Forum Klix.ba

Evo klasican primjer:

Jaffa - obratite pažnju na hemijski sastav (boldirano) i koliko je hemije i emulgatora u tom proizvodu



ORANGE SASTOJCI

Voćni žele (šećer, glukozin sirup, sredstvo za želiranje (pektin), voćni sok od pomorandže (2%), regulator kiselosti (trinatrijum citrat), kiselina (limunska kiselina), konzervans (kalijum sorbat), prirodna aroma pomorandže), čokoladni preliv (šećer, kakao buter, kakao-prah sa redukovanim sadržajem kakao-maslaca, emulgatori E472c i E476), pšenično brašno, šećer, cela jaja, glukozin sirup, humektant (glicerol), biljno ulje, sredstva za dizanje testa (amonijum hidrogenkarbonat, natrijum hidrogenikarbonat), konzervans (kalijum sorbat).

ALERGEN INFO: Proizvod sadrži pšenično brašno (gluten) i cela jaja.
Čuvati na suvom i hladnom mestu, dalje od jake svetlosti. Upotrebljivo do datuma označenog na poklopcu.

Bosanski lokum s kokosom 150g



Bosanski lokum s kokosom 150g
Rok trajanja:10 Mjeseci
Orginalno upakovan, na hladnom i suhom mjestu

Infromacije o materijalima
koji uzrokuju alergiju
Naziv Da Ne
Jaja i proizvodi od jaja X
Mlijeko i laktoza X
Gluten X
Umjetne boje X
Dodatni konzervansi X
Dodatni MSG X
Bijeli luk X
Dodani kvasci i kvasni extrakti X
Lješnik X
Meso i proizvodi od mesa X
Zamjena za vegeterijance X
Zamjena za vege X

podaci sa oficjelnih stranica proizvodzaca...
x se nalazi ispod odgovora NE

Seko, ovo su kolaci iz garaze muceni nogom o kojima govoris

Starija_seka wrote: kvalitet se prodaje. socijala se ne prodaje. niko ti ne brani da jedes kolace zamucene u garazi koje je pregledao (navodno) veterinar. niko te ne tjera da jedes bajaderu. nemoj ni ti druge tjerati na bilo sta.

http://www.dessert.ba/domaci_kolaci.html

prijatno

Kvalitetno sam iščitao sve postove od otvaranja teme i mogu reći da je kao u svakoj slobodi mišljenja dosta za složiti se a Boga mi podosta za bacit...helem nekako mi se čini da prevladava opće mišljenje da je OK ono što je domaće kvalitetno i higijenski ispravno (provjereno) kad je hrana u pitanju a za ostale stvari ono što je ima upotrebni kvalitet ..ostalo vozdra nek je 100x domaće ...Sloboda trgovine je općepoznata i prihvaćena stvar u svijetu mada svaka normalna država(ekonomija)koristi dopuštene i dogovorene mehanizme vlastite zaštite...po meni još uvijek najpametniji i najisplativiji način zaštite jesu visoko i diferencirani porezi na luksuznu robu (akcize na alkohol,naftu ,cigarete itd ) a kad je hrana u pitanju mjere reciprociteta ....dakle po meni suština pitanja postavljenog na početku ove teme je u potpori razvoju domaće ekonomije ,otvaranju ili zadržavanju radnih mjesta itd...ne možemo podupirati strane proizvođače a kukati da nam političari ne valjaju jer nam ko biba ne otvaraju radna mjesta ...imao sam priliku razgovarati konkretno sa ljudima koji se bave businessom cigaretama ..situacija je otprilike ovakva:u BiH je od Dejtona do danas legalno (naglašavam ovo legalno) uvezeno cca 150 miliona kg cigareta od čega se procjenjuje da na uvoz otpada oko 90 miliona...najveći uvoznik u BiH godinama je TDR iz Hrvatske ..e sad dolazimo do poante priče ...godinama je u toj istoj Hrvatskoj postojala diferencirana akciza(trošarina ) na cigarete koja je za povlašteni TDR iznosila 5,60 odn 6,50 Kn a za sve potencijalne uvoznije 10,80 Kn (jasno je svima koliki je bio uvoz cigareta u Hrvatsku ..po informacijama do kojih sam došao iz BiH nijedna pakla cigareta nije izvezena baš ko da ovi naši prave cigarete od pilote umjesto duhana ) ...istovremeno porezi na cigarete u BiH su isti na domaće i na uvozne cigarete...da ne kukamo sad na rat i sve šta je ovu jadnu zemlju snašlo zadnjih 20tak godina ali je odmah jasno u kojoj su prednosti bili strani proizvođači ...dakle danas uvoznici cigareta u BiH plaćaju akcizu i PDV u iznosu od cca 1,80 KM za pkalu koja košta 2,5 KM (npr Ronhil) dok se u Hrvatskoj mora platiti akciza+PDV cca 14,5 Kn na paklu od 18 Kn ...14,5 Kn je oko 4 KM i jasno se vidi da je porez u Hrvatskoj veći od BiH za oko 2,2 KM ...e sad se vratimo na priču o uvozu cigareta u BiH ...90 miliona kg =4,5 mlrd paklica x 2 KM = 9 mlrd (9 milijardi velikih KM ) ....kraj poučne priče koja se ,vjerujem,može primjeniti na mnoge proizvode glasi : kad sad u ljetno doba krenete put Juga i truckate se tzv cestom i pazite da vam glava ne izleti na nekoj od okuka oko Jablaničkog jezera , kad u brzom luku preletite Neum baš ko da je šugav i stignete recimo u Makarsku ,naručite Franck kavicu i Janu , ponosmo izvadite kutiju Ronhila kupljenu u Konzumu (jer vam je ofirno tamo staviti neku našu a nema se ni kupit i da hoćete ) otpuhnite i prije nego pomislite da u mislima pomenete svu familiju aktuelne vlasti jerbo nam nisu napravili autodžadu ...razmislite da možda nismo popušili autoput svojim stavom prema domaćem proizvodu i da prostite "nabijanju guzova " gospodi iz susjedstva ...i da za kraj ...priča može biti poučna samo za one koji pljuju po domaćem a priori ...ostalima je odavno sve jasno ...

Easy rider wrote:Kvalitetno sam iščitao sve postove od otvaranja teme i mogu reći da je kao u svakoj slobodi mišljenja dosta za složiti se a Boga mi podosta za bacit...helem nekako mi se čini da prevladava opće mišljenje da je OK ono što je domaće kvalitetno i higijenski ispravno (provjereno) kad je hrana u pitanju a za ostale stvari ono što je ima upotrebni kvalitet ..ostalo vozdra nek je 100x domaće ...Sloboda trgovine je općepoznata i prihvaćena stvar u svijetu mada svaka normalna država(ekonomija)koristi dopuštene i dogovorene mehanizme vlastite zaštite...po meni još uvijek najpametniji i najisplativiji način zaštite jesu visoko i diferencirani porezi na luksuznu robu (akcize na alkohol,naftu ,cigarete itd ) a kad je hrana u pitanju mjere reciprociteta ....dakle po meni suština pitanja postavljenog na početku ove teme je u potpori razvoju domaće ekonomije ,otvaranju ili zadržavanju radnih mjesta itd...ne možemo podupirati strane proizvođače a kukati da nam političari ne valjaju jer nam ko biba ne otvaraju radna mjesta ...imao sam priliku razgovarati konkretno sa ljudima koji se bave businessom cigaretama ..situacija je otprilike ovakva:u BiH je od Dejtona do danas legalno (naglašavam ovo legalno) uvezeno cca 150 miliona kg cigareta od čega se procjenjuje da na uvoz otpada oko 90 miliona...najveći uvoznik u BiH godinama je TDR iz Hrvatske ..e sad dolazimo do poante priče ...godinama je u toj istoj Hrvatskoj postojala diferencirana akciza(trošarina ) na cigarete koja je za povlašteni TDR iznosila 5,60 odn 6,50 Kn a za sve potencijalne uvoznije 10,80 Kn (jasno je svima koliki je bio uvoz cigareta u Hrvatsku ..po informacijama do kojih sam došao iz BiH nijedna pakla cigareta nije izvezena baš ko da ovi naši prave cigarete od pilote umjesto duhana ) ...istovremeno porezi na cigarete u BiH su isti na domaće i na uvozne cigarete...da ne kukamo sad na rat i sve šta je ovu jadnu zemlju snašlo zadnjih 20tak godina ali je odmah jasno u kojoj su prednosti bili strani proizvođači ...dakle danas uvoznici cigareta u BiH plaćaju akcizu i PDV u iznosu od cca 1,80 KM za pkalu koja košta 2,5 KM (npr Ronhil) dok se u Hrvatskoj mora platiti akciza+PDV cca 14,5 Kn na paklu od 18 Kn ...14,5 Kn je oko 4 KM i jasno se vidi da je porez u Hrvatskoj veći od BiH za oko 2,2 KM ...e sad se vratimo na priču o uvozu cigareta u BiH ...90 miliona kg =4,5 mlrd paklica x 2 KM = 9 mlrd (9 milijardi velikih KM ) ....kraj poučne priče koja se ,vjerujem,može primjeniti na mnoge proizvode glasi : kad sad u ljetno doba krenete put Juga i truckate se tzv cestom i pazite da vam glava ne izleti na nekoj od okuka oko Jablaničkog jezera , kad u brzom luku preletite Neum baš ko da je šugav i stignete recimo u Makarsku ,naručite Franck kavicu i Janu , ponosmo izvadite kutiju Ronhila kupljenu u Konzumu (jer vam je ofirno tamo staviti neku našu a nema se ni kupit i da hoćete ) otpuhnite i prije nego pomislite da u mislima pomenete svu familiju aktuelne vlasti jerbo nam nisu napravili autodžadu ...razmislite da možda nismo popušili autoput svojim stavom prema domaćem proizvodu i da prostite "nabijanju guzova " gospodi iz susjedstva ...i da za kraj ...priča može biti poučna samo za one koji pljuju po domaćem a priori ...ostalima je odavno sve jasno ...

Bog ti dao svaki hajr i dobro

nedavno ja blizu granice HR i BiH i svratim na pumpu i kupio neku sitnicu kad covjek mi vraca kusur, ja pogledam kune!!!
Reko oprostite šta je ovo?
Kaže laf kusur!
Molim? rekao koja je ovo valuta, ja ovo ne razumijem, ne znam kakve su ovo pare!"!"!"
Kaze on meni pa u cemu je problem?
Reko lafe moj, u koj si ti zemlji????? Vrati mi u KM kusur u 5pfeninga,,,
svasta,,,
a ovo za cigarete 100% tacno...
Cak je TDS proglasena da ima extra super kvalitet u svijetu...

fixer wrote:Trudim se maksimalno da kupujem domace. Neke stvari jednostavno ne mogu, ali ne osjecam se dobro ako ne kupim domaci proizvod. Od mog novca barem 80 posto ode domacim.

Joj da nas ima ovakvih barem 1/2 miliona ojacali bi znatno.Svaka cast.

[quote="Mustafapasa"]Kako sam samo bio sinoc ponosan Bosanac na svoje proizvode
Moja korpa od sinoc







Sve je sasvim lijepo, i pakovanje i kvalitet i cijena i sve...
a sada, šta sam ja to kupio:

Klas brašno
Vispak Begova corba
Ovako Pureca sunka
Violeta toaletni papir
Sefo Krompir Pire SETI
Inmer Jogurt
Orangina 387sok
Sarajevski kiseljak
Bona sokovi
Milkos mlijeko
Bimal ulje jestivo
Jami Pizza

pa sad bih zamolio da mi neko kaze sta je od ovog nekvalitetno?

a od uvoznih samo 3, jer isti ne postoje kod nas:
Vocni jogurt
Kukuruz u tegli
Bekutan krema[/

Na povratku u DK narokao sam dvoja kolica domacih proizvoda u MIMSU.Gepek pun.Primjetio sam da to isto radi dosta nasih iz dijaspore.Zaista danas ima dosta nasih proizvoda za razliku od nekih 5-6 godina unazad koji su zaista dobrog kvaliteta.Nazalost samo mali dio toga mozemo naci u zemljama zapada . Svakako da se mijenja svijest naseg covjeka a i ovaj forum je dokaz tome.Ide polako al ide.

Toto wrote:

Meshtar wrote:
Ako je upakovan kao kajmak, onda su se baš potrudili.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/c ... kajmak.jpg

ama sta vam je
ko jede ambalazu ??

kompleksasi..., a evo i slike tog pakovanja feta sira

http://www.travnik-grad.com/mambots/con ... L.feta.jpg

cinjenica je da im internet nije jaca strana, ali zato beton mlijecne preradjevine imaju.

mekaba wrote:

fixer wrote:Trudim se maksimalno da kupujem domace. Neke stvari jednostavno ne mogu, ali ne osjecam se dobro ako ne kupim domaci proizvod. Od mog novca barem 80 posto ode domacim.

Joj da nas ima ovakvih barem 1/2 miliona ojacali bi znatno.Svaka cast.

Bit ce. Itekako imam obicaj da zavirujem ljudima u korpu. Prebrojim svaki put koliko je domace proizvodnje u njoj. Dajem sugestije, napadam, objasnjavam zasto je bolje domace, a nekima i platim nesto domace da se uvjere. Vec svi znaju da kad ja kupujem i castim, mora se uzeti domace.

The 51st State wrote:

Toto wrote:

Meshtar wrote:
Ako je upakovan kao kajmak, onda su se baš potrudili.

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/c ... kajmak.jpg

ama sta vam je
ko jede ambalazu ??

kompleksasi..., a evo i slike tog pakovanja feta sira

http://www.travnik-grad.com/mambots/con ... L.feta.jpg

cinjenica je da im internet nije jaca strana, ali zato beton mlijecne preradjevine imaju.

ZA prehrambene proizvode -a o njima je ovdje nejvise rijec- dizajn ambalaze je -za meni- na nekom od zadnjih mjesta, kao kriterij. Vaznije mi je kvalitet prehrambenog proizvoda, sastav, cijena. Isto mi je i sa namjestajem i garderobom.
Ta necu nosat na sebi onu kesu sto mi je kosulja dosla u njoj.

Svakako da je i dizajn jedan od vaznih elemeta, ali se mora razumjeti da u pocetnim fazama razvoja nekog biznisa najmanje ostane para -ili ih nema nikako- za investiciju u dizajn ambalaze i marketing. To je na zalost tako kod malih biznisa i to treba razumjeti.
A velikoje pitanje kakav je BiH dizajnerska industrija koja bi trebala da prati industriju. Ko se potpisuje ispod tih rjesenja.

Znam primjer moga prijatelja koji je razvijeo svoj biznis i muku je mucio da nadje kvalitetne dizajnere. Iz par stamparija je dobio takve ponude da je bilo ocitio da ih je radio neki tehnicki crtac, koji je znao nesto prelomit za stampu, a nije imo blage sa dizajnom. Krenuo je do lokalnih akademskih umjetnika. Njigove cijene su bile basnoslovne, nerazumljive i kao takve neprihvatljive, neki nisu htjeli ni neka idejna rjesenja da ponude nego su se palili na umjetnicka imena i brojeve izlozbi.
Bilo je i nekih prihvatljivih ponuda ali se ispostavilo da je stampa bila skupa za manje serije na koje se moralo u pocetku racunati.
Na karaju je spas dosao iz inostranstva gdje je zahvaljujuci internetu bila ogromna ponuda i jako prihvatljive cijene i sa time se ulazilo u kaklulacije.

Pozanti italijakski dijzajn nisu kreirali privrednici vec dizajneri i umjetnici. Tako da za nezadovoljavajuci dizajn nisau samo odgovroni poduzetnici.

ZA prehrambene proizvode -a o njima je ovdje nejvise rijec- dizajn ambalaze je -za meni- na nekom od zadnjih mjesta, kao kriterij. Vaznije mi je kvalitet prehrambenog proizvoda, sastav, cijena. Isto mi je i sa namjestajem i garderobom.
Ta necu nosat na sebi onu kesu sto mi je kosulja dosla u njoj.

Svakako da je i dizajn jedan od vaznih elemeta, ali se mora razumjeti da u pocetnim fazama razvoja nekog biznisa najmanje ostane para -ili ih nema nikako- za investiciju u dizajn ambalaze i marketing. To je na zalost tako kod malih biznisa i to treba razumjeti.
A velikoje pitanje kakav je BiH dizajnerska industrija koja bi trebala da prati industriju. Ko se potpisuje ispod tih rjesenja.

Znam primjer moga prijatelja koji je razvijeo svoj biznis i muku je mucio da nadje kvalitetne dizajnere. Iz par stamparija je dobio takve ponude da je bilo ocitio da ih je radio neki tehnicki crtac, koji je znao nesto prelomit za stampu, a nije imo blage sa dizajnom. Krenuo je do lokalnih akademskih umjetnika. Njigove cijene su bile basnoslovne, nerazumljive i kao takve neprihvatljive, neki nisu htjeli ni neka idejna rjesenja da ponude nego su se palili na umjetnicka imena i brojeve izlozbi.
Bilo je i nekih prihvatljivih ponuda ali se ispostavilo da je stampa bila skupa za manje serije na koje se moralo u pocetku racunati.
Na karaju je spas dosao iz inostranstva gdje je zahvaljujuci internetu bila ogromna ponuda i jako prihvatljive cijene i sa time se ulazilo u kaklulacije.

Pozanti italijakski dijzajn nisu kreirali privrednici vec dizajneri i umjetnici. Tako da za nezadovoljavajuci dizajn nisau samo odgovroni poduzetnici.

ima ih ali na kapaljku, nisu ni skupi toliko s obzirom da ovi koje ja poznajem skoro pa product dizajneri dodju, osim sto i taj vizuelni identitet kreiraju. ali da bi dosao do takvih likova potrebno je izmjenjati jedno 10 raubera koje si odlicno opisao.

e momci Bog vam dao svaki hajr gdje god se okrenuli. Ljubi brat

cini mi se povezanim:
http://danas.net.hr/svijet/page/2010/08/16/0285006.html

Srbe drma ekonomski patriotizam jos od vremena kad su se zaklinjali da ce past travu, pa im ta droga -kao sto vidimo- ne pomaze, ni u standardu, a bodme ni u nacionalnom smislu.
Ako im nije bilo problematicno sto su NIS kupi;i Risu, ZAtavu Italijani, Grci pokupovali banke, sariceva mafija pola Voojvodine i sve beogradske restrane: u cemu je sad problem, ako ce firmu kupit neko iz Hrvatske i Slovemnije. Bez obzira ko ce kupiti pomenute fabrike isti srbijanski radnici ce raditi u njima, mozda ce stranci prosiriti proizvodnju, jer je poraslo trziste prema Hrvatskoj, BiH, Sloveniji; zaposliti jos ljudi; strane firme urednije placaku poreze i doprinose nego domace firme, jer se boje da ih drzave ne oderu. Nase Balkanske drzave vise kradu same sebe nego njihova privrede, Srbijanska vlada - a i nasa- ne uplacuje dopsinose za penzije socijalu i zdravstvo vojnicima, drzavnim sluzbenicima itd; duzni su milijarde firmama u sopstvenom vlasnistvu.

Srbija moze biti jako dobar primjer kako je narodu potpuno svejedno hoce li vlasnik ZAstave u Kragujevu biti Srbin ili Italijan i kako nacional i ekonomski patriotizazm ne mora donijeti neki boljitak na licnom planu. Miskovic je najveci Srspki tajkun i kazu da je vlasnik pola Srbije, ali srbiji ne placa ni dinara poreza jes su sve njegove firme nalaze na Kipru. Svaki dinar profita kojeg Miskovic ostvari ode iz Srbije. Tako da je onim trgovcu koji radi u Miksovicevoj firmi svejedno ko je vlasnik firma, ako oni imaju radno mjesto i platu.

Novi vlasnici ce sigurno sacuvati uspjesne brendove kojih srbija ima u prehrambenoj industriji - jer je u tom segmentu Srpska privreda jako dobra. Tako da ce ljubitelji Jaffa keksa iz Crvenke i dalje jesti Jaffa biskvite.


Ako ce se govoriti jezikom ekonsomskog patriotizma JAFFa je tek manjim dijelom srpski. Jaffa biscuits rijeci nisu uopste srpske. Jaffa je izraelski brend i proizvodi od svjezih narandzi i limuna do sirupa kojih ima i u ovom biskvitu. Cokolada kojom je preliven biskvit ne raste u Srbiji, tako da je samo zito za bislvist srpsko. U jaffa progranu od tri proizvoda: naranca, limun, i visnja - samo je sirovina za visnju iz Srbije. ZAsto recino nema maline ikao je srbija jedan od najvecih proizvodjac maline na svijetu. Po ovim napuhanim kriterijima ekonomskog patriotizma srpski seljak koji priizvosi malinu ne bi nikad unuku trebao kupiti jaffa keks sa narancom i limunom. a i cokolada je uvozna.
Munchmallow takodje nije srbijanski brend. Ako se analizira kompletan prozividni program JAffa Crvenke skonatat ce se da je tek oko 1/3 sirovina iz Srbeije.
Tako da je ova paniku koju dizu po Srbiji najobicnija politicka prdimahovina primitivnih nacionalista koji su ionako svojim rezonima i politikom upropastili Srbiju.

Ja jako vomim jaffa biskvite i dan danas ih kupujem - preko bijela svijeta. Ne zato sto su srpski ili jevrejski vec samo zato sto su jako kvalitetni i sto ja volim taj brend i ukus - jer sam odrastao na njemu. Nastavicu ga kupovati sve dok nekog od nas dvoje ne bude, bez obzira ko ce biti vlasnik Crvenke. Jaffu kupujem zbog svoje guzice i ceifa a ne zbog vlasnika i njegova profita.

procito sam cijelu ovu temu i podrzavam kupovinu domacih proizvoda gdje god se to moze, voda, mlijeko, mlijecni proizvodi pa i pive i vino, i sta ja znam sta sve jos, prije nisam obraco paznju na to ali sam poceo mozda prije godinu - dvije,
ove godine sam npr bio u dubrovniku i setam stradunom sa sarajevskom kiselom u ruci, po uzoru na ove nase sa janom, to sam jedino mogao naci od BH proizvoda u dubrovniku, ali sam se osjecao pravo dobro s tom kiselom, i isto tako na exit-festu u novom sadu sam nasao nasa vina, sjedim u dunavskom parku i pijem ''kameno'' jest da je 0.75 i ko i poskupo je bilo al ajd, cejf je cejf, nase je nase,
a prije sam radio u jednom supermarketu, gazde su bili nasi domacini ali su imali dobre ugovore sa vindijom, radenskom, vipava vina, mljekara celje, fruktal i jos nekih tako slo-hrv proizvodjaca i oni su sami potencirali prodaju tih proizvoda, npr fruktal ima udarne pozicije i na akciji su neki od njih non stop ili vipava vina ili tako isto neki od tih ''njhovih'' mlijecnih proizvoda, posebno ozanceni... blablabla...znate kako to vec izgleda, tako da nije sve ni do kupca vec velika je stvar i u nasim trgovcima-prodavcima kojima je isto interes zarada i on ako ima ugovor sa fruktalom trudi se da proda fruktal a ne neki domaci, jer mu fruktal donosi vise zarade,
mislim da je osnovni problem u nasem mentalitetu ''brze zarade'' i niko ne razmislja na dugorocnom planu, sta i kako i kako ostavrit dobre poslovne rezultate u dugorocnom periodu i odrzat se na trzistu sto je duze moguce,
sve je daj mi danas-sutra a za godinu 'ebat ga bice kako bude.

kecher II wrote:procito sam cijelu ovu temu i podrzavam kupovinu domacih proizvoda gdje god se to moze, voda, mlijeko, mlijecni proizvodi pa i pive i vino, i sta ja znam sta sve jos, prije nisam obraco paznju na to ali sam poceo mozda prije godinu - dvije,
ove godine sam npr bio u dubrovniku i setam stradunom sa sarajevskom kiselom u ruci, po uzoru na ove nase sa janom, to sam jedino mogao naci od BH proizvoda u dubrovniku, ali sam se osjecao pravo dobro s tom kiselom, i isto tako na exit-festu u novom sadu sam nasao nasa vina, sjedim u dunavskom parku i pijem ''kameno'' jest da je 0.75 i ko i poskupo je bilo al ajd, cejf je cejf, nase je nase,a prije sam radio u jednom supermarketu, gazde su bili nasi domacini ali su imali dobre ugovore sa vindijom, radenskom, vipava vina, mljekara celje, fruktal i jos nekih tako slo-hrv proizvodjaca i oni su sami potencirali prodaju tih proizvoda, npr fruktal ima udarne pozicije i na akciji su neki od njih non stop ili vipava vina ili tako isto neki od tih ''njhovih'' mlijecnih proizvoda, posebno ozanceni... blablabla...znate kako to vec izgleda, tako da nije sve ni do kupca vec velika je stvar i u nasim trgovcima-prodavcima kojima je isto interes zarada i on ako ima ugovor sa fruktalom trudi se da proda fruktal a ne neki domaci, jer mu fruktal donosi vise zarade,
mislim da je osnovni problem u nasem mentalitetu ''brze zarade'' i niko ne razmislja na dugorocnom planu, sta i kako i kako ostavrit dobre poslovne rezultate u dugorocnom periodu i odrzat se na trzistu sto je duze moguce,
sve je daj mi danas-sutra a za godinu 'ebat ga bice kako bude.

svaka cast

OVO JE ONO O CEMU SE GOVORI

Bh. konzorcij dobio posao gradnje dionice Gorica - Drivuša
Nakon izvršenih evaulacija i računskih kontrola te nakon što je Federalna direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta, od Evropske investicijske banke (EIB) i ovlaštenog konsultanta dobila odobrenje, posao na izgradnji dionice autoputa Gorica-Drivuša, na koridoru 5-C, pripao je konzorciju bh. kompanija, potvrdio je Erdal Trhulj, direktor Federalne direkcije autocesta.
Foto: Arhiv
Foto: Arhiv
"Od devet ponuda kod četiri kompanije uočene su velike greške. Nakon svih potrebnih radnji sada je definitivno da je bh. konzorcij, čiji je nosilac projekta "Euro-Asfalt" iz Sarajeva, uz GP "Put", "Hidrogradnju" d.d. Sarajevo i ŽGP imao najbolju ponudu koja iznosi 23.996.710 eura. Iza njih, najbolju ponudu je dala slovenska kompanija SCT – 24.065.917 eura, a treća najpovoljnija je bila ponuda "Alpine Bau" iz Austrije, zajedno s "Koteksom iz Osijeka" čija je cijena bila 28.596.634 eura", kazao je Trhulj.

Sada, kada je izvjesno da su bh. kompanije dobile ovaj veliki posao, slijedi dalja procedura.

Federalna direkcija autocesta će već sutra poslati pismo prihvatanja, draft ugovora i zahtjev za dostavu bankovne garancije.

"Bh. konzorcij ima rok da najkasnije u narednih 28 dana dostavi bankovnu garanciju, nakon čega ćemo potpisati ugovor. Nakon toga, Federalna direkcija autocesta ima obavezu da ih uvede u posjed. S obzirom na to da je već ranije završen posao oko ekspropijacije zemljišta i dobijanja građevinske dozvole, realno je očekivati da već krajem septembra započnu radovi na ovoj dionici. Time je Direkcija ispunila obećanja kada je rekla da će tokom ljeta ove godine biti otvorena tri gradilišta", rekao je Erdal Trhulj, direktor Federalne direkcije autocesta, saopćeno je iz direkcije.

TOOOOOOOOO MAJSTOREEEEEEEEEEEE

Samo da vas podsjetim na nešto što se zove makroekonomski multiplikator.

Po ovome, za svaki domaći proizvod (ili investiciju) kupljen unutar jedne države, multiplicira se iznos vrijednosti tog proizvoda u BDP-u te države.

Na primjer: kupite drvenu stolicu proizvedenu u BiH, po cijeni od 100 KM. Čestitamo, povećali ste BDP Bosne i Hercegovine za 100 KM.
Međutim, ovdje ne prestaje pozitivan efekat. Određeni procenat ovog iznosa, se dodaje na BDP, jer će biti multipliciran kroz lanac vrijednosti te stolice. Dakle, ono što je trošak u proizvodnji te stolice, je i prihod onima koji dobavljaju robe i usluge koje čine vrijednost te iste stolice.

Ako je drvo 30% od vrijednosti stolice na BDP dodajemo 30% od 100 KM, jer smo od nekoga kupili drveta vrijednosti 30 KM po stolici. Znači sada imamo povećanje BDP-a za 130 KM. Recimo da radna snaga učestvuje sa 40%. Znači kalkulacija ide 100+30+40. BDP je skočio za 170 KM.
U kalkulaciju ulaze svi zavisni troškovi stolice koji su uračunati u cijenu (računovodstvo, struja, voda, šarafi, farba, prevoz...) i na isti način doprinose rastu BDP-a naše države.
Ovo se odnosi na prvi krug, a krugovi multiplikacije se nastavljaju. Proizvođač drveta od koga je proizvođač stolice kupio drvo isto tako multiplicira BDP na isti način. Prevoznik isto tako, računovodstvena agencija, država sa 17% PDV-a...

Na kraju je teško izmjeriti koliki je pozitivan efekat kupovine domaćeg proizvoda, ali je i površnom analizom ove vrste jasno da višestruko prevazilazi vrijednost samog proizvoda.

Znači, da godišnje svako od nas potroši bar 300 KM na domaće nasuprot stranih proizvoda, efekat bi bio nekoliko puta 300 KM. Pomnožite to sa brojem ljudi kojima uspijete objasniti ovaj koncept, i koji vas poslušaju i kupe domaći proizvod. Račun je više nego jasan, u korist domaćih proizvoda.

Kada kupite strani proizvod, većina ovog procesa se odvija u zemlji porijekla.

Dobro napisano, sad da i političari rade svoj dio posla da donesu ispravne zakone i propise po kojima bi djelovale državne institucije bilo bi odlično znao bih da dio poreza koji je namjenjen za obrazovanje, socijalu, razvoj, zaštitu,šume, vode, turizam, lječenje, naknade za prirodne štete i mnogo drugog namjenskog novca koji se po zakonu i propisima uplaćuje namjenski za te potrebe bi bio i upotrijebljen za iste i nebi morali oboljeli prositi ako im je potreban veći iznos za lječenje, takođe namirile bi se štete uslijed prirodnih nepogoda nastale iz fonda namjenjenog za to kao i dosta drugog bi bilo uredu pa bi i svi građani počeli osjećati potrebu da se ti fondovi pune, ovako kad se nenamjenski kriminalno troše prikuplena sredstva nenamjenskimalo je onih koji imaju ikakvu želju da svojim postupcima doprinose povećanju prinosa tih fondova izgledalo bi da smo mi velike budale koje obraćaju pažnju i imaju želju da svojim postupcima doprinose punjenju tih fondova a političari i razni državni službenici zloupotrebljavaju ta sredstva i netransparentno na kriminalan način ih troše nenamjenski.
Trebalo bi da međunarodna zajednica prvo sredi pitanje po osnovu prikupljanja sredstava po raznim osnovama na svim nivoima te da onemogući zloupotrebu istih uvodeći javnu i transparentnu kontrolu prikupljanja i potrošnje sredstava gdje će svaki građanin moći putem interneta u svakom trenutku vidjeti koliko se prikuplja i troši sredstava po svakom obliku. Tek tad će se moći reći da se počinje ići prema stvaranju stabilne i dobre države.

Samo da vas podsjetim na nešto što se zove makroekonomski multiplikator.

Korisnio podsjecanje. Medjutim, svarni zivot nije ekonomska teorije.
Ima li iko da podsjeti: sta nauka kaze o kupovnoj moci; kako se ona racuna i obracunava? To je druga strana medalje a i puno vaznije potrosacu.

Naslov teme je nespretno srocen, pa izgleda ko diktat nekog centralnog komiteta. Niko ne voli da mu se komanduje - jos za njegove pare, pa efekti -iance dobre zamisli-- se tope u kolateralnoj steti loseg naslova i marketinskog diletantizma.

Cak i laik iz makroekonomije zna vaznost kupovine domaceg. Ne treba mu da zna koliki je multiplikator. Ako je i mrva- zauhar je.
Meni u ovakvim kampanjama bacanja parola smeta sto bacaci podcjenjuju kupca, njegove potrebe interese, probleme.
Vecina naseg naroda je na ivici siromastva. Penzionisani doktori ekonsmsih nauka -cije naucne radove se citira u ovim kampanjama- nemaju para za platit racun iz vodovoda, a kamo li da kupuju kiselu vodu - o kojoj su se raspisali marketinski naturscici ili novinari lobisti koji rade na proviziju.

Mnogo veceg reklamnog efekta bi imala dobro smisljena akcija neke punionice vode nego bacanje parola. Recimo: da iskoriste ljetne zege i izdju na glavnu ulicu neke carsije i podjele 200 l svoje vode penzionerima da se osvjeze. Ali samo penzionerima: jer oni sigurnio nemaju za kisele vode i treba im osvjezenje -a ostali nek zarade i kupe - taman i San Pelegrino - ako imaju viska para ili snobizma. Ja sam siguran da bi djeca i unucad penzionera koji se osvjezio domacom vodom, iz domace reklamne akcije, domace firme radje kupio vodu bas tog proizvodjaca neko nekih drugih.

Toto wrote:Mnogo veceg reklamnog efekta bi imala dobro smisljena akcija neke punionice vode nego bacanje parola. Recimo: da iskoriste ljetne zege i izdju na glavnu ulicu neke carsije i podjele 200 l svoje vode penzionerima da se osvjeze. Ali samo penzionerima: jer oni sigurnio nemaju za kisele vode i treba im osvjezenje -a ostali nek zarade i kupe - taman i San Pelegrino - ako imaju viska para ili snobizma. Ja sam siguran da bi djeca i unucad penzionera koji se osvjezio domacom vodom, iz domace reklamne akcije, domace firme radje kupio vodu bas tog proizvodjaca neko nekih drugih.

kecher II wrote:mislim da je osnovni problem u nasem mentalitetu ''brze zarade'' i niko ne razmislja na dugorocnom planu, sta i kako i kako ostavrit dobre poslovne rezultate u dugorocnom periodu i odrzat se na trzistu sto je duze moguce,
sve je daj mi danas-sutra a za godinu 'ebat ga bice kako bude.

ovo je ono nako narodnim jezikom receno, ali u BiH nema strategije o dugorocnom razvoju i rastu, niti proizvodnje niti osvajanja trzista od strane domacih proizvodjaca,
mozemo mi pojedinacno iz nekih patriotskih poriva kupovat sarajevsku ili tuzlansku kiselu, ali slab je efekat dok drzava ne stane iza toga a i same kompanije tuzlasnke i sarajevske kisele vode sa dugorocnim planom rasta proizvodnje i osvajanja trzista raznim metodama pa i tom koju si ti spomenuo, to ostavlja pozitivan dojam i na penzionera, penzionerove unuke i djecu i njihove prijatelje i pokrece se lancana reakcija koristenja tog proizvoda.

PITANJE: Zar mislis da je moguce da su nasi proizvodi kvalitetni? Pa radije su ici na sigurno i kupiti uvozni!

dali ste se ikada zapitala kako to da "on" proizvodi i plus uvozi isti proizvod a jeftiniji je..? !u bh se uvozi sve i svasta, i jedan od najvecih mitova koji vlada medju rajom jeste da je uvozno bolje i kvalitetnije. otidji u njemacku i kupi milku pa ces vijdet koja je razlika izmedju te i ove sto kod nas dodje. bh nema zakone koje regulisu odredjene stavri, ovdje moze svako sve prodavat. sa druge strane bh ima dosta "losih" proizvoda u poredbi sa komsijama. npr komercijlane cokolade su jako lose, al zato bh ima vrhunska vina koja su nagradjivana na sajmovima u inostranstvu. a ovo oko vode fkt nekontam:S stavrno nekontam aju koja kupuje janu:D pored nasih voda strasno glupo:D