Nastanak Bosne i Bošnjana

(H)istorija/povijest Bosne i Hercegovine, regiona, itd...

Moderators: _BataZiv_0809, anex

Locked
User avatar
Chmoljo
Administrativni siledžija u penziji
Posts: 52002
Joined: 05/06/2008 03:41
Location: i vukove stid reći odakle sam...

#201 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by Chmoljo »

lupetaš, laprdaš...

nemilosrdno ću brisati kompletne postove s tim riječima.
:mrgreen:
User avatar
osa
Posts: 10669
Joined: 16/03/2007 14:08

#202 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by osa »

VELIKI Bosanac wrote:
osa wrote:


povelja od 15, avgusta., hajde ne lupetaj, pogledaj na stećcima je li august ili kolovoz.

o čemu ti uopšte laprdaš, nije ni bitno da li je august ili kolovoz

BITNO je i POENTA posta sa poveljom je da se pokaže da se spominju JEDINO BOŠNJANI U BOSNI a ne hrvati ili srbi

kopčaš ?? tvoje namjerno skretanje pažnje na gluposti oko naziva mjeseca ukazuje ustvari na to da nemaš nikakav odogovor niti komentar na ono o čemu u prethodnoj rečenici pričam
pa i u slavoniji se spominju slavonci u lici ličani, šta je tu čudno, nego kažeš zašto nije bitno da li je kolovoz, ma bitno je da vidiš da bošnjani, isto kao i već spomenuti slavonci i ličani pričaju hrvatskim jezikom.
Energični leptir
Posts: 665
Joined: 19/03/2008 14:57

#203 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by Energični leptir »

pa i u slavoniji se spominju slavonci u lici ličani, šta je tu čudno, nego kažeš zašto nije bitno da li je kolovoz, ma bitno je da vidiš da bošnjani, isto kao i već spomenuti slavonci i ličani pričaju hrvatskim jezikom.
Hajd sad nastranu što oni "natpisi" stećaka nisu vidjeli, nego je li to to najozbiljnije misliš da je "kolovoz" standardizovan, dakle normiran od strane lingvista u savremenom hrvatskom jeziku stvarno uvijek bio samo hrvatska riječ, ili da se prije 600 i više godina svugdje govorilo "kolovoz"?
User avatar
osa
Posts: 10669
Joined: 16/03/2007 14:08

#204 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by osa »

Energični leptir wrote:
pa i u slavoniji se spominju slavonci u lici ličani, šta je tu čudno, nego kažeš zašto nije bitno da li je kolovoz, ma bitno je da vidiš da bošnjani, isto kao i već spomenuti slavonci i ličani pričaju hrvatskim jezikom.
Hajd sad nastranu što oni "natpisi" stećaka nisu vidjeli, nego je li to to najozbiljnije misliš da je "kolovoz" standardizovan, dakle normiran od strane lingvista u savremenom hrvatskom jeziku stvarno uvijek bio samo hrvatska riječ, ili da se prije 600 i više godina svugdje govorilo "kolovoz"?

isključivo hrvatski, ne slavenski izraz kako neki vole poturati, neku noć gledah jednu milićevu emisiju iz slovačke, slaveni, ali im nazivi mjeseci u godini, drukčiji, jedini slični veljača i listopad (ne isti, slični) ali ne označavaju drugi i deseti mjesec, dakle ti izrazi su iz hrvatskog jezika, tj. jezika koji koristiše i tadašnji bošnjani, kao što ga koristiše i ličani, slavonci, dalmatinci i ostali.
User avatar
BHCluster
Posts: 23465
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#205 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by BHCluster »

osa wrote:
Energični leptir wrote:
pa i u slavoniji se spominju slavonci u lici ličani, šta je tu čudno, nego kažeš zašto nije bitno da li je kolovoz, ma bitno je da vidiš da bošnjani, isto kao i već spomenuti slavonci i ličani pričaju hrvatskim jezikom.
Hajd sad nastranu što oni "natpisi" stećaka nisu vidjeli, nego je li to to najozbiljnije misliš da je "kolovoz" standardizovan, dakle normiran od strane lingvista u savremenom hrvatskom jeziku stvarno uvijek bio samo hrvatska riječ, ili da se prije 600 i više godina svugdje govorilo "kolovoz"?

isključivo hrvatski, ne slavenski izraz kako neki vole poturati, neku noć gledah jednu milićevu emisiju iz slovačke, slaveni, ali im nazivi mjeseci u godini, drukčiji, jedini slični veljača i listopad (ne isti, slični) ali ne označavaju drugi i deseti mjesec, dakle ti izrazi su iz hrvatskog jezika, tj. jezika koji koristiše i tadašnji bošnjani, kao što ga koristiše i ličani, slavonci, dalmatinci i ostali.
Ovako stariji nazivi za ovaj mjesec u nekim hrvatskim krajevima bili su: velikomešnjak (po blagdanu Velike Gospe), kolovožnjak, osemnik.

A sto se tice ovoga kalendara kojega mi koristimo imena su dobili od latinskog (Januarius, Februarius, Martius, Aprilis, Maius, Junius, Quintilis, Sextilis, September, October, November i December) samo sto su (Quintilis i Sextilis) preimenovani u Julius i Augusts jeli po Rimskim carevima Cezara i Augusta. Kasnije je to opet reforisano u Gregorijanski...
Sada ima i ovo nazivi za mjesece iz Podravine i Prigorja:
01. prezimec
02. svečen
03. sušec
04. jurjevščak
05. filipovščak
06. ivanščak
07. jakopovščak
08. velikomešnjak
09. jesenščak
10. miholjščak
11. zimščak
12. velikobožičnjak

Sto opet pokazuje da osa lupa ko maksim po diviziji...

Isada osa kao uobicajeno ide korak dalje uzima rijec kolovoz da bi reko ili dokazao da su Bosmjani pricali tim nekim Hrvatskim :-). Toliko o tome jeli pametnom dosta da zakljuci o cemu se ovdje radi i sta su ciljevi.

Samo osa pored tih izvaljotina sto si napisao de nam objasni zasto bi Bosnjani pricali i koristili Hrvatski? :-D

A i da zavrsimo sa kolovozom to ime za osmi mjesec je standarizovano od prijasnjeg naziva za taj isti mjesec koje je bilo kolovožnjak to je regionalni naziv nista specificno niti specijalno o nazivu "kolovoz", a isto tako bi pojedinci svoje nacionalne kompleks trebali lijeciti kod psihijatra a ne pisanjem brutalnih neistina i gluposti.
Broj 1
Posts: 371
Joined: 15/09/2009 20:50

#206 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by Broj 1 »

Za Osu:

Ja koliko znam i Poljaci i Rusi koriste nazive za mjesece kao i Hrvati.
User avatar
osa
Posts: 10669
Joined: 16/03/2007 14:08

#207 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by osa »

[quote="BHCluster"]



Samo osa pored tih izvaljotina sto si napisao de nam objasni zasto bi Bosnjani pricali i koristili Hrvatski? :-D

zato što je to isti narod kao i slavonci, ličani, dalmatinci i dr., naravno ne isti kao današnji bošnjaci, jer njih, većina ipak potječe(što vidimo na temi o prezimenima) sa sandžaka, iz crne gore i raznih gradova po srbiji.
User avatar
osa
Posts: 10669
Joined: 16/03/2007 14:08

#208 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by osa »

Broj 1 wrote:Za Osu:

Ja koliko znam i Poljaci i Rusi koriste nazive za mjesece kao i Hrvati.
Česi imaj ovakve mjesece:
Leden
Unor
Brezen
Duben
Kveten
Čercen
Čercenec
Srpen (srpanj im je 8. mjesec!)
Zari
Rijen (10. mj!)
Listopad (listopad im je 11. mjesec!)
Prosinec


slične nazive imaju poljaci i slovaci, dakle ovi na stećcima nisu slavenski nego hrvatski.
User avatar
osa
Posts: 10669
Joined: 16/03/2007 14:08

#209 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by osa »

VELIKI Bosanac wrote:
osa wrote:

pa i u slavoniji se spominju slavonci u lici ličani, šta je tu čudno, nego kažeš zašto nije bitno da li je kolovoz, ma bitno je da vidiš da bošnjani, isto kao i već spomenuti slavonci i ličani pričaju hrvatskim jezikom.

slavonci i jesu zasebna etnička skupina nastala od Slavena koji su se doselili u Panoniju, isti oni Slaveni koji su prelazili Savu i doseljavali se i u Bosnu i do Jadrana, od kojih nastaju budući neretvani, zahumljnai, dubrovčani, bošnjani
hrvati su bili u Slavonji u području Siska-Zagreba i PROTJERALI su ih franci kada je Ljudevit Posavski prebjegao "srb-ima" kako kažu franački analli...to su jedini hrvati KOJI SU BILI
druga je stavr što su se kasnije u 18/19.vijeku ti slavonci ASIMILIRALI u hrvate, kao i neretljani, dubrovčani i bopšnjani koji su ostali katoličke vjere

ličani se nigdje ne spominju u historiji, čak ni kao teritorijalna odrednica, a kamoli u kontekstu naroda, to je prvobitno područje naseljavanja hrvatskog plemena, od Cetine do Raše u Istri, to je MATIČNA Hrvatska sa "originalnim" hrvatima koji su se kasnije povukli (u tursko vrijeme) prema Zagrebu, baš kao i srblje iz Raške (opet zbog turaka) u područje Smedereva i Beograda...
koji slaveni, nego zaboravi u orginalnu hrvatsku ubrojiti i jugozapadnu bosnu.
User avatar
BHCluster
Posts: 23465
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#210 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by BHCluster »

osa wrote:
Broj 1 wrote:Za Osu:

Ja koliko znam i Poljaci i Rusi koriste nazive za mjesece kao i Hrvati.
Česi imaj ovakve mjesece:
Leden
Unor
Brezen
Duben
Kveten
Čercen
Čercenec
Srpen (srpanj im je 8. mjesec!)
Zari
Rijen (10. mj!)
Listopad (listopad im je 11. mjesec!)
Prosinec


slične nazive imaju poljaci i slovaci, dakle ovi na stećcima nisu slavenski nego hrvatski.
Na kojim steccima da mi taj podatak.
User avatar
BHCluster
Posts: 23465
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#211 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by BHCluster »

osa wrote:
BHCluster wrote:


Samo osa pored tih izvaljotina sto si napisao de nam objasni zasto bi Bosnjani pricali i koristili Hrvatski? :-D

zato što je to isti narod kao i slavonci, ličani, dalmatinci i dr., naravno ne isti kao današnji bošnjaci, jer njih, većina ipak potječe(što vidimo na temi o prezimenima) sa sandžaka, iz crne gore i raznih gradova po srbiji.
Da slavonci, ličani, dalmatinci i bosnjani su staro sjedioci na ovim prostorima dok hrvati su doslje to ti je historiska cinjenica a ne neka forumska diskusija sto je takvi poput tebe pisu ma znas ono bez ikakvih cinjenica.
User avatar
osa
Posts: 10669
Joined: 16/03/2007 14:08

#212 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by osa »

BHCluster wrote:
osa wrote:
BHCluster wrote:


Samo osa pored tih izvaljotina sto si napisao de nam objasni zasto bi Bosnjani pricali i koristili Hrvatski? :-D

zato što je to isti narod kao i slavonci, ličani, dalmatinci i dr., naravno ne isti kao današnji bošnjaci, jer njih, većina ipak potječe(što vidimo na temi o prezimenima) sa sandžaka, iz crne gore i raznih gradova po srbiji.
Da slavonci, ličani, dalmatinci i bosnjani su staro sjedioci na ovim prostorima dok hrvati su doslje to ti je historiska cinjenica a ne neka forumska diskusija sto je takvi poput tebe pisu ma znas ono bez ikakvih cinjenica.

olako barataš sa "činjenicama".
User avatar
BHCluster
Posts: 23465
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#213 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by BHCluster »

osa wrote:
BHCluster wrote:
Da slavonci, ličani, dalmatinci i bosnjani su staro sjedioci na ovim prostorima dok hrvati su doslje to ti je historiska cinjenica a ne neka forumska diskusija sto je takvi poput tebe pisu ma znas ono bez ikakvih cinjenica.

olako barataš sa "činjenicama".
Sta ces ko zna, zna ko nezna oda pise bajke kao ti.
User avatar
BHCluster
Posts: 23465
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#214 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by BHCluster »

osa wrote:
Broj 1 wrote:Za Osu:

Ja koliko znam i Poljaci i Rusi koriste nazive za mjesece kao i Hrvati.
Česi imaj ovakve mjesece:
Leden
Unor
Brezen
Duben
Kveten
Čercen
Čercenec
Srpen (srpanj im je 8. mjesec!)
Zari
Rijen (10. mj!)
Listopad (listopad im je 11. mjesec!)
Prosinec


slične nazive imaju poljaci i slovaci, dakle ovi na stećcima nisu slavenski nego hrvatski.
A sta je sa ovim iz Podravine i Prigorja:
01. prezimec
02. svečen
03. sušec
04. jurjevščak
05. filipovščak
06. ivanščak
07. jakopovščak
08. velikomešnjak
09. jesenščak
10. miholjščak
11. zimščak
12. velikobožičnjak
To narano presucujes jer se bajkama bavis.
User avatar
osa
Posts: 10669
Joined: 16/03/2007 14:08

#215 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by osa »

BHCluster wrote:
osa wrote:
Broj 1 wrote:Za Osu:

Ja koliko znam i Poljaci i Rusi koriste nazive za mjesece kao i Hrvati.
Česi imaj ovakve mjesece:
Leden
Unor
Brezen
Duben
Kveten
Čercen
Čercenec
Srpen (srpanj im je 8. mjesec!)
Zari
Rijen (10. mj!)
Listopad (listopad im je 11. mjesec!)
Prosinec


slične nazive imaju poljaci i slovaci, dakle ovi na stećcima nisu slavenski nego hrvatski.
A sta je sa ovim iz Podravine i Prigorja:
01. prezimec
02. svečen
03. sušec
04. jurjevščak
05. filipovščak
06. ivanščak
07. jakopovščak
08. velikomešnjak
09. jesenščak
10. miholjščak
11. zimščak
12. velikobožičnjak
To narano presucujes jer se bajkama bavis.

iskreno, nikad čuo,vjerojatno ni ti, ali ako tako nešto i postoji, to samo govori o kulturnoj širini hrvatskog naroda.
User avatar
BHCluster
Posts: 23465
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#216 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by BHCluster »

osa wrote:
BHCluster wrote:
A sta je sa ovim iz Podravine i Prigorja:
01. prezimec
02. svečen
03. sušec
04. jurjevščak
05. filipovščak
06. ivanščak
07. jakopovščak
08. velikomešnjak
09. jesenščak
10. miholjščak
11. zimščak
12. velikobožičnjak
To narano presucujes jer se bajkama bavis.

iskreno, nikad čuo,vjerojatno ni ti, ali ako tako nešto i postoji, to samo govori o kulturnoj širini hrvatskog naroda.
:lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol:
:lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol: :lol:

OSA kani se ovih historiskih tema jer ti pojma nemas ono sto narod kaze cista talashika. Tebi nije do historije tebije do nacionalnog prepucavanja, za takve poput tebe ima forum koji se zove stormfront tamo ces biti ko kod kuce, svi su poput tebe puni nekakvog nacionalizma i supljih prica to jeste bajki. :lol: :-)
User avatar
osa
Posts: 10669
Joined: 16/03/2007 14:08

#217 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by osa »

zašto, pa ja uživam nešto naučiti iz ovakvih tema, a ako tebe boli što bošnjani pričahu hrvatski, oprosti, ali tu ti ja ne mogu pomoći.
User avatar
BHCluster
Posts: 23465
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#218 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by BHCluster »

osa wrote:zašto, pa ja uživam nešto naučiti iz ovakvih tema, a ako tebe boli što bošnjani pričahu hrvatski, oprosti, ali tu ti ja ne mogu pomoći.
Pa ti nemas niti jednog dokaza za to, Bosnja ni su imali svoj jezik i pismo (npr. Bosancica) dok hrvati nisu barem u to doba.
User avatar
osa
Posts: 10669
Joined: 16/03/2007 14:08

#219 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by osa »

BHCluster wrote:
osa wrote:zašto, pa ja uživam nešto naučiti iz ovakvih tema, a ako tebe boli što bošnjani pričahu hrvatski, oprosti, ali tu ti ja ne mogu pomoći.
Pa ti nemas niti jednog dokaza za to, Bosnja ni su imali svoj jezik i pismo (npr. Bosancica) dok hrvati nisu barem u to doba.

evo jedan konkretan primjer, naime u mađarskoj, slovačkoj,češkoj, gradišću(austrija), srbiji(vojvodina) imaš ljude izbjegle pred turcima iz bosne, žive tamo već stoljećima, svi su hrvati, nikad u povijesti nije postojao niti jedan bošnjački iseljenički klub, ni bošnjanski ili nešto slično,iako nose i prezime bošnjak(kao uostalom i mnogi hrvati iz naših krajeva) osim u turskoj, a ti potječu iz novijeg vremena tj. negdje od protjerivanja iz srbije. i nemoj molim te o pretvaranju tih ljudi u hrvate, jer hrvati nisu imali baš neku ulogu u austro-ugarskoj da su mogli utjecati na te procese, osim možda u vojvodini.
User avatar
osa
Posts: 10669
Joined: 16/03/2007 14:08

#220 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by osa »

VELIKI Bosanac wrote:
osa wrote:

iskreno, nikad čuo,vjerojatno ni ti, ali ako tako nešto i postoji, to samo govori o kulturnoj širini hrvatskog naroda.

OVO ti je ta "ŠIRINA" ovo su samo original hrvati svi drugi su asimilirani

Image

sada prođi po datumima pada gradova od jajca na dalje, pa ćeš i sam vidjeti koliko su se hrvati još klali s turcima,nakon pada bosne, a da su mnogi hrvati asimilirani istina, preciznije islamizirani, povijesni proces, šta ćeš.
User avatar
BHCluster
Posts: 23465
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#221 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by BHCluster »

VELIKI Bosanac wrote:
osa wrote:

iskreno, nikad čuo,vjerojatno ni ti, ali ako tako nešto i postoji, to samo govori o kulturnoj širini hrvatskog naroda.

OVO ti je ta "ŠIRINA" ovo su samo original hrvati svi drugi su asimilirani

Image
Image
(Klaić, Nada. Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1975.: Dolazak Arpadovića)
Last edited by BHCluster on 14/12/2009 21:44, edited 1 time in total.
User avatar
BHCluster
Posts: 23465
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#222 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by BHCluster »

osa wrote:
BHCluster wrote:
osa wrote:zašto, pa ja uživam nešto naučiti iz ovakvih tema, a ako tebe boli što bošnjani pričahu hrvatski, oprosti, ali tu ti ja ne mogu pomoći.
Pa ti nemas niti jednog dokaza za to, Bosnja ni su imali svoj jezik i pismo (npr. Bosancica) dok hrvati nisu barem u to doba.

evo jedan konkretan primjer, naime u mađarskoj, slovačkoj,češkoj, gradišću(austrija), srbiji(vojvodina) imaš ljude izbjegle pred turcima iz bosne, žive tamo već stoljećima, svi su hrvati, nikad u povijesti nije postojao niti jedan bošnjački iseljenički klub, ni bošnjanski ili nešto slično,iako nose i prezime bošnjak(kao uostalom i mnogi hrvati iz naših krajeva) osim u turskoj, a ti potječu iz novijeg vremena tj. negdje od protjerivanja iz srbije. i nemoj molim te o pretvaranju tih ljudi u hrvate, jer hrvati nisu imali baš neku ulogu u austro-ugarskoj da su mogli utjecati na te procese, osim možda u vojvodini.
Naravno ti kao i uobicajeno u nedostatku argumenata mjesas kruske, jabuke i kuruze. Sta se desavalo na ovim prostorima u svim tim stoljecima se moze vidjeti iz ovog rata najbolje u Hrvatskoj, gdje su Srbi etnicki ocisceni.

A dovoljno je da citas sta hrvati pisu o svojoj historiji.
ZAGREB - Kada se svojedobno hrvatski povjesničar Neven Budak drznuo posumnjati u velebnu krunidbu Tomislava za hrvatskog nam kralja u pustopoljini kod Duvna zagonetne 925. godine, kao podatak koji je zabetoniran u našoj domoljubnoj svijesti, inženjeri nacionalnih duša skrili su taj rad od nježnih ušiju hrvatskih učenika.

I Odjel za srednjovjekovnu povijest Hrvatskog instituta za povijest smatrao je svojom dužnošću prosvjedovati protiv podatka na internetskim stranicama Stalne misije Hrvatske pri UN-u u New Yorku kako dotični Tomislav nije prvi hrvatski kralj. Hrvatska povijest puna je mitskih sablasti i ideoloških interpretacija. Što smo mi sve u školama učili iz nacionalne povijesti, a za dosta toga se slobodno može reći da je bio konstrukt koji bi trebao potvrditi neupitnu povijesnu slavu i starost Hrvata, nakon čega bi nam ponosito tek trebala spuznuti suza radosnica preko časnog obraza.
Povijesna magla

Kao rijetko koja znanost povijest je podložna pretjerivanju, skrivanju i blago rečeno nevjerodostojnoj interpretaciji događaja, likova i pojava. Mnogo toga u školi smo učili kao povijesnu činjenicu koja se nije smjela dovoditi u pita-nje iz viših nacionalnih ili političkih interesa.

Ako je netko pokušao nešto drugačije prikazati, u najmanju je ruku bivao pribijan na stup nacionalnog srama ili proglašavan izdajnikom jer se posumnjalo u neku veličanstvenu pobjedu, koja zapravo to nije, ili genijalnu zamisao nekoga našeg predalekog vladara koji nam osim sumnjivih fragmenata, nekakvih slova na kamenu, nije ostavio puno pouzdanih podataka o svom postojanju.

Hrvatska povijest morala se ugurati i u šablone država i političkih tendencija u kojima smo dulje ili kraće vrijeme bivali. Hrvatska nam je zato povjesnica dala jedan broj neutemeljenih, teško provjerljivih te lažnih i nategnutih podataka o našoj veličini. Puno je misterija, tame i magle na hrvatskoj povijesti.
Stvaranje ‘dobrih’ Hrvata

No, problem možda ne bi bio toliki da se radi samo o dalekim vremenima zavijenima u zagonetnost zbivanja na hrvatskom kršnom kamenjaru, da se bajkovitost hrvatske povijesti nije proširila do današnjih dana.

- Pitanje je koliko su povjesničari spremni biti hrabri i otvoreni da ne dopuste da ih se iskorištava za podgrijavanje nacionalnih mitova, neovisno o reakcijama. Naravno da je povijest znanost koja interpretira, ali je ipak znanost. I učenje povijesti nema odgojnu funkciju, odnosno nije funkcija učenja povijesti u školama ta da se stvaraju ‘dobri’ Hrvati - kaže povjesničar Tvrtko Jakovina.

- Sve nacionalne povijesti slijede istu šprancu. Sve dijele nekoliko zajedničkih odrednica: trude se dokazati da nacija ima dugi i stabilni kontinuitet pa su tako sve redom stare odvajkada, vuku podrijetlo iz mračnih šuma i pustopoljina pradavnih vremena. Nacionalne povijesti polažu puno pažnje srednjem vijeku, kada se formiraju osnovne karakteristike nacije.

A svaki pristup proučavanju povijesti kao da piše o razvoju čovjeka, pa imamo različita vrednovanja povijesti: bolja i lošija razdoblja, uspone i padove, propasti i slavne povratke, što samo podcrtava da se radi o konstruktu - objašnjava nam povjesničar Stefan Berger, profesor na Sveučilištu Manchester i voditelj projekta “Prezentiranje prošlosti - Pisanje nacionalnih povijesti u Europi”.
Goli opstanak

Sve povijesti barataju kanonom nacionalnih heroja, koji kadšto taj epitet objektivno ne zaslužuju ili se u jednom trenutku slave, a možda im je herojstvo sumnjivo. Naravno, postoje i nacionalni neprijatelji, koji su za druge - heroji. Svima je važna rasprava o granicama, odnosno teritorijima. Raspravljaju o tome tko poseže pravo na njihovo iskonsko područje ili pak koliko je “njihova iskonskog teritorija” izvan matične zemlje.

Dakle, svi narodi imaju svoje guste šume i močvare, tragična polja i junačke gudure iz kojih su došli njihovi preci, svoje Tuge i Buge, Zvonimire, Tomislave i ine, a sasvim je sigurno da nismo jedina nacija s posebnom misijom ili ona koja bi bila nepravedno zakinuta. Može se reći da svaki narod zaslužuje povijest kakvu ima, ma koliko je ukrašavao, revidirao i mitologizirao. Hrvatska povijest prepuna je različitih interpretacija, ovisno o trenutačnim potrebama - od “vjekovne borbe za južnoslavensko ujedinjenje” do “tisućljetne borbe za nacionalnu samostalnost”.

Hrvati se bore uglavnom za goli opstanak od raznih izrabljivača, bilo ideoloških (nacisti, komunisti) ili pak osvajača (Srbi, Mlečani, Turci, Mađari, Austrijanci).


1. Dolazak Hrvata na more

U naše iskonske krajeve, na kojima su već obitavale razne civilizacije, narodi i države, dolaze prahrvati. Oni se u romantičnoj verziji slike Otona Ivekovića predstavljaju kao krotki vizionari koji su s brda zamišljeno zagledani u pučinu i tada još nebetoniziranu obalu, a ne onakvima kakvi su bili - prljavi i znojni koljači i osvajači koji su u rosnu zoru 614. godine sravnili sa zemljom jedan razvijeni grad poput Salone. U prvim redovima tih divljačkih hordi bili su i Slaveni, odnosno prahrvati. Tko im je bio vođa ni ne znamo, jer nema nikakvog pisanog traga. Nije ni čudno - bili su nepismeni. Hrvatska je historiografija taj prljavi posao rušenja i razaranja dobrohotno svalila na Avare, kojih je također bilo u toj hordi i čije karakteristike nisu bitno drugačije od starohrvatskih, ali ipak nisu sami razarali . Doduše, popljačkana Salona još se održala desetljećima prije nego što je sasvim propala, a Hrvati su polako osvajali svoja nova “vjekovno naša” ognjišta . Mi baštinimo njihova davna osvajanja ( jednostavno - tu živimo) i prihvaćamo ih jer su nam ti naši preci ostavili taj teritorij u amanet. Hvala im.
2. Ljudevit Posavski

Knez panonske Hrvatske od 810. do 823. godine, smatra se jednim od najvećih boraca za hrvatsku samostojnost i slobodu. Suprotstavljao se naletima Franaka tada vodeće europske kraljevine, ne želeći prihvatiti njihovu čizmu. Franci su, moćniji i brojniji, poduzeli čak šest ofenziva protiv drčnog Ljudevita i konačno ga 822. porazili (ili ovaj nije ni ulazio u zadnju bitku) i natjerali u bijeg. U ovoj povijesnoj priči dosta je loše prošao i knez primorske Hrvatske Borna, koji je potpisao pakt s Francima te je tako obilježen kao protuha i izdajnik. Za Ljudevita se vezuje i legenda da je nakon poraza pobjegao u Srbiju, odnosno među Srbe. Povjesničarka Nada Klaić dokazuje da je Ljudevit pobjegao u mjesto Srb (pa je zato došlo do zabune). No, golica teorija da je Ljudevit zbrisao među Srbe, gdje ga je tamošnji vladar, navodno kako i priliči, lijepo ugostio. Ipak, Ljudevit ubija tog vladara, misleći da će ga ovaj izdati Francima s kojima je bio u talu. Štoviše, preuzima vlast, ali su ga Srbi poslovično nezadovoljni hrvatskim vladarima prognali. Stiješnjen razvojem događaja, Ljudevit kasnije prihvaća vrhovnu vlast franačkog vladara, premda na kraju balade ipak bježi kod kneza Ljudemisla u Dalmaciju, ali jedne sparne noći 823., zlu ne trebalo, dokonča život nestašnog junaka Ljudevita. Saga o Ljudevitu vrlo je zgodna za sva razdoblja hrvatskih udruživanja i razdruživanja.
3. Krunidba kralja Tomislava na Duvanjskom polju

Ne postoje činjenični dokazi i artefakti koji bi potvrdili da se u maglovitom srednjovjekovlju - 925. godine - to stvarno i dogodilo. No, za Hrvate podatak je historijski, nacionalno i politički neupitan. Jedino što bi išlo u prilog tome jest činjenica da su samo Hrvati, pored onakve obale, vladali i krunili se u nekakvim vukojebinama sličnijima Tolkienovim zlosretnim carstvima. No, iako se ne može potvrditi da je Tomislav stvarno okrunjen te kada se i gdje to zbilo, ipak ga smatramo prvim hrvatskim kraljem. O tome govori i činjenica da su se njegovi nasljednici dosljedno nazivali kraljevima.
4. Kletva kralja Zvonimira

Kralja Zvonimira su prema legendi ubili poslovično nezadovoljni Hrvati u selu Kosovo kod Knina 1089. Ojađeni Zvonimir uvrijeđeno je prokleo Hrvate da će tisuću godina biti bez države. I stvarno, država propade, a Hrvati su samostalni postali tek nakon 900 godina, što je potaklo neke “povjesničare” da spomenu kako je Zvonimir zapravo prokleo nezahvalne Hrvate upravo na toliko godina! Legendu spominje Ljetopis popa Dukljanina iz 12. stoljeća koji je u 15. stoljeću preveden na hrvatski.
5. Petar Svačić i bitka na Gvozdu

Legenda o “narodnom kralju” Petru Svačiću (po najnovijim izvorima radi se o Snačiću), koji je u bitki s Mađarima 1097. godine na Gvozdu, danas njemu u čast Petrovoj gori, želio spriječiti propast hrvatske kraljevine. Petar je želio spriječiti neminovno stapanje hrvatskog kraljevstva u Ugarsku. Neosporno je da se bitka odvila u svibnju na propupalim obroncima Gvozda (ali se ne zna točno ), ali ne zna se s kakvom je vojskom raspolagao i u kojem je statusu Petar tamo bio. No, izginula je vojska, ali i sam kralj Petar. U školama je slavljen kao neprijeporni heroj koji je pokušao nemoguće, a posebno se naglašavala naknadno osmišljena odrednica - narodni kralj.
6. Bitka s Tatarima

Grobnička bitka 1242. godine, gdje su se prema neprovjerenim vijestima sukobili Hrvati s Tatarima, po svoj prilici nije se nikada ni zbila. Hrvati su naravno u toj virtualnoj povijesnoj bitki slavili. No, to nije smetalo Franji Tuđmanu da organizira velebnu proslavu u povodu godišnjice bitke koja se nije ni dogodila, što je ipak bolje nego kod Srba koji pak slave bitku koju su izgubili.
7. Matija Gubec i Seljačka buna zagorskih kmetova 1573.

Seljačka buna zagorskih kmetova rezultirala je mnoštvom mitova vezanih uz Gupca osobno,

a koji su se kasnije tumačili kao povijesne činjenice. Prema legendi koja se u školama predaje kao činjenica, seljačkog su vođu prvo malo mrcvarili užarenim kliještima, a kasnije ga oholo okrunili užarenom željeznom krunom. Da bi ga nakon te torture mađarski vlastelin Morencz Bahiczy bezočno još i raščetvorio! Brkati zagorski seljak ušao je u povijest, a ujedno je, navodno, povijesni lik s najvećim brojem ulica u Hrvatskoj. Glavni negativac cijele priče je feudalac Franjo Tahi. Uvriježilo se da je glavni uzrok Seljačke bune bilo zlokobno i nepristojno ponašanje te feudalne vucibatine, ali ipak su korijeni drugačiji i imaju u sebi prije svega ekonomske razloge. Priča se uklapala u kasnije antimađarske korijene hrvatskog otpora.
8. Urota zrinsko-frankopanska 1671.

Mnoštvo se legendi i priča stvorilo oko urote Zrinskih i Frankopana 1671., u kojima se ističe njihova hrabrost i mudrost te “stradanje za Hrvatsku”, a zapravo moramo priznati da se urota vodila vrlo loše i neorga-nizirano, amaterski, što pak potvrđuje njezin neosporno hrvatski karakter. Habsburgovci su htjeli neograničeno vladati te su nastojali u Hrvatskoj ukinuti bana i Sabor. Zrinski i Frankopan vucarali su se po Europi u potrazi za saveznicima . Bili su u Francuskoj, Poljskoj i Veneciji, ali nisu ozbiljno shvaćeni niti prihvaćeni. Tada čak pristaju na suradnju s Turcima, i to na način da bi Hrvatska bila u vazalnom odnosu, a Zrinski prihvaća da sultanu plaća i danak! No, uvjet je da on bude vladar s nasljednim pravom. Nakon toga logično je pitanje ima li u svakom zlu i nešto dobra.

Car Leopold I., koji je doznao za antidržavno vršljanje hrvatskog dvojca, zove ih u Beč 1670., tobože radi pomirenja. No, čim su stigli, dao ih je uhititi i zatočiti u zloglasnu kulu u Bečkome Novom Mjestu. Osuđeni su zbog urote i izdaje, i to odsijecanjem desne ruke i glave. To je 30. travnja i izvršeno. Osim toga, postoji još jedna legenda vezana uz zaplotnjački rad hrvatskog dvojca - oni su u ćeliji, suprotno legendama, navodno preklinjali za oprost, kako mrki carski dželat ne bi dekapitirao njihove plemenitaške glave. No, glave su im se ipak otkotrljale u nedokučiva bespuća hrvatske povijesnice.
9. Ilirski preporod 1830. - 1843.

To je općeprihvaćeni naziv za kulturni, nacionalni, društveni i politički pokret koji se u prvoj polovici 19. st. razvio u Hrvatskoj u ozračju narodnog preporoda. Današnja historiografija više ga voli nazivati Hrvatski narodni preporod, kako bi izbjegli komplicirana objašnjenja da je pokret nazvan Ilirskim (premda jest bio iskonsko hrvatski) jer je imao za cilj kulturno i političko jedinstvo “Ilira”, odnosno svih Južnih Slavena. Hrvatski ilirci su vjerovali da Južni Slaveni imaju jedinstveni jezik, pa su ga i zvali ilirskim. Tako su, recimo i bosanski jezik nazivali najmilozvučnijim ilirskim narječjem. No, Srbi i Slovenci nisu tada prihvatili te “ujediniteljske kulturno-političke” ideje iz Hrvatske. Obostrana nepovjerenja su, vidimo, tradicionalna, što ne treba uvijek biti loše. No, bez obzira na te ideale, Ilirski preporod nije bio projugo-slavenski u današnjem smislu riječi, kako se to u jednom periodu prenaglašavalo. Ne treba zanemariti i taj važan detalj, kao što bi to neki rado danas učinili. Kontekst je naravno bio drugačiji, a to se kod nas poslovično previđa. Bilo kako bilo, ideja “južnoslavenskog jedinstva” nastala je u krilu hrvatske inteligencije 19. stoljeća. To je bilo i razumljivo zbog miješanja raznih interesa na ovom našem malom prostoru - austro-mađarski pritisak s jedne, talijanska asimilatorska politika s druge te turska osvajanja s treće strane učinili su naše prilike prilično nelagodnima i opasnima te se stvorila preporodna ideja koja je nama Hrvatima pomogla da se nacionalno izgradimo te teritorijalno zaokružimo.
10. Radić: ‘Ne srljajte kao guske u magli’

Usklik vođe Hrvatske republikanske seljačke stranke Stjepana Radića u Saboru “Ne srljajte kao guske u magli”, u jeku žučne rasprave o ujedinjavanju sa Srbijom, često se spominje u smislu proročanskih riječi kojima je, poput spomenutog nesretnog uvredljivca Zvonimira, želio upozoriti Hrvate da ne ulaze u jugoslavensku zajednicu sa Srbima. Riječi su stvarno izrečene, ali tada nisu izazvale ni takav efekt niti je to tada tako shvaćeno. Taj Radićev, na kraju ipak proročanski, usklik tek se počeo rabiti kada je ujedinjenje u jednu državu pokazalo svoju pravu narav. Zapravo tusti Radić nije govorio protiv ujedinjenja, nego se protivio načinu na koji se ono izvodi. U Jugoslaviji se ta rečenica nije ni spominjala, a kasnije je dobila na gotovo kultnom značenju, premda ona sama po sebi, i da je stvarno izgovorena u kontekstu koji joj se sada pripisuje, ne mijenja na stvari. Odsrljali smo svoje.
User avatar
osa
Posts: 10669
Joined: 16/03/2007 14:08

#223 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by osa »

šta nema odgovora na konkretne stvari, kako se niti jedan čovjek izbjegao iz bih pred turcima, ne naziva bošnjanom, bošnjakom i sl., odgovor konkretan, ne samo sada, nikada u povijesti, kako svi ti ljudi svojim jezikom smatraju hrvatski a ne bosanski.
što se tiče protjeranih srba, vidiš oni će i za 300 godina biti srbi, isto kao i ovi izbjegli hrvati koje ti nabrojah, to su fakti, a ne nečija mišljenja o povijesti, živi ljudi.
User avatar
BHCluster
Posts: 23465
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#224 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by BHCluster »

osa wrote:
VELIKI Bosanac wrote:
osa wrote:

iskreno, nikad čuo,vjerojatno ni ti, ali ako tako nešto i postoji, to samo govori o kulturnoj širini hrvatskog naroda.

OVO ti je ta "ŠIRINA" ovo su samo original hrvati svi drugi su asimilirani

Image

sada prođi po datumima pada gradova od jajca na dalje, pa ćeš i sam vidjeti koliko su se hrvati još klali s turcima,nakon pada bosne, a da su mnogi hrvati asimilirani istina, preciznije islamizirani, povijesni proces, šta ćeš.
Pa kako to ti veliki Hrvati nespjese oduprijeti se Turcima sve do ovig granica? :-) Sa je nestalo im Redbull-a pa nisu imali krila...
User avatar
BHCluster
Posts: 23465
Joined: 13/09/2007 18:41
Location: Time to get schwifty in here!
Contact:

#225 Re: Nastanak Bosne i Bošnjana

Post by BHCluster »

osa wrote:šta nema odgovora na konkretne stvari, kako se niti jedan čovjek izbjegao iz bih pred turcima, ne naziva bošnjanom, bošnjakom i sl., odgovor konkretan, ne samo sada, nikada u povijesti, kako svi ti ljudi svojim jezikom smatraju hrvatski a ne bosanski.
što se tiče protjeranih srba, vidiš oni će i za 300 godina biti srbi, isto kao i ovi izbjegli hrvati koje ti nabrojah, to su fakti, a ne nečija mišljenja o povijesti, živi ljudi.
Pa mozda nema ih zato sto nisu bjezali jer nije bilo potrebe zato sto su pojedini plemici i Bosne sklopili alijanse sa Turcima da bi ostvarili svoje vladarske ciljeve, nesto sto se desavalo izmedu Francuske i Njemacke itd... Barem bi toliko trebao znati historicaru... :lol:
Locked