turban wrote:Vidim potrebu za jos jednom temom...
Da otvorimo temu,Diasporo ko si Ti... :?To bi bilo dobro iz vise razloga..
Hajde ko ce da otvara novu temu..
traxtrax je napisao/la:Osnovno pitanje je da li se „posalje“ u Bosnu ili „potrosi“ inostrani novac u Bosni, sto je apsolutno nevazno. U stvari se novac “unese” u Bosnu, kako je to neko vec primjetio u jednom od prethodnih postova.
Pri tome se kao najveci protivnici jednoznacnih cinjenica javljaju oni „lokalci” koji ocigledno nisu sami nesto dobili u “padje” od rodbine iz inostranstva, sto je za temu potpuno irelevantno.
Ako vec hocete gubiti vrijeme diskutujuci ocigledne stvari, evo prijedloga, razmotrimo cinjenice:
1.2006. godine je u Bosnu doznaceno ca. 2 milijarde BAM u vidu bankarskih doznaka ( zvanicni podatak CB BiH, dakle cinjenica koja ne podlijeze diskusiji). Za proslu godinu su bankarske doznake bile vece, govori se o ca. 3 milijarde BAM. Dakle informacija da se iz inostranstva ubrizgava novac u bosansku ekonomiju je apsolutno tacna barem do visine od 2 milijarde BAM.
2.U gornju sumu nisu uracunati direktni prilivi novca, dakle ono sto ljudi donesu sa sobom. (Prema vazecim zakonima EU prijenos gotovog novca do 10.000 EUR po osobi ne podlijeze obavezi prijavljivanja na granicama, po zakonima SAD-a prijenos gotovine u iznosu vecem od 10.000 USD se mora prijaviti, a po zakonima BiH svaki prijenos novca preko granice veci od 10.000 BAM se mora prijaviti carini. Dakle ako jedan par dodje i preko granice BiH donese novca u protuvrijednosti od 20.000 BAM to se ne mora nigdje sluzbeno registrirati, niti se za to sluzbeno zna.)
3.To sto ljudi donesu sa sobom ode u direktnu ili indirektnu potrosnju. Naravno, u licnu potrosnju! (Kad kazem licnu potrosnju onda podrazumjevam i clanove uze ili sire porodice.) Ako neko kupi somun, popije kafu ili naspe goriva, novci ce zavrsiti u trgovini, kafani ili na benzinskoj pumpi. Ali i ako neko od uze ili sire porodice dobije hediju u novcu, to ce na kraju opet zavrsiti u kafani ili supermarketu. I kao sto je vec receno, naravno da taj novac sluzi za licnu potrosnju. Pa ne ocekuje neko da ce „dijasporac” raditi da zaradi novac, onda lijepo doci u Sarajevo i tutnuti isti u krilo „lokalcu” dok sjedi u basti u Strosmajerovoj da ih ovaj zasluzeno potrosi. Budimo realni!
4.Cinjenica da taj novac zavrsi u potrosnji ne predstavlja negativnost, vec znaci da se direktno pomaze rad usluznog sektora. Dobar dio tog novca zavrsi kao profit tog usluznog sektora i ide vlasnicima njegovih segmenata, ali ako tetkicna od „lokalca” sa pocetka posta koji nikad nista nije „direktno” dobio u „padje” radi na primjer u Interex-u, ona ce za svoj rad tamo dobiti placu koja je rezultat prometa u trgovini. Naravno, niko ne kaze da je njena placa rezultat iskljucivo prometa ostvarenog novcem inostranog porijekla, ali je cinjenica da bi bez tog novca promet bio daleko manji, te da vlasnik prodavaone ne bi imao potrebu za radom pomenute „tetkicne” jer mu ne bi bilo potrebno 35 prodavaca ako umanjeni obim prometa moze normalno servisirati sa 25 prodavaca. Drugim rijecima, pomenuta „tetkicna” bi ostala bez posla, bez prihoda i sopstveno izdrzavanje kao i izdrzavanje porodice (ako izdrzava porodicu) bi morala rijesiti trazeci drugi posao.
5.Da potkrijepim prethodnu tacku, trgovinski deficit BiH u prosloj godini (2007) je iznosio preko 4 milijarde EUR (odnosno ca. 8 milijardi BAM). ( zvanicni podatak CBBiH o kojem je svaka diskusija izlisna) Pri tome je trgovinski deficit u 2007.godini bio VECI od ukupnog izvoza kojeg je ostvarila BiH. Prevedeno, to znaci da je BiH trosila dvostruko vise od sredstava raspolozivih ostvarenim izvozom (Izvoz 5,9 milijardi BAM, uvoz 13,9 milijardi BAM, trgovinski deficit 8 milijardi BAM, pokrivenost uvoza izvozom 42,7 %, sve zvanicni podaci CB BiH). Prevedeno na razumljiviji jezik, nekakvom finansijskom gimnastikom je bosanski „lokalac” uspio kupiti robe ili usluga vrijednih 100 BAM iako je u dzepu imao na raspolaganju manje od 43 BAM. Naravno da to ne bi bilo moguce bez da se raspolagalo sa novcem koji ne dolazi iz proizvodnje ili izvoza, vec upravo direktno ili indirektno od nasih ljudi iz inostranstva.
6.Ako bi neko htio da argumentira da dodatna potrosnja dolazi iz bankarskih kredita koji se odobravaju stanovnistvu, ta argumentacija bi bila tacna. Medjutim krediti ne bi mogli biti davani (ili bi bili davani u znatno manjem obimu i pod jos nepovoljnijim kamatama nego sada) da nema depozita koji poticu od stanovnistva i privrede, a jednim dijelom i direktno od nasih gradjana iz inostranstva.
Kada se sve uzme u obzir, onda je sasvim ocigledno da suma novca o kojoj se raspravlja (7 milijardi BAM) potice upravo iz inostranih izvora, odnosno od Bosanaca iz inostranstva, koju oni direktno ili indirektno unesu u Bosnu, i sa kojim se u stvari balansira trgovinski deficit BiH. Treba napomenuti da ovaj trgovinski deficit nije od juce, da je on prisutan prakticno cijelu posljednju deceniju osim mozda par „gladnih” godina nakon rata, da se svake godine povecava i da upravo prati ekonomsko jacanje bosanske dijaspore. (Nasi ljudi se etabliraju u novim sredinama, dospijevaju generacije koje su skolovane u novim sredinama, zavrsavaju fakultete, dobijaju bolje i placenije poslove, studenti iz Bosne koji zavrse fakultete u inostranstvu ostaju, etabliraju se, dobijaju pdobro placene poslove, ... ) Zadnjih godina nema medjunarodne pomoci za Bosnu, ona je bila aktualna u onih par „gladnih” poratnih godina, a to kolika je bila i kako je potrosena je tema za drugu diskusiju. Dakle nema novca iz medjunarodne pomoci kojim bi se mogao indirektno pokriti dio trgovinskog deficita.
Nemojte raspravljati o glupostima, tipa da li je uneseni novac “sadaka” ili “licna potrosnja”, to je glupost i irelevantno. Po takvima, veliki novac kojeg donesu i potrose strani turisti u Hrvatskoj bi bio strana sadaka Hrvatskoj, jer pobogu stranci ga tamo trose za licno zadovoljstvo. Glupost! Naravno da ce stranci doci i donijeti svoj novac i potrositi ga za sebe, i Hrvatska se sustavno bori da sto vise takvih dodje i potrosi svoj novac za svoje zadovoljstvo. Istovremeno, Bosanci konstantno i uporno pokusavanju otudjiti sopstvenu dijasporu, od koje apsolutna vecina ne trazi nikakav orden za „zasluge u slanju novca domovini”. Uporno se stvara sve veci jaz izmedju ljudi u Bosni i inostranstvu. Razmislite, sta ce Bosna znaciti djeci nase dijaspore, slijedecoj generaciji i onoj poslije nje (neko je to vec pomenuo u jednom od postova). I razmislite sta ce znaciti za bosansku ekonomiju kada Bosanac ili Bosanka slijedece generacije, kojemu ce Bosna biti isto sto i Zimbabve, dakle otudjen od domovine, odluci otici na odmor u Grcku, Tursku, Spaniju, mozda Hrvatsku. Sve ove zemlje su u turistickom „ratu” za svakog koji dodje sa novcem, Bosanci ne podnose sopstvenu dijasporu (ne svi, ali da nije tako ove diskusije mozda ne bi ni bilo).
(uz malo manje cifre)
