Forum Klix.ba

ama, niko i ne kaze da BSc nije VSS. ali BSc nije dipl. stagod. to pise u zakonu o visokom obrazovanju KS (clan 3, stav 2 i clan 4, stav 2).

isto tako imas i razlicite srednje skole.... neki su zavrsili gimnaziju 4 godine, neki su zavrsili neku trogodisnju itd..... svi imaju srednju skolu

u hrvatskoj

(3) Stručni naziv stečen završetkom:
-sveučilišnog dodiplomskog studija, čijim završetkom se stječe visoka stručna sprema
(VSS), izjednačen je s akademskim nazivom magistar odnosno magistra uz naznaku
struke ili magistar inženjer odnosno magistra inženjerka uz naznaku struke ili doktor
odnosno doktorica uz naznaku struke, sukladno članku 4. ovog Zakona

http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/11000.pdf

u sarajevu:

Član 4.
( Drugi ciklus studija )
(1) Završetkom stepena drugog ciklusa univerzitetskog studija, u trajanju od najmanje jednu i najviše dvije studijske godine, sa ostvarenih 60, odnosno 120 ECTS studijskih bodova, što sa prvim ciklusom studija ukupno iznosi 300 ECTS studijskih bodova, stiče se akademska titula i zvanje Magistar za određenu oblast uz bližu oznaku odsjeka ili smjera.
(2) Za studij iz grupe tehničkih nauka u trajanju od 120 ECTS studijskih bodova pored zvanja Magistar dodaje se i titula Diplomirani inžinjer sa naznakom odsjeka ili smjera.



U nastavku se navode primjeri akademskih i stručnih naziva i akademskih stupnjeva
kako su uređeni u pojedinim državama Europske Unije (Austrija, Češka, Nizozemska, Velika
Britanija).
AUSTRIJA
Osobe koje na studiju steknu najmanje 180 kreditnih bodova (studij koji traje tri
godine) stječu zvanje bakkalaureus/a određene struke, skraćeno Bakk. određene struke. Na
stručnim studijima Bakkalaureus (Baakkalaurea (FH), skraćeno Bakk (FH). Stjecanjem
dodatnih najmanje 120 kreditnih bodova stječe se naziv magistar/ra struke ili skraćeno Mag.
struke, osim u tehničkim znanostima gdje se stječe naziv Diplom-Ingenieur, skraćeno Dipl.-
Ing.
Završetkom doktorskog studija, stjecanjem najmanje 240 kreditnih bodova, stječe se
akademski naziv doktor znanosti ili skraćeno PhD.
ČEŠKA
Završetkom studija u trajanju od 3 do 4 godine, polaganjem završnog ispita i u pravilu
obranom rada, stječe se zvanje bakalar, skraćeno Bc., a u području umjetnosti bakalar
umeni, skraćeno BcA.
Završetkom dodatnog studija u trajanju od 2 do 3 godine stječe se zvanje magistr,
skraćeno Mgr., u području umjetnosti magistr umeni, skraćeno MgA, u području Biomedicine
doktor medicine, skraćeno MUDr, doktor veterinarske medicine, MVDr., a u području
tehničkih znanosti Inženyr, skraćeno Ing., odnosno Inženyr architekt, skraćeno Ing. arch.
Završetkom doktorskog poslijediplomskog studija u standardnom trajanju od 3
godine, polaganjem državnog doktorskog ispita i obranom disertacije, stječe se akademski
naziv Doktor, skraćeno PhD.
NIZOZEMSKA
Završetkom trogodišnjeg ili četverogodišnjeg studija stječe se zvanje Bachelor uz
naznaku predmeta ili stručnog područja, skraćeno bc./ing., na sveučilištu Bachelor of Arts,
Bachelor of Science, skraćeno B.
Završetkom druge razine studija stječe se zvanje magistar (meester) skraćeno M.
Obranom disertacije stječe se akademsko zvanje doktor znanosti, skraćeno dr.
VELIKA BRITANIJA
Završetkom studija koji traju jednu do dvije godine stječe se stručni naziv „FDA“ (za
umjetničke programe) ili „FDSc“ (za stručne programe).
Završetkom prve razine studija stječe se zvanje Bachelor of Science, skraćeno BSc.,
odnosno Bachelor od Arts , skraćeno BA.
Završetkom druge razine studija stječe se zvanje Master of Arts, skraćeno MA,
odnosno Master of Science, skraćeno MSc, dok se za neka područja rabe drukčije kratice
zvanja.
Poslije trogodišnjeg doktorskog studija stječe se akademsko zvanje doktor znanosti,
skraćeno PhD.

treba tržište rada prepoznati nove diplomante. ako mu je dovoljan bakalurata (kako li se već zove) neka ga zaposli.

u pravilu tko je završio VSS (7. stupanj, dipl. nečega) se izjednačuje s magistrom struke odnosno magistrom nečega

a tko je završio VŠS se direktno ne izjednačuje s bakalaureatom.

razlika izmegu magistra struke i magistra znanosti je ogromna što je najviše vidljivo pri upisu doktorskog studija. ako imaš Mr. sci. možeš skoro odmah pisati doktorsku dis. a ako si magistar struke, prvo trebaš 3 godine u školu pa onda pisati disertaciju.


najviše "koristi" od ovih promjena i vakuuma koji se ovdje događa imaju ovi "divlji" fakulteti po manjim mjestima. tako ovaj u travniku i bihaću odmah nakon tri godine bolonje djeli titule dipl. nešto (jer nadležno ministarstvo dotičnog kantona nije još definiralo stručna zvanja pa "fakultet" može kako hoće). ti fakulteti, iako su tek počeli s nekim studijem, upisuju nove studente na prvu godinu studija i paralelno upisuju tudente koji su po starom završili VŠS na treću godinu toga nekog studija nakon čega ti daju titulu dipl. nešto!!!


divlja država pa tako i sve u njoj



PS
razliku odnosno sličnost između studija prije bolonje i nakon bolonje možete vidjeti po predmetima. tako ćete zaključiti da praktički isti broj i iste predmete imaju ovi koji studiraju (3+2) godine po novome kao što su i prije imali ovi u 4 godine na 7. stupnju. jedino što je sada malo razgođeno s četiri na pet godina.



a ovaj ministar sarajevski nije dobar, kaže da su bolonjci nakon 3 godine isto što i ovi prije s VSS. taj očito ima interesa.

ili na primjer, ovaj fakultet u travniku nakon tri godine studija daje dipl.ing. a ovaj u austriji nakon pet godina. mora da je u travniku jači kriterij pa cijelo znanje diplomiranog inženjera stane u tri godine, lol

@starmo..... to je to... al sredit ce se to, jer ako cemo u evropski sistem, onda ga moramo i sprovoditi na nacin kako ga sprovode drugi.... inace cemo biti izbaceni iz sistema, jer laziramo

moze li mi neko od vas odgovoriti koja je razlika u BiH izmedju VSS i VShS (nemam kvakice iznad S, zato dodatno h pored)?

cHupjahalic@ wrote:moze li mi neko od vas odgovoriti koja je razlika u BiH izmedju VSS i VShS (nemam kvakice iznad S, zato dodatno h pored)?

VSS u staroj i koliko znam još uvijek važećoj sistematizaciji označava "Višu stručnu spremu" odnosnu ovu oznaku imaju osobe sa fakultetom i dalje.

VŠS je "Viša stručna sprema" ("š" u skraćnici je uzeto iz očiglednih praktičnih razloga) i u pomenutoj sistematizaciji označava "višu školu" tj. obično dvogodišnje više škole (poslovna škola i sl.).

Kako će to da izgleda u budućnosti - ptice znaju i pravo da ti kažem ne želim da ulazim u to jer evo vidi koliko se zakuhalo

visocicaguy wrote:ama, niko i ne kaze da BSc nije VSS. ali BSc nije dipl. stagod. to pise u zakonu o visokom obrazovanju KS (clan 3, stav 2 i clan 4, stav 2).

isto tako imas i razlicite srednje skole.... neki su zavrsili gimnaziju 4 godine, neki su zavrsili neku trogodisnju itd..... svi imaju srednju skolu

Član 3.
Ciljevi visokog obrazovanja su:
• ustanovljavati, razvijati, štititi i prenositi znanje i sposobnosti kroz nastavu i naučnoistraživački rad i time doprinositi razvoju sposobnosti pojedinaca i društva, i
• pružiti mogućnost građanima da, u skladu s propisima, uživaju korist visokog obrazovanja cijeli život.

Član 4.
U smislu ovog Zakona, termin "visoko obrazovanje" znači obrazovanje nakon srednje škole koje vodi do međunarodnopriznatog stepena visokog obrazovanja.
Visoko obrazovanje zasniva se na:
• akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji univerziteta;
• otvorenosti univerziteta prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici;
• nedjeljivosti nastavnog rada i naučnog istraživanja, odnosno umjetničkog stvaralaštva;
• uvažavanju evropskih humanističkih i demokratskih vrijednosti, te usklađivanju s evropskim sistemom visokog obrazovanja;
• poštivanju ljudskih prava i građanskih sloboda, uključujući zabranu svih oblika diskriminacije;
• konceptu cjeloživotnog obrazovanja;
• interakciji s društvenom zajednicom i obavezi univerziteta da razviju društvenu odgovornost studenata i drugih članova akademske zajednice.

Gdje je u ovim članovima ono što si ti spomenuo?

Vjerovatno si mislio na članove 5. i 6.:

Član 5.

Visoko obrazovanje organizira se u tri ciklusa:
• prvi ciklus vodi do akademskog zvanja završenog dodiplomskog studija [the degree of Bachelor] ili ekvivalenta, stečenog nakon najmanje tri i najviše četiri godine redovnog studija nakon sticanja svjedočanstva o završenoj srednjoj školi, koji se vrednuje sa najmanje 180 odnosno 240 ECTS bodova,
• drugi ciklus vodi do akademskog zvanja magistra ili ekvivalenta, stečenog nakon završenog dodiplomskog studija, traje jednu ili dvije godine, a vrednuje se sa 60 odnosno 120 ECTS bodova, i to tako da u zbiru s prvim ciklusom nosi 300 ECTS bodova, i
• treći ciklus vodi do akademskog zvanja doktora ili ekvivalenta, traje tri godine i vrednuje se sa 180 ECTS bodova.

Jedan semestar studija nosi 30 ECTS bodova u svakom ciklusu.
Iz odredbi stava 1. ovog člana izuzima se studij medicinske grupe nauka u prvom ciklusu koji se vrednuje do 360 ECTS bodova.

Član 6.

Završetkom stepena prvog ciklusa stiče se pravo na određenu akademsku titulu, odnosno stručno zvanje u određenoj oblasti koje je definirano Pravilnikom o korištenju akademskih titula, te sticanju naučnih i stručnih zvanja.

Završetkom stepena drugog ciklusa stiče se akademska titula i zvanje magistra za određenu oblast, što je definirano Pravilnikom o korištenju akademskih titula, te sticanju naučnih i stručnih zvanja.

Završetkom stepena trećeg ciklusa stiče se akademska titula i naučno zvanje doktora nauka za određenu oblast što je definirano Pravilnikom o korištenju akademskih titula, te sticanju naučnih i stručnih zvanja.

Osim zvanja koja se dodjeljuju honoris causa (počasni doktorat nauka), ne mogu se dodjeljivati nikakva druga zvanja koja nisu predviđena ovim Zakonom, odnosno Pravilnikom o korištenju akademskih titula, te sticanju naučnih i stručnih zvanja.

Ali ni u ovim članovima nigdje nema stavke o tome da bachelor nije isto što diplomirani. Jasno je da se "ili ekvivalenta" odnosi na diplomirani, a to zavisi od Univerziteta, hoće li uz zvanje bachelora, staviti i diplomirani (kao što je to negdje i urađeno) ili će samo ostaviti Bachelor (kao što je slučaj u Sarajevu).

Poređenje bolonje sa zanatom (trogodišnjom srednjom školom) neću ni da komentarišem.

starmo wrote:u hrvatskoj

(3) Stručni naziv stečen završetkom:
-sveučilišnog dodiplomskog studija, čijim završetkom se stječe visoka stručna sprema
(VSS), izjednačen je s akademskim nazivom magistar odnosno magistra uz naznaku
struke ili magistar inženjer odnosno magistra inženjerka uz naznaku struke ili doktor
odnosno doktorica uz naznaku struke, sukladno članku 4. ovog Zakona

http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/11000.pdf

u sarajevu:

Član 4.
( Drugi ciklus studija )
(1) Završetkom stepena drugog ciklusa univerzitetskog studija, u trajanju od najmanje jednu i najviše dvije studijske godine, sa ostvarenih 60, odnosno 120 ECTS studijskih bodova, što sa prvim ciklusom studija ukupno iznosi 300 ECTS studijskih bodova, stiče se akademska titula i zvanje Magistar za određenu oblast uz bližu oznaku odsjeka ili smjera.
(2) Za studij iz grupe tehničkih nauka u trajanju od 120 ECTS studijskih bodova pored zvanja Magistar dodaje se i titula Diplomirani inžinjer sa naznakom odsjeka ili smjera.



U nastavku se navode primjeri akademskih i stručnih naziva i akademskih stupnjeva
kako su uređeni u pojedinim državama Europske Unije (Austrija, Češka, Nizozemska, Velika
Britanija).
AUSTRIJA
Osobe koje na studiju steknu najmanje 180 kreditnih bodova (studij koji traje tri
godine) stječu zvanje bakkalaureus/a određene struke, skraćeno Bakk. određene struke. Na
stručnim studijima Bakkalaureus (Baakkalaurea (FH), skraćeno Bakk (FH). Stjecanjem
dodatnih najmanje 120 kreditnih bodova stječe se naziv magistar/ra struke ili skraćeno Mag.
struke, osim u tehničkim znanostima gdje se stječe naziv Diplom-Ingenieur, skraćeno Dipl.-
Ing.
Završetkom doktorskog studija, stjecanjem najmanje 240 kreditnih bodova, stječe se
akademski naziv doktor znanosti ili skraćeno PhD.
ČEŠKA
Završetkom studija u trajanju od 3 do 4 godine, polaganjem završnog ispita i u pravilu
obranom rada, stječe se zvanje bakalar, skraćeno Bc., a u području umjetnosti bakalar
umeni, skraćeno BcA.
Završetkom dodatnog studija u trajanju od 2 do 3 godine stječe se zvanje magistr,
skraćeno Mgr., u području umjetnosti magistr umeni, skraćeno MgA, u području Biomedicine
doktor medicine, skraćeno MUDr, doktor veterinarske medicine, MVDr., a u području
tehničkih znanosti Inženyr, skraćeno Ing., odnosno Inženyr architekt, skraćeno Ing. arch.
Završetkom doktorskog poslijediplomskog studija u standardnom trajanju od 3
godine, polaganjem državnog doktorskog ispita i obranom disertacije, stječe se akademski
naziv Doktor, skraćeno PhD.
NIZOZEMSKA
Završetkom trogodišnjeg ili četverogodišnjeg studija stječe se zvanje Bachelor uz
naznaku predmeta ili stručnog područja, skraćeno bc./ing., na sveučilištu Bachelor of Arts,
Bachelor of Science, skraćeno B.
Završetkom druge razine studija stječe se zvanje magistar (meester) skraćeno M.
Obranom disertacije stječe se akademsko zvanje doktor znanosti, skraćeno dr.
VELIKA BRITANIJA
Završetkom studija koji traju jednu do dvije godine stječe se stručni naziv „FDA“ (za
umjetničke programe) ili „FDSc“ (za stručne programe).
Završetkom prve razine studija stječe se zvanje Bachelor of Science, skraćeno BSc.,
odnosno Bachelor od Arts , skraćeno BA.
Završetkom druge razine studija stječe se zvanje Master of Arts, skraćeno MA,
odnosno Master of Science, skraćeno MSc, dok se za neka područja rabe drukčije kratice
zvanja.
Poslije trogodišnjeg doktorskog studija stječe se akademsko zvanje doktor znanosti,
skraćeno PhD.

treba tržište rada prepoznati nove diplomante. ako mu je dovoljan bakalurata (kako li se već zove) neka ga zaposli.

u pravilu tko je završio VSS (7. stupanj, dipl. nečega) se izjednačuje s magistrom struke odnosno magistrom nečega

a tko je završio VŠS se direktno ne izjednačuje s bakalaureatom.

razlika izmegu magistra struke i magistra znanosti je ogromna što je najviše vidljivo pri upisu doktorskog studija. ako imaš Mr. sci. možeš skoro odmah pisati doktorsku dis. a ako si magistar struke, prvo trebaš 3 godine u školu pa onda pisati disertaciju.


najviše "koristi" od ovih promjena i vakuuma koji se ovdje događa imaju ovi "divlji" fakulteti po manjim mjestima. tako ovaj u travniku i bihaću odmah nakon tri godine bolonje djeli titule dipl. nešto (jer nadležno ministarstvo dotičnog kantona nije još definiralo stručna zvanja pa "fakultet" može kako hoće). ti fakulteti, iako su tek počeli s nekim studijem, upisuju nove studente na prvu godinu studija i paralelno upisuju tudente koji su po starom završili VŠS na treću godinu toga nekog studija nakon čega ti daju titulu dipl. nešto!!!


divlja država pa tako i sve u njoj



PS
razliku odnosno sličnost između studija prije bolonje i nakon bolonje možete vidjeti po predmetima. tako ćete zaključiti da praktički isti broj i iste predmete imaju ovi koji studiraju (3+2) godine po novome kao što su i prije imali ovi u 4 godine na 7. stupnju. jedino što je sada malo razgođeno s četiri na pet godina.



a ovaj ministar sarajevski nije dobar, kaže da su bolonjci nakon 3 godine isto što i ovi prije s VSS. taj očito ima interesa.

ili na primjer, ovaj fakultet u travniku nakon tri godine studija daje dipl.ing. a ovaj u austriji nakon pet godina. mora da je u travniku jači kriterij pa cijelo znanje diplomiranog inženjera stane u tri godine, lol

Sa koje si ti kruške/jabuke/šljive pao pa ti se sve zbrčkalo, pogotovo u post skriptumu ???

Hamurabi wrote:
Sa koje si ti kruške/jabuke/šljive pao pa ti se sve zbrčkalo, pogotovo u post skriptumu ???

dobro, jesam ja nabacio svega

ali mislim da je sve jasno. dao sam primjere koji se nazivi daju po bolonji u susjedstvu i s kojima se izjednačuju.

starmo wrote:

Hamurabi wrote:
Sa koje si ti kruške/jabuke/šljive pao pa ti se sve zbrčkalo, pogotovo u post skriptumu ???

dobro, jesam ja nabacio svega

ali mislim da je sve jasno. dao sam primjere koji se nazivi daju po bolonji u susjedstvu i s kojima se izjednačuju.

Nisi ti zbrčkao u smislu nabacanosti svega i svačega, nego u tom smislu da si naveo niz potpuno netačnih informacija i odokativnih procjena. Navoditi da je sadašnji dodiplomski studij zajedno sa Masterom jednak bivšem 4-godišnjem studiju, odnosno da je 4 godine studija Bolonja disperzirala na 5, je u najmanju ruku bezobrazno i uvredljivo (za one koji su diplomirali po Bolonji, odnosno još uvijek studiraju). Preporučujem ti da se ubuduće prvo malo informišeš o temi o kojoj ćeš pisati. Za početak posjeti nekoliko službenih stranica fakulteta u BiH (a usput pročitaj i neke od postova na ovom i sličnim podforumima, kako se ne bismo ponavljali).

Puno puta je vođena diskusija o ekvivalenciji zvanja po Bolonji, i ne bih da se ponavljam, samo ću reći da princip ekvivalencije nije onakav kakvim ga ti zamišljaš, i opet ti predlažem da se malo više informišeš.

Hamurabi wrote: Nisi ti zbrčkao u smislu nabacanosti svega i svačega, nego u tom smislu da si naveo niz potpuno netačnih informacija i odokativnih procjena. Navoditi da je sadašnji dodiplomski studij zajedno sa Masterom jednak bivšem 4-godišnjem studiju, odnosno da je 4 godine studija Bolonja disperzirala na 5, je u najmanju ruku bezobrazno i uvredljivo (za one koji su diplomirali po Bolonji, odnosno još uvijek studiraju). Preporučujem ti da se ubuduće prvo malo informišeš o temi o kojoj ćeš pisati. Za početak posjeti nekoliko službenih stranica fakulteta u BiH (a usput pročitaj i neke od postova na ovom i sličnim podforumima, kako se ne bismo ponavljali).

Puno puta je vođena diskusija o ekvivalenciji zvanja po Bolonji, i ne bih da se ponavljam, samo ću reći da princip ekvivalencije nije onakav kakvim ga ti zamišljaš, i opet ti predlažem da se malo više informišeš.

ako je ovako kako ti kažeš, možeš li potvrditi primjerom? nađi program nekog četverogodišnjeg studija po "starome" i ovaj (3+2) godine po novome pa vidi jesu li slični?

starmo wrote:

Hamurabi wrote: Nisi ti zbrčkao u smislu nabacanosti svega i svačega, nego u tom smislu da si naveo niz potpuno netačnih informacija i odokativnih procjena. Navoditi da je sadašnji dodiplomski studij zajedno sa Masterom jednak bivšem 4-godišnjem studiju, odnosno da je 4 godine studija Bolonja disperzirala na 5, je u najmanju ruku bezobrazno i uvredljivo (za one koji su diplomirali po Bolonji, odnosno još uvijek studiraju). Preporučujem ti da se ubuduće prvo malo informišeš o temi o kojoj ćeš pisati. Za početak posjeti nekoliko službenih stranica fakulteta u BiH (a usput pročitaj i neke od postova na ovom i sličnim podforumima, kako se ne bismo ponavljali).

Puno puta je vođena diskusija o ekvivalenciji zvanja po Bolonji, i ne bih da se ponavljam, samo ću reći da princip ekvivalencije nije onakav kakvim ga ti zamišljaš, i opet ti predlažem da se malo više informišeš.

ako je ovako kako ti kažeš, možeš li potvrditi primjerom? nađi program nekog četverogodišnjeg studija po "starome" i ovaj (3+2) godine po novome pa vidi jesu li slični?

Da mogu, svojim primjerom, jer sam diplomirao po Bolonji na Ekonomiji i program nam je bio isti kao i četverogodišnjem studiju. Oni su imali po semestru 4-5 predmeta, a mi 5,6 ili 7, zavisno od semestra. Da ne bih skenirao dodatak diplomi i bezveze se peglao, na http://www.efsa.unsa.ba/ef/dokumenti/tp ... -final.pdf imaš info paket o studijskom trogodišnjem programu, a na slijedeća dva linka http://www.efsa.unsa.ba/site/studijiupi ... odisni.pdf i http://www.efsa.unsa.ba/site/studijiupi ... disnji.pdf imaš info paket o prijašnjem 4 godišnjem i 2 godišnjem studiju. Znači, program 4 godišnjeg je sada trogodišnji program, predmeti su isti, kao i profesori, osim teoretskog savladavanja predmeta, postoji bruka dodatnih nastavnih aktivnosti, što sveukupno studiranje po Bolonji čini zahtjevnijim u odnosu na prijašnje.

Što se tiče Master studija i prijašnjeg magistarskog, i oni su potpuno isti (s tim da je i Master studij, po mom mišljenju zahtjevniji od prijašnjeg magistarskog, jer uključuje kao i dodiplomski po Bolonji, masu dodatnih nastavnih aktivnosti), tako da je zvanje koje se stiče nakon Master studija s pravom ekvivalentno zvanju Magistra ekonomskih nauka (što je po programu i predviđeno).

starmo wrote:

Hamurabi wrote: Nisi ti zbrčkao u smislu nabacanosti svega i svačega, nego u tom smislu da si naveo niz potpuno netačnih informacija i odokativnih procjena. Navoditi da je sadašnji dodiplomski studij zajedno sa Masterom jednak bivšem 4-godišnjem studiju, odnosno da je 4 godine studija Bolonja disperzirala na 5, je u najmanju ruku bezobrazno i uvredljivo (za one koji su diplomirali po Bolonji, odnosno još uvijek studiraju). Preporučujem ti da se ubuduće prvo malo informišeš o temi o kojoj ćeš pisati. Za početak posjeti nekoliko službenih stranica fakulteta u BiH (a usput pročitaj i neke od postova na ovom i sličnim podforumima, kako se ne bismo ponavljali).

Puno puta je vođena diskusija o ekvivalenciji zvanja po Bolonji, i ne bih da se ponavljam, samo ću reći da princip ekvivalencije nije onakav kakvim ga ti zamišljaš, i opet ti predlažem da se malo više informišeš.

ako je ovako kako ti kažeš, možeš li potvrditi primjerom? nađi program nekog četverogodišnjeg studija po "starome" i ovaj (3+2) godine po novome pa vidi jesu li slični?

S druge strane, umjesto da prvo odeš na neku od službenih stranica fakulteta i uporediš planove i programe studiranja po novom i starom i onda nešto pričaš, ti (koji očito da nemaš pojma o novom sistemu obrazovanja, a daješ si za pravo da izvodiš neke zaključke, kojima degradiraš nečiji trud i rad) MENE (koji sam studirao po Bolonji) upućuješ da ih upoređujem . Mislim, stvarno!!!!!!

Hamurabi wrote: S druge strane, umjesto da prvo odeš na neku od službenih stranica fakulteta i uporediš planove i programe studiranja po novom i starom i onda nešto pričaš, ti (koji očito da nemaš pojma o novom sistemu obrazovanja, a daješ si za pravo da izvodiš neke zaključke, kojima degradiraš nečiji trud i rad) MENE (koji sam studirao po Bolonji) upućuješ da ih upoređujem . Mislim, stvarno!!!!!!

bio sam ja s profesorima u počecima bolonje odnosno u vremenu kad se planirao plan po bolonji... i govorilo se onako kako sam napisao gore. i ja govorim o tehničkom fakultetu. možda je situacija na ekonomiji malo drugačija pa se ne mogu 4 godine "razvući" na 5 nego ih je lakše "skupiti" na 3. uglavnom, prepoznat će vas tržište rada. isto kao što će magistre inženjere nakon 3+2 godine.

i nije baš da nisam upućen ali eto.

tranquil wrote:

cHupjahalic@ wrote:moze li mi neko od vas odgovoriti koja je razlika u BiH izmedju VSS i VShS (nemam kvakice iznad S, zato dodatno h pored)?

VSS u staroj i koliko znam još uvijek važećoj sistematizaciji označava "Višu stručnu spremu" odnosnu ovu oznaku imaju osobe sa fakultetom i dalje.

VŠS je "Viša stručna sprema" ("š" u skraćnici je uzeto iz očiglednih praktičnih razloga) i u pomenutoj sistematizaciji označava "višu školu" tj. obično dvogodišnje više škole (poslovna škola i sl.).

Kako će to da izgleda u budućnosti - ptice znaju i pravo da ti kažem ne želim da ulazim u to jer evo vidi koliko se zakuhalo

hvala na objasnjenju.
sto se tice buducnosti - u BiH se uvijek nalaze razlozi da se dijelimo u grupice, pa ako ne mozemo po krvnim zrncima onda mozemo na osnovu diploma.

Sačekajte da penzionišemo kompletnu državnu administraciju.
Ne razumijem studente a la bolognese, što javno ne provlače činjenicu da su polagali isto, možda i više ispita nego mi koji smo završili po starom sistemu, sve to za tri godine.

Neki dan je bio konkurs u mojoj ex-firmi. Uslov je bio dostaviti diplomu kao dokaz stručnosti. Diplome se razvrstale na one po starom sistemu, te naravno Bologna. Biografije starosistemaca nisu zadovoljile ukus, a Bolognci nisu ni razmatrani. Njihove su odmah poderane

tranquil wrote:

cHupjahalic@ wrote:moze li mi neko od vas odgovoriti koja je razlika u BiH izmedju VSS i VShS (nemam kvakice iznad S, zato dodatno h pored)?

VSS u staroj i koliko znam još uvijek važećoj sistematizaciji označava "Višu stručnu spremu" odnosnu ovu oznaku imaju osobe sa fakultetom i dalje.

VŠS je "Viša stručna sprema" ("š" u skraćnici je uzeto iz očiglednih praktičnih razloga) i u pomenutoj sistematizaciji označava "višu školu" tj. obično dvogodišnje više škole (poslovna škola i sl.).

Kako će to da izgleda u budućnosti - ptice znaju i pravo da ti kažem ne želim da ulazim u to jer evo vidi koliko se zakuhalo

VSS Visoka strucna sprema
VŠS visoka skolska sprema

Alhemicarkaa wrote:

tranquil wrote:

cHupjahalic@ wrote:moze li mi neko od vas odgovoriti koja je razlika u BiH izmedju VSS i VShS (nemam kvakice iznad S, zato dodatno h pored)?

VSS u staroj i koliko znam još uvijek važećoj sistematizaciji označava "Višu stručnu spremu" odnosnu ovu oznaku imaju osobe sa fakultetom i dalje.

VŠS je "Viša stručna sprema" ("š" u skraćnici je uzeto iz očiglednih praktičnih razloga) i u pomenutoj sistematizaciji označava "višu školu" tj. obično dvogodišnje više škole (poslovna škola i sl.).

Kako će to da izgleda u budućnosti - ptice znaju i pravo da ti kažem ne želim da ulazim u to jer evo vidi koliko se zakuhalo

VSS Visoka strucna sprema
VŠS visoka skolska sprema

Jes' pardon. Znao sam da u tom čuču grmi zec. Dakle ovo je ispravna varijanta. Hvala na korekciji

primjer malo novije diplome sa studija po starome četverogodišnjem programu iz susjedstva...

Ja fakat ne znam sta se vishe raspravlja na ovu temu. Jos u oktobru potpisana odluka da se je bologna ekvivalentna starom sistemu, ljudi dobili diplome, sve cisto ko suza

starmo wrote:primjer malo novije diplome sa studija po starome četverogodišnjem programu iz susjedstva...

Ne znam kakve veze ima Hrvatska i BiH !?? Dvije razlicite drzave, svaka sa svojim Zakonima .. Ako ti zivis u Hrvatskoj ok, ali Hrvatska nije tema ovoga Foruma ...
Znam samo (intervju Rektora Zabrebackog sveucilista u GLOBUSU) da se njihove "stare" "nove" diplome i zvanja ne priznaju nigdje van Hrvatske, dakle ko je po starom NPP zavrsio i steko zvanje dipl..., pa po nekakavom novom tumacenju dobio novo zvanje tipa magistar ovoga onoga, ne prizna mu se van granica Hrvatske to "novo" zvanje, nego iskljucivo staro. Dakle ako je neko dipl.ecc, pa nekim vratolomija dobio novo zvanje magistra, to novo zvanje magistra me se NE PRIZNAJE van granica HR (nostrificira se kao Bechelor), jer nije isao po NPP za sticanje zvanja magistra. Mada ne znam sto bi to za nas bilo znacajno ....

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07 i 94/07), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 32. sjednici, održanoj 27.12. 2007. godine, donijelo je

ODLUKU
O USVAJANJU DOKUMENATA
POTREBNIH ZA DALJU IMPLEMENTACIJU BOLONJSKOG PROCESA U BIH

Član 1.
(Predmet Odluke)

(1) Ovom odlukom se usvaja sedam dokumenata koji su potrebni za izvršenje Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH („Službeni glasnik BiH“ broj 59/07), za dalju implementaciju Bolonjskog procesa u BiH (Berlinski kominike 2003. godine), za izvršenje Konvencije o priznavanju kvalifikacija koje se odnose na visoko obrazovanje u evropskoj regiji (broj 165) („Službeni glasnik BiH“ „Međunarodni ugovori“, broj16/03), kao i izvršenje Programa realizacije prioriteta iz Evropskog partnerstva sa BiH (usvojenog na 110 sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 23. 02. 2006. godine).
(2) Dokumenti iz prethodnog stava su:
a) Okvir za visokoškolske kvalifikacije u BiH
b) Provođenje Okvira za kvalifikacije za visoko obrazovanje u BiH
c) Standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju u BiH
d) Preporuke za implementaciju osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju u BiH
e) Državni akcioni plan za priznavanje kvalifikacija u BiH
f) Model Dodatka diplomi za BiH
g) Priručnik za korisnike modela Dodatka diplomi za BiH.

....................................................

8.2 STEPENI I KVALIFIKACIJE

Studijski programi, stepeni i kvalifikacije u BiH trenutno su u tranziciji ka potpunom sistemu od tri ciklusa. Napredak u reformi zavisi od regije do regije i od ustanove do ustanove.
Prema tradicionalnom sistemu:
• četiri godine redovnog studija vode do stepena diploma,
• još dvije godine studija vode do stepena magistar nauka,
• doktorski studij vodi do stepena doktor nauka.
Stepen doktor nauka (ekvivalentno eng. stepenu PhD) dodjeljuje se nakon najmanje tri godine samostalnog istraživanja. Kandidati sa stepenom specijalista i magistara prijavljuju se za doktorat podnošenjem prijedloga za istraživanje komisiji koju ustanovljava dati univerzitet, a koja ocjenjuje prijedlog i odlučuje o prijavi.
Potrebno je da doktorska disertacija bude rezultat samostalnog istraživačkog projekta kandidata i da doprinosi naučnom napretku u datom polju. Nakon uspješne javne odbrane doktorske disertacije, kandidatu se daje akademski stepen doktora nauka.
Novi studijski programi koji se nude u skladu sa bolonjskim procesom sastoje se od:
• prvog ciklusa - 180 do 240 ECTS bodova (tri do četiri godine redovnog studija), kojim se stiče stepen diplomirani/a, što je prvi stepen;
• po završetku prvog stepena – 60 do 120 ECTS bodova (jedna do dvije godine redovnog studija) vode do stepena magistra, što je drugi stepen. Ukupni studij koji vodi do drugog stepena zahtijeva 300 ECTS bodova (pet godina) tj. 180 + 120 ili 240 + 60 ECTS bodova (3 plus 2 godine ili 4 plus 1 godina).
• Informacije o izuzecima od ovog opisanog pravila (npr. studij medicine) u BiH se mogu dobiti putem BiH stranice na web stranici ENIC/NARIC6 i na web stranicama pojedinačnih univerziteta.

....................................................

Hamurabi wrote:

visocicaguy wrote:ama, niko i ne kaze da BSc nije VSS. ali BSc nije dipl. stagod. to pise u zakonu o visokom obrazovanju KS (clan 3, stav 2 i clan 4, stav 2).

isto tako imas i razlicite srednje skole.... neki su zavrsili gimnaziju 4 godine, neki su zavrsili neku trogodisnju itd..... svi imaju srednju skolu

Član 3.
Ciljevi visokog obrazovanja su:
• ustanovljavati, razvijati, štititi i prenositi znanje i sposobnosti kroz nastavu i naučnoistraživački rad i time doprinositi razvoju sposobnosti pojedinaca i društva, i
• pružiti mogućnost građanima da, u skladu s propisima, uživaju korist visokog obrazovanja cijeli život.

Član 4.
U smislu ovog Zakona, termin "visoko obrazovanje" znači obrazovanje nakon srednje škole koje vodi do međunarodnopriznatog stepena visokog obrazovanja.
Visoko obrazovanje zasniva se na:
• akademskim slobodama, akademskoj samoupravi i autonomiji univerziteta;
• otvorenosti univerziteta prema javnosti, građanima i lokalnoj zajednici;
• nedjeljivosti nastavnog rada i naučnog istraživanja, odnosno umjetničkog stvaralaštva;
• uvažavanju evropskih humanističkih i demokratskih vrijednosti, te usklađivanju s evropskim sistemom visokog obrazovanja;
• poštivanju ljudskih prava i građanskih sloboda, uključujući zabranu svih oblika diskriminacije;
• konceptu cjeloživotnog obrazovanja;
• interakciji s društvenom zajednicom i obavezi univerziteta da razviju društvenu odgovornost studenata i drugih članova akademske zajednice.

Gdje je u ovim članovima ono što si ti spomenuo?

Vjerovatno si mislio na članove 5. i 6.:

Član 5.

Visoko obrazovanje organizira se u tri ciklusa:
• prvi ciklus vodi do akademskog zvanja završenog dodiplomskog studija [the degree of Bachelor] ili ekvivalenta, stečenog nakon najmanje tri i najviše četiri godine redovnog studija nakon sticanja svjedočanstva o završenoj srednjoj školi, koji se vrednuje sa najmanje 180 odnosno 240 ECTS bodova,
• drugi ciklus vodi do akademskog zvanja magistra ili ekvivalenta, stečenog nakon završenog dodiplomskog studija, traje jednu ili dvije godine, a vrednuje se sa 60 odnosno 120 ECTS bodova, i to tako da u zbiru s prvim ciklusom nosi 300 ECTS bodova, i
• treći ciklus vodi do akademskog zvanja doktora ili ekvivalenta, traje tri godine i vrednuje se sa 180 ECTS bodova.

Jedan semestar studija nosi 30 ECTS bodova u svakom ciklusu.
Iz odredbi stava 1. ovog člana izuzima se studij medicinske grupe nauka u prvom ciklusu koji se vrednuje do 360 ECTS bodova.

Član 6.

Završetkom stepena prvog ciklusa stiče se pravo na određenu akademsku titulu, odnosno stručno zvanje u određenoj oblasti koje je definirano Pravilnikom o korištenju akademskih titula, te sticanju naučnih i stručnih zvanja.

Završetkom stepena drugog ciklusa stiče se akademska titula i zvanje magistra za određenu oblast, što je definirano Pravilnikom o korištenju akademskih titula, te sticanju naučnih i stručnih zvanja.

Završetkom stepena trećeg ciklusa stiče se akademska titula i naučno zvanje doktora nauka za određenu oblast što je definirano Pravilnikom o korištenju akademskih titula, te sticanju naučnih i stručnih zvanja.

Osim zvanja koja se dodjeljuju honoris causa (počasni doktorat nauka), ne mogu se dodjeljivati nikakva druga zvanja koja nisu predviđena ovim Zakonom, odnosno Pravilnikom o korištenju akademskih titula, te sticanju naučnih i stručnih zvanja.

Ali ni u ovim članovima nigdje nema stavke o tome da bachelor nije isto što diplomirani. Jasno je da se "ili ekvivalenta" odnosi na diplomirani, a to zavisi od Univerziteta, hoće li uz zvanje bachelora, staviti i diplomirani (kao što je to negdje i urađeno) ili će samo ostaviti Bachelor (kao što je slučaj u Sarajevu).

Poređenje bolonje sa zanatom (trogodišnjom srednjom školom) neću ni da komentarišem.

Na osnovu člana 17. Zakona o Vijeću ministara Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 30/03, 42/03, 81/06, 76/07, 81/07 i 94/07), Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 32. sjednici, održanoj 27.12. 2007. godine, donijelo je

ODLUKU
O USVAJANJU DOKUMENATA
POTREBNIH ZA DALJU IMPLEMENTACIJU BOLONJSKOG PROCESA U BIH

Član 1.
(Predmet Odluke)

(1) Ovom odlukom se usvaja sedam dokumenata koji su potrebni za izvršenje Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u BiH („Službeni glasnik BiH“ broj 59/07), za dalju implementaciju Bolonjskog procesa u BiH (Berlinski kominike 2003. godine), za izvršenje Konvencije o priznavanju kvalifikacija koje se odnose na visoko obrazovanje u evropskoj regiji (broj 165) („Službeni glasnik BiH“ „Međunarodni ugovori“, broj16/03), kao i izvršenje Programa realizacije prioriteta iz Evropskog partnerstva sa BiH (usvojenog na 110 sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 23. 02. 2006. godine).
(2) Dokumenti iz prethodnog stava su:
a) Okvir za visokoškolske kvalifikacije u BiH
b) Provođenje Okvira za kvalifikacije za visoko obrazovanje u BiH
c) Standardi i smjernice za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju u BiH
d) Preporuke za implementaciju osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju u BiH
e) Državni akcioni plan za priznavanje kvalifikacija u BiH
f) Model Dodatka diplomi za BiH
g) Priručnik za korisnike modela Dodatka diplomi za BiH.

....................................................

8.2 STEPENI I KVALIFIKACIJE

Studijski programi, stepeni i kvalifikacije u BiH trenutno su u tranziciji ka potpunom sistemu od tri ciklusa. Napredak u reformi zavisi od regije do regije i od ustanove do ustanove.
Prema tradicionalnom sistemu:
• četiri godine redovnog studija vode do stepena diploma,
• još dvije godine studija vode do stepena magistar nauka,
• doktorski studij vodi do stepena doktor nauka.
Stepen doktor nauka (ekvivalentno eng. stepenu PhD) dodjeljuje se nakon najmanje tri godine samostalnog istraživanja. Kandidati sa stepenom specijalista i magistara prijavljuju se za doktorat podnošenjem prijedloga za istraživanje komisiji koju ustanovljava dati univerzitet, a koja ocjenjuje prijedlog i odlučuje o prijavi.
Potrebno je da doktorska disertacija bude rezultat samostalnog istraživačkog projekta kandidata i da doprinosi naučnom napretku u datom polju. Nakon uspješne javne odbrane doktorske disertacije, kandidatu se daje akademski stepen doktora nauka.
Novi studijski programi koji se nude u skladu sa bolonjskim procesom sastoje se od:
• prvog ciklusa - 180 do 240 ECTS bodova (tri do četiri godine redovnog studija), kojim se stiče stepen diplomirani/a, što je prvi stepen;
• po završetku prvog stepena – 60 do 120 ECTS bodova (jedna do dvije godine redovnog studija) vode do stepena magistra, što je drugi stepen. Ukupni studij koji vodi do drugog stepena zahtijeva 300 ECTS bodova (pet godina) tj. 180 + 120 ili 240 + 60 ECTS bodova (3 plus 2 godine ili 4 plus 1 godina).
• Informacije o izuzecima od ovog opisanog pravila (npr. studij medicine) u BiH se mogu dobiti putem BiH stranice na web stranici ENIC/NARIC6 i na web stranicama pojedinačnih univerziteta.

....................................................

Forum je mjesto gdje se iznose RAZLICITA misljenja. Pitanja u vezi Bolonje, koja se mogu naci na ovom Forumu po meni ne idu u srz, a TO JE KVALITET STUDIRANJA i KONKURENTNOST NASIH STUDENATA U EVROPI I SVIJETU. Na ovom Forumu vecinom se iznose stavovi o ZAVISNOSTI I ZLOBI jednih ( starijih studenata ) u odnosu na druge ( bolonjce )...

Forum je mjesto gdje se iznose RAZLICITA misljenja. Pitanja u vezi Bolonje, koja se mogu naci na ovom Forumu po meni ne idu u srz, a TO JE KVALITET STUDIRANJA i KONKURENTNOST NASIH STUDENATA U EVROPI I SVIJETU. Na ovom Forumu vecinom se iznose stavovi o ZAVISNOSTI I ZLOBI jednih ( starijih studenata ) u odnosu na druge ( bolonjce )...