Natpisi sa stećaka

[miroslaw]

ASE LEZI RADOSAV DUCIC SINOM CVJETKOM

Premilovo Polje,Beslagic natpis smjesta u prvu polovinu XV vijeka, a zanimljivo je da su V.Vukasovic i Lj. Stojanovic prezime citali kao Vucic, natpis je objavljivao i M.Vego.

[miroslaw]

Evo jos jedan interesantan sa Premilova polja

ISE LEZI STIPKO RADOSALIC BOZE DAVNO SAM TI LEGO I VELE MI JE LEZAT.

Natpis se datira u polovinu XV vijeka, objavljivali su ga S.Beslagic, V.V.Vukasovic, M.Bijelic, K.Herman,LJ.Stojanovic i M.Vego.
Radosalici su poznata sr. porodica, Jusuf Radosalic se pominje u najstarijem turskom statistickom registru vezanom za Bosnu 1468_1469. i smatra se jednim od prvih konvertita u Bosni, Simko Radosalic kao klesar u XV vijeku radi na popravci gotickih dekoracija u Dubrovniku, a kao katunar vlaha Goduna u drugoj polovini XV vijeka pominje se Vukac Radosalic.

[BHCluster]

Najviše ima stećaka sa uobičajenim natpisima „a se leži taj i taj“, uklesanih da bi trajalo sećanje na pokojnika i na one koji su spomenik digli. Primeri su veoma brojni, a samo neki od njih su: „Ase leži Božičko Banović, na svojej zemli, na plemenitoj“ (u Ban-dolu, 30 km od Tuzle). „Tuj počiva Radosav Grubač sad mrtav“ (u Krtinju kod Ljubomira). „A se leži Braja Radojević, na zemlji tuđoj. Dobri živi i umrije. A se pisa Dragoje dijak“. „A se leži gospoja Beoka, kći Pribisava Kosače“.

Određeni broj stećaka nosi i filozofske natpise sa sažetim mudrostima o životu, smislu, postojanju... Oni nipošto ne nose jedinstven pogled na svet, već svaki nosi svoja zasebna iskustva i zaključke. Tako ima prilično nihilističkih („...jer nebo postoji da bi ti misleći da ćeš skočiti u vječnost lakše skočio u ništa“) i mističnih („... nebo je bilo u meni. Ne spoznah to dok ne padoh među zvijezde...“) i drugih.

„Nek ti ova ruka bude znak da se zamisliš nad svojim rukama“
A se leži Ljubljen u Vrhbosni rožden v Vrhbosni zakpan na svojini na plemenitoj. Ja bjeh onaj tkoji cijel život na raskrsnicam stajah, razmišljah, oklijevah. Bjeh onaj tkoji se pitah kak to da nebo ne stari a iz njeg se stalno radžaju nova i nova godišnja doba. I u sobi gdje bjeh bješe prozor, a iza prozora beskraj. Al ja uporno gledah u pod. I mišljah mojom smerti sve tće to konečno stati. Al nije i moja smert sve starša i sve tješnja je. Kam mi usječe Dražeta a zapis upisa Husan ne da pokažu da bjeh vetć da me više neima. Ljeta gospodnjeg 1258.

Gornje Hrasno, Stolac

Stećci koji naglašavaju versku pripadnost su dosta retki u odnosu na ostale. Postoji ih svega nekolicina, među kojima i: „Sie leži Mihovio Grahovičić prave vire rimske, koi počteno hođaše i Bogu se molaše i dobro knjigu znaše, daj mu Bog duši da bude spašen“ (Grahovčići kod Travnika). Ili: „A se leži dobri gost Mišljen prave vjere bosanske. Biljeg postavi kšči Korija i na mi i na moju milu kućnicu Badaču. Ti koji prolaziš projdi u miru i ne spominji si i ne gonetaj grijehe naše. Zalud ti je taj posao. Naši dani su izbrojani, naše noći potrošene, naši grijesi dim. Svojih koraka se plaši, oni će ti glave doći na putu kojim hodiš. I da znaš više vrijedi crv koji se sada kreće no sva dobra djela koja zajedno učinismo za života svojih i Badača i ja. Kam nam usječen je godne 1273. po Gospodu u Kocerini na plemenitoj zemlji, a pisa Dabiša“ (Banjevici, Bratunac). Dok oko „prave vire rimske“ nema spora, dotle se formulacija „prava vjera bosanska“ tumači dvojako, u smislu pripadnosti pravoslavlju ili pripadnosti nekadašnjoj crkvi bosanskoj, uglavnom u zavisnosti od nacionalne i verske pripadnosti tumača.

Tu su još i stećci sa čisto etičkim porukama, poput: „I mnogo ot moje ruke na zemji bi, a ni ot mene niko ne bi mrtav i ubit“ (Radimlja, Stolac, 1094. godina), kao i večna iz kamena opomena ispravnosti našeg delovanja: „Nek ti ova ruka bude znak da se zamisliš nad svojim rukama“ (Radimlja, Stolac).

Često su ponavljana i upozorenja da se stećak ne ruši, npr: „A se leži Toloje. Ne prevrni mi ovi kam, ne prekidaj mi ovi san.“ (Gornji Močioci, Crepaljsko, 1066). Pored običnih molbi i upozorenja da se spomenik ne ruši, ponekad su upućivane i prave kletve, poput: „A se je kam od Trtiše. Živjeh mirno, Boga moleć i zla ne misleć. Ovden, gdi mi je kam, ubi me grom. Zašto Bože? Da su klete i proklete ruke koje bi ovo preturile dok odgovor ne dobijem. 1174. godne po Gospodu našem.“ (Humsko, Foča).


Mnogi stećci nam mogu poslužiti i kao svojevrsni tragovi jednog vremena. Tako se u Kočerinu kod Mostara nalazi stećak Vignja Miloševića, sa dužim natpisom. Iz njega saznajemo da je Viganj služio mnoge vladare: bana Stjepana II Kotromanića, kralja Tvrtka I, kralja Dabišu, kraljicu Jelenu Grubu i kralja Ostoju. U natpisu se spominju i neki događaji iz njegovog vremena, a na kraju on podseća žive na prolaznost života. Ovaj natpis, koji je nastao početkom XV veka, glasi:
„Ovde leži Viganj Milošević. Služih banu Stefanu, i kralju Tvrtku, i kralju Dabiši, kraljici Grubi i kralja Ostoju. I u to vreme dojde i svadi se Ostoja kralj s Hercegom i s Bosnom, i na Ugre pojde Ostoja. U to vreme meni Vignju dojde končina (kraj). I legoh na svom plemenitom pod kočerinom, i molim vas, ne nastupajte na me! Ja sam bio kako vi jeste, vi ćete biti kako jesam ja“

[_majevica_]

Najviše ima stećaka sa uobičajenim natpisima „a se leži taj i taj“, uklesanih da bi trajalo sećanje na pokojnika i na one koji su spomenik digli. Primeri su veoma brojni, a samo neki od njih su: „Ase leži Božičko Banović, na svojej zemli, na plemenitoj“ (u Ban-dolu, 30 km od Tuzle). „Tuj počiva Radosav Grubač sad mrtav“ (u Krtinju kod Ljubomira). „A se leži Braja Radojević, na zemlji tuđoj. Dobri živi i umrije. A se pisa Dragoje dijak“. „A se leži gospoja Beoka, kći Pribisava Kosače“.

Određeni broj stećaka nosi i filozofske natpise sa sažetim mudrostima o životu, smislu, postojanju... Oni nipošto ne nose jedinstven pogled na svet, već svaki nosi svoja zasebna iskustva i zaključke. Tako ima prilično nihilističkih („...jer nebo postoji da bi ti misleći da ćeš skočiti u vječnost lakše skočio u ništa“) i mističnih („... nebo je bilo u meni. Ne spoznah to dok ne padoh među zvijezde...“) i drugih.

„Nek ti ova ruka bude znak da se zamisliš nad svojim rukama“
A se leži Ljubljen u Vrhbosni rožden v Vrhbosni zakpan na svojini na plemenitoj. Ja bjeh onaj tkoji cijel život na raskrsnicam stajah, razmišljah, oklijevah. Bjeh onaj tkoji se pitah kak to da nebo ne stari a iz njeg se stalno radžaju nova i nova godišnja doba. I u sobi gdje bjeh bješe prozor, a iza prozora beskraj. Al ja uporno gledah u pod. I mišljah mojom smerti sve tće to konečno stati. Al nije i moja smert sve starša i sve tješnja je. Kam mi usječe Dražeta a zapis upisa Husan ne da pokažu da bjeh vetć da me više neima. Ljeta gospodnjeg 1258.

Gornje Hrasno, Stolac

Stećci koji naglašavaju versku pripadnost su dosta retki u odnosu na ostale. Postoji ih svega nekolicina, među kojima i: „Sie leži Mihovio Grahovičić prave vire rimske, koi počteno hođaše i Bogu se molaše i dobro knjigu znaše, daj mu Bog duši da bude spašen“ (Grahovčići kod Travnika). Ili: „A se leži dobri gost Mišljen prave vjere bosanske. Biljeg postavi kšči Korija i na mi i na moju milu kućnicu Badaču. Ti koji prolaziš projdi u miru i ne spominji si i ne gonetaj grijehe naše. Zalud ti je taj posao. Naši dani su izbrojani, naše noći potrošene, naši grijesi dim. Svojih koraka se plaši, oni će ti glave doći na putu kojim hodiš. I da znaš više vrijedi crv koji se sada kreće no sva dobra djela koja zajedno učinismo za života svojih i Badača i ja. Kam nam usječen je godne 1273. po Gospodu u Kocerini na plemenitoj zemlji, a pisa Dabiša“ (Banjevici, Bratunac). Dok oko „prave vire rimske“ nema spora, dotle se formulacija „prava vjera bosanska“ tumači dvojako, u smislu pripadnosti pravoslavlju ili pripadnosti nekadašnjoj crkvi bosanskoj, uglavnom u zavisnosti od nacionalne i verske pripadnosti tumača.

Tu su još i stećci sa čisto etičkim porukama, poput: „I mnogo ot moje ruke na zemji bi, a ni ot mene niko ne bi mrtav i ubit“ (Radimlja, Stolac, 1094. godina), kao i večna iz kamena opomena ispravnosti našeg delovanja: „Nek ti ova ruka bude znak da se zamisliš nad svojim rukama“ (Radimlja, Stolac).

Često su ponavljana i upozorenja da se stećak ne ruši, npr: „A se leži Toloje. Ne prevrni mi ovi kam, ne prekidaj mi ovi san.“ (Gornji Močioci, Crepaljsko, 1066). Pored običnih molbi i upozorenja da se spomenik ne ruši, ponekad su upućivane i prave kletve, poput: „A se je kam od Trtiše. Živjeh mirno, Boga moleć i zla ne misleć. Ovden, gdi mi je kam, ubi me grom. Zašto Bože? Da su klete i proklete ruke koje bi ovo preturile dok odgovor ne dobijem. 1174. godne po Gospodu našem.“ (Humsko, Foča).


Mnogi stećci nam mogu poslužiti i kao svojevrsni tragovi jednog vremena. Tako se u Kočerinu kod Mostara nalazi stećak Vignja Miloševića, sa dužim natpisom. Iz njega saznajemo da je Viganj služio mnoge vladare: bana Stjepana II Kotromanića, kralja Tvrtka I, kralja Dabišu, kraljicu Jelenu Grubu i kralja Ostoju. U natpisu se spominju i neki događaji iz njegovog vremena, a na kraju on podseća žive na prolaznost života. Ovaj natpis, koji je nastao početkom XV veka, glasi:
„Ovde leži Viganj Milošević. Služih banu Stefanu, i kralju Tvrtku, i kralju Dabiši, kraljici Grubi i kralja Ostoju. I u to vreme dojde i svadi se Ostoja kralj s Hercegom i s Bosnom, i na Ugre pojde Ostoja. U to vreme meni Vignju dojde končina (kraj). I legoh na svom plemenitom pod kočerinom, i molim vas, ne nastupajte na me! Ja sam bio kako vi jeste, vi ćete biti kako jesam ja“

Svaka cast za realno gledanje na natpise na steccima.Nego ove iste navedene natpise..neko napise cirilicom i stavi
na prepisu krst na pocetku i onda ako ima neko slicno ime kao Ratko,Miloje i sl...onda kaze vidi srpskih stecaka.
Problem je u nerealnom cinjenicnom stanju natpisa koje se prepisuje u politickim historijama.Gdje neko cim vidi
cirilicu ili danasnje srpsko ime kaze ovo su srpski stecci.Nego licna imena bogumila,vlaha kao i cirilicno pismo
imaju slicnosti na ovom prostoru sa danasnjim imenima i cirilicom bosanskih srba a prvenstveno na sreccima su pismo bosancice i licna imena bosnjana( bogumila i vlaha).
Svi natpisi na steccima su tadasnjih bosnjana srednjovjekovne banovine i kraljevine Bosne.
Nego vise kao sto kazes stecci pojedini upucuju na rimokatolicku vjeru nego na pravoslavlje...pogotovo
sjeveroistocne bosne podrucije majevice tj teritorije posavine i semberije gdje se madjari zadrzavaju do
1512 godine.Tu je misionarstvo ucinilo svoje da je velikibroj bosnjana prihvatio rimokatolicanstvo do dolaska
osmanlija kada osvajaju i ove teritorije Bosne.

[miroslaw]

Pisu ti ih cirilicom zato sto su napisani cirilicom, a krst na pocetku stavljaju zato sto se i na natpisu nalazi krst na pocetku, ja nemam tu mogucnost pa ih pisem latinicom. Kad govoris o vlasima treba da znas da se radi o staleskoj odrednici u sr. vijeku to su cobani koje je jako tesko oporezovati, niko im ne drzi svijecu da li im se ovce trojce ili blizne, pa nastaju tzv. vlaski statuti, i razrezuje se fiksni porez (sve je u lovi a nesto i u nekretninama) i postoje vlaski katuni i katunari (Pocrnje, Burmazi, Vlahovici, Mirilovici...), spominjes neke vlahe pravoslavce, to je meni isto kao da si rekao katolici kamenoresci ili muslimani ratari.
Nego evo jos jedan natpis iz Premilova Polja.

A SIE LEZI POZNANJ BOGDANIC

Natpis se smjesta u sredinu XV vijeka a objavljivali su ga Beslagic, Bijelic, Horman,Stojanovic i osim beslagica prezime su citali kao GORANIC.

[Energični leptir]

Druze suplja je ova prestava natpisa stecaka koji su natpisi prije svega Bosnjana i to u Humu vlaha kao
i po srednjoj bosni i sjeveroistocnoj svi natpisi su bogumilski ...

Kako prepoznaješ "bogumilske" natpise?

Znaci uzimanje stecaka kao i tadasn jih
vlaha i bogumila zbog slicnih imena,pisma i molitvi da su to "tadasnji"srbi je bessmisla.

Ne znam gdje si to pročitao.

Upornost prikazivanja
natpisa na steccima koji su bogumilski i vlaski

Šta znači bogumilski, a šta znači vlaški?

tj.Bosnjana a konstantno prikazivanje kao da su srpski je
suplja.

I srpski u Humu...

Nego mogu se naci jedno dva tri taka @clana koja ce aminati da su to svi srpski natpisi da su stecci
bogumili ,vlasi,...

Ko ovdje govori da su sve srpski? Je li ti čitaš, ili čitaš ono što hoćeš da vidiš, ili ne razumiješ šta ti se govori?

Tvrtko i sl.. sve srbi...cudo niko ne kaze da je i Konstantin iz 300 i neke godine (carigrad)Srbin

???????????

Covjece ono sto si u mom postu obiljezio bezveze ti je dokazivati i polemisati jednostavno jednostrano
posmatras historiju Bosne i Huma.

Ne nego ti sve psomatraš kroz nacionalističku romantičarsku vizuru. Uhvati se neke relevantne literature sem zemljebosne i bosnjaci.net.

[_majevica_]

Druze suplja je ova prestava natpisa stecaka koji su natpisi prije svega Bosnjana i to u Humu vlaha kao
i po srednjoj bosni i sjeveroistocnoj svi natpisi su bogumilski ...

Kako prepoznaješ "bogumilske" natpise?

Bogumili su kao i vlasi Bosnjani.Imaju svoje pismo bosancicu kojom se sluze pisajuci na steccima.
Naše bosansko-hercegovačko kulturno bogatstvo je sadržano i u našem pismu srednjovjekovnom, u bosančici.
http://images.google.ba/imgres?imgurl=h ... X%26um%3D1

Znaci uzimanje stecaka kao i tadasn jih
vlaha i bogumila zbog slicnih imena,pisma i molitvi da su to "tadasnji"srbi je bessmisla.


Ne znam gdje si to pročitao.


Evo samo neka imena djedova crkve bosanske(bogumila,katara,paterena,babuna..)
Tako ako se procita Ratko il Radovan nije to samo srpsko ime..imas bosnjackih sela Ratkovici..

Prva Batalova lista djedova

* Jeremija (1010-1024)
* Azarija (1024-1038)
* Kukleč (1038-1052)
* Ivan (1052-1066)
* Godin (1066-1080)
* Tišemir (1080-1094)
* Didodrag (1094-1108)
* Bučina (1108-1122)
* Krač (1122-1136)
* Bratič (1136-1150)
* Budislav (1150-1164)
* Dragoš (1164-1181)
* Dragič (1182-1205)
* Ljubin (1205-1215)
* Dražeta (1215-1220)
* Tomiša (1220-1223)

* Rastudije (1228-1230)
* Radoje (1230-1244)
* Radovan I (1244-1258)
* Radovan II (1258-1272)
* Hlapoje (1272-1286)
* Dragost (1286-1300)
* Povržen (1300-1314)
* Radoslav I (1314-1328)
* Radoslav II (1328-1342)
* Miroslav (1342-1356)
* Boleslav (1356-1370)
* Ratko I (1370-1393)

* Radomir (1400-1414)
* Mirohna (1414-1430)
* Miloje (1430-1450)
* Ratko II (1450-1465)

Upornost prikazivanja
natpisa na steccima koji su bogumilski i vlaski



Šta znači bogumilski, a šta znači vlaški?

To obadvoje je Bosnjanin

tj.Bosnjana a konstantno prikazivanje kao da su srpski je
suplja.



I srpski u Humu...

Nema srba u Humu imaju samo Bosnjani(vlasi i bogumili)

Nego mogu se naci jedno dva tri taka @clana koja ce aminati da su to svi srpski natpisi da su stecci
bogumili ,vlasi,...



Ko ovdje govori da su sve srpski? Je li ti čitaš, ili čitaš ono što hoćeš da vidiš, ili ne razumiješ šta ti se govori?

To su Bosnjana natpisi a neki izmisljaju da su pravoslavni

Covjece ono sto si u mom postu obiljezio bezveze ti je dokazivati i polemisati jednostavno jednostrano
posmatras historiju Bosne i Huma.



Ne nego ti sve psomatraš kroz nacionalističku romantičarsku vizuru. Uhvati se neke relevantne literature sem zemljebosne i bosnjaci.net.

Cuj pa to ti je bolji izvor informacija sto si naveo nego velikosrpsko ispiranje mozga

[BHCluster]

Pisu ti ih cirilicom zato sto su napisani cirilicom, a krst na pocetku stavljaju zato sto se i na natpisu nalazi krst na pocetku, ja nemam tu mogucnost pa ih pisem latinicom. Kad govoris o vlasima treba da znas da se radi o staleskoj odrednici u sr. vijeku to su cobani koje je jako tesko oporezovati, niko im ne drzi svijecu da li im se ovce trojce ili blizne, pa nastaju tzv. vlaski statuti, i razrezuje se fiksni porez (sve je u lovi a nesto i u nekretninama) i postoje vlaski katuni i katunari (Pocrnje, Burmazi, Vlahovici, Mirilovici...), spominjes neke vlahe pravoslavce, to je meni isto kao da si rekao katolici kamenoresci ili muslimani ratari.
Nego evo jos jedan natpis iz Premilova Polja.

A SIE LEZI POZNANJ BOGDANIC

Natpis se smjesta u sredinu XV vijeka a objavljivali su ga Beslagic, Bijelic, Horman,Stojanovic i osim beslagica prezime su citali kao GORANIC.

Pa zar nisu pisani Bosancicom?

[BHCluster]

Groblje na Presjeci kod Ustikoline

[Hrast]

Ovo je cista laz..s onog shita, kako se ono zva, nesto "bosnjacki.." ne znam vise. ali provjerio sam u leksikonu stecaka.

Pa da, neznalice su od pjesama Nenada Tanovića pomixlile da su to pravi natpisi i sad to neprestano copy-pasteuju s foruma na forum.

da jebote


ali sto je najgore, i ja sam umalo jednom nisam nasjeo na to...citiro vec sve, preveo, mos zamisliti, i reko haj da provjerim - jebiga, ipak je autenticno izgledalo, kad provjerih, nadjem lokaciju o kojoj je rijec (mislim da se radilo o Radimlji ali moze biti i da se varam, u svakom slucaju je groblje nekog vlaskog kneza, mogu provjerit ako nekog interesuje, knjiga Beslagica) kad nigdje ovog o "sanjam Bosnu" bla bla bla..

Stvarno, sve u svemu bruka, nista mi bolji od Srba nismo, samo eto sto mi barem ne pokusavamo njih da bosnjakiziramo, barem ne kolektivno, jer i mi imamo pun kurac mitova na koje se pale klinci s www-a

[miroslaw]

Pisu ti ih cirilicom zato sto su napisani cirilicom, a krst na pocetku stavljaju zato sto se i na natpisu nalazi krst na pocetku, ja nemam tu mogucnost pa ih pisem latinicom. Kad govoris o vlasima treba da znas da se radi o staleskoj odrednici u sr. vijeku to su cobani koje je jako tesko oporezovati, niko im ne drzi svijecu da li im se ovce trojce ili blizne, pa nastaju tzv. vlaski statuti, i razrezuje se fiksni porez (sve je u lovi a nesto i u nekretninama) i postoje vlaski katuni i katunari (Pocrnje, Burmazi, Vlahovici, Mirilovici...), spominjes neke vlahe pravoslavce, to je meni isto kao da si rekao katolici kamenoresci ili muslimani ratari.
Nego evo jos jedan natpis iz Premilova Polja.

A SIE LEZI POZNANJ BOGDANIC

Natpis se smjesta u sredinu XV vijeka a objavljivali su ga Beslagic, Bijelic, Horman,Stojanovic i osim beslagica prezime su citali kao GORANIC.

Pa zar nisu pisani Bosancicom?

Evo pokusacu da ti plasticno objasnim, pa neka mi ne zamjere ostali učesnici u raspravi.
Postoji u svijetu pismo koje se zove ćirilica i njime pišu Rusi, Bugari, Srbi..., ono je kao i sva pisma imalo svoju stariju formu, i znamo kada nastaje i tada Sloveni na ovim prostorima prelaze sa glagoljice na ćirilicu, šta tebi znači bosančica ne bih u to da ulazim, ali ne postoje rusčica, srpsčica, bugarščica... postoje ruski, srpski, bugarski.Iste ove primjere mogu ti navesti i sa latinicom i zapadnim državama.Znači postoji pismo i jezik, a stećci su pisani ćirilskim pismom, kojim jezikom možemo raspravljati i o tomem, a kao moj doprinos raspravi preporučujem povelju kralja Ostoje Dubrovniku iz 1399. godine, MONUMENTA SERBICA, Franjo Miklošić.

[_majevica_]

Natpisi na steccima su uglavnom pisani bosancicom a jezik bosanski.U to vrijeme V.Stefanovic nije ni
oformio serbsko pismo ni azbuku.Tek kasnije je vecinu preuzeo iz bosanskog jezika i pisma
Evo malo o pismu na steccima a uglavnom se moze naci i na temi bosanski jezik
http://bosanskijezik.blogger.ba/arhiva/2006/10/19

"Pravi počeci bosanskog književnog jezika javljaju se u posebnom vidu originalnog stvaralaštva u srednjovjekovnoj književnosti Bosne i Huma. To je epigrafika, natpisi na kamenu, tj. lapidarna („kamena“) pismenost. Bosansko-humska epigrafika po svojoj originalnoj književnoj vrijednosti i jezičkoj zanimljivosti ide u sami vrh južnoslavenske epigrafike.Nema slavenske zemlje niti jezika koji ima toliko natpisa na kamenu kakav je slučaj sa Bosnom i Humom. To su, prije svega, epitafi, natpisi na nadgrobnim spomenicima, čuvenim stećcima, uglavnom bogumilskim. Pisani su bosančicom, a samo u rijetkim i izuzetnim slučajevima glagoljicom, odnosno poluoblom bosanskom glagoljicom.

Umjetnost stećaka, pa tako i ispisanost na bosančici, razvija se i traje u vremenu od XIII do XVI vijeka i to na precizno omeđenom prostoru: unutar najširih granica srednjovjekovne bosanske države. Najstarija žarišta stećke pismenosti nalaze se u starom Humu i srednjoj Bosni, a treći centar te pismenosti je okolina Vidoške (današnjeg Stoca)".

[Hrast]

Pisu ti ih cirilicom zato sto su napisani cirilicom, a krst na pocetku stavljaju zato sto se i na natpisu nalazi krst na pocetku, ja nemam tu mogucnost pa ih pisem latinicom. Kad govoris o vlasima treba da znas da se radi o staleskoj odrednici u sr. vijeku to su cobani koje je jako tesko oporezovati, niko im ne drzi svijecu da li im se ovce trojce ili blizne, pa nastaju tzv. vlaski statuti, i razrezuje se fiksni porez (sve je u lovi a nesto i u nekretninama) i postoje vlaski katuni i katunari (Pocrnje, Burmazi, Vlahovici, Mirilovici...), spominjes neke vlahe pravoslavce, to je meni isto kao da si rekao katolici kamenoresci ili muslimani ratari.
Nego evo jos jedan natpis iz Premilova Polja.

A SIE LEZI POZNANJ BOGDANIC

Natpis se smjesta u sredinu XV vijeka a objavljivali su ga Beslagic, Bijelic, Horman,Stojanovic i osim beslagica prezime su citali kao GORANIC.

Pa zar nisu pisani Bosancicom?

Evo pokusacu da ti plasticno objasnim, pa neka mi ne zamjere ostali učesnici u raspravi.
Postoji u svijetu pismo koje se zove ćirilica i njime pišu Rusi, Bugari, Srbi..., ono je kao i sva pisma imalo svoju stariju formu, i znamo kada nastaje i tada Sloveni na ovim prostorima prelaze sa glagoljice na ćirilicu, šta tebi znači bosančica ne bih u to da ulazim, ali ne postoje rusčica, srpsčica, bugarščica... postoje ruski, srpski, bugarski.Iste ove primjere mogu ti navesti i sa latinicom i zapadnim državama.Znači postoji pismo i jezik, a stećci su pisani ćirilskim pismom, kojim jezikom možemo raspravljati i o tomem, a kao moj doprinos raspravi preporučujem povelju kralja Ostoje Dubrovniku iz 1399. godine, MONUMENTA SERBICA, Franjo Miklošić.

Pa recimo da su cirilicnim pismom pisali i Bosnjani. I sta sad? Cirilicom su dakle pisali, u razlicitim formama, i Srbi i Bugari i Grci i Rusi i Bosnjani. A srpski jezik je institucionaliziran tek u 19. vijeku i to na osnovu istocnohercegovackog dijalekta kojeg je Vuk Karadzic, kao i sve sto je zatekao od Vardara do Triglava maltene, nazvao srpskim.

Cinjenica je da je srpski narod, ovakav kakav je, oformljen na osnovu pripadnosti SPCu, dakle srpskoj formi pravoslavne vjere, a posto znamo (dokazano) da u Bosni prije Osmanlija skoro da i nije bilo pravoslavaca (izuzetak cini podrucje danasnjeg Gornjeg podrinja i istocne Hercegovine - regioni koji su Bosni pripojeni u vrijeme vladavine Tvrtka I.), mozemo slobodno poci od toga da u Bosni prije Osmanlija nije bilo ni Srba. Mozemo to sa sigurnoscu reci posto su najstariji pravoslavni manastiri i crkve, tj. ostaci istih u BiH datirani u 16. vijeku, dok je Mehmed El-Fatih Bosansku srednjovjekovnu drzavu ukinuo u drugoj polovini 15. vijeka. Ostatke katolickih crkvi, kao i tragove tkzv. Crkve bosanske, imamo sirom Bosne. Dovoljno je baciti pogled i na kartu Sime Cirkovica (Srbin!) u djelu "Srednjovekovna Bosna" - postavio sam to na ovom podforumu, ona tema sa mapama koje se ticu Srednjeg vijeka.

Lijep pozdrav

[Energični leptir]

Cinjenica je da je srpski narod, ovakav kakav je, oformljen na osnovu pripadnosti SPCu, dakle srpskoj formi pravoslavne vjere, a posto znamo (dokazano) da u Bosni prije Osmanlija skoro da i nije bilo pravoslavaca (izuzetak cini podrucje danasnjeg Gornjeg podrinja i istocne Hercegovine - regioni koji su Bosni pripojeni u vrijeme vladavine Tvrtka I.)

Već u vrijeme Stjepana II koji je pripojio Hum, dakle u 14.st. Bosna dobija svoje prvo pravoslavno stanovništvo.

i to na osnovu istocnohercegovackog dijalekta kojeg je Vuk Karadzic, kao i sve sto je zatekao od Vardara do Triglava maltene, nazvao srpskim.

Dio ljudi koji su ga govorili smatrao se Srbima, dakle, uprkos žaru nacionalnog romantizma, Vuk nije bio posve u krivu, kada je to narječje uzeo za normu.

Mozemo to sa sigurnoscu reci posto su najstariji pravoslavni manastiri i crkve, tj. ostaci istih u BiH datirani u 16. vijeku,

U Bosni da, ali Podrinje i Hum su druga priča. Isto tako, ako su neki manastiri utemeljeni u 16. vijeku, to ne znači da još ranije nije bilo intenzivnijeg naseljavanja pravoslavnih. Manastir i crkva su već potreba jedne trajnije naseljene zajednice, pogotovo kada se oni podižu od trajnijeg materijala.

[miroslaw]

@hrast
Lijep pozdrav i tebi

Istina je da je Vuk kao osnovu ijekavskog dijalekta uzeo istocnohercegovacki dijalekt, a kao osnovu ekavskog vojvodjanskosumadijski.To kako je Vuk koga nazivao njegova je stvar, u XIX vijeku istina ima jedno more nacionalno nesvjesnog stanovnista i tek tada dolazi do jednacine pravoslavac_Srbin, katolik_Hrvat...., a da li onda ostavljas mogucnost da negdje npr. u Negotinskoj krajini postoje Srbi muslimani ili recimo Dubrovcaniku Srba katolika.Hocu reci da je nacija ziv pojam i stvar je osjecanja, a ne broja necijih hromozoma u krvi.Ti ljudi narocito u I. Hercegovini imaju jak nacionalni osjecaj i naboj i krajem XVIII vijeka i sve hercegovacke age i begovi ih smatraju Srbima i dosta prije nego je bilo i pomena o Vuku.
Ako trazis Srbe po Humu moras se vratiti daleko u proslost, Konstantin Porfirogenit Stanovnike Paganije(znaci nisu hriscani nikako vec vjeruju u vise Bogova), Zahumlja i Travunije naziva Srbima, tu nastaje Miroslavljevo jevandjelje(gdje je pisano mozemo raspravljati, ali odavde je naruceno), Dukljanin kaze cak da se Srbija dijeli na Rasku i Bosnu, na kraju krajeva ovi dijelovi su sastavni dio Srpske drzave do sredine XIV vijeka.Pazi ovo nisam ja smislio ili neki velikosrbin ovo su izvori.
Ranije sam preporucio par izvornih povelja (Dusanovu o prodaji Stona i Peljesca Dubrovniku i Ostojina iz 1399.), ne zeleci da naturam svoje misljenje nikome pa bi tamo mogao da nadjes dosta stvari koje pobijaju tvoje tvrdnje.
Bosna je, dalje u ranom srednjem vijeku uzak predio danasnje centralne Bosne (pogledaj intitulacije na bosanskim poveljama za koje njihovi autori, pazi ne ja, tvrde da su napisane srpskim).
Dalje kazes da pravoslavni hramovi ne postoje prije XVI vijeka i tu debelo grijesis, cak i na ovoj temi imas crkava iz XV koje su pomenute.
Djelo na koje se pozivas zove se Istorija srednjovekovne bosanske drzave, i njen sam ponosni vlasnik, iako je izdata 1964. i dalje je smatram najboljim udzbenikom za istoriju Bosne (ali to je samo moje skromno misljenje), a na toj karti nemas ni jednu bogumilsku crkvu, vec tragove krstjana u dokumentima i spomenicima, a to sto je pokojni Cirkovic bio Srbin valjda ga ne diskfalifikuje kao naucnika koji je dao nemjerljiv doprinos proucavanju istorije Bosne.

Hvala na postu zdrav iveseo mi bio.

[Hrast]

Cinjenica je da je srpski narod, ovakav kakav je, oformljen na osnovu pripadnosti SPCu, dakle srpskoj formi pravoslavne vjere, a posto znamo (dokazano) da u Bosni prije Osmanlija skoro da i nije bilo pravoslavaca (izuzetak cini podrucje danasnjeg Gornjeg podrinja i istocne Hercegovine - regioni koji su Bosni pripojeni u vrijeme vladavine Tvrtka I.)

Već u vrijeme Stjepana II koji je pripojio Hum, dakle u 14.st. Bosna dobija svoje prvo pravoslavno stanovništvo.

i to na osnovu istocnohercegovackog dijalekta kojeg je Vuk Karadzic, kao i sve sto je zatekao od Vardara do Triglava maltene, nazvao srpskim.

Dio ljudi koji su ga govorili smatrao se Srbima, dakle, uprkos žaru nacionalnog romantizma, Vuk nije bio posve u krivu, kada je to narječje uzeo za normu.

Mozemo to sa sigurnoscu reci posto su najstariji pravoslavni manastiri i crkve, tj. ostaci istih u BiH datirani u 16. vijeku,

U Bosni da, ali Podrinje i Hum su druga priča. Isto tako, ako su neki manastiri utemeljeni u 16. vijeku, to ne znači da još ranije nije bilo intenzivnijeg naseljavanja pravoslavnih. Manastir i crkva su već potreba jedne trajnije naseljene zajednice, pogotovo kada se oni podižu od trajnijeg materijala.

Već u vrijeme Stjepana II koji je pripojio Hum, dakle u 14.st. Bosna dobija svoje prvo pravoslavno stanovništvo.

Istina. Nisam spominjao jer u podrucju koje je pripojio Stjepan II. Kotromanic nisu zivjeli iskljucivo pravoslavci.

Dio ljudi koji su ga govorili smatrao se Srbima, dakle, uprkos žaru nacionalnog romantizma, Vuk nije bio posve u krivu, kada je to narječje uzeo za normu.

Da, dio. Sto mu pak ne daje za pravo da ovaj veci dio po kratkom postupku srbizira.

U Bosni da, ali Podrinje i Hum su druga priča. Isto tako, ako su neki manastiri utemeljeni u 16. vijeku, to ne znači da još ranije nije bilo intenzivnijeg naseljavanja pravoslavnih. Manastir i crkva su već potreba jedne trajnije naseljene zajednice, pogotovo kada se oni podižu od trajnijeg materijala.

Nista drugo nisam ni tvrdio.

S jedne strane smo imali trajno naseljene, brojcane zajednice katolika, "bogumila" i "kriptobugumila", tj. slijedbenika Crkve bosanske (sta god ona da bila), a s druge strane (u vrh glave) imamo pravoslavnu manjinu. Tako da slobodno mozemo reci da u Bosni - i kada bi historijski nekriticno i bez premca srednjovjekovne pravoslavce na podrucju sadasnje BiH nazvali Srbima - Srba prije Osmanlija nije bilo. Izuzetak cini podrucje istocne Hercegovine i Gornjeg podrinja.

[miroslaw]

Evo jos tri natpisa sa Premilova.

ASE LEZI PAVAO RADOVIC

Natpis je prema stilu smjesten u drugu polovinu XV vijeka

AS. .EZ. G..I.ONIC

XV vijek

ASE LEZI RASKOJA

XVI vijek

Natpise su objavljivali i Beslagic i Stanojevic i Vego i Herman i Bijelic

[Hrast]

@hrast
Lijep pozdrav i tebi

Istina je da je Vuk kao osnovu ijekavskog dijalekta uzeo istocnohercegovacki dijalekt, a kao osnovu ekavskog vojvodjanskosumadijski.To kako je Vuk koga nazivao njegova je stvar, u XIX vijeku istina ima jedno more nacionalno nesvjesnog stanovnista i tek tada dolazi do jednacine pravoslavac_Srbin, katolik_Hrvat...., a da li onda ostavljas mogucnost da negdje npr. u Negotinskoj krajini postoje Srbi muslimani ili recimo Dubrovcaniku Srba katolika.Hocu reci da je nacija ziv pojam i stvar je osjecanja, a ne broja necijih hromozoma u krvi.Ti ljudi narocito u I. Hercegovini imaju jak nacionalni osjecaj i naboj i krajem XVIII vijeka i sve hercegovacke age i begovi ih smatraju Srbima i dosta prije nego je bilo i pomena o Vuku.
Ako trazis Srbe po Humu moras se vratiti daleko u proslost, Konstantin Porfirogenit Stanovnike Paganije(znaci nisu hriscani nikako vec vjeruju u vise Bogova), Zahumlja i Travunije naziva Srbima, tu nastaje Miroslavljevo jevandjelje(gdje je pisano mozemo raspravljati, ali odavde je naruceno), Dukljanin kaze cak da se Srbija dijeli na Rasku i Bosnu, na kraju krajeva ovi dijelovi su sastavni dio Srpske drzave do sredine XIV vijeka.Pazi ovo nisam ja smislio ili neki velikosrbin ovo su izvori.
Ranije sam preporucio par izvornih povelja (Dusanovu o prodaji Stona i Peljesca Dubrovniku i Ostojina iz 1399.), ne zeleci da naturam svoje misljenje nikome pa bi tamo mogao da nadjes dosta stvari koje pobijaju tvoje tvrdnje.
Bosna je, dalje u ranom srednjem vijeku uzak predio danasnje centralne Bosne (pogledaj intitulacije na bosanskim poveljama za koje njihovi autori, pazi ne ja, tvrde da su napisane srpskim).
Dalje kazes da pravoslavni hramovi ne postoje prije XVI vijeka i tu debelo grijesis, cak i na ovoj temi imas crkava iz XV koje su pomenute.
Djelo na koje se pozivas zove se Istorija srednjovekovne bosanske drzave, i njen sam ponosni vlasnik, iako je izdata 1964. i dalje je smatram najboljim udzbenikom za istoriju Bosne (ali to je samo moje skromno misljenje), a na toj karti nemas ni jednu bogumilsku crkvu, vec tragove krstjana u dokumentima i spomenicima, a to sto je pokojni Cirkovic bio Srbin valjda ga ne diskfalifikuje kao naucnika koji je dao nemjerljiv doprinos proucavanju istorije Bosne.

Hvala na postu zdrav iveseo mi bio.

stina je da je Vuk kao osnovu ijekavskog dijalekta uzeo istocnohercegovacki dijalekt, a kao osnovu ekavskog vojvodjanskosumadijski.To kako je Vuk koga nazivao njegova je stvar, u XIX vijeku istina ima jedno more nacionalno nesvjesnog stanovnista i tek tada dolazi do jednacine pravoslavac_Srbin, katolik_Hrvat....,

Ma ne smeta meni to sto je on uzeo istocnohercegovacki dijalekt kao podlogu vec sto je svo to stanovnistvo po kratkom postupku nazvao Srbima. Na kongresu u Becu 1850. godine, na kojem su se sastali svi tada relevantni lingvisticari naseg podrucja (izostavljeni su muslimani jer njih to nije ni interesovalo - bili su dio umme), dogovoreno je da se jezik nazove "naski", dok je tek poslije slijedila srbizacija i hrvatizacija zajednickog nam jezika.

a da li onda ostavljas mogucnost da negdje npr. u Negotinskoj krajini postoje Srbi muslimani ili recimo Dubrovcaniku Srba katolika.

Naravno. Samo, ne pitam se ja vec imamo pravilo po kojem su na nasem podrucju nastale moderne nacije, i to po vjerskoj osnovi, tako da su Srbi muslimani, Srbi katolici, Hrvati pravoslavci, Hrvati muslimani, Bosnjaci pravoslavci, Bosnjaci katolici, jedna najobicnija iznimka koja uistinu nije vrijedna prevelike paznje i koja moze samo da sluzi nacionalisticki napaljenim ideolozima u smislu dokazivanja vlastite superiornosti nad drugima.

Hocu reci da je nacija ziv pojam i stvar je osjecanja, a ne broja necijih hromozoma u krvi.

Naravno, nista drugo ne tvrdim ni ja.

Hercegovini imaju jak nacionalni osjecaj i naboj i krajem XVIII vijeka i sve hercegovacke age i begovi ih smatraju Srbima i dosta prije nego je bilo i pomena o Vuku.

Ovo vec nije istina, niti moze da bude, jer su upravo krajem 18. vijeka postojala jaka neprijateljstva izmedju muslimana i pravoslavaca (danas) "uze Crne Gore" (mislim na podrucja kojima su neformalno vladale vladike). Oni sigurno nisu preuzimali nikakvu formu identiteta onih koje su uistinu prezirali, dakle "nevjernike".

Ako trazis Srbe po Humu moras se vratiti daleko u proslost, Konstantin Porfirogenit Stanovnike Paganije(znaci nisu hriscani nikako vec vjeruju u vise Bogova), Zahumlja i Travunije naziva Srbima, tu nastaje Miroslavljevo jevandjelje(gdje je pisano mozemo raspravljati, ali odavde je naruceno), Dukljanin kaze cak da se Srbija dijeli na Rasku i Bosnu, na kraju krajeva ovi dijelovi su sastavni dio Srpske drzave do sredine XIV vijeka.Pazi ovo nisam ja smislio ili neki velikosrbin ovo su izvori.

Veoma zahtijevna tema koje se ne bi doticao bez konstantiranja izvora koje posjedujem, sto opet zahtijeva dosta vremena kojeg trenutno nemam. Inace sam se vise specijalizirao na vremenski period od kraja Srednjeg vijeka (15. stoljece) do sredine 19. vijeka., tako da se ne bih usudio olako davati izjave koje se ticu ovog perioda. Ali sa sigurnoscu mogu reci da je vrijeme o kojem ti tako samopouzdano pises prekriveno valom neznanja i tame. Jedini izvor koji imamo o tom dobu (posto je onaj shit popa Dukljanina obicaj falsifikat) je De Administrando Imperio. Samo, Porfirogenet je svoje djelo pisao citavih 300 godina nakon tih dogadjaja na koje se ti pozivas i imao je dovoljno razloga da i Bosnu nazove srpskom posto je on vladao Srbima. Nada Klaic je opsirno pisala o tome, mislim da na ovom forumu ima PDF verzija njene knjige - zasebna tema.

Tako da bi svaki iole ozbijan historicar morao barem da se priupita da li je na osnovu De Administranda Imperia - djelo koje Porfirogenet pise stotine godina nakon seobe i stotine kilometara udaljen od podrucja koje opisuje - moguce davati tako kategoricne izjave kao sto to rade pojedini srpski historicari.

Ranije sam preporucio par izvornih povelja (Dusanovu o prodaji Stona i Peljesca Dubrovniku i Ostojina iz 1399.), ne zeleci da naturam svoje misljenje nikome pa bi tamo mogao da nadjes dosta stvari koje pobijaju tvoje tvrdnje.

Sta dokazuju povelje o prodaji Peljesca i Stona Dubrovniku? Da su tamo zivjeli Srbi? Ustvari, sta su tacno Srbi, kakva je po tebi definicija srpskog naroda? Naravno, osim osjecaja nacionalnog..ali valjda postoje neke kategorije. (Osim De Administranda Imperia)

Dalje kazes da pravoslavni hramovi ne postoje prije XVI vijeka i tu debelo grijesis, cak i na ovoj temi imas crkava iz XV koje su pomenute.

Volio bih da vidim gdje i koje crkve i manastiri.

Djelo na koje se pozivas zove se Istorija srednjovekovne bosanske drzave, i njen sam ponosni vlasnik, iako je izdata 1964. i dalje je smatram najboljim udzbenikom za istoriju Bosne (ali to je samo moje skromno misljenje), a na toj karti nemas ni jednu bogumilsku crkvu, vec tragove krstjana u dokumentima i spomenicima, ..

Dobra knjiga. Citirao sam je vise puta tokom pisanja diplomskog jer sam se ipak morao dotaci Srednjovjekovlja baveci se sirenjem islama u Bosni u vijeme Osmanlija.

Ali: Na Cirkovicevoj karti nemamo tragove pravoslavnih crkava u 15. vijeku kao sto ti to tvrdis??! Imamo ih, na istoku ali ne na podrucju koje bi se danas nazvalo sredisnja, zapadna i sjeverna BiH. Dakle, ostavimo se nakratko karakterizacije ovog sto je Cirkovic nazvao "ostatke krstjana u dokumentima i spomenicima" i koncentrisimo se na nepostojanje ostataka pravoslavnih bogomolja. Kako to da imamo mnostvo katolickih a da istovremeno nemamo pravoslavnih?

a to sto je pokojni Cirkovic bio Srbin valjda ga ne diskfalifikuje kao naucnika koji je dao nemjerljiv doprinos proucavanju istorije Bosne.

Naravno, pogresno si me shvatio. Zelio sam time da kazem da je on, iako Srbin, naveo u svojoj knjizi da u 15. vijeku na podrucju o kojem ja govorim (izuzetak Podrinje i istocna Hercegovina) nemamo pravoslavnih bogomolja.

[_majevica_]

Ako trazis Srbe po Humu moras se vratiti daleko u proslost, Konstantin Porfirogenit Stanovnike Paganije(znaci nisu hriscani nikako vec vjeruju u vise Bogova), Zahumlja i Travunije naziva Srbima, tu nastaje Miroslavljevo jevandjelje(gdje je pisano mozemo raspravljati, ali odavde je naruceno), Dukljanin kaze cak da se Srbija dijeli na Rasku i Bosnu, na kraju krajeva ovi dijelovi su sastavni dio Srpske drzave do sredine XIV vijeka.Pazi ovo nisam ja smislio ili neki velikosrbin ovo su izvori.
Ranije sam preporucio par izvornih povelja (Dusanovu o prodaji Stona i Peljesca Dubrovniku i Ostojina iz 1399.), ne zeleci da naturam svoje misljenje nikome pa bi tamo mogao da nadjes dosta stvari koje pobijaju tvoje tvrdnje.

Jel i ovo gdje pise na stecku

[Energični leptir]

S jedne strane smo imali trajno naseljene, brojcane zajednice katolika, "bogumila" i "kriptobugumila", tj. slijedbenika Crkve bosanske (sta god ona da bila), a s druge strane (u vrh glave) imamo pravoslavnu manjinu. Tako da slobodno mozemo reci da u Bosni - i kada bi historijski nekriticno i bez premca srednjovjekovne pravoslavce na podrucju sadasnje BiH nazvali Srbima - Srba prije Osmanlija nije bilo. Izuzetak cini podrucje istocne Hercegovine i Gornjeg podrinja.

Krivo si me shvatio, a ni ja nisam bio dovoljno precizan. Dakle, slažem se u svemu. Htio sam samo reći da podizanje manastira u 16. vijeku ne znači da pravoslavne mase nisu doseljavane i ranije. Manastiri, kao što rekoh, samo svjedoče o njihovom trajnom naseljavanju i ukorjenjivanju na određenim teritorijama. To je jako dobro dokuemntovao Nedim Filipović, kao i veliki broj njihovih prelazaka na islam.

[BHCluster]

[Hrast]

S jedne strane smo imali trajno naseljene, brojcane zajednice katolika, "bogumila" i "kriptobugumila", tj. slijedbenika Crkve bosanske (sta god ona da bila), a s druge strane (u vrh glave) imamo pravoslavnu manjinu. Tako da slobodno mozemo reci da u Bosni - i kada bi historijski nekriticno i bez premca srednjovjekovne pravoslavce na podrucju sadasnje BiH nazvali Srbima - Srba prije Osmanlija nije bilo. Izuzetak cini podrucje istocne Hercegovine i Gornjeg podrinja.

Krivo si me shvatio, a ni ja nisam bio dovoljno precizan. Dakle, slažem se u svemu. Htio sam samo reći da podizanje manastira u 16. vijeku ne znači da pravoslavne mase nisu doseljavane i ranije. Manastiri, kao što rekoh, samo svjedoče o njihovom trajnom naseljavanju i ukorjenjivanju na određenim teritorijama. To je jako dobro dokuemntovao Nedim Filipović, kao i veliki broj njihovih prelazaka na islam.

Okej, skonto sam maloprije da sam i miroslawa pogresno shvatio (barem u onom dijelu u kojem pise o hercegovackim agama i begovima) - jebiga, treba ponekad pazljivije citati..svjestan sam te vlastite slabosti.

Nedim Filipovic je inace moj omiljeni autor kada se radi o sirenju islama na nasim podrucjima. Procitao sam maltene sve..maltene.

[Hrast]

Мој претходни пост сликовито показује да у 16 вијеку није било говора о подизању нових цркви и манастира (осим уз изричиту султанову дозволу) већ о обнови старих (порушених). Како у Хуму (Херцеговини), тако и у Босни и у остатку Отоманске империје.

Da, ako govorimo o prvoj polovini 16. vijeka ali ne i o vezirovanju Mehmed Pase Sokolovica koji je bio veoma tolerantan po ovom pitanju. Ne samo da je instalirao Pecku patrijarsiju odvojivsi je time od Grka, tj. od patrijarha iz Konstantinopelja, tada vec Istanbula, vec je on licno izdavao mnoge dozvole za izgradnju pravoslavnih crkava i manastira na onim podrucjima bivseg bosanskog kraljevstva na kojima ih nikada prije toga nije ni bilo.

Inace je evidentno, ne samo iz deftera vec o tome govore i mnogi katolicki izvori, da je pravoslavna crkva bila u prednosti u odnosu na katolicku (govorim o Osmanskom carstvu) jer se njeno vrhovnistvo nominalno nalazilo van sultanove jurisdikcije, ne samo to, pape su dugo vremena bili glavni neprijatelji sultana...halife. Pravoslavni patrijarsi su bili pod direktnom sultanovom kontrolom, tako da se njima popustalo.

[miroslaw]

@hrast

Ne znam kakav uticaj je mogao imati zakljucak sa kongresa u Becu na recimo pravoslavce u Dzimrijama kod Sokoca, mislim nije bio medijski propracen, nisu ga prenosili ni RTS ni B92, pa da na osnovu toga uticaja postanu Srbi, a iz nesto ranijeg perioda vec postoje natpisi na spomenicima sa otprilike sledecom formulacijom ASE LEZI PRAVOSLAVNI SRBIN ...., a nepristojno bi bilo mrtvima mijenjati nacionalnu pripadnost.

Sto se tice odnosa vjera nacija to danas nije vrijedno paznje, a ne znaci da nekada nije bilo. Npr. bogumili su iz Srbije protjerani u Bosnu u vrijeme Stefana Nemanje, pa sam sklon povjerovati da je mozda medju njima bio i podjekoji Srbin.

Dalje sam naveo dva izvora (Dukljanina i Porfirogenita) nisam samouvjeren, vec pokazujem samouvjerenima o cemu govore jedina dva izvora (izuzmemo li franacke anale, a i tamo pominju neke Srbe jos zapadnije), ostalo su domisljanja i nagadjanja. Dukljanin jeste prilicno nepouzdan ali nisam do sada cuo da je falsifikat.Vise razloga ima Nada Klajic da nesto pogresno nazove (ne tvrdim i) od Porfirogenita, pa njegova drzava je u konstantnom sukobu sa Srbima, a priznaces da bi on ipak trebao da ima dobre informacije s obzirom na njegov polozaj.Ja da znam druge izvore naveo bi ih.

Dusanova povelja dokazuje, osim da tamo zive Srbi, koliko je obicnim ljudima bilo lako nazvati se katolikom ili pravoslavcem, oko toge se sukobljava Rim sa pravoslavnim centrima, a zasto imas jednom da pogadjas.
A, Ostojina povelja dokazuje da on (bar tako on kaze) pise srpskim jezikom, ne kazem, mozda je to tada bilo cool pa mu je to samo bila furka.

JAZU/HAZU zastupa tezu da su postojale dvije seobe Slovena prva slovenskih masa i druga, kako tamo kazu, dva dobro organizovana naroda Srba i Hrvata. Ta dva naroda su i jedina (izuzmemo li Bugare) koja su svoje ime donijela iz prapostojbine i onda su uspijela da asimiluju ostale mase.Ako posmatras intitulaciju bosanskih kraljeva od Tvrtka oni su kraljevi Srba i Bosne (Srba naroda i Bosne teritorije).

Sto se tice crkava govorio sam o Humu, istina je da u osmanskom carstvu crkva moze da se pravi samo na mjestu stare, tacno je i da je za vrijeme Mehmed pase(Srbina muslimana) pravoslavna crkva bila u povoljnijem polozaju od katolicke,upravo iz razloga koje si naveo (ti razlozi prestaju pojavljivanjem Rusije kao faktora na Balkanu) ali taj polozaj je bio daleko od dobrog, pa sam Mehmed je srusio dvije pravoslavne i jednu katolicku crkvu u Beogradu da bi materijal upotrijebio za izgradnju karavan saraja.

majevica me je pitao da li i to pise na stecku i bez obzira na njegove namjere debelo je u pravu, mi smo dobro ofulali s temom i predlazem da se vratimo steccima i njihovim natpisima.

poz.

[BHCluster]