Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
ako podnosis zahtjev za drzavljanstvo da bi izbjegao sudjenje za ratne zlocine, e onda nesto nije u dure - eto to je problem
Daltone, u zakonu o drzavljanstu se ni u jednom clanu ne spominje da, ako je netko ratni zlocinac, da nema pravo na drzavljanstvo BiH. Niti je ijedan osudjeni ratni zlocinac iz BiH izgubio drzavljanstvo zbog pocinjenog ratnog zlocina, niti je to mogao, niti je to praksa bilo gdje u svijetu.[/quote]
nisi razumjeo - nije stvar u tome da osudjeni ratni zlocinac koji u vrijeme pocinjenja zlocina imao BiH drzavljanstvo isto izgubiti, vec obratno ...onaj koji se prijavljuje kao kandidat za drzavljanstvo a optuzen je za ratne zlocine ili druge stvari u zemlji cije drzavljanstvo vec ima, e to onda ok - primjer oduzimanje drzavljanstava arapima koji su ga dobili tokom rata ili neposredno nakon rata u BiH, to je ista situacija - mnogi od tih arapa su u zemljama iz kojih su dosli vec bili optuzeni (ne i osudjeni) za neko kriminalno djelo (znaci nije ni ratni zlocin), a drzavljanstvo su zeljeli da bi izbjegli sudjenje
i uostalom ovdje se ne radi o raspravi da glavas treba da izgubi drzavljanstvo BiH (to nije moguce) vec o tome da ga se izruci za djela pocinjenja prije nego se prijavio za drzavljanstvo BiH, uprkos tome sto postoji zabrana izrucenja svojih gradjana, koja proizvodi perverzne efekte
Hrvatska i Bosna razmjenjuju lupeže i ubojice
Piše: Ante Tomić
--------------------------------------------------------------------------------
ZAGREB - Prije godinu ili dvije, tko će se više sjetiti, Branimir Glavaš je u istražnom zatvoru štrajkao glađu, a Miljenko Jergović i ja smo sjedili u kafiću i razmišljali što možemo napraviti za progonjenog pravednika.
“Ako mene pitaš, trebalo bi demonstrirati ispred zatvora”, predlagao sam Miljenku. “Zar ne bi bio izvanredan prizor te večeri, na televizijskom Dnevniku u devetnaest i trideset, voditelj prvo pročita najavu kako i hrvatski književnici pozivaju Glavaša da prestane gladovati, a zatim ide slika nas dvojice gdje šetamo ispred Remetinca, s transparentom na kojem piše: 'Branimire, jedi govna!'”
više iz rubrike
VIJESTI
Ne znam zašto naposljetku nismo to učinili. Mislim da je Miljenko razumno primjetio da bi tkogod mogao pomisliti da smo možda zlonamjerni.
Nije, uostalom, bilo ni potrebe zauzimati se za slavonskog gospodara života i smrti jer je on uskoro izašao na slobodu i u zatvore voljene domovine, barem do trenutka pisanja ovog teksta, više nije navraćao. Nakon što mu je zagrebački županijski sudac prošli tjedan odmjerio deset godina robije za ratne zločine nad osječkim civilima, umakao je u Bosnu i Hercegovinu i otamo se nacereno belji i pokazuje dugi nos pravosuđu, kao što su to već učinili mnogi naši ugledni kriminalci s dvojnim državljanstvom.
Jedna je pravna smicalica učinila da nam je susjedna zemlja u posljednjih nekoliko godina nekako došla kao deponij opasnog otpada. Istina, i mi smo ovdje toplo ugostili nekolicinu njihovih viđenijih odmetnika od zakona. Dok među drugim zemljama vlada živa studentska razmjena, Hrvatska i Bosna razmjenjuju lupeže i ubojice.
Branimir Glavaš je pobjegao, a policija je našla još toplu postelju i videozapis njegova obraćanja građanima. U misnom odijelu, ispred police s biranim nacionalnim štivom, bogato ukrašene sakralnom galanterijom, osuđeni je ratni zločinac nekoliko minuta mahnitao i vrijeđao. Premda je pozadina namještena da nam pokaže kako je valjan Hrvat i katolik, ispravna, časna i blaga osoba, on sam je, lica iskrivljena od gnjeva i pakosti, tako uznemirujuće isijavao nasiljem da sam, već zbog toga, voljan vjerovati u sve, čak i najkrvavije priče svjedoka koji su ga teretili.
Branimir Glavaš je, lica iskrivljenog od gnjeva i pakosti, tako uznemirujuće isijavao nasiljem da sam, već zbog toga, voljan vjerovati u najkrvavije priče svjedoka koji su ga teretili
Gledajući ga, bilo mi je gotovo žao da je on otišao samo do Bosne i Hercegovine. Želio sam da je daleko, mnogo dalje nego što je sada. Idealno bi bilo, da se mene pita, da se Branimir Glavaš, za boljitak Lijepe naše i sretnije sutra naše djece, naseli na Jupiterovom mjesecu. Mogao bi otići tamo nekakvom Nasinom letjelicom bez ljudske posade. Čisto tehnički, mislim da bi se letjelica s Glavašem mogla nazvati letjelicom bez ljudske posade.
Na žalost, on je samo u Sarajevu, gdje institucije sada raspravljaju o valjanosti njegovih papira. Prije toga nekoliko dana je boravio u Ljubuškom, u domu hercegovačkoga generala Željka Šiljega. U Hercegovini je inače teško doći u kuću koja nema bar jednog generala, zaslužnog ratnika s peteroznamenkastom penzijom koja mu se svakog mjeseca isplaćuje iz proračuna Republike Hrvatske.
U našoj državnoj blagajni obično nema novca za učitelje i medicinske sestre, ali za budale koje su se devedesetih po Posušju i Širokom kurčile u kampanjolama uvijek će se naći nekoliko milijuna viška. Neobično je u ovom slučaju, za razliku od stotina drugih hercegovačkih visokih oficira, da Željko Šiljeg čak ima nekakvo vojno obrazovanje. Prije rata je bio kapetan JNA, a iz toga slavnog, drugarskog vremena čuva uspomenu na vjenčano kumstvo Ratka Mladića.
Ne znam gospodina da bih mogao išta suditi o njemu, ali nalazim dosta šaljivim kako generala Šiljega sudbina uvijek zagonetno spaja s nekakvim ratnim zločincima, svejedno s koje su se strane našli. Jednom mu je jedan bio kum, drugoga je sada primio pod krov, a obojica su u bijegu pred pravdom. Nije li to divna koincidencija? Ili možda uopće nije koincidencija? Tko zna, pogleda li se bolje na Šiljegovom šufitu, možda bi i srebreničkog krvnika tamo našli. Valjda bi general Šiljeg napravio tu uslugu svome vjenčanom kumu Ratku Mladiću.
Što sam dulje razmišljao o ovome, činilo mi se sve uvjerljivije da Željko Šiljeg drži nešto kao pansion za odmetnute ratne zločince. Ne bi mi uopće bilo teško zamisliti takvu stvar, da u Ljubuškom ima sigurna kuća u koju se sklanjaju svi ovi likovi, bivši generali, junaci suvremenih deseteračkih epova, razočarani heroji koje su njihovi narodi nezahvalno odbacili, poslije svega što su oni dobro i plemenito učinili za njih.
U pansionu za ratne zločince imaju prostrane, udobne i klimatizirane sobe, izvrstan restoran i vinski podrum, bazen i saunu, ujutro igraju stolni tenis i pikado, a u popodnevnim urama marljivo pišu memoare, u kojima uvjerljivo, do detalja objašnjavaju kako zvjerstva nad civilima u Škabrnji i Osijeku nesumnjivo odaju potpise britanske obavještajne službe, kineske Komunističke partije i izvanzemaljaca.
Gosti su ovdje međusobno vrlo srdačni i susretljivi i ne gleda se tko je koje vjere i naroda. Vidjeli smo napokon tu stvar i u Scheweningenu, zločinci se vole, poštuju i vrlo su skrbni jedan o drugome. Ratne su strahote oproštene i zaboravljene. Ako smo klali, ne zamjerite. Nema u tome ništa osobno.
U pansionu za ratne zločince u Ljubuškom jedina je neugodnost da ga posjećuju duhovi žrtava. Providne sablasti zaklanih, blijede, nadute i ulijepljene mokrim lišćem kao da su iz rijeke izašle, šetaju noću, bezumno se smijulje, pjevaju, jecaju i šapuću, mole za milost, uznemiravaju stanare, ne daju im spavati. Najbolji sinovi naših naroda, generali Glavaš i Mladić tada živčano ustaju i sve do jutra u kuhinji piju rakiju i igraju šah. Mladić se žali kako mu je specijalno nesnosan jedan Irfan, srebrenički gimnazijalac, hodžin sin, koji se pubertetski junačio dok su ih vodili na strijeljanje, a Glavašu je zlo od jednoga što stalno dolazi, jednoga nižeg, debelog Srbina, zaboravio mu je ime.
“Pa šta hoće od tebe?”, pita ga Mladić.
“To ga i ja pitam””, kaže Glavaš. “'Budalo jedna', lijepo mu govorim, 'skini taj selotejp sa usta i k’o čovjek mi reci - šta hoćeš od mene?!'”
kiky wrote:sutra su i im izbori ...
ja navijam za sdp ...
ja ne, ja glasujem za sdp.
Ja nemam za koga glasati. Kad vidim kandidate bilo koje stranke za ove lokalne izbore, moje pitanje je samo jedno - hoćete li se više maknuti sa političke scene, svi, koliko god vas ima?
kiky wrote:sutra su i im izbori ...
ja navijam za sdp ...
ja ne, ja glasujem za sdp.
Ja nemam za koga glasati. Kad vidim kandidate bilo koje stranke za ove lokalne izbore, moje pitanje je samo jedno - hoćete li se više maknuti sa političke scene, svi, koliko god vas ima?
ja sam ubjeđenja da na našim prostorima bar još 20-30 godina na svakim izborima treba smjeniti vlast, a s obzirom da je u sisku na vlasti hdz, moj izbor je sdp.
@osa
Moja županija je uz Zadarsku poznata kao bastion HDZ-a, ali malo tko zna podatak da na gradskom području kako se kaže od mosta do mosta ( na ulazu i izlazu iz grada su mostovi) uvijek pobijedi SDP, ali što nam to koristi kad imamo u zaledu gradove Drniš i Knin + kompletna sela u zaleđu Promjena neće biti nikad.
dalmatinka wrote:@osa
Moja županija je uz Zadarsku poznata kao bastion HDZ-a, ali malo tko zna podatak da na gradskom području kako se kaže od mosta do mosta ( na ulazu i izlazu iz grada su mostovi) uvijek pobijedi SDP, ali što nam to koristi kad imamo u zaledu gradove Drniš i Knin + kompletna sela u zaleđu Promjena neće biti nikad.
Nikad, ali doslovno nikad od 90., hdz nije pobijedio u gradu sisku, onim što se smatra uži dio grada, ali je na vlasti skoro cijelo vrijeme, kao što kažeš izvuku ga uglavnom rubni dijelovi i prigradska naselja, ali to je demokracija
nikome ne treba dati da ostane na vlasti duze od neka 2 mandata (hajd da kazemo nekih 8 godina ili 4 zavisno od nivoa), pa makar i valjao - ko i valja pokvarit ce se...nezgoda je sto na balkanu ne prodju ni 2 mandata tih 8 godina, a napravi se sranje koje se ne moze popraviti za 28
dallton wrote:nikome ne treba dati da ostane na vlasti duze od neka 2 mandata (hajd da kazemo nekih 8 godina ili 4 zavisno od nivoa), pa makar i valjao - ko i valja pokvarit ce se...nezgoda je sto na balkanu ne prodju ni 2 mandata tih 8 godina, a napravi se sranje koje se ne moze popraviti za 28
dallton wrote:nikome ne treba dati da ostane na vlasti duze od neka 2 mandata (hajd da kazemo nekih 8 godina ili 4 zavisno od nivoa), pa makar i valjao - ko i valja pokvarit ce se...nezgoda je sto na balkanu ne prodju ni 2 mandata tih 8 godina, a napravi se sranje koje se ne moze popraviti za 28
tu ne misliš na titu, nadam se.
Saban/Tito, legenda, je iznimka koja potvrdjuje pravilo
HRVATI PRVI PO DUGOVIMA; ZADUŽENJA KOD BANAKA OKO 118 MILIJARDI KUNA Ispis
15:17 / 14.05.2009.
kreditna01.jpg
Ako imate nekoliko kredita i trošite više nego što zaradite, i službeno ste u kategoriji - prezaduženih građana. A koliko je takvih u Hrvatskoj, dovoljno govori podatak da su u regiji i dalje prvi po dugovima na kreditnim karticama. U posljednje su četiri godine zaduženja građana kod banaka udvostručena. Bankama duguju oko 118 milijarda kuna. Svaki je Hrvat u prosjeku dužan više od 26 hiljada kuna.
Hrvatski štediše uglavnom štede u eurima i znatno su osjetljiviji na promjene tečaja kune prema euru nego na stopu inflacije
Bankamagazin
Ispiši Veličina slova:
U Hrvatskoj snažno rastu depoziti stanovništva još od kraja prošle godine, a krajem lipnja ukupni su depoziti stanovništva u bankama iznosili 130,61 milijardi kuna. To je rast za 13,1 posto u odnosu na stanje od prije godinu dana ili povećanje za 7,4 posto od početka ove godine. Hrvatski štediše uglavnom štede u eurima i znatno su osjetljiviji na promjene tečaja kune prema euru negoli na stopu inflacije, zaključuje magazin Banka u specijalnom prilogu o štednji u listopadskom broju.
Sve banke, pa i one manje, bilježe rast štednje građana. Banco Popolare Croatia od početka godine ima rast za 111 milijuna kuna, a Imex banka za 23 posto. U Zagrebačkoj su banci do kolovoza depoziti porasli u odnosu na lani za više od 10 posto, tj. preko tri milijarde kuna.
Štednja građana u PBZ-u veća je za oko 16 posto, ali banka ne objavljuje iznos. Ni Raiffeisen ne objavljuje iznos štednje, ali odgovara kako je u osam mjeseci štednja porasla triput više nego u istom razdoblju 2007. Najveći porast bilježi kratkoročna kunska oročena štednja, čiji se udio u kunskoj štednji građana u zadnjih godinu dana povećao za 22 posto, kažu u RBA. Taj je trend je prisutan i u HPB-u kojoj su udjeli neto prihoda u poslovanju sa stanovništvom veći za oko 4 posto, dok su se oni s gospodarstvom manji za 7 posto.
U Hypo Alpe-Adria banci do kolovoza su depoziti stanovništva narasli za 18 posto te ukupno iznose 5,5 milijardi kuna. U strukturi dominiraju devizni depoziti u eurima s 80 posto, a po ročnosti su najzastupljeniji dugoročni devizni depoziti koji predstavljaju 60 posto svih oročenih depozita.
U Erste banci depoziti građana krajem ovogodišnjeg kolovoza premašuju iznos od 16,6 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećanje od 14,5 posto. U Volksbanci štednja građana porasla je za 20 posto u odnosu na kraj prošle godine, a u odnosu na isto razdoblje 2007. rast iznosi 45 posto.
U Hrvatskoj poštanskoj banci od siječnja do kolovoza ove godine štednja građana porasla je za 38,5 posto, a najveći je porast zabilježen kod kratkoročnih kunskih i deviznih oročenja.
Stanovništvo je sektor na koji banke itekako računaju, pa i u narednim mjesecima valja očekivati njihovo natjecanje u prikupljanju štednje, zaključuje Banka u listopadskom broju
IAKO su izgubili regionalna središta - gradove Zagreb, Split, Rijeku i Osijek, HDZ je uvjerljivo odnio pobjede u županijama - osvojili su vlast u njih 15, pa čak i u Osječko-baranjskoj gdje im je prijetnja bio regionalni HDSSB Branimira Glavaša, nepravomoćno osuđenog za ratni zločin, pred same lokalne izbore.
> U većini manjih gradova odlučit će drugi krug izbora
> I Bandić i Kerum morat će u drugi krug
Koalicija HDZ-HSP-HSU-HSS-HSLS ondje je osvojila 34,69 posto glasova, dok je HDSSB sa Zelenima osvojio 32,38 posto. Treća je lista SDP-HNS-DSU sa 13,47, a slijedi ih Nezavisna županijska lista Gordana Matkovića. SDSS i SU nisu prešli prag. U drugom krugu za mjesto župana će se nadmetati Vladimir Šišljagić iz HDSSB-a (39,63) i Tomislav Ivić iz HDZ-a (38,81). U Osijeku će u drugom krugu izbora za gradonačelnika snage odmjeriti Krešimir Bubalo (HDSSB-HNS-Zeleni) koji je osvojio 38,71 posto te Anto Đapić koji je osvojio 22,94 posto, a kandidat je HSP-a i HDZ-a.
U susjednoj, Vukovarsko-srijemskoj koalicija HDZ-HSS-HSP-HSLS-HSU, PSS osvojila je 59,16 posto glasova, slijedi ih koalicija SDP-HNS-DC-DSU-SDA Hrvatske sa 22,08, SDSS sa 8,46 te HDSSB sa 7,19 posto glasova. Nezavisna srpska stranka nije prešla prag. Božo Galić koji je nositelj liste predvođene HDZ-om u prvom je krugu postao županom sa 65,17 posto glasova birača, dok je njegov konkurent iz drugoplasirane liste Goran Heffer osvojio 25,19 glasova. Damira Barnu (HDZ-HSP-HSU-HSS-HSLS-SDSS) koji je osvojio 46,12 posto glasova čeka okršaj sa SDP-ovcem Željkom Sabom u drugom krugu izbora za gradonačelnika Vukovara.
U Brodsko-posavskoj županiji HDZ-ova je lista osvojila 32,23 posto, koalicija SDP-HNS-DC 23,16 posto, HSP 19,19 posto, koalicija HSS-HSLS-HSU 15,34 posto i HDSSB 10,08 posto. U drugom krugu za mjesto župana natječu se Danijel Marušić iz koalicije HDZ-HSS-HSLS-HSU (41,17 posto) te Mato Gavran iz koalicije SDP-HNS-DC koji je osvojio 27,37 posto. Mirko Duspara iz HSP-a reizabran je za gradonačelnika Slavonskog Broda sa 50,59 posto glasova.
Iako je ponovno izabran za gradonačelnika Požege sa 52 posto glasova, SDP-ov Zdravko Ronko nije uspio sa svojom listom za skupštinu Požeško-slavonske županije nadmašiti HDZ-ovu listu i njihovog pleterničkog gradonačelnika Franju Lucića koji su osvojili 40,41 posto, naprema SDP-ovih 37,13 posto. U skupštinu ulaze i koalicija HSS-HSU (8,53), HDSSB-HSLS (6,17) i HSP sa 5,69 posto glasova. Marijan Aladrović, kandidat za župana HDZ-a, HSS-a, HSP-a i HSU-a osvojio je 46,33 posto pa će mu protukandidat u drugom krugu izbora biti SDP-ovac Marijan Cesarik (39,51).
Novi Virovitičko-podravski župan je Tomislav Tolušić (HDZ-HSS-HSLS) koji je osvojio 57,04 posto glasova, a koalicijska lista koju je vodio Josip Đakić (HDZ) pobijedila je sa 53,68 posto glasova. Drugoplasirana u županijskoj skupštini je koalicija SDP-HNS-HDSSB-HSU-SDSS sa 24,48 posto, a trećeplasirana je HSP-ova lista (11,07). Stari-novi gradonačelnik Virovitice je HDZ-ov Ivica Kirin (56,01 posto).
U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji prag je prešlo čak šest lista: HDZ (25,29), SDP-HNS (22,82), HSLS (18,26), HSS (18,14), HSP (7,01) i HSU (5,60). Zajednički kandidat HSS-a, HDZ-a i HSLS-a Miroslav Čačija novi je župan s osvojenih 60,77 posto glasova, naspram 33,15 posto glasova jedinog protukandidata Mire Kolića (SDP-HNS). Antun Korošec novi je gradonačelnik Bjelovara. Kandidat koalicije HSLS-HSU-HDZ-HSS osvojio je 57,07 posto glasova.
Koalicija stranaka HDZ-HSS-HSLS-HSU osvojila je u Sisačko-moslavačkoj 40,09 posto glasova, a u Županijsku skupštinu ušli su i Koalicija stranaka SDP-HNS-DC-DSU-SDSS-SPH-SDA Hrvatske sa 37,80 posto te HSP-ova lista sa 13,06 posto glasova. Marina Lovrić (SDP-HNS-DC-DSU-SDSS-SPH-SDA Hrvatske) ponovno je izabrana za županicu. Protukandidatkinja Ivanka Roksandić (HDZ-HSS-HSLS-HSU) osvojila je 32,14 posto, a HSP-ov kandidat Željko Kardaš 13,12 posto. Za gradonačelnika Siska za dva tjedna će se ponovno natjecati stari rivali: SPD-ov Davorko Vidović (SDP-HNS-DSU-DC-SDSS) koji je osvojio 38,07 posto i HDZ-ov Dinko Pintarić, koji stoji ispred koalicija stranaka HDZ-HSS-HSLS-HSU-SDA Hrvatske i osvojio je 34,45 posto.
Koprivničko-križevačka županija je jedna od "SDP-ovih". Listu HDZ-a i HNS-a, koja je osvojila 66,44 posto glasova, vodio je Zvonimir Mršić koji je u utrci za prvog čovjeka Koprivnice bio daleko najuvjerljiviji od svih kandidata za gradonačelnike županijskih središta - osvojio je 73,95 posto glasova. U županijsku skupštinu ulaze i liste HDZ-HSLS sa 17,47 te HSS-HSU sa 11,71 posto osvojenih glasova. Premda SDP i HNS imaju većinu u skupštini, župan Darko Koren dolazi iz koalicije HSS-HDZ-HSU-HSLS, sa 51,48 posto osvojenih glasova.
U Međimurskoj županiji većinu glasova (40,03) osvojila je koalicija SDP-HSS-HSU. Slijedi ju koalicija HDZ- HSLS-HDSS sa 24,85, Nezavisna županijska lista Josipa Posavca sa 14,32 posto, HNS-ova sa 12,05 i MDS-ova sa 5,60 posto glasova birača. Za mjesto župana nadmetat će se Ivan Perhoč (SDP-HSS-HSU-HNS) koji je osvojio 42,09 posto te Mladen Križaić (HDZ-HSLS-HDSS) koji je osvojio 24,97 posto glasova. Gradonačelnikom Čakovca u prvom je krugu postao Branko Šalamon iz koalicije SDP-HSS-HSU sa 50,41 posto glasova.
Koalicija HNS-SDP-HSU dala je novog varaždinskog župana Predraga Štromara (51,56) i odnijela većinu u skupštini te županije, osvojivši 42,69 posto glasova, dok je glavni konkurent, koalicija HDZ-HSS-HSLS osvojila 42,69 posto glasova. Stari-novi gradonačelnik Varaždina je Ivan Čehok koji je ove godine nastupio kao nezavisni kandidat i osvojio 50,66 posto glasova.
Krapinsko-zagorska je još jedna "sjeverna" županija u kojoj je koalicija predvođena SDP-om, te uz HNS, ZDS, HSU i DC osvojila većinu u skupštini, odnosno 46,49 posto glasova, a iz njihovih redova dolazi i župan Siniša Hajdaš Dončić (53,22 posto glasova). Lista HDZ-HSS-HSLS-ZS osvojila je 41,93 posto, a A-HSS 5,98 posto glasova. Gradonačelnik Krapine sa 51,64 posto osvojenih glasova je HDZ-ovac Josip Horvat.
Prvi čovjek Zagrebačke županije je ponovno Stjepan Kožić koji je osvojio 51,06 posto, a njegova lista, HDZ-HSS-HSU osvojila je većinu u skupštini sa 42,25 posto glasova. Prate ih koalicija SDP-HNS-HSLS.-DC sa 38,03 posto, SU sa 6,42 i HSP sa 5,59 posto glasova. U najvećem gradu županije - Velikoj Gorici, u drugom će se krugu izbora za gradonačelnika naći Dražen Barišić (HDZ-HSS-HSP-HSU) koji je osvojio 48,58 posto glasova te Tonino Picula (SDP-DC-HSLS) koji za suparnikom zaostaje deset posto glasova.
U Gradu Zagrebu najviše je glasova osvojila koalicija SDP-a i HSU-a čiji je nositelj Zoran Milanović. Nakon njihovih 33,34 posto slijede 18,43 posto koalicije HDZ-HSS-HSLS, zatim koalicija HNS-SHUS (8,18), Nezavisna lista Velimira Sriće (7,98) te Tatjane Holjevac (6,39 posto). U drugom krugu izbora za gradonačelnika snage će odmjeriti dugogodišnji SDP-ov vladar Zagreba Milan Bandić (48,54 posto) i pravnik Josip Kregar (23,17). Podsjetimo, izborni prag prešli su i Jasen Mesić iz HDZ-a (13,17) te Tatjana Holjevac (5,86 posto).
Karlovačkom županijom ponovno vlada HDZ, koji je u koaliciji sa HSS-om i HSLS-om osvojio 48,28 posto, dok su SDP i HNS osvojili 25,60 posto. Prag su prešli i HSP (8,29), HSU (6,92) i SDSS (5,03 posto). U drugom krugu zbora za župana natjecat će se Ivan Vučić (HDZ-HSS-HSLS-HSU-SDA Hrvatske) koji je osvojio 46,46 posto te Bruno Kurelić, kandidat SDP-a i HNS-a koji je osvojio 33,86 posto glasova. HDZ-ovac Damir Jelić ostaje gradonačelnik Karlovca - osvojio je 55,09 posto glasova u prvom krugu.
Široka koalicija SDP-HNS-HSU-IDS-HSLS-ARS-ZS-SDA Hrvatske osvojila je 52,25 posto glasova u Primorsko-goranskoj županiji, a slijedi ih koalicija HD-HSS-HSP-HKDU sa 26,43 posto. PGS je osvojio 9,49, a koalicija AM-a i Liste-RI osvojila je 6,96 posto glasova. Zlatko Komadina s uvjerljivih 60,48 posto glasova ostaje primorsko-goranski župan "lijeve" koalicije, a Vojko Obersnel ostaje gradonačelnik Rijeke sa 58,27 posto, 27 postotnih bodova ispred konkurentice Vesne Buterin iz HDZ-a.
Ivan Jakovčić (IDS,SDP,HNS) nije uspio odnijeti pobjedu u prvom krugu izbora (47,35 posto) pa će mu za mjesto župana konkurirati nezavisni Plinio Cuccurin sa 24,60 posto osvojenih glasova. Lista IDS-a i HNS-a za Istarsku županiju je osvojila 44,77 posto glasova, a "društvo" u županijskoj skupštini pravit će im nezavisna lista Plinija Cuccurina (18,13) te lista koalicija HDZ-HSS (10,87 posto), SDP-a i Zelenih (8,19) i HSU-HSLS (8 posto). Boris Miletić (IDS-SDP) ostaje gradonačelnikom Pule sa 57,91 posto glasova, a iz iste koalicije "obogaćene" HNS-om dolazi i gradonačelnik Pazina - Renato Krulčić (52,76 posto).
Koalicija HDZ-HSS-HSP-HSLS uvjerljivo je pobijedila u Ličko-senjskoj županiji sa 69,87 posto glasova, a slijedi ih SDP-HNS sa 18,68 i SDSS sa 11,45 posto glasova. Vodeća lista u Ličko-senjskoj dala je župana Milana Jurkovića, koji je u prvom krugu osvojio 68,49 posto glasova, a ista je lista dala starog-novog gradonačelnika Gospića. Milan Kolić osvojio je impresivnih 78,10 posto.
Lista HDZ-HSS-HSLS-HSP-HSU pobijedila je u Zadarskoj županiji sa 62,99 posto iz koje dolazi i župan Stipe Zrilić koji se sa 62,12 posto osvojenih glasova u prvom krugu izborio za reizbor. U županijsku skupštinu ušla je i koalicija SDP-a i HNS-a sa 24 posto te lista DSU-a sa 6,87 posto osvojenih glasova. Zvonimir Vrančić pobijedio je SDP-ovku Ingrid Antičević-Marinović s 15 posto glasova prednosti, odnosno 55,06 posto glasova i postao novim gradonačelnikom Zadra.
Skupštinu Šibensko-kninske županije tvorit će šest lista: HDZ (35,31), Nezavisna županijska lista Stipe Petrine (17,98), koalicija SDP-a i HNS-a (15,02), koalicija HSP-a, HČSP-a i HRZ-a (8,62), SDSS (7,40) te HSS (6,25 posto). Za župana će se u drugom krugu boriti Goran Pauk (HDZ-HSS) koji je osvojio 48,84 posto i Duško Živković s 28,35 posto glasova birača te županije. Borba će se za dva tjedna voditi i između gradonačelničkih kandidata Nedjeljke Klarić (HDZ-HSS-HSLS-DC) i Ante Županovića iz koalicije SDP-a i HNS-a. Dosadašnja je gradonačelnica Šibenika osvojila tek 34,73 posto glasova, a njen konkurent 30,64 posto.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji dominira koalicija HDZ-HSS-HSLS, koja je osvojila 31,73 posto glasova u Županiji, a slijedi ju nezavisna lista Željka Keruma sa 26,39 posto glasova, te koalicije SDP-HNS-HSU-DC-SU sa 23,62 posto i HSP-HČSP sa 6,55 posto glasova. Dosadašnji župan Ante Sanader u drugom će se krugu sresti sa Veljanom Radojkovićem iz koalicije SDP-HNS-HSU-DC-SU, koji je osvojio 34,24 posto glasova iliti 13 posto manje od Sanadera. Iz utrke za gradonačelnika Splita jučer je ispao dosadašnji HDZ-ov gradonačelnik Ivan Kuret, a bez njega će se dalje boriti nezavisni Željko Kerum koji je osvojio 40,21 posto te Ranko Ostojić, kandidat SDP-a, HNS-a, HSU-a i DC-a koji je osvojio 34,72 posto glasova.
Koalicija HDZ-HSS-HSLS-HSU osvojila je većinu u skupštini Dubrovačko-neretvanske županije (46,65 posto), a slijede je koalicija SDP-a i HNS-a (21,68) te nezavisne liste Stipe Gabrića Jambe (19,96) i Pere Vićana (6,94 posto). Tko će biti župan ili županica, odlučit će se u drugom krugu između dosadašnje županice, nezavisne Mire Buconić koja je osvojila 22,16 glasova i Nikole Dobroslavića (HDZ-HSS-HSLS-HSU) koji je osvojio 41,68 posto. Pogotovo će napeto biti u Gradu Dubrovniku gdje će za dva tjedna kandidatkinja HDZ-a i HSS-a Dubravka Šuica možda prepustiti gradonačelnički stolac Andri Vlahušiću (SDP-HNS-HSU-HSLS). Ona je osvojila 39,11 posto glasova, a on 42,91 posto.
IAKO su izgubili regionalna središta - gradove Zagreb, Split, Rijeku i Osijek, HDZ je uvjerljivo odnio pobjede u županijama - osvojili su vlast u njih 15, pa čak i u Osječko-baranjskoj gdje im je prijetnja bio regionalni HDSSB Branimira Glavaša, nepravomoćno osuđenog za ratni zločin, pred same lokalne izbore.
> U većini manjih gradova odlučit će drugi krug izbora
> I Bandić i Kerum morat će u drugi krug
Koalicija HDZ-HSP-HSU-HSS-HSLS ondje je osvojila 34,69 posto glasova, dok je HDSSB sa Zelenima osvojio 32,38 posto. Treća je lista SDP-HNS-DSU sa 13,47, a slijedi ih Nezavisna županijska lista Gordana Matkovića. SDSS i SU nisu prešli prag. U drugom krugu za mjesto župana će se nadmetati Vladimir Šišljagić iz HDSSB-a (39,63) i Tomislav Ivić iz HDZ-a (38,81). U Osijeku će u drugom krugu izbora za gradonačelnika snage odmjeriti Krešimir Bubalo (HDSSB-HNS-Zeleni) koji je osvojio 38,71 posto te Anto Đapić koji je osvojio 22,94 posto, a kandidat je HSP-a i HDZ-a.
U susjednoj, Vukovarsko-srijemskoj koalicija HDZ-HSS-HSP-HSLS-HSU, PSS osvojila je 59,16 posto glasova, slijedi ih koalicija SDP-HNS-DC-DSU-SDA Hrvatske sa 22,08, SDSS sa 8,46 te HDSSB sa 7,19 posto glasova. Nezavisna srpska stranka nije prešla prag. Božo Galić koji je nositelj liste predvođene HDZ-om u prvom je krugu postao županom sa 65,17 posto glasova birača, dok je njegov konkurent iz drugoplasirane liste Goran Heffer osvojio 25,19 glasova. Damira Barnu (HDZ-HSP-HSU-HSS-HSLS-SDSS) koji je osvojio 46,12 posto glasova čeka okršaj sa SDP-ovcem Željkom Sabom u drugom krugu izbora za gradonačelnika Vukovara.
U Brodsko-posavskoj županiji HDZ-ova je lista osvojila 32,23 posto, koalicija SDP-HNS-DC 23,16 posto, HSP 19,19 posto, koalicija HSS-HSLS-HSU 15,34 posto i HDSSB 10,08 posto. U drugom krugu za mjesto župana natječu se Danijel Marušić iz koalicije HDZ-HSS-HSLS-HSU (41,17 posto) te Mato Gavran iz koalicije SDP-HNS-DC koji je osvojio 27,37 posto. Mirko Duspara iz HSP-a reizabran je za gradonačelnika Slavonskog Broda sa 50,59 posto glasova.
Iako je ponovno izabran za gradonačelnika Požege sa 52 posto glasova, SDP-ov Zdravko Ronko nije uspio sa svojom listom za skupštinu Požeško-slavonske županije nadmašiti HDZ-ovu listu i njihovog pleterničkog gradonačelnika Franju Lucića koji su osvojili 40,41 posto, naprema SDP-ovih 37,13 posto. U skupštinu ulaze i koalicija HSS-HSU (8,53), HDSSB-HSLS (6,17) i HSP sa 5,69 posto glasova. Marijan Aladrović, kandidat za župana HDZ-a, HSS-a, HSP-a i HSU-a osvojio je 46,33 posto pa će mu protukandidat u drugom krugu izbora biti SDP-ovac Marijan Cesarik (39,51).
Novi Virovitičko-podravski župan je Tomislav Tolušić (HDZ-HSS-HSLS) koji je osvojio 57,04 posto glasova, a koalicijska lista koju je vodio Josip Đakić (HDZ) pobijedila je sa 53,68 posto glasova. Drugoplasirana u županijskoj skupštini je koalicija SDP-HNS-HDSSB-HSU-SDSS sa 24,48 posto, a trećeplasirana je HSP-ova lista (11,07). Stari-novi gradonačelnik Virovitice je HDZ-ov Ivica Kirin (56,01 posto).
U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji prag je prešlo čak šest lista: HDZ (25,29), SDP-HNS (22,82), HSLS (18,26), HSS (18,14), HSP (7,01) i HSU (5,60). Zajednički kandidat HSS-a, HDZ-a i HSLS-a Miroslav Čačija novi je župan s osvojenih 60,77 posto glasova, naspram 33,15 posto glasova jedinog protukandidata Mire Kolića (SDP-HNS). Antun Korošec novi je gradonačelnik Bjelovara. Kandidat koalicije HSLS-HSU-HDZ-HSS osvojio je 57,07 posto glasova.
Koalicija stranaka HDZ-HSS-HSLS-HSU osvojila je u Sisačko-moslavačkoj 40,09 posto glasova, a u Županijsku skupštinu ušli su i Koalicija stranaka SDP-HNS-DC-DSU-SDSS-SPH-SDA Hrvatske sa 37,80 posto te HSP-ova lista sa 13,06 posto glasova. Marina Lovrić (SDP-HNS-DC-DSU-SDSS-SPH-SDA Hrvatske) ponovno je izabrana za županicu. Protukandidatkinja Ivanka Roksandić (HDZ-HSS-HSLS-HSU) osvojila je 32,14 posto, a HSP-ov kandidat Željko Kardaš 13,12 posto. Za gradonačelnika Siska za dva tjedna će se ponovno natjecati stari rivali: SPD-ov Davorko Vidović (SDP-HNS-DSU-DC-SDSS) koji je osvojio 38,07 posto i HDZ-ov Dinko Pintarić, koji stoji ispred koalicija stranaka HDZ-HSS-HSLS-HSU-SDA Hrvatske i osvojio je 34,45 posto.
Koprivničko-križevačka županija je jedna od "SDP-ovih". Listu HDZ-a i HNS-a, koja je osvojila 66,44 posto glasova, vodio je Zvonimir Mršić koji je u utrci za prvog čovjeka Koprivnice bio daleko najuvjerljiviji od svih kandidata za gradonačelnike županijskih središta - osvojio je 73,95 posto glasova. U županijsku skupštinu ulaze i liste HDZ-HSLS sa 17,47 te HSS-HSU sa 11,71 posto osvojenih glasova. Premda SDP i HNS imaju većinu u skupštini, župan Darko Koren dolazi iz koalicije HSS-HDZ-HSU-HSLS, sa 51,48 posto osvojenih glasova.
U Međimurskoj županiji većinu glasova (40,03) osvojila je koalicija SDP-HSS-HSU. Slijedi ju koalicija HDZ- HSLS-HDSS sa 24,85, Nezavisna županijska lista Josipa Posavca sa 14,32 posto, HNS-ova sa 12,05 i MDS-ova sa 5,60 posto glasova birača. Za mjesto župana nadmetat će se Ivan Perhoč (SDP-HSS-HSU-HNS) koji je osvojio 42,09 posto te Mladen Križaić (HDZ-HSLS-HDSS) koji je osvojio 24,97 posto glasova. Gradonačelnikom Čakovca u prvom je krugu postao Branko Šalamon iz koalicije SDP-HSS-HSU sa 50,41 posto glasova.
Koalicija HNS-SDP-HSU dala je novog varaždinskog župana Predraga Štromara (51,56) i odnijela većinu u skupštini te županije, osvojivši 42,69 posto glasova, dok je glavni konkurent, koalicija HDZ-HSS-HSLS osvojila 42,69 posto glasova. Stari-novi gradonačelnik Varaždina je Ivan Čehok koji je ove godine nastupio kao nezavisni kandidat i osvojio 50,66 posto glasova.
Krapinsko-zagorska je još jedna "sjeverna" županija u kojoj je koalicija predvođena SDP-om, te uz HNS, ZDS, HSU i DC osvojila većinu u skupštini, odnosno 46,49 posto glasova, a iz njihovih redova dolazi i župan Siniša Hajdaš Dončić (53,22 posto glasova). Lista HDZ-HSS-HSLS-ZS osvojila je 41,93 posto, a A-HSS 5,98 posto glasova. Gradonačelnik Krapine sa 51,64 posto osvojenih glasova je HDZ-ovac Josip Horvat.
Prvi čovjek Zagrebačke županije je ponovno Stjepan Kožić koji je osvojio 51,06 posto, a njegova lista, HDZ-HSS-HSU osvojila je većinu u skupštini sa 42,25 posto glasova. Prate ih koalicija SDP-HNS-HSLS.-DC sa 38,03 posto, SU sa 6,42 i HSP sa 5,59 posto glasova. U najvećem gradu županije - Velikoj Gorici, u drugom će se krugu izbora za gradonačelnika naći Dražen Barišić (HDZ-HSS-HSP-HSU) koji je osvojio 48,58 posto glasova te Tonino Picula (SDP-DC-HSLS) koji za suparnikom zaostaje deset posto glasova.
U Gradu Zagrebu najviše je glasova osvojila koalicija SDP-a i HSU-a čiji je nositelj Zoran Milanović. Nakon njihovih 33,34 posto slijede 18,43 posto koalicije HDZ-HSS-HSLS, zatim koalicija HNS-SHUS (8,18), Nezavisna lista Velimira Sriće (7,98) te Tatjane Holjevac (6,39 posto). U drugom krugu izbora za gradonačelnika snage će odmjeriti dugogodišnji SDP-ov vladar Zagreba Milan Bandić (48,54 posto) i pravnik Josip Kregar (23,17). Podsjetimo, izborni prag prešli su i Jasen Mesić iz HDZ-a (13,17) te Tatjana Holjevac (5,86 posto).
Karlovačkom županijom ponovno vlada HDZ, koji je u koaliciji sa HSS-om i HSLS-om osvojio 48,28 posto, dok su SDP i HNS osvojili 25,60 posto. Prag su prešli i HSP (8,29), HSU (6,92) i SDSS (5,03 posto). U drugom krugu zbora za župana natjecat će se Ivan Vučić (HDZ-HSS-HSLS-HSU-SDA Hrvatske) koji je osvojio 46,46 posto te Bruno Kurelić, kandidat SDP-a i HNS-a koji je osvojio 33,86 posto glasova. HDZ-ovac Damir Jelić ostaje gradonačelnik Karlovca - osvojio je 55,09 posto glasova u prvom krugu.
Široka koalicija SDP-HNS-HSU-IDS-HSLS-ARS-ZS-SDA Hrvatske osvojila je 52,25 posto glasova u Primorsko-goranskoj županiji, a slijedi ih koalicija HD-HSS-HSP-HKDU sa 26,43 posto. PGS je osvojio 9,49, a koalicija AM-a i Liste-RI osvojila je 6,96 posto glasova. Zlatko Komadina s uvjerljivih 60,48 posto glasova ostaje primorsko-goranski župan "lijeve" koalicije, a Vojko Obersnel ostaje gradonačelnik Rijeke sa 58,27 posto, 27 postotnih bodova ispred konkurentice Vesne Buterin iz HDZ-a.
Ivan Jakovčić (IDS,SDP,HNS) nije uspio odnijeti pobjedu u prvom krugu izbora (47,35 posto) pa će mu za mjesto župana konkurirati nezavisni Plinio Cuccurin sa 24,60 posto osvojenih glasova. Lista IDS-a i HNS-a za Istarsku županiju je osvojila 44,77 posto glasova, a "društvo" u županijskoj skupštini pravit će im nezavisna lista Plinija Cuccurina (18,13) te lista koalicija HDZ-HSS (10,87 posto), SDP-a i Zelenih (8,19) i HSU-HSLS (8 posto). Boris Miletić (IDS-SDP) ostaje gradonačelnikom Pule sa 57,91 posto glasova, a iz iste koalicije "obogaćene" HNS-om dolazi i gradonačelnik Pazina - Renato Krulčić (52,76 posto).
Koalicija HDZ-HSS-HSP-HSLS uvjerljivo je pobijedila u Ličko-senjskoj županiji sa 69,87 posto glasova, a slijedi ih SDP-HNS sa 18,68 i SDSS sa 11,45 posto glasova. Vodeća lista u Ličko-senjskoj dala je župana Milana Jurkovića, koji je u prvom krugu osvojio 68,49 posto glasova, a ista je lista dala starog-novog gradonačelnika Gospića. Milan Kolić osvojio je impresivnih 78,10 posto.
Lista HDZ-HSS-HSLS-HSP-HSU pobijedila je u Zadarskoj županiji sa 62,99 posto iz koje dolazi i župan Stipe Zrilić koji se sa 62,12 posto osvojenih glasova u prvom krugu izborio za reizbor. U županijsku skupštinu ušla je i koalicija SDP-a i HNS-a sa 24 posto te lista DSU-a sa 6,87 posto osvojenih glasova. Zvonimir Vrančić pobijedio je SDP-ovku Ingrid Antičević-Marinović s 15 posto glasova prednosti, odnosno 55,06 posto glasova i postao novim gradonačelnikom Zadra.
Skupštinu Šibensko-kninske županije tvorit će šest lista: HDZ (35,31), Nezavisna županijska lista Stipe Petrine (17,98), koalicija SDP-a i HNS-a (15,02), koalicija HSP-a, HČSP-a i HRZ-a (8,62), SDSS (7,40) te HSS (6,25 posto). Za župana će se u drugom krugu boriti Goran Pauk (HDZ-HSS) koji je osvojio 48,84 posto i Duško Živković s 28,35 posto glasova birača te županije. Borba će se za dva tjedna voditi i između gradonačelničkih kandidata Nedjeljke Klarić (HDZ-HSS-HSLS-DC) i Ante Županovića iz koalicije SDP-a i HNS-a. Dosadašnja je gradonačelnica Šibenika osvojila tek 34,73 posto glasova, a njen konkurent 30,64 posto.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji dominira koalicija HDZ-HSS-HSLS, koja je osvojila 31,73 posto glasova u Županiji, a slijedi ju nezavisna lista Željka Keruma sa 26,39 posto glasova, te koalicije SDP-HNS-HSU-DC-SU sa 23,62 posto i HSP-HČSP sa 6,55 posto glasova. Dosadašnji župan Ante Sanader u drugom će se krugu sresti sa Veljanom Radojkovićem iz koalicije SDP-HNS-HSU-DC-SU, koji je osvojio 34,24 posto glasova iliti 13 posto manje od Sanadera. Iz utrke za gradonačelnika Splita jučer je ispao dosadašnji HDZ-ov gradonačelnik Ivan Kuret, a bez njega će se dalje boriti nezavisni Željko Kerum koji je osvojio 40,21 posto te Ranko Ostojić, kandidat SDP-a, HNS-a, HSU-a i DC-a koji je osvojio 34,72 posto glasova.
Koalicija HDZ-HSS-HSLS-HSU osvojila je većinu u skupštini Dubrovačko-neretvanske županije (46,65 posto), a slijede je koalicija SDP-a i HNS-a (21,68) te nezavisne liste Stipe Gabrića Jambe (19,96) i Pere Vićana (6,94 posto). Tko će biti župan ili županica, odlučit će se u drugom krugu između dosadašnje županice, nezavisne Mire Buconić koja je osvojila 22,16 glasova i Nikole Dobroslavića (HDZ-HSS-HSLS-HSU) koji je osvojio 41,68 posto. Pogotovo će napeto biti u Gradu Dubrovniku gdje će za dva tjedna kandidatkinja HDZ-a i HSS-a Dubravka Šuica možda prepustiti gradonačelnički stolac Andri Vlahušiću (SDP-HNS-HSU-HSLS). Ona je osvojila 39,11 posto glasova, a on 42,91 posto.
identicno kao izbori u bih: gradovi sdpu (osim u pc-u, iz razumljivih razloga, u pcu je nacionalsocijademokratija najveci domet, radi nazadnog evolutivnog razvoja), a sire oblasti npr. kantoni ili na nivou entiteta nacionalnim strankama ....sto ce reci da su kantoni u federaciji i entiteti osnovani gotovo pa s ciljem da se nacionalne stranke zadrze na vlasti sto duze
baš sam mislio: makar če hrvatska da se trgne ... al et ...
opet hdz ...
došlo je trideset autobusa iz srbije ( neznam kako ih nije stid, poslije svega što su uradili svojoj zemlji ) ....
kako li su oni prošli na izborima ...
dallton wrote:
identicno kao izbori u bih: gradovi sdpu (osim u pc-u, iz razumljivih razloga, u pcu je nacionalsocijademokratija najveci domet, radi nazadnog evolutivnog razvoja), a sire oblasti npr. kantoni ili na nivou entiteta nacionalnim strankama ....sto ce reci da su kantoni u federaciji i entiteti osnovani gotovo pa s ciljem da se nacionalne stranke zadrze na vlasti sto duze
Gradovi nisu pripali SDP-u (Split, Osijek, Zadar, Dubrovnik i.t.d.), to je inače SDP-ova utjeha i promoviranje kao urbane stranke,
SDP je dobio u 5 sjeverozapadnih županija + grad Zagreb, mislim da je i Sisak za gradonačelnika
ali nema većinu u gradskoj skupštini, HDZ je dosta izgubio ali su se pojavili i neki novi što veseli građane Hrvatske jer im je dosta
usamljenih jahača SDP HDZ koji polako stvaraju monopol i ne daju mjesta drugačijem mišljenju.
kiky wrote:baš sam mislio: makar če hrvatska da se trgne ... al et ...
opet hdz ...
došlo je trideset autobusa iz srbije ( neznam kako ih nije stid, poslije svega što su uradili svojoj zemlji ) ....
kako li su oni prošli na izborima ...
Prelistao sam rezultate, imaju nekoliko načelnika općina, i to prije svega u općini Dvor, Gvozd
kiky wrote:baš sam mislio: makar če hrvatska da se trgne ... al et ...
opet hdz ...
došlo je trideset autobusa iz srbije ( neznam kako ih nije stid, poslije svega što su uradili svojoj zemlji ) ....
kako li su oni prošli na izborima ...
Došlo je iz Srbije mnogo više od 30 autobusa... Samo u Knin je organizirano došlo 50 autobusa iz Beograda (Lasta Beograd), a još 40-50 autobusa u druge krajeve (uglavnom zadarsko zaleđe).
Spominje se broj od 4000-5000 ljudi koji su došli tim autobusima.
Ono što je zanimljivo je to da su navodno još u Beogradu dobili "naputke" da za gradonačelnika Knina zaokruže novu-staru gradonačelnicu HDZ-ovu Josipu Rimac
Mislim, to i ne čudi previše budući da je i do sada na vlasti u tom gradu bila koalicija HDZ-SDSS
Promjena neće biti nikad.
