Kutak za ljubitelje matematike

[ellmichak]

[Dedo Hikmet]

Koje gluposti, sta vam je?

Tema rasprave- "Zašto ljudi mrze matematiku?"

Jesam li ja ljud? Jesam.
Imam li pravo reci zasto ne volim matematiku? Imam.
EDIT
Evo vidite i ovu anegdotu iznad.

Pa dobro jarane, skontali smo, matematika ti je dosadna, koliko puta trebas reci. A kad kazem gluposti, mislio sam vise na one tvoje odgovore nellingtonu na prvoj stranici.
@Hikmet: za angedotu
inace, kad si zavrsio matematiku, kojom oblasti se bavis i sta radis?

Nisam završio matematiku nego Fiziku na Uni Wien 1975, doktorirao iz kvantne elektrodinamike 1980, trenutno u penziji i na bračnom putovanju .

[north_1987]

Dajem instrukcije povoljno .. Djevojkama upola cijene!

[ellmichak]

evo jos jedan zadatak
putnik je presao 7|15 cijelog puta,ostalo mu je 8km vise nego sto je presao,koliki je put presao,zna li neko postavku i resenje

7x/15+7x/15+8=x => x=120

EDIT: lako mi je danasnjoj onladini, zadacu radit na forumu

[Kenan-Safvet]

Nisam završio matematiku nego Fiziku na Uni Wien 1975, doktorirao iz kvantne elektrodinamike 1980, trenutno u penziji i na bračnom putovanju .

oooooo postovanje
ja konto ovu sliku i nick ti onako stavio

[atko]

Respect za dedu hikmeta

Draganaaaaa.... nema zadacu na forum stavljatiiiiii

[Barcafan]

Moja kreditacija je ovdje nebitna i mislim da je i to jedan od razloga što se mnogi naučnici boje da ustvrde nešto što misle kako se ne bi diskreditovali u društvu, zato je većina naučnika koji su napravili velike preokrete u određenim naučnim oblastima proglašavana ludim pa tek sto godina nakon njihove smrti neko bi skontao kako su bili u pravu

Ako se vodiš kreditovanjem i diskreditovanjem u svojem naučnom radu onda sigurno nećeš daleko dogurati jer ćeš raditi samo onako kako od tebe ostatak "naučne elite" očekuje. Možda tu kao dobar primjer može da posluži Semir Osmanagić i visočke piramide, pritom ne ulazeći u personalnost Osmanagića i njegove stvarne motive i u to da li su tamo stvarno piramide ili ne, može se fino vidjeti kako ustvari u svakoj naučnoj oblasti postoji određena naučna elita koja se čvrsto drži temelja, teorija i aksioma, ne dovodeći ih u pitanje, slijepo ih slijedeći a da i sami ne znaju šta slijede, dok sa druge strane odbijaju prihvatiti očite dokaze koje im realnost nudi. Sve to kako bi ostali dio te elite i kako ne bi bili diskreditovani i izgubili svoju poziciju i ugled koje zauzimaju u određenim krugovima. Ovo je vrlo bitno za svakog ko se bavi naukom i za svaki slobodni um.

I kad mi neko rekne da je vjera glupost a nauka stvarnost ja se samo mogu nasmijati jer znam da ovi najžustriji neprijatelji vjere u Boga tvrde kako je to vjera bez ikakvih dokaza dok sami oni istovremeno slijepo slijede teorije bez ikakvih dokaza.

Što se tiče o elementarnim geometrijskim problemima, ja ti mogu reći da sam puno proveo sa ocem radeći na tome pa ako misliš da si dovoljno kompetentan da o tome detaljnije pričaš, ako si neki matematičar ili slično, onda ti mogu, ako si zainteresovan naravno, preko privatne poruke ponuditi i konstrukcijsko rješenje jednog od ta tri problema koje je uradio moj otac, a ti ponudi dokaz da to rješenje nije tačno

Ovako nesto moze tvrditi samo neko ko dovoljno ne poznaje matematiku (tj. neko ko je samo upoznao u srednjoj skoli i mozda malo na fakultetu). Matematika, za razliku od ostalih nauka, je vrlo jasno i nedvojbeno aksiomatski utemeljena. Dok se teorije u fizici npr. dokazuju empirijski, i tacne su onoliko koliko ih eksperimenti dokazuju, odnosno osporavaju, teorija u matematici se izvodi logickim zakljucivanjem iz jasno definisanog konzistentnog skupa aksioma i validnost matematickih teorema je intrinsicki neupitna, neovisno od toga u kolikoj mjeri je to tacno ili primjenjivo u "realnom" svijetu.
Ti aksiomi nisu naravno, s neba pali, nego su ustanovljeni vodeci se intuitivnom logikom. Matematicki objekti kao tacka ili duz npr. su za sve realne upotrebe sasvim zadovoljavajuci i svi znaju sta se pod time misli, ali su ipak apstrakcije stvarnosti. Na primjer, u matematici ako imas neku duz uvijek je mozes prepoloviti na pola, sto je nekako i intuitivno jasno, medjutim u stvarnom svijetu, taj proces ne mozes vrsiti u nedogled, jer se gubi svaki smisao kad se dodje do Planckove duzine.
Prema tome, dokazano je da duzine nije moguce matematicki pravilno konstruisat, koristeci sestar i linijar samo (tj po nekim prethodno ustanovljenim pravilima, pogledaj na vikipediji koja su to), ako ti brojevi ne leze u odredjenim algebarskim poljima. Krece se od identifikovanja tacaka i duzi sa vektorima u Kartezijevom koordinatnom sistemu, koriste se jednacine za krugove i prave i njihova presjecanja, pa se dolazi do algebarskih izraza, odakle dokaz preuzima algebra i teorija polja.Prema tome, sto se tice ovog pitanja trisekcije ugla, ili kvadriranja kruga, matematicki je dokazano da nije moguce, i nema nikakve dvojbe. Konkretno, kod kvadriranja kruga, dokazano je da Pi nije algebarski broj, nego transcedentan (nije korijen nikakvog polinoma),pa samim time nije ga moguce konstruisat. To ne znaci da nije nemoguce konstruisat krseci ova definisana pravila, koristeci jos nesto osim linijara i sestara. Ali ako se drzis ovih pravila, nije moguca tacna konstrukcija. Makar ti odstupanja bila zanemariva, matematika to ne tolerise.

Pa onda, ako ovakvo nešto može da tvrdi samo neko ko dovoljno ne poznaje matematiku, možda je njeno nedovoljno nepoznavanje jedan od uslova da se neke stvari uoče a koje ne mogu uočiti oni koji "previše poznaju" matematiku.

Ako je tačka nešto što ne postoji onda niti jedna geometrijska konstrukcija ne može biti apsolutno tačna. Tvrdiš kako navedeni problemi ne mogu geometrijski nikada biti precizno riješeni, čak i ako se radi o veoma veoma zanemarivim odstupanjima, onda i ja tvrdim kako nijedna geometrijska konstrukcija ne može biti nikada u potpunosti pravilno konstruisana.

Mislim da je Gaus svojevremeno bio došao do nekih konstrukcija mnogouglova a da se do tada to smatralo nerješivim problemom.

Problem glasi otprilike tako da je potrebno geometrijski uz pomoć linijara bez oznaka i šestara konstruisati konstrukciju koja će riješiti jedan od tih problema. Kvadratura kruga možda jeste jedan od najtežih od ta tri problema, ali konkretno, trisekcija ugla je ovdje jedan od problema za koje je je najlogičnije da mogu biti riješeni. Tome doprinosi činjenica da je poznata trisekcija ugla od 180 stepeni i ova konstrukcija moga oca o kojoj ja govorim zapravo predstavlja neko proširenje te trisekcije ugla od 180 stepeni s tim da prilikom konstrukcije dolazi do "razbijanja" jedne tačke u dvije tačke koje su ključne za kompletnu trisekciju i pomoću njih se može konstruisati trisekcija bilo kog ugla.

Ako hoćeš, i tebi ću dostaviti scan rada mojeg oca, koji je objavljen u stručnom listu sa napomenom i izazovom matematičarima da je njihov zadatak da pronađu odgovor zašto konkretno ta konstrukcija nije rješenje trisekcije ugla jer, ako se ne može dokazati da ta konstrukcija jeste rješenje trisekcije ugla onda se ne može, na osnovu konstrukcije, dokazati ni da nije. A jedan informatičar je radio proračune konkretno za tu konstrukciju i došao do podatka da se radi o odstupanjima od svega par promila što je u geometriji apsolutno zanemarivo.

Helem nejse, moram prvo napraviti scan objavljenog rada, akobogda saljem vam sutra ili prekosutra na PP obojici to pa pogledajte, biće mi drago da čujem mišljenja.

[Kenan-Safvet]

Pa onda, ako ovakvo nešto može da tvrdi samo neko ko dovoljno ne poznaje matematiku, možda je njeno nedovoljno nepoznavanje jedan od uslova da se neke stvari uoče a koje ne mogu uočiti oni koji "previše poznaju" matematiku.

Ako je tačka nešto što ne postoji onda niti jedna geometrijska konstrukcija ne može biti apsolutno tačna. Tvrdiš kako navedeni problemi ne mogu geometrijski nikada biti precizno riješeni, čak i ako se radi o veoma veoma zanemarivim odstupanjima, onda i ja tvrdim kako nijedna geometrijska konstrukcija ne može biti nikada u potpunosti pravilno konstruisana.

Dok je, iako vrlo malo vjerovatno, ali ipak moguce da neko ko ne poznaje dovoljno matematiku uoci nesto novo, nemoguce je, i podvlacim to sto puta, da pokaze netacnost matematicki dokazanih rezultata. U stvari, da budem iskren, moram ovdje napomenuti da se svakome moze potkrasti greska, i da je to mozda moguce za neke relativno nove i jako komplikovane rezultate, ali ovdje konkretno govorimo o rezultatima starim stotinama godina koje je pregledalo hiljade i hiljade ljudi. To jednostavno ne ide. Da bi tvrdio da je nesto moguce konstruisati, moras prvo jasno definisati sta u stvari znaci geometrijski tacno konstruisati. Tu matematika ima svoju definiciju: http://en.wikipedia.org/wiki/Compass_an ... structions
Dakle, nisi u pravu kada tvrdis da nijedna konstrukcija ne moze biti tacna, jer to zavisi od definicije tacne konstrukcije, a tu ne igramo po tvojim pravilima, nego po ovim gore ustanovljenim. Ti bi ovdje da nesto tvrdis, a ne poznajes pravila igre.
U ovu raspravu koliko su matematicki konstrukti stvarni ne zelim ulaziti. Iako tacka kao fizikalni objekat ne postoji, jer cak i elementarne cestice imaju 3 dimenzije, geometrija je u okviru svojih pravila savrseno precizna i mislim da svi imaju jasnu predstavu sta je tacka a sta duz.

Mislim da je Gaus svojevremeno bio došao do nekih konstrukcija mnogouglova a da se do tada to smatralo nerješivim problemom.

Ovo sto spominjes za Gausa, primjeti da ti ovdje kazes da se to smatralo nemogucim, dok ovdje govorimo o stvarima koje su dokazano nemoguce.

Problem glasi otprilike tako da je potrebno geometrijski uz pomoć linijara bez oznaka i šestara konstruisati konstrukciju koja će riješiti jedan od tih problema. Kvadratura kruga možda jeste jedan od najtežih od ta tri problema, ali konkretno, trisekcija ugla je ovdje jedan od problema za koje je je najlogičnije da mogu biti riješeni. Tome doprinosi činjenica da je poznata trisekcija ugla od 180 stepeni i ova konstrukcija moga oca o kojoj ja govorim zapravo predstavlja neko proširenje te trisekcije ugla od 180 stepeni s tim da prilikom konstrukcije dolazi do "razbijanja" jedne tačke u dvije tačke koje su ključne za kompletnu trisekciju i pomoću njih se može konstruisati trisekcija bilo kog ugla.

Ako hoćeš, i tebi ću dostaviti scan rada mojeg oca, koji je objavljen u stručnom listu sa napomenom i izazovom matematičarima da je njihov zadatak da pronađu odgovor zašto konkretno ta konstrukcija nije rješenje trisekcije ugla jer, ako se ne može dokazati da ta konstrukcija jeste rješenje trisekcije ugla onda se ne može, na osnovu konstrukcije, dokazati ni da nije. A jedan informatičar je radio proračune konkretno za tu konstrukciju i došao do podatka da se radi o odstupanjima od svega par promila što je u geometriji apsolutno zanemarivo.

Helem nejse, moram prvo napraviti scan objavljenog rada, akobogda saljem vam sutra ili prekosutra na PP obojici to pa pogledajte, biće mi drago da čujem mišljenja.

Kao prvo, da napomenem da je za neke uglove moguce izvrsiti trisekciju, dokazana tvrdnja je da to nije moguce za svaki ugao.
Drugo, nemoj me pogresno shvatiti, jer ne zelim da omalovazam rad tvojega oca, koji je vjerujem jako dobar cim je objavljen u strucnom listu. Ali ta njegova konstrukcija je sasvim sigurno zasnovana na nekim heuristickim metodama i koliko god dobro da funkcionira u stvarnosti, nije egzaktna u matematicki rigorozno definisanom smislu koji ne tolerise te promile odstupanja koje si vec sam spomenuo. Rado cu pogledat ako budem imao vremena, ali ne trebam da bih ti to vec sad mogao tvrditi sa stopostotnom sigurnoscu. Neki ljudi, kao i tvoj otac pretpostavljam, su pronasli veoma elegantne metode u rjesavanju ovih problema koji su sasvim sigurno vrijedni spomena i objavljivanja, ali to ne mijenja ovo sto sam rekao.

Inace, sto se tice naucne zajednice u matematici, vidim da vjerujes pored uglednih i tradicionalnih naucnika imaju i neki "ludi" i neshvaceni genijalci cija se vrijednost otkrije tek 100 godina nakon smrti. Iako je mozda na neki nacin ovo i tacno, nije na taj nacin na koji ti mislis. Ja jos nikad nisam cuo za nekog matematicara (napominjem matematicara, nekog ko zna "pravila igre") da osporava neke dokazane rezultate (pod uslovom da su ti rezultati imali dovoljno vremena da steknu afirmaciju u naucnoj zajednici, s obzirom da znaju biti ekstremno komplikovani, te njihovo provjerevanje zahtijeva mnogo vremena i truda), a narocito ne ovako fundamentalne i hajmo reci relativno jednostavne rezultate. Ako ti jesi, rado bih cuo o tome.

[bogumil-8]

Ovu poruku pišem kako bih uputio još jedan "moj vrisak" - UPOMOĆ!
Kako sam "profesionalno deformisan" - zasmetala mi je neprecizna (netačna) tvrdnja koja je plasirana kroz upitnu izjavu u naslovu teme.
Iz ličnog iskustva ubijeđen sam da ljudi ne mrze matematiku!
U više postova iznesena mišljenja i zapažanja me mnooogo zanimaju. Razmišljam o posebnim naslovima tema za razmjenu mišljenja (na ovom ili nekom frugom forumu).

[nellington]

Nisam završio matematiku nego Fiziku na Uni Wien 1975, doktorirao iz kvantne elektrodinamike 1980, trenutno u penziji i na bračnom putovanju .

Ovakvi ljudi nam fale na podforumu Nauka i edukacija... Dobro, ovakvi nam fale i inače, ali eto

Svaka čast

[Amazonka27]

ne mogu reci da znam matematiku ali je volim. U osnovnoj sam uglavnom vukla tricu iz M-M...ali to je zato sto skoro nikada nisam radila zadacu u VII razredu nije bilo struje (rat) i bilo mi je uzasno dosadno...i pocela sam da se igram sa pitagorinom teoremom...svevska, trokut i olovka...i tada sam je zavolila. i dalje sam bila ubjedjena da je matematika strasna i da samo posebni ljudi mogu imati 5. zamolila sam dalju rodicu koja je kcerka stroge nastavnice matematike (meni nije predavala ali rijetki su ljudi koji su imali vise od 4 kod nje) da mi pokaze zadacu...nakon sat vremena, kaze ona meni...mozes ti ovo i sama...samo se potrudi. pocnem ja dobijati petice i meni matematika sve draza i draza. Upisem gradjevinsku tehnicku skolu, i svaki strucni predmet je imao neke formule...tada sam naucila primjenjivati formule, istrenirala oko da znam kad sam fulila onaj jedan milimetar...pa statika pa ovo ono...profesor nam pokaze kako koristiti digitron osim osnovnih operacija...
upisem zurnalistiku i predmet statstika...sjedi cura iza mene i kaze sta je ono "naopacke M" (suma) pitam je koju je skolu zavrsila ...kaze neku gimnaziju..
napustim zurnalistiku i upisem ekonomiju i sve predmete gdje imaju brojevi polozim bez probelma; prepadali me sa racunovodstvom...polozim zadatke iz prve...prepadali me sa ekonomikom, upisem instrukcije...gledam onu zenu - nista ja nju ne kontam...pocela ici redovno na vjezbe razvalim testove - poslije toga drzala ja instrukcije.
kuka amidza, sinu mu neide m-m, pao na popravni - VIII razred...nastavnik je vakav nakav...i tako ja sa njim vjezbam ono gradivo...i umjesto naprijed, vratimo se mi i do tablice mnozenja. Ja kazem amidzi - on ne zna ni mnozenje...i ispadnem ja najgora...
znam da ce sad ovi ovdje matematicari reci da se ja nisam skoro ni dotakla matematike ali poenta posta jeste da matematiku ne treba gledati kao nametnuti predmet koji nikad nece nikome trebati, nego kao nepresusni izvor zagonetki koje vas mogu zabaviti. treniraju se malo mozdane vijuge i sto bolje rjesavate zagonetke na putu ste da dodjete do velikih znanja i otkrica koje vam mogu obogatiti i kucni budzet
i slazem se da su nastavnici i profesori (njihov pristup) krivi za pogresno shvatanje matematike i njene primjene.

ps. pretprosle godine sam bila u skripcu sa lovom, nisam imala 1000 KM za upis skolske godine...radila sam u gradjevinskoj firmi, vrijeme godisnjih odmora, svima se zuri da naplate radove a niko nema vremna da izmjeri uradjenu kvadraturu ( suha gradnja). nako muski se ponudim da zaduzim metar, odem na objekat koji ima 3 sprata i jeb ga, polomim se od posla i zapisivajuci u teku...dodjem kuci, u excelu napravim par forumla i zavrsim sve za heftu. mi predali investitoru, investitor svom naruciocu radova...pare legle, oni na godisnji a meni 1000 KM na ruke.
zivjeli brojevi

[johnnykola]

ne mogu reci da znam matematiku ali je volim. U osnovnoj sam uglavnom vukla tricu iz M-M...ali to je zato sto skoro nikada nisam radila zadacu u VII razredu nije bilo struje (rat) i bilo mi je uzasno dosadno...i pocela sam da se igram sa pitagorinom teoremom...svevska, trokut i olovka...i tada sam je zavolila. i dalje sam bila ubjedjena da je matematika strasna i da samo posebni ljudi mogu imati 5. zamolila sam dalju rodicu koja je kcerka stroge nastavnice matematike (meni nije predavala ali rijetki su ljudi koji su imali vise od 4 kod nje) da mi pokaze zadacu...nakon sat vremena, kaze ona meni...mozes ti ovo i sama...samo se potrudi. pocnem ja dobijati petice i meni matematika sve draza i draza. Upisem gradjevinsku tehnicku skolu, i svaki strucni predmet je imao neke formule...tada sam naucila primjenjivati formule, istrenirala oko da znam kad sam fulila onaj jedan milimetar...pa statika pa ovo ono...profesor nam pokaze kako koristiti digitron osim osnovnih operacija...
upisem zurnalistiku i predmet statstika...sjedi cura iza mene i kaze sta je ono "naopacke M" (suma) pitam je koju je skolu zavrsila ...kaze neku gimnaziju..
napustim zurnalistiku i upisem ekonomiju i sve predmete gdje imaju brojevi polozim bez probelma; prepadali me sa racunovodstvom...polozim zadatke iz prve...prepadali me sa ekonomikom, upisem instrukcije...gledam onu zenu - nista ja nju ne kontam...pocela ici redovno na vjezbe razvalim testove - poslije toga drzala ja instrukcije.
kuka amidza, sinu mu neide m-m, pao na popravni - VIII razred...nastavnik je vakav nakav...i tako ja sa njim vjezbam ono gradivo...i umjesto naprijed, vratimo se mi i do tablice mnozenja. Ja kazem amidzi - on ne zna ni mnozenje...i ispadnem ja najgora...
znam da ce sad ovi ovdje matematicari reci da se ja nisam skoro ni dotakla matematike ali poenta posta jeste da matematiku ne treba gledati kao nametnuti predmet koji nikad nece nikome trebati, nego kao nepresusni izvor zagonetki koje vas mogu zabaviti. treniraju se malo mozdane vijuge i sto bolje rjesavate zagonetke na putu ste da dodjete do velikih znanja i otkrica koje vam mogu obogatiti i kucni budzet
i slazem se da su nastavnici i profesori (njihov pristup) krivi za pogresno shvatanje matematike i njene primjene.

ps. pretprosle godine sam bila u skripcu sa lovom, nisam imala 1000 KM za upis skolske godine...radila sam u gradjevinskoj firmi, vrijeme godisnjih odmora, svima se zuri da naplate radove a niko nema vremna da izmjeri uradjenu kvadraturu ( suha gradnja). nako muski se ponudim da zaduzim metar, odem na objekat koji ima 3 sprata i jeb ga, polomim se od posla i zapisivajuci u teku...dodjem kuci, u excelu napravim par forumla i zavrsim sve za heftu. mi predali investitoru, investitor svom naruciocu radova...pare legle, oni na godisnji a meni 1000 KM na ruke.
zivjeli brojevi

najs.

izvale giganta azema (asisenta na bruku tehnickih fakulteta onomad, a nadam se na pokojem i sad ):
http://www.sarajevo-x.com/forum/viewtop ... =7&t=28056

jedna od najjacih:

Budi posten prema sebi preradi ovih osamdeset zadataka, nemoj ici tamo da mases Halidu Beslicu.

ima i ona:

ovaj limes tezi u nula i jos nesto, ali jebo to nesto!

isto mi draga:

imate ljude poloze a, b, c, d, e... kategoriju, a ne nauce konkavnost i konveksnost funkcija
i onda vidite tamo kod blagaja vijenac lijevo, vijenac desno.

nazocio kad je ovo izvalio. neke se stvari ne mogu kupiti novcem, za sve ostalo tu je master card.

[Dedo Hikmet]

Hvala Amazonki27 za ovo intersantno svjedočanstvo. Mislim da je situacija zrela za jednu temu "Kutak za ljubitelje matematike"

Ovog Azema sam i ja jednom vidio. Naime 96 ili 97 godine sam se vozio u jednom autobusu na Pelješcu. Bilo je
tu neke omladine iz Sarajeva. U neka doba stade autobus u nekoj pustahiji, nigdje kuće, nigdje ičega. Pošto nas
je većina sjedila u zadnjem dijelu autobusa tek smo vidjeli lice čovjeka koji je sjedio neposredno iza šofera kada
je izišao iz autobusa. Kad se ovi momci počeše komešati: "Joj eno Azema". Gledam onda tog Azema izašao je negdje
po onom čelopeku na otvorenoj cesti samo s ruksakom na leđima. Poslije sam iz priče ovih momaka iz autobusa saznao
da se radi o jednom pomalo ekscentičnom asistentu sa Elektrotehnike u Sarajevu.

[draganaaaaa]

moze li pomoc? ))))))

[johnnykola]

moze li pomoc? ))))))

rijesila zena gore:

evo jos jedan zadatak
putnik je presao 7|15 cijelog puta,ostalo mu je 8km vise nego sto je presao,koliki je put presao,zna li neko postavku i resenje

7x/15+7x/15+8=x => x=120

EDIT: lako mi je danasnjoj onladini, zadacu radit na forumu

[mahalas505]

Vidim da se okupio solidan skup matematicara na temi, pa ako moze da mi neko preporuci knjigu/knjige iz Statistike i Vjerovatnoce. Moze i na engleskom. Trebao bi malo da obnovim znanje iz ovih oblasti. Hvala.

[Dedo Hikmet]

Jedna od legendi koja objašnjava zbog čega nema Nobelove nagrade za matematiku kaže da je Alfreda Nobela
ostavila vjerenica zbog jednog matematičara. Nobel se nakon toga nikada nije ženio a problematični matematičar
je bio navodno Mittag-Leffler.

Eto to je jedan odgovor zbog čega ljudi mrze matematiku

[nellington]

Jedna od legendi koja objašnjava zbog čega nema Nobelove nagrade za matematiku kaže da je Alfreda Nobela
ostavila vjerenica zbog jednog matematičara. Nobel se nakon toga nikada nije ženio a problematični matematičar
je bio navodno Mittag-Leffler.

Pročitah nekad davno finu analizu te legende uz dokaz da nije tačna... i onda vidjeh sliku Goste Mittag-Lefflera i opet se uvjerih da nije tačna

[Dedo Hikmet]

Evo novog izdanja večernjeg kviza istorije matematike.

1) Ko zna nabrojati najmanje tri poznata matematčara koji su pogrešno vjerovali da su dokazali veliku Fermaovu
teoremu prije je Andrew Wiles stvarno dokazao?
2) Šta je odgovorio K. G. Gauss kada su ga pitali zbog čega on ne pokuša da dokaže veliku Fermaovu teoremu?

[nellington]

Ne pada mi na pamet niko osim Laméa

A evo i od mene par pitanja, onako:

1. Jedna teorema u teoriji brojeva nosi ime po jednom Židovu i jednom nacisti. Koja?
2. Pod kojim imenom (i prezimenom) je djelovala najutjecajnija grupa matematičara XX vijeka?

P.S. Gauss je rekao da ga velika Fermatova teorema ne zanima, i da bi on mogao smisliti po volji mnogo sličnih pretpostavki koje se ne bi mogle ni dokazati ni opovrgnuti (malo zvuči kao Kurt Gödel)

[Dedo Hikmet]

Ne pada mi na pamet niko osim Laméa

A evo i od mene par pitanja, onako:

1. Jedna teorema u teoriji brojeva nosi ime po jednom Židovu i jednom nacisti. Koja?
2. Pod kojim imenom (i prezimenom) je djelovala najutjecajnija grupa matematičara XX vijeka?

P.S. Gauss je rekao da ga velika Fermatova teorema ne zanima, i da bi on mogao smisliti po volji mnogo sličnih pretpostavki koje se ne bi mogle ni dokazati ni opovrgnuti (malo zvuči kao Kurt Gödel)

Nisam dobro postavio pitanje, bolje bi bilo da sam pitao ko je sve pokušao a nije uspio. Lame je sigurno tačno
a trojica na koju sam ja mislio su Ferma , Abel i Kummer. To za Gaussa je po mom sjećanju isto tačno.
Odgovor na tvoje pitanje 2. je Nicolas Bourbaki. Odgovor na 1. ne znam.

[nellington]

Prvo je Hasse-Minkowski (istina, Hassea nisu primili u NSDAP, ali to ga nije spriječilo da bude gorljivi nacista).

[Dedo Hikmet]

Prvo je Hasse-Minkowski (istina, Hassea nisu primili u NSDAP, ali to ga nije spriječilo da bude gorljivi nacista).

Za teoremu nikad čuo, mora da je nešto iz algebarske teorije brojeva jer se Hasse time bavio.
Hasse je možda čak bio i Austrijanac.
Mislim da mi se negdje mota i jedna knjiga od njega. Minkovski je Anštajnov profesor,
znam da je imao neku svoju geometrijsku (!) teoriju brojeva koja međutim nije našla mnogo pristaša.

[nellington]

Igrom slučaja, maturski rad mi se bavio diofantskim jednačinama, tako da sam dobro zapamtio teoremu Hasse-Minkowskog - i to u njenom 'elementarnom obliku': diofantska jednačina drugog stepena ima rješenje u Q ako i samo ako ima rješenja po svakom prostom modulu i u skupu R. Na Wikipediji ima i ono 'generalno' tvrđenje, ali ovo je korisno u elementarnoj teoriji brojeva

[Kenan-Safvet]

joj ovih vasih pitanja, ko iz nekih matematickih tabloida...ko je ciju zenu obradjivo, ko je bio nacista....
ne znam odgovor skoro ni na jedno, osim za fermaovo famozno "rjesenje". i za bourbakija sam jedino cuo iz naziva teoreme bourbaki-alaoglu, da za lokalkonveksni topoloski prostor, svaki ekvineprekidni podskup njemu dualnog prostora je "weak-star"(slabo zvjezdano? ) relativno kompaktan.

@mahalas: da bi ti neko mogao preporucit knjigu, moras prvo reci kakvo ti je predznanje, tj. kakvu imas pozadinu u matematici?