rekao je nakon prekida sjednice Besim Mehmedić, predsjednik Kluba zastupnika Stranke za BiH.
Svoje neslaganje sa neusvajanjem izvještaja izrazili su i Kenan Ademović, predsjednik Kluba SBB-a BiH, koji je u izjavi za Fenu konstatovao da je koalicija okupljena oko Platforme u Kantonu Sarajevo „na klimavim nogama“, dok je Nermin Pećanac, zastupnik SDU-a, također kazao kako ne želi učestvovati u „sječi direktora“.
Zlatko Topčić, direktor Kamernog teatra 55 čiji izvještaj nije usvojen, za naš list kaže da su, po njegovom mišljenju, u ovom slučaju presudile „klanovske igre, lobiranja i lični animoziteti“ više nego međustranački sukobi.
„Nezvanično mi je rečeno da su koalicioni partneri podijelili međusobno direktorske fotelje - ja bih ih prije nazvao šamrlicama, nego foteljama - i neusvajanje izvještaja o radu bio je najbrži put da se obore upravni odbori i direktori tih ustanova. Inače, predsjednik Upravnog odbora Kamernog teatra 55 je dr. Željko Ler, istaknuti dužnosnik SDP-a, čija stranačka pripadnost, eto, nije nikome smetala, pa je rušenje Upravnog odbora samo kolateralna šteta“, kaže Topčić.
Zanimljivo je da je Topčića u prvom mandatu na mjesto direktora Kamernog teatra postavio upravo SDP i to, kako sam Topčić kaže, „ne pitajući ga za stranačku pripadnost“. No, stvari su se sada očigledno promijenile i koalicijski partneri smatraju da je vrijeme za kadrovske promjene, odnosno smjene, uglavnom ne obraćajući baš previše pažnje na samo poslovanje kulturnih institucija i njihovu (ne)uspješnost u tom smislu. A trenutak za „čistku“ nije mogao biti pogodniji, s obzirom da su u većini ovih ustanova trenutno u toku konkursi za (re)izbor direktora.
„Nije problem da odstupim, ali izabran je nedostojanstven način i loš povod. A mi smo na nedavno održanoj konferenciji Stanje institucionalne kulture, na kojoj sam bio jedan od uvodničara, naivno insistirali na našoj autonomnosti i nezavisnosti od ideoloških i političkih uticaja! Odgovor smo dobili vrlo brzo, već sutradan, na sjednici Skupštine“, ističe Topčić.
MAKNI „NJIHOVE“ I UHLJEBI „NAŠE“
Sa minimalnih 18 glasova „za“, na Skupštini je usvojen godišnji izvještaj o radu teatarskog festivala MESS, i to u ponovljenom glasanju koje je zatražio poslanik SDA Elmedin Konaković. Zastupnik Naše stranke u Skupštini KS i stranački kolega direktora MESS-a Dine Mustafića, Peđa Kojović, uz dozu sarkazma komentira da je Mustafić „preživio“ glasanje jer „nije svako Dino Mustafić“, kako je to svojevremeno rekao Alija Izetbegović, a na Skupštini ga citirao Besim Mehmedić.
„Neupitno je da se na čelu mnogih državnih preduzeća i institucija nalaze neadekvatni ljudi i razumljivo je da se oni koji nisu radili dobro smijene. Ali ovdje se nije radilo o tome. Niko od poslanika nije iznio niti jednu primjedbu na rad Collegiuma i njegovog direktora Straje Krsmanovića, ali su u momentu glasanja - valjda zbog nekih neodložnih obaveza - morali izaći iz sale i izvještaj je dobio nedovoljnih 17 glasova“, navodi Kojović i dodaje: „Moja hipoteza da se ovdje ne radi o sklanjanju nekvalitetnih kako bi se doveli kvalitetni, da se dakle radi o političkim 'skidanjima glave', o micanju 'njihovih' kako bismo uhljebili 'naše', biće potvrđena i objavom imena ljudi koji će preuzeti ove funkcije.“
No, za razliku od Kojovića, koji tvrdi da je Heineken koalicija, bar na nivou Kantona Sarajevo, „mrtva“, Mustafić u razgovoru za „SB“ kaže da neusvajanje pojedinih izvještaja može u određenom smislu da izražava i „jasan politički stav“ sadašnje skupštinske većine o odnosu prethodne Vlade prema kulturi općenito, s obzirom da se radi o izvještajima za prošlu godinu.
„Bilo je i izvještaja ustanova čiji direktori niti su članovi neke stranke, niti su bliski političkim opcijama na vlasti, pa su ti izvještaji usvajani. S druge strane, većini direktora javnih ustanova je istekao mandat i oni su u procesu raspisivanja konkursa, tako da će smjena svakako biti“, kaže Mustafić.
Ne treba zanemariti činjenicu da je odbijanjem izvještaja skrenuta pažnja na, kako kaže Mustafić, „očajan položaj kulture“ u Kantonu Sarajevo: „Prije svega, mislim da je dobro da se izvještaji javnih ustanova, kao i svih drugih institucija koje se finansiraju iz budžeta Kantona, ne usvajaju samo forme radi, nego da se o njima diskutuje. To je jedinstvena prilika da se poslanici Skupštine upoznaju sa svim problemima u programskom i finansijskom poslovanju institucija koje finansiraju. S druge strane, žao mi je što je, kada je došla na red kultura i ovi izvještaji, Skupština sve vrijeme radila na rubu kvoruma i da su ta pitanja došla na sjednici kao svojevrsni zamor materijala.“
Kultura će, bez sumnje, biti jedna od važnijih tema i u narednim skupštinskim zasjedanjima i odlukama, prvenstveno zbog haotičnog stanja koje već godinama vlada u ovoj oblasti. Pri tome, kantonalni budžet za kulturu i sport je u protekle četiri godine radikalno umanjen, a brojni su poslanici u aktuelnom sazivu Skupštine KS koji dolaze iz sportskog, odnosno kulturnog miljea. Antagonizam je, nažalost, neizbježan, a tek rijetki optimisti još vjeruju da će na čelo javnih kulturnih institucija doći sposobni i kompetentni ljudi, umjesto onih stranački podobnih. Otvoreno je i pitanje finansiranja brojnih „nezavisnih“ kulturnih institucija i udruženja građana koja jednako kao i javne ustanove kulture svake godine dobijaju sredstva iz budžeta, ali za razliku od njih, nisu podložni revizijama svog rada u Vladi i Skupštini.
„Ja iza sebe imam rezultate. Egzaktni podaci govore da su ove godine otkako vodim Kamerni teatar 55 među najuspješnijim periodima u historiji ove kuće, što, dakako, ne pripisujem samo sebi. Ono što sam zatekao i ovo što ostavljam, razlikuje se kao nebo od zemlje. Mnogi umjetnici iz drugih teatara htjeli su da pređu u Kamerni, jer sam stvorio jednu pozitivnu atmosferu, bez drila i politikantstva, a to je uslov za svaki kreativni rad. Ali, sve te brojne međunarodne nagrade, kojih u ovom periodu imamo daleko više nego svi ostali bh. teatri zajedno, te silne turneje širom svijeta, sve te kultne predstave, pune sale i etabliranje Kamernog kao jednog od vodećih teatara u regionu... zar to nešto danas znači!? Sve te rezultate smo ostvarivali u potpunoj finansijskoj stabilnosti, iako smo i u prošloj godini dobili daleko najmanje sredstava za produkciju, pa smo morali zarađivati ono što su drugi sarajevski teatri primali iz budžeta“, naglašava Zlatko Topčić.
Ivica Šarić, ministar kulture i sporta KS
„LOGIČNO JE DA OPOZICIJA KRITIKUJE VLADAJUĆU KOALICIJU“
Normalno je da onaj ko osvoji vlast ima pravo da bira svoju ekipu i svoje kadrove, ali onda također mora i odgovarati za te svoje izbore, kaže za „SB“ Ivica Šarić, ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo.
„Logičan je stav opozicije da SDP i SDA prave 'čistku' među direktorima kulturnih institucija. Ono što su oni trebali uraditi dok su bili na vlasti - nisu uradili, pa sada kritikuju zašto to nije urađeno. Mogu samo reći da je ovo prvi put da su izvještaji iz oblasti kulture i sporta počeli detaljno da se komentiraju na Skupštini. Volio bih vjerovati da određene primjedbe i kritike skupštinskih zastupnika proizlaze iz stvarnog interesa za boljitak kulture i kvalitetniji rad kulturnih institucija. O tome bi se moglo dugo diskutirati. Sigurno je da ima ustanova kulture koje rade dobro i ostvaruju pozitivne poslovne rezultate, a ima i onih koje bi mogle raditi bolje“, kaže Šarić.
Ministar Šarić ne vidi ništa sporno u tome što skupštinski zastupnici nisu prihvatili izvještaje koje je kantonalna Vlada prethodno usvojila.
„Vlada je to uradila na način kako je rađeno prethodnih godina (po automatizmu, op.a.), a Skupština je vjerovatno željela promijeniti tu praksu. Mislim da je neka promjena u pozitivnom pravcu ipak nastala i da će se sada malo više početi razmišljati o načinu i kvalitetu rada svih institucija koje se finansiraju iz budžeta. Ostaje da vidimo da li će i u narednom periodu izvještaji iz oblasti kulture, ali i svih drugih resora, imati tako detaljne analize i diskusije na Skupštini“, zaključuje Šarić.
Inače, budžet za kulturu u 2007. godini iznosio je pet posto od ukupnog budžeta KS, a sada je to manje od tri posto i to je, prema Šarićevim riječima, najveći problem.