Forum Klix.ba

https://www.youtube.com/watch?v=_J7qnBcDPD0

Arteta wrote:

pink floydd wrote: Kad bi rekao da sam zadovoljan sa ovim sto se desava u Banovicima slagao bi. Ali sasvim sigurno je bolje nego da je neko drugi na vlasti. Recimo da SDP dodje na vlast, sve sto bi oni radili sastojalo bi se iz osvete protivnicima, sabotiranja i šikaniranja neistomisljenika i onih koji ih nisu podrzali. Napredak Banovica i narod bi ostavili po strani budi siguran. Nista oni nisu bolji od ovih sto sad upravljaju Banovicima, to ti je jasno nadam se.

Nakon tvog odgovora predlazem da ovu raspravu zavrsimo jer je vise nego ocigledno da je besmislena i beskrajna. Vjerovatno znas ko je bio Sizif i sta je radio. Ovo sto mi sad radimo je Sizifov posao. Nit ces ti mene ubijedit da si u pravu nit ja tebe suprotno. Imamo razlicita misljenja i kraj price.

Cinjenice su da su Banovici zaostali za okolnim opstinama.
Na vlasti je SDA i ja zbog toga niakd ne bih glasao za njih,i svako ko glasa za njih ja smatram ili da je stranacki parazit ili mazohista.

Jedini argument koji imaju simpatizeri SDA stranke je taj da je i SDP bio na vlasti pa nije nista uradio.
Meni je to OK,ali zasto glasati za SDA kad je bolje glasati za neku stranku koja nije bila na vlasti.

Mazohisti druze, nista drugo sem mazohisti.
A na drugu stranu onaj Kuko im je utjerao strah u kosti da ni u cenifu rahat nesmiju ici i obaviti posao.
Bez Muminog znanja ni kakiti rahat nemogu, mazohista Kuko im je dohako.
Bonovici i Zavidovici su daleko najlosije, najzaostalije opstine Bosne i Hercegovine, da nemaju rudnika kolektivno bi bili gosti Narodnih kuhinja.

fridmann wrote:Mazohisti druze, nista drugo sem mazohisti.
A na drugu stranu onaj Kuko im je utjerao strah u kosti da ni u cenifu rahat nesmiju ici i obaviti posao.
Bez Muminog znanja ni kakiti rahat nemogu, mazohista Kuko im je dohako.
Bonovici i Zavidovici su daleko najlosije, najzaostalije opstine Bosne i Hercegovine, da nemaju rudnika kolektivno bi bili gosti Narodnih kuhinja.

Pa Banovici kao grad, kao opstina i nisu postojali dok nije postjao rudnik, tako da je nemoguce zamisliti Banovice bez rudnika.
Dok se nije pocelo sa eksplatacijom ugljaBanovici Selo, Podgorje, Seona, Grivice bili su razvijeniji od onoga sto se nalazilo na mjestu danasnjeg grada.,
To se ne svidja danasnji nacin vodjenja rudnika pojedincima, to je do vas, ni prije nije bio vodjen bolje, komunisti su narodu strah u kosti na svaki nacin ugonili. Mislis to ovi sto danas vode rudnik sve sami izmisljaju, eto oni pali s kruske i vode rudnik.
Kad samo vidis da opozicija uvijek ima projekat da otpusti 500 radnika iz rudnika pocnes ove zakivat u zvijezde. A da Hecu i njegove snove o rudniku Banovici ne spominjem

Bosanac sa dna kace wrote:

fridmann wrote:Mazohisti druze, nista drugo sem mazohisti.
A na drugu stranu onaj Kuko im je utjerao strah u kosti da ni u cenifu rahat nesmiju ici i obaviti posao.
Bez Muminog znanja ni kakiti rahat nemogu, mazohista Kuko im je dohako.
Bonovici i Zavidovici su daleko najlosije, najzaostalije opstine Bosne i Hercegovine, da nemaju rudnika kolektivno bi bili gosti Narodnih kuhinja.

Pa Banovici kao grad, kao opstina i nisu postojali dok nije postjao rudnik, tako da je nemoguce zamisliti Banovice bez rudnika.
Dok se nije pocelo sa eksplatacijom ugljaBanovici Selo, Podgorje, Seona, Grivice bili su razvijeniji od onoga sto se nalazilo na mjestu danasnjeg grada.,
To se ne svidja danasnji nacin vodjenja rudnika pojedincima, to je do vas, ni prije nije bio vodjen bolje, komunisti su narodu strah u kosti na svaki nacin ugonili. Mislis to ovi sto danas vode rudnik sve sami izmisljaju, eto oni pali s kruske i vode rudnik.
Kad samo vidis da opozicija uvijek ima projekat da otpusti 500 radnika iz rudnika pocnes ove zakivat u zvijezde. A da Hecu i njegove snove o rudniku Banovici ne spominjem

Eto vidis, tipicna laz vladajucih da bi u slucaju SDP dolazeci na vlast otpustili 500 radnika, prosto za ne vjerovati, sem, sem da su SDA ubacili u rudnik i ko treba i ko netreba.
Banovicka SDA je puno opasnija nego bivsi komunisticki tajkuni.
Znas gdje je opasnost i zasto su puno opasniji, mole se Bogu a dobar dio njih su vrhunski nemoralisti, pojedini i vrhunski lopovi.

Kad izgrade elektranu SDA ima jos 2000 sigurnih glasova..

shibonja wrote:Kad izgrade elektranu SDA ima jos 2000 sigurnih glasova..

haman da ce bit i vise....

Interviju Mirsada Kukica u Oslobodjenju:

• Pošto sami sebe nazivate stečajnim upravnikom političkih stranaka u Banovićima, imate li namjeru tu funkciju podići na viši nivo?
- U principu, ispala je to šala, pošto sam ja sigurno dosad jedini u historiji glasanja, u svojoj izbornoj bazi dobio povjerenje 98,3 posto glasača. Onda je logično da su ostali ljubomorni, zavidni...

• Je li Vam iko zatražio recept kako doći do te cifre, recimo iz nekog drugog odbora SDA?
- Oni ne trebaju tražiti recept od mene, već samo vidjeti kako radim i onda je to jednostavno. Ništa nije sakriveno. Treba biti na raspolaganju ljudima 24 sata.

• I sve četiri godine mandata?
- Ne samo četiri, 20 i nešto godina. Treba prema narodu biti pravedan maksimalno koliko se može i ne treba mu nikada lagati. Narod mora u vama vidjeti nešto što ide u prilog svima i cijeloj državi. Tako da su u principu svi procesi koje sam pokretao bili u interesu najprije čovjeka, lokalne zajednice i društva u cjelini. Treba se isturiti tamo gdje drugi taktiziraju, staviti svoju kožu na bubanj gdje drugi neće, podnositi udare nekorektnih ljudi, laži, treba žrtvovati porodicu, a najgore je što ona najviše ispašta. Problem je što se ljuljaju i mnoge interesne grupacije...

Trhulj je najbolji

• Kada je krenula izborna kampanja SDA upravo iz Banovića, pominjali ste ljude koji su stranci okrenuli leđa. Sada Vas u Kalesiji pominju kao dio jedne od struja SDA. Hoćemo li na vanrednim izborima za načelnika imati dva kandidata jedne stranke, Vašeg i favorita gospodina Omerovića?
- Ja sam sa Rasimom dobar. Ne bih pričao od slučaja do slučaja, mogu pričati o principima, a to znači da smo dosad imali jedan generalni problem u Tuzlanskom kantonu. Interes Kantona i svih lokalnih zajednica u njemu prodavan je za interes pojedinaca i za njihove mandate.

• Mislite na kompenzacije?
- Jeste. Oni ništa nisu uradili za te ljude, odnosno sredine iz kojih su dobili povjerenje i mandat. Definitivno se treba kutarisati takve vrste ljudi i njihovih kandidovanja. Mada se određena grupacija i sada provukla na kompenzacionim listama, najvjerovatnije zbog nekih unutrašnjih dugovanja koja imate u svim političkim partijama, pa i u SDA. O pojedinačnim slučajevima ne bih pričao, jer kad u Tuzlanskom kantonu padne kiša - ja sam kriv. Za neke stvari saznam da su se dogodile prije mjesec, a o meni ispisano svašta.

• U Rudniku Banovići podijeljena je 13. plata, a najavili ste i 200 novih radnih mjesta sada u januaru...
- Konkurs se završava.

• Ko će više pomoći zamjeniku predsjednika SDA u ostvarenju obećanja od 100.000 radnih mjesta, Vaš odbor ili recimo KO SDA Sarajevo, koji zapošljava ljude u administraciju?
- Kod nas, u našoj politici, čak i u medijima, više se prostora daje nadgradnji nego bazi. Baza je realni sektor. Tu se stvara nova vrijednost, a bez nje nema povećanja standarda. Glavna stvar je priča o realnom sektoru, što ne postoji ni u jednoj političkoj opciji kod nas, čak ni u opciji kojoj pripadam. Kad smo vidjeli da nemamo mnogo koristi od onih koje smo delegirali, mislim na lokalnu zajednicu, dobar tim ljudi je na vrijeme shvatio da naš rudnik treba umrijeti jer prestaje potreba za ugljem. To znači da se rade zamjenski kapaciteti na lignit. Rudnik je trebao biti zatvoren kao neperspektivan. Kad smo došli do te spoznaje, tražili smo kako izaći iz sistema koji nikome ne treba. Od 1996. do danas smo napravili najperspektivniji rudnik u Bosni i Hercegovini. Jedini redovno isplaćujemo obaveze prema državi, radnicima, lokalnoj zajednici, sa 1.800 radnih mjesta stigli smo do 2.800, a sa 220 novih, imaćemo ih više od tri hiljade. Za to vrijeme se u ostalim rudnicima događaju suprotni procesi, gdje čekaju prirodni starosni odliv, pogotovo u rudnicima Koncerna i gdje se ni za šta ne pitaju, pa je sama Kreka izgubila oko 1.300 radnika.

• S obzirom na to da se dosad pričalo kako ćete u kandidaturi za federalnog premijera podržati Erdala Trhulja, šta mislite o Fadilu Novaliću, čovjeku koji dolazi upravo iz realnog sektora?
- Najnezgodnije je pričati o ljudima, ali mogu vam kazati da je najbolji ministar energetike i rudarstva koji je dosad postojao u višepartijskom sistemu Erdal Trhulj. To je momak koji ima snage i energije. Zna, ali i uči. Stvari koje ne poznaje, ne stidi se pitati, formirati timove. Zna locirati problem, zna predložiti rješenje, to je čovjek koji je radio i po inostranstvu, koji govori dva strana jezika, čovjek koji je sasvim prirodan i u prijedlogu mog opštinskog odbora su on i Nedžad Branković. Branković je tu logično zbog političkih elemenata.

O Fadilu Novaliću malo znam. Slušao sam ga, ali mogu pričati priču o čovjeku kojeg dobro znam. Ne znam čak ni šta je radio. Radio je za Cimos, a to je firma koja je, ipak, imala tržište i proizvodnju i tehnološku liniju i naplatu, prema tome ne sumnjam, mlad je i ima energije, da se može nositi sa funkcijom.

• No, šteta bi bila da Trhulja nema u izvršnoj vlasti?
- To bi bila ogromna šteta za Federaciju, to vam garantujem. I nije to moje mišljenje, već svih ljudi koji su s njim sarađivali. Na kraju su ga pokušali i omalovažiti, ustvari taj njegov rad, bojeći se kandidature i toga što nema primjedbi na ono što je dosad radio. Mogu argumentovano tvrditi i sa svima ući u duel da je on najbolji ministar kojeg smo imali. Svi ostali su radili elaborate, pa naplaćivali, radili studije, pa naplaćivali, gledali koliki ti je tu procent, a nigdje se operativno ništa nije uradilo. To je prvi čovjek koji je ušao u rješavanje problema po segmentima, od grane do grane i koji ima osjećaj gdje se može napraviti najviše radnih mjesta za najmanje para. Nažalost, nije mu to dozvoljeno.

• Ko mu to nije dozvolio?
- Politika. Vi znate kako je nestabilna ta vlada bila. Nije imao podrške, pogotovo nakon pucanja koalicije sa SDP-om.

• Možemo li sada očekivati stabilniju vlast, koja će imati rezultate na terenu?
- Mislim da je na neki način posljednju šansu biračko tijelo dalo pojedinim političkim opcijama, nadajući se u te stvari. Tome se moramo do kraja okrenuti. Banovićki model može biti primjer kako se gradi država. A Banovićima nijedan medij dosad nije posvetio pažnju, kako pamtim. Jedini smo se počeli brinuti o realnom sektoru, jedini imamo razvojne programe koji nisu lokalnog karaktera, koji su jači i od kantona i od Federacije. Jedini imamo projekte koji zatvaraju više elemenata. Vežemo termoblok.

• Kad smo već kod toga, priča se da će Banovići dobiti termoelektranu prije Tuzle?
- Ja mislim da bismo trebali i morali. Ušao sam zbog toga u federalni Parlament, moja namjera nikad nije bila da se bilo gdje kandidujem. Ali, da bih poboljšao ambijent i ubrzao procese, ušao sam u federalni Parlament. Svoje sam ambicije potrošio, relativno zdravstveno nisam dobar, no tu misiju trebam završiti, jednostavno da se nisam džaba rodio.

• Mislite li da bi neka vrsta takmičenja mogla pokrenuti državu?
- Takmičenje ne treba da postoji, već to treba biti normalna vrsta posla svima nama, a ne nekakva priča. U našem zaokruženom projektu je termoblok, fabrike cementa i građevinskog materijala i rudnik krečnjaka. Imamo rok do 2018. da budemo pred kraj tih stvari. Ono što je u proizvodnji uglja trošak je jalovina. Ona nam je ulazna sirovina za cementaru od 60 posto. Transport uglja do Tuzle znači da se blok eksploatiše 40 godina. Čak 83 procenta košta samo transport. Rudnik krečnjaka nam treba i zbog termobloka, ali i za cementaru. A ako imam cement, imam šljaku i pepeo, osumporavanje, dobit ćemo gips. Ako imamo gips i cement, možemo proizvoditi svaku vrstu građevinskog materijala. Ne smije čovjek biti tačan, ali orijentaciono je to 2.500 direktnih radnih mjesta.

• Na ove dosadašnje tri hiljade?
- Na ove tri hiljade. Samo još da vam kažem, na ove 2.500 najmanje po dva indirektna radna mjesta dolaze.

• Spominjali ste kako su brojne firme završile na koljenima zbog loše privatizacije. Vidite li Vi ikakvo rješenje za brojna preduzeća iz TK-a?
- To je osjetljiva stvar. Sva je privatizacija loše urađena u čitavoj zemlji. U ovom dijelu moramo razlučiti privatne od firmi koje imaju državni kapital. Ako bismo otvorili proces i napravili presedan, onda bi to bila katastrofalna stvar. Privatne firme koje su imale lošu privatizaciju moraju se rješavati sa Agencijom za privatizaciju, Tužilaštvom i Sudom. I sa onim kontrolorima koji su procese trebali kontrolisati. Uglavnom, ovo što je u Tuzli napravljeno sa Ditom i Konjuhom, populistička je stvar ljudi čije su pare zamrznute u dionicama. Oni bi kupili dionice, a ne bi dugovanja. Dakle, radi se o nečijem zamrznutom novcu.

• Ima li tu interesa za imovinu tih firmi, zemljište...?
- Interes je zamrznut novac u dionicama, potom lokacije, pa čak i imovine koja se vodi pod pasivnim bilansom u inostranstvu. Konjuha ima i u Srbiji, samo da znate. Mislim da stvari treba dobro snimiti. Konjuh je bio džin, a sad nije ništa. U Konjuhu je sada problem što oni ljudi koji rade tamo nemaju ništa, dok drugi koji su stalno po bolovanju već imaju svoje privatne fabrike. Izvlače ono što je već proizvedeno iz magacina. To je jedan ozbiljniji problem i proces, a presedan se ne bi trebao praviti.

Opet, ako gledamo firme sa državnim kapitalom, dosad se mogao riješiti problem u Livnici, Aidi, TTU... Tu je problem druge prirode. Kod nas se stečajni postupak uzima kao problem. Stečaj je rješenje problema i svih stvari koje su dovele do toga. Ali, imamo drugu praksu. Populistički vodimo politiku i u njoj odnos prema privredi. Neke firme, kada dođu do određene faze, moramo voditi u stečaj da ih izvučemo, a ne da nam on prelazi u likvidacioni postupak.

Tehničko tijelo

• Najveći klub poslanika u Predstavničkom domu PFBiH nema šefa. Jeste li Vi jedan od kandidata?
- Nisam kandidat ni za jedno mjesto. Ne želim to. Rekao sam vam zbog čega sam ušao u Parlament, neću se ni profesionalizovati.

• Imali ste primjedbi i na kadroviranje u SDA. Očekujete li promjenu prakse, da se baza napokon pita za imenovanja?
- Mi smo velika partija i problema mora biti. Ima jedna druga stvar. Tamo gdje se napravi presedan, gdje pravila prestaju, problem nastaje. U SDA ponekad pravila prestaju, ne uvažavaju se. Onda dođe do turbulencija. Logično je da će uvijek biti nezadovoljnih. Što se tiče Banovića, kao najjače baze u državi i tako malog mjesta, nemamo lošu relaciju sa rukovodstvom stranke. Ovo Predsjedništvo SDA je neko tehničko tijelo, nastalo kompromisom. Dovoljan je prelazak jedne osobe iz jednog tabora u drugi da poremeti ravnotežu i onda je to završena priča. Tome treba ozbiljnije prići i akobogda to dovesti do Kongresa. Što se tiče odnosa sa Bakirom Izetbegovićem, on je izuzetno korektan. Imamo punu podršku za ove projekte. Dosad je imao pogrešno mišljenje i o Banovićima i o meni, a preko emisara koji su u svemu tražili sebe. Takve sam nosio 20 godina na leđima. U nekoliko navrata Izetbegović je rekao da mu se direktno obraćamo šta god nam zatreba u Banovićima. Njegovom programu Banovići će najviše doprinijeti. I kroz medije nam sada najviše treba istine, a što manje priče o tome kako ja nekog ne volim, pa ću sada vrtjeti priču o njemu.

Ovo Novo Vrijeme trazi reklamu od RMU Banovici???
Ili je cilj Hizmetu da RMU kane koju paru za njihove skole jer je sve manje i manje love iz Turske?

[quote][b]Munever Čergić: Banovići će dobiti 500 miliona eura vrijednu termoelektranu[/b]
Više od deset godina tim okupljen oko Rudnika mrkog uglja Banovići uspješno vodi ovo preduzeće koje je od ključnog značaja za lokalnu zajednicu. Munever Čergić, direktor rudnika, navodi da su odolijevali raznim pritiscima, ali i ne krije da je podrška lokalnih čelnika SDA bila važna za uspjeh ovog projekta. U razgovoru za Novo vrijeme otkriva i planove za izgradnju termoelektrane i cementare koje bi trebale osigurati opstanak rudnika kad termoelektrana u Tuzli ugasi određene blokove 2026. godine.
Jedini rudnik u FBiH koji je izvan koncerna Elektroprivrede BiH posluje bolje nego većina ostalih rudnika. Zapošljavajući oko 3.000 radnika te ostvarujući godišnje prihode od više od 150 miliona KM, Rudnik mrkog uglja Banovići je žila kucavica razvoja ove općine. O mukotrpnom putu ka uspjehu te izazovima s kojima se suočavaju razgovarali smo s direktorom rudnika Muneverom Čergićem.


Kako je tekla postratna obnova i rad rudnika u Banovićima?

Još u periodu od 1994. pa do 1999. godine RMU Banovići je poslovao u sastavu preduzeća Rudnici uglja Tuzla u kojem su bili Rudnik Kreka, Rudnik Đurđevik i Rudnik Banovići. Mi smo 1998. godine zatražili izlazak iz tog zajedničkog preduzeća zbog propadanja rudnika, jer smo spali na dva kamiona i bili bez ikakvih investicija. Bilo nam je jasno da bi bez promjene situacije rudnik za godinu ili dvije potpuno propao i bilo bi ga nemoguće podići. U tome nam je pomogla i politika, a posebno gospodin Mirsad Kukić, moj trenutni pomoćnik za investicije i razvoj koji je tad bio direktor, i od 1. januara 1999. godine poslujemo kao zasebno preduzeće. Nakon toga je Kukić nabavio pet damper-kamiona i još tri-četiri mašine. U to vrijeme jedan damper-kamion je koštao između jedan i dva miliona dolara. To nam je bio podstrek, i da tad nije napravljen taj potez, vjerujemo da bi rudnik danas bio minoran igrač bez naročitog uspjeha.

U to vrijeme su rađene i neke studije o prestrukturiranju rudnika i zaključeno je da je rudnik besperspektivan i da ga treba zatvoriti. Međutim, mi najbolje poznajemo lokalnu zajednicu, jer ne bi bilo ni lokalne zajednice da nema rudnika i sve što se događa u Banovićima događa se zbog rudnika. Tokom 2001. godine Alijansa za promjene je uzela rudnik i na čelo je došao drugi direktor iz SDP-a. Oni su tri godine životarili i ostvarili su minimalne investicije od 4,5 miliona KM. Uspjeli smo 2004. godine uvjeriti vlast, koja se u međuvremenu promijenila, i u maju te godine došli smo na čelo rudnika. Brzo smo uspostavili ravnotežu i prvo što smo uradili jeste da smo ukinuli kompenzacije, jer ako iko zna prodavati ugalj, onda smo to mi. Tu godinu smo odmah završili pozitivnim rezultatom i zadržali smo nivo proizvodnje. Počeli smo plaćati PIO i druge poreze i negdje od 2006. godine plaćamo sve obaveze prema državi.


Kolika je prosječna plaća u rudniku?

Još prije pet godina dostigli smo prosječan nivo plaća od oko 900 KM i imamo dodatnih 120 KM koje plaćamo po kolektivnom ugovoru prema sporazumu između sindikata i poslodavca. To je bio dogovor putem kojeg bi se radnicima tokom 10 godina isplatilo oko 10.000 KM. Ukupna primanja regresa smo podigli na 850 KM, a višak na oko 500 KM i topli obrok na 6 KM. Ukupna mjesečna prosječna primanja stoga iznose oko 1.300 KM i veća su od federalnog prosjeka tako da su na neki način i radnici zadovoljni.


Je li se povećavao broj radnika tokom posljednjih deset godina?

U vrijeme Alijanse napravljen je akcioni plan restrukturiranja, modernizacije i privatizacije rudnika tako da je po tom planu rudnik Banovići trebao smanjiti broj uposlenih na 1.190 radnika. Kad smo mi 2004. došli, odbacili smo taj plan jer je podrazumijevao gašenje određenih dijelova pogona. Mi smo krenuli drugim pravcem u dogovoru s Ministarstvom i Vladom i uspjeli smo ispuniti sve tačke koje je predviđao akcioni plan izuzev broja uposlenih koji je u to vrijeme bio oko 2.503. Mi smo broj zaposlenih svake godine povećavali, ovisno o potrebama, i evo nedavno je završen konkurs te smo primili novih 236 zaposlenika. Kad i ovi uposlenici počnu raditi, imat ćemo ukupno 2.956 radnika.


Rudnik je mnogo novca uložio i u kupovinu novih mašina?

Mi smo 2004. uspjeli ustabiliti rudnik te smo raspisali tender za nabavku kredita na osnovu kojeg bi kupili još kamiona i jedan bager. Od svojih sredstava smo kupili neke sitne mašine. Damper-kamioni koje sada kupujemo su "Belazovi" iz Bjelorusije. Interesantno je i to da je u jednom periodu bilo strašnih problema oko nabavke guma i to od 2006. do 2010. godine. Sjećam se da sam gospodinu Brankoviću, koji je tad bio premijer, rekao da imamo pare ali da nemamo gdje kupiti gume i da nam nekako pomognu. Najgore je kad kamion od milion dolara stoji i ne može se koristiti. Danas nemamo tih problema i uredno to završavamo.

Uspjeli smo tad dobiti povoljan kredit od, čini mi se, Hypo Alpe Adria banke i nabavili smo te mašine. To je bio period kad smo se već osposobili da zadržavamo proizvodnju na milion i tristo hiljada tona separiranog uglja. U posljednjih nekoliko godina smo podigli nivo proizvodnje na milion i pet stotina hiljada tona, što nam osigurava normalnu poslovanje i plaćanje svih obaveza. U 2014. smo ostvarili prihode od 152 miliona KM u odnosu na 2004. godinu kad je bilo 87 miliona KM. Otprilike investiramo deset posto od ukupnih prihoda, što znači da smo u prošloj godini investirali oko 15 miliona KM, a kupili smo bager i još neku opremu. Drugim riječima, tokom proteklih 10 godina investirali smo više od 130 miliona KM.


Koji su Vam investicioni planovi za ovu godinu?

Pokrenut ćemo i proceduru nabavke transportnog sistema s drobilicama i očekujemo da time pojeftinimo i povećamo proizvodnju otkrivke kako bismo do 2019. bili spremni dočekati termoelektranu koja bi tad trebala početi raditi. Istovremeno, time bi snabdijevali i Blok 6 i Blok 5 u Tuzli, jer Blok 6 radi isključivo na mrki ugalj, a Blok 5 do 25 posto na mrki, a ostalo na lignit iz Kreke.

Plan za ovu godinu je transportni sistem koji će započeti s investicijom, četiri kamiona i još neke sitne opreme. Ukupno je predviđeno oko 50 miliona KM za investiranje, s tim da će se završetak transportnog sistema prebaciti i na 2016. i 2017. godinu kad bi on konačno trebao biti pušten u pogon. Onda nam ostaju dvije godine da vršimo povećanu eksploataciju na otkrivci i da 2019. imamo već dovoljne količine uglja od više od dva miliona tona godišnje da možemo pokriti potrebe termoelektrane.

Mi isporučujemo Termoelektrani Tuzla 66 posto naše proizvodnje i jednu trećinu industriji i širokoj potrošnji. Od industrije nam je Alumina Zvornik najozbiljniji kupac i negdje oko 160 hiljada tona je s njima potpisano za ovu godinu. Naravno, prodajemo toplanama te nekih 170 hiljada tona izvozimo u Srbiju. Moram kazati da je cijena uglja za industriju i potrošnju veća za deset do dvadeset procenata nego Elektroprivredi BiH.

[b]Ukupna mjesečna prosječna primanja iznose oko 1.300 KM i veća su od federalnog prosjeka, tako da su na neki način i radnici zadovoljni[/b]

Bi li se isti sistem mogao primijeniti i na Ukupna mjesečna prosječna primanja iznose oko 1.300 KM i veća su od federalnog prosjeka, tako da su na neki način i radnici zadovoljni ostale rudnike? Rudnik Banovići nije bio uspješan kad je bio uvezan sa ostala dva rudnika, ali otkako je postao samostalan, mnogo je uspješniji.
Vidite, mi smo uspjeli vratili svoje tržište i u Srbiji. Također, uspješno smo se približili predratnom nivou proizvodnje od 1,8 miliona do 2,1 miliona tona uglja. S trenutnom mehanizacijom proizvodnja od oko 1,6 miliona tona je ipak maksimum koji možemo dostići. Površinski kopovi su se produbili i to je dodatni razlog zašto uvodimo transportni sistem koji trpi veći nagib od 18 stepeni uspona u odnosu na kamion koji može voziti pod nagibom od šest stepeni. Na taj način mi pokušavamo osigurati dovoljne količine uglja kako bismo 2019. bili spremni. Mi smo jedini rudnik koji 33 posto uglja prodaje na slobodnom tržištu, dok drugi rudnici tek 10 posto uglja prodaju na slobodnom tržištu. Iako ima dovoljno prostora i za veće količine, mislim da rudnici zbog loše situacije ne stignu da proizvedu dovoljno uglja.


Uspjeh rudnika u Banovićima je, prije svega, uspjeh profesionalaca u tom poslu, ali je i rezultat uspješne simbioze politike i privrede? Rudnik ne bi uspio da nije bilo političara koji su stali iza rudnika i iznijeli vaše zahtjeve na nivo Federacije BiH?

Tako je, naravno. Od rata naovamo imali smo određene krizne periode u radu rudnika, pogotovo u toku vladavine SDP-a, ali je od 2004. pa do sada sve išle mnogo bolje, posebno kad smo nabavili mehanizaciju. Onda smo uspjeli da ne uđemo u koncern upravo zbog nedorečenosti te ideje i nejasnoće oko toga ko kome odgovara. Ono što nas je dodatno podstaklo da budemo nezavisni jeste visok procent privatnog kapitala i nije lahko to spojiti u koncern sa državnim kapitalom. Onda se u to vrijeme počelo razmišljati i o gradnji termoelektrane u Tuzli i saznali smo da će vjerovatno oba bloka biti na lignit, što znači da bi potrebe za našim mrkim ugljem prestale 2026. godine, zajedno s prestankom rada Bloka 6 Termoelektrane Tuzla. Onda bismo mi iz rudnika u Banovićima ostali bez značajnijih mogućnosti plasmana velikog dijela proizvedenog uglja i sveli bismo se na jedan manji rudnik. Stoga smo odlučili da u našem gradu izgradimo termoelektranu na mrki ugalj, što je ustvari zamjenski kapacitet za blok od 215 megavata, odnosno za Blok 6 u Tuzli koji će se ugasiti.


Kako je tekla procedura za dobijanje potrebnih dozvola, a kasnije i biranje pristiglih tenderskih ponuda?

U početku je bilo otpora. Međutim, naše općinsko vijeće dalo je potpunu podršku, te smo poslije izradili studiju kojom smo uvjerili Ministarstvo da ima smisla razmišljati o gradnji termoelektrane. Rodila se i ideja o proizvodnji cementa, jer ćemo 80 posto laporca koji kopamo koristiti kao osnovu sirovinu za proizvodnju cementa. Nadamo se da će i cementara dobiti podršku Vlade koja bi trebala stati iza tog projekta i pružiti garanciju za to. Ako ne bude garancije, onda je pitanje hoćemo li to moći izvesti.

Nakon studije o termoelektrani, uradili smo idejni projekt i onda uz pomoć ministra Trhulja uspjeli da dođemo i prezentiramo taj projekt Vladi. Prošle godine to je odobrio i Parlament Federacije i obećao da će izdati garanciju za objekt. Mi smo 9. januara ove godine otvorili drugu fazu tenderskog postupka, kad smo imali četiri ponude, i to tri kineske i jednu špansku, pri čemu te kompanije osiguravaju 100 posto finansijskih sredstava i daju objekte po principu “ključ u ruke”. Cijena takvih objekata, barem prema ponudama iz Kine, kreće se od 400 do 500 miliona eura, a evropska ponuda je negdje oko 590 miliona eura. Javile su nam se velike i iskusne kompanije koje su radile velik broj blokova.

Sad vršimo upoređivanje ponuda i vidjeli smo da sve ponude tehnički zadovoljavaju standarde koje smo postavili. Mi smo zahtijevali EU-standarde, koji su vjerovatno najstrožiji na svijetu. Treću fazu očekujemo u aprilu i trajat će tri mjeseca, i tad vršimo rangiranje ponuda. Takvu rang-listu šaljemo na ministarstvo koje je šalje Vladi, a Vlada šalje Parlamentu. Ako se Parlament složi s našom listom, oni daju nalog Vladi da posredstvom skupštine dioničara odobri zaduživanje i da nam da garanciju. Očekujemo da ovo završimo do 2015. uključujući i poslove s bankom koja svakako prati te kompanije i zna njihov rad. Firma koja dobije posao radi izvedbenu dokumentaciju i za to im treba sedam-osam mjeseci, i nadamo se da bi gradnja mogla početi najkasnije do septembra 2016. godine. Mi do tada trebamo odraditi proceduru i izravnati teren. Očekujemo da će biti oko 1.000 radnika stalno na terenu koji bi gradili te objekte. Ono što smo mogli vidjeti u Stanarima jeste da na gradilištu nikad nije manje od 500 radnika. Gradnja termoelektrane u Banovićima bi trajala oko tri-četiri godine i trebala bi da bude puštena u rad krajem 2019. godine, čime bi rudnik Banovići bi imao kapacitete da je snabdijeva ugljem narednih četrdeset godina.


Kako po Vašem mišljenju funkcionira Elektroprivreda BiH nakon što je došlo do formiranja koncerna i integracije rudnika i termoelektrana?

Kao stručno lice i osoba koja se bavi ovim poslom 30 godina trebao bih glede toga imati stav. No, kao direktor kompanije koja nije unutar koncerna nije baš korektno da komentiram rad sistema čiji nisam dio. Međutim, ono što svi znamo jeste da su svi rudnici u problemima. Oni su iz tih razloga pripojeni Elektroprivredi BiH da bi se dala mogućnost da se iz cijene struje izdvoji dio koji bi spasio rudnike. Ali ono što ja znam jeste da nije sjajna situacija, izuzev kod Rudnika Gračanica kod Bugojna koji je manji rudnik ali odlično posluje i ima ostvarenu dobit svake godine. I drugi rudnici imaju određene probleme. Prošle godine je Rudnik Kreka imao problem i s poplavama. Mi smo jedini rudnik koji je izvan Elektroprivrede BiH. Nad nama je jedino federalna vlada, odnosno Ministarstvo energije, rudarstva i industrije s kojima smo imali odličnu saradnju. Ovom prilikom bih se želio zahvaliti ministru Erdalu Trhulju na saradnji. Iskreno se nadam da vođe političkih partija koje razgovaraju i kandidiraju kandidate na ministarska mjesta vode računa o stručnosti tih ljudi.


Munever Čergić je direktor Rudnika mrkog uglja Banovići. Po struci je doktor rudarskih nauka i u rudniku je zaposlen od 1988. godine. U 2004. je imenovan na mjesto predsjednika uprave, odnosno postao je direktor Rudnika, a do tada je bio član upravnog odbora i tehnički rukovodilac bušenja i miniranja. Prošao je sve faze rada u ovom rudniku, od obične inžinjerske pa do trenutne menadžerske pozicije.

Novo Vrijeme 02.02.2015
[/quote]

O jeeessss, svjetska premijera u Banovićima

Magazin
Film/TV

10.09.2015. u 23:05
98
U Banovićima održana svjetska premijera filma "Hiljadarka"

U prepunoj Pozorišnoj sali Radničkog doma u Banovićima večeras je održana svjetska premijera filma "Hiljadarka" koji je režirao Nenad Đurić.

Film je sniman tačno prije godinu dana na području rudarskog grada Banovići, gdje je upriličena svjetska premijera Dan općine Banovići.

Đurićeva komedija iz 1955. godine govori o dvije hiljadarke, narodnom heroju, rudaru Atifu Kurtoviću (kojeg u filmu igra Branislav Trifunović), čovjeku čija se slika našla novčanicu od 1.000 dinara bivše SFRJ i djevojci koja je pružala seksualne usluge lokalnim moćnicima (koju igra Aida Bukva) koje su koštale hiljadu dinara.

Redatelj filma Nenad Đurić izjavio je za Klix.ba da je snimanje filma "Hiljadarka" bilo iznimno komplikovano jer se o njemu razmišljalo i na njemu radilo 6 godina. Kako ističe, nije bilo jednostavno doći do tih 26 dana, koliko je u konačnici trajalo njegovo snimanje.

Ocijenio je da su rudari najbolji statisti jer prema njegovim riječima to je vrsta ljudi koja zna biti ironična, nasmijana i jako vrijedna kada treba.

Naglasio je da su Banovići sredina u kojoj je narod naučio da radi, bez sredine u kojoj se hljeb stiče radom nema napretka, smatra Đurić.

Dodao je da su film pratile sretne okolnosti, jer je spojen duh grada sa samom idejom filma, a i vremenske prilike su poslužile tih dana.

Producent filma Almir Šahinović istakao je da je emotivno vezan za Banoviće jer, kako kaže, bez Banovića i njegovih ljudi i rudnika mrkog uglja, "Hiljadarka" ne bi uspjela u potpunosti.

"Meni je drago da je domaće stanovništvo koje je bilo angažirano u raznim profilima u samoj proizvodnji filma večeras sa nama", rekao je on.

Ocijenio je da "Hiljadarka" ima sve tehničke i autorske kvalitete da bude ozbiljan film, a kako navodi uvršten je u zvanične selekcije nekih prestižnih festivala.

Naglašava da je bitno za regionalnu distribuciju da film istodobno kreće u 76 kina na prostoru bivše Jugoslavije, te dodao da će film posjetiti 80 gradova.

"Film će posjetiti 80 gradova u BiH", kazao je producent filma "Hiljadarka" Almir Šahinović.

"Veoma sam sretan jer se svjetska premijera 'Hiljadarke' odvija večeras u Banovićima, jer je ovaj grad je dao dušu i srce za stvaranje ovog filma. Gostoprimstvo koje smo ovdje imal, i rudari koji su nas divno primili, ti trenuci su toliko intimni i lijepi da jednostavno čovjeku ostaju u srcu", kazao je glumac Moamer Kasumović.

"Ovaj film nije pravljen ni za festivale, nije pravljen ni za kakve nagrade, on je pravljen za narod, za ljude. Svi će se prepoznati u filmu na neki način", smatra Kasumović.

Scenarista filma Zilhad Ključanin obratio se na premijeri "Hiljadarke" u Banovićima, gdje je istakao da nije svaki film koji se snima u Bosni, bosanskim novcem, bosanskohercegovački.

"To što u ovom filmu igraju neke od najvećih zvijezda iz regiona čini ga još bosanskijim", ocijenio je on.

"'Hiljadarka' je komedija koja je prirasla bosanskom srcu kao baklava", kazao je Ključanin.

U narednim danima publika u BiH i regionu će moći pogledati ovo filmsko ostvarenje.

Nakon premijere filma,producent Šahinović je podijelio zahvalnice svima koji su dali doprinos na snimanju ovog filmskog ostvarenja.
(Klix.ba

http://www.klix.ba/magazin/film-tv/u-ba ... 0910135#14

Kraj ere obilježene aferama: RMU Banovići dobio novu upravu

Dugogodišnjim sumnjivim radnjama u RMU Banovići konačno je došao kraj, a novi početak kreće sa imenovanjem nove uprave.

Kako Vijesti.ba saznaju, donesena je odluka o imenovanju novih vršilaca dužnosti članova Uprave - direktora i izvršnih direktora RMU „Banovići. Vlada FBiH je za imenovanje dala prethodnu saglasnosti Nadzornom odboru polovinom ovog mjeseca.


Vijesti.ba saznaju da je na poziciju v.d. direktora imenovan Fadil Kudumović, Selmir Bijelić je v.d. izvršni direktor za tehničke poslove, Damir Mrkonjić v.d. izvršni direktor za investicije i razvoj novih djelatnosti, Jasmina Mujić v.d. izvršni direktor za pravne i kadrovske poslove, a Ibrahim Demirović v.d. lzvršni direktor za ekonomske poslove.


Nije tajna da zadnjih petnaestak i više godina Rudnikom upravlja jedna interesna grupa ljudi okupljena oko Mirsada Kukića, a istrage koje bi trebale uslijediti mogle bi na vidjelo izbaciti način na koji je u tom period upravljano.
izvor: vijesti.ba

a nekad su svi bili za jednim kazanom...