Forum Klix.ba

NiN cime si uslikao? Kojom spravicom?

Arminovski wrote:NiN cime si uslikao? Kojom spravicom?

Ma nista posebno - Nikon DSLR sa 1.5x kropom i 500-milimetarski objektiv. Opuc'o sam i Veneru neki dan al' nisam nesto posebno zadovoljan pa kad je odradim malo bolje, tj. kad mi pri ruci budu ostale karafeke, postavim i nju.

Pozdrav...

NIN wrote:

Arminovski wrote:NiN cime si uslikao? Kojom spravicom?

Ma nista posebno - Nikon DSLR sa 1.5x kropom i 500-milimetarski objektiv. Opuc'o sam i Veneru neki dan al' nisam nesto posebno zadovoljan pa kad je odradim malo bolje, tj. kad mi pri ruci budu ostale karafeke, postavim i nju.

Pozdrav...

Offtopic - A sta je krop?

Abacija wrote:

NIN wrote:

Arminovski wrote:NiN cime si uslikao? Kojom spravicom?

Ma nista posebno - Nikon DSLR sa 1.5x kropom i 500-milimetarski objektiv. Opuc'o sam i Veneru neki dan al' nisam nesto posebno zadovoljan pa kad je odradim malo bolje, tj. kad mi pri ruci budu ostale karafeke, postavim i nju.

Pozdrav...

Offtopic - A sta je krop?

Recimo, ako je zarisna duljina objektiva 500mm ona ce biti pomnozena sa 1.5 radi krop faktora koji je posljedica manjeg senzora u tijelu aparata. Dakle, umjesto 500 imat ces 750mm.

NIN wrote:

Arminovski wrote:NiN cime si uslikao? Kojom spravicom?

Ma nista posebno - Nikon DSLR sa 1.5x kropom i 500-milimetarski objektiv. Opuc'o sam i Veneru neki dan al' nisam nesto posebno zadovoljan pa kad je odradim malo bolje, tj. kad mi pri ruci budu ostale karafeke, postavim i nju.

Pozdrav...

Dobro je ako je samo digitalcem. Moja Minolta jedva da moze da uslika mjesec. Kupi si kakav sitniji Maede ili Celestron pa nam slikaj ziv bio...

Arminovski wrote:

NIN wrote:

Arminovski wrote:NiN cime si uslikao? Kojom spravicom?

Ma nista posebno - Nikon DSLR sa 1.5x kropom i 500-milimetarski objektiv. Opuc'o sam i Veneru neki dan al' nisam nesto posebno zadovoljan pa kad je odradim malo bolje, tj. kad mi pri ruci budu ostale karafeke, postavim i nju.

Pozdrav...

Dobro je ako je samo digitalcem. Moja Minolta jedva da moze da uslika mjesec. Kupi si kakav sitniji Maede ili Celestron pa nam slikaj ziv bio...

Druze, to je u planu al' i za to treba metar nekakvih accessoriesa da bi mogao raditi fotografije, al' bice i to. Sinoc sam digitalcem pokusao slikati Jupiter, naravno iz ruke, i totalno je lose mada se ipak nazire prtenje. Trenutno, Jupiter se nalazi u sazvjezdju Lava (najsjaniji je objekat u istom).

Pozdrav...

Evo jedan noviji uradak ...slikano sinoc:

Otkriven i 'vodeni svijet' (?)



Planetarni sustav malog crvenog patuljka nazvanog Gliese 581 ima četiri planeta. Novootkriveni planet 'e' samo je 1,9 puta teži od Zemlje; 'b' (najbliži zvijezdi) teži kao 16 Zemlji; 'c' (u središtu) teži kao 5, a 'd', najudaljeniji od zvijezde, teži kao 7 Zemlji. 'D' obiđe zvijezdu za 66,8, a 'e' završi orbitu za samo 3,2 dana
Izvor: ESO

Astronomi koji tragaju za planetima nalik Zemlji objavili su otkriće dvaju planeta koji podsjećaju na naš dom: jedan je blizu 'prave veličine', dok se drugi nalazi na 'pravom mjestu'.

Europski istraživači su objavili ne samo da su pronašli najmanji egzoplanet, nazvan Gliese 581e, nego su revidirali i orbitu planeta Gliese 581d, pronađenog 2007. godine, i ispada da se nalazi u "nastanjivoj zoni", području u kojem na površini planeta može postojati tekuća voda i može se razviti život. Planet koji kruži oko crvenog patuljka udaljenog 20,5 svjetlosnih godina u zviježđu Vage mogao bi biti prvi poznati vodeni svijet, potpuno prekriven dubokim oceanom.

"To je jedini poznati planet male mase koji se nalazi unutar nastanjive zone", kaže Michel Mayor s Opservatorija u Ženevi. "Sveti gral trenutnih istraživanja egzoplaneta je otkrivanje stjenovitih planeta nalik Zemlji u 'nastanjivoj zoni'", kaže Mayor.

Mayor i njegov tim do otkrića su došli pomoću 3,6-metarskog teleskopa na opservatoriju European Southern u Čileu i preciznog spektrometra nazvanog HARPS, kojim su analizirali svjetlo. Kako planeti koji kruže oko zvijezde utječu da iz naše perspektive izgleda kao da se svjetlo zvijezde "koleba", oko zvijezde Gliese 581 otkrili su tragove četiriju planeta, s tim da su tri otkrivena već ranije. Smatralo se da najudaljeniji od ta četiri planeta ima period od 83 dana, što ga je smještalo predaleko od nježne topline male zvijezde da bi mogao imati tekuću vodu na površini.

"No to je bio pogrešan proračun jer smo imali ograničeni broj promatranja", rekao je Mayor New Scientistu.

Sada, kad postoji triput više podataka, otkriveno je da mu period iznosi 66 dana, što Gliese 581d približava zvijezdi na otprilike četvrtinu udaljenosti od Zemlje do Sunca i unutar nastanjive zone crvenog patuljka. Nova klasa
Gliese 581d je oko sedam puta masivniji od Zemlje i zato je premali da bi bio plinovit div poput Jupitera, ali je vjerojatno i prevelik da bi bio stjenovit svijet poput našeg.

"Oko tako malih zvijezda teško je imati previše stjenovitog materijala na tako velikoj udaljenosti", kaže Mayor.

Umjesto toga, planet bi mogao izgledati poput Neptuna ili Urana, kojima dominiraju vodeni, amonijev i metanov led. U toplini nastanjive zone te bi tvari trebale tvoriti more duboko tisućama kilometara.

"Možda je u pitanju prvi iz nove klase oceanskih planeta. To mi je osobno najdraža interpretacija", kaže Mayor. "A ima li tamo života ili ne, o tome ne znam ništa."

U istim promatranjima otkriven je i Gliese 581e, samo 1,9 puta veći od Zemlje, dok su ostali prethodno otkriveni ekstrasolarni planeti blizu mase Jupitera, odnosno i preko 1000 puta veći od Zemlje. Gliese 581e nalazi se preblizu zvijezde i zbog toga je prevruć da bi se na njemu mogao razviti život. No njegovo otkriće naziva "dobrim dokazom da napredujemo u potrazi za planetima veličine Zemlje". Mayorev glavni "suparnik" u lovu na planete, Geoff Marcy sa Sveučilišta Berkeley kaže da je otkriće planeta Gliese 581e "najveće otkriće među egzoplanetima do sada".

"Otkriće je jednostavno izvanredno", izjavio je Marcy za The Associated Press te ga nazvao "značajnim korakom u potrazi za planetima nalik Zemlji". "Iako je Gliese 581e prevruć da bi se na njemu mogao razviti život, pokazuje da priroda stvara takve male planete, vjerojatno u velikom broju", kaže Marcy. "Nesumnjivo da u galaktici ima desetine milijardi planeta mase nalik Zemljinoj", zaključio je.

Do sada je izvan Sunčevog sustava otkriveno oko 350 planeta, ali nijedan od njih nije pogodan za razvoj života.

net.hr

Najudaljenija stvar ikada



Izvor: NASA

Astronomi su potvrdili otkriće najstarijeg i najudaljenijeg objekta u svemiru – samouništenje masivne zvijezde koja je eksplodirala 13,1 milijardu svjetlosnih godina od Zemlje. Detonirala se oko 640 milijuna godina nakon Velikog praska, u vrijeme završetka kozmičkog "srednjeg vijeka", kad su prve zvijezde i galaktike počele sjajiti u mraku svemira.

Blijeda eksplozija gama-zraka, koju je prošli tjedan snimio NASA-in satelit Swift, potukla je prethodni rekord za najstariji i najudaljeniji poznati objekt u svemiru. Nekoliko znanstvenih timova, uključujući i skupinu koja je koristila teleskop Gemini-North na Havajima i europskog tima, koji je koristio Vrlo veliki teleskop u Čileu, brzo se dalo na posao potvrđivanja Swiftovog otkrića. Eksplozija gama-zraka (GRB) – najsjajniji je tip zvjezdane eksplozije, a nastaje kad se masivna, rotirajuća zvijezda uruši i stvori crnu rupu te izbaci mlazove plina gotovo na brzini svjetla.

Ti mlazovi šalju prema nama gama-zrake, zajedno s "odsjajem" na drugim valnim duljinama, kad mlaz zagrije okolni plin. Na temelju odsjaja koji se "protegnuo" širenjem svemira od trenutka eksplozije, znanstvenici su izračunali vrijeme kada se eksplozija dogodila. To znači da su te gama-zrake putovale 13,1 milijardu svjetlosnih godina prije nego su doprle do Zemlje. To se dogodilo toliko "davno" da je besmisleno postavljati neke određene "udaljenosti" s obzirom da se od te eksplozije svemir višestruko proširio, a iz perspektive "eksplozije", nastanak Zemlje događa se 8,5 milijardi godina u budućnosti.

Od lansiranja 2004. godine Swift je nedvojbeno "vidio" eksplozije gama-zraka koje su se dogodile i prije, ali je njihov odsjaj toliko blijed da ih astronomi sa Zemlje nisu mogli vidjeti i potvrditi.

net.hr

Evo jedna zanimljiva stranica, nisam vidio da je neko postavio link.

Astronomy Picture of the Day Archive

http://antwrp.gsfc.nasa.gov/apod/archivepix.html

Što'no NIN reče jednom, u ovom Gradu imaš hrpu nakih blesavih časopisa a nemereš kupit novosadsku Astronomiju. I imaš jednog jedinog distributera u cijeloj BiH.
Hrvatska, Slovenija, Rumunija, Mađarska, Bugarska...u svakoj zemlji ima predstavnik ili ditributer Meade, Celestrona...Jedino u BiH, haman, nemreš otić ko insan u kakav dućan i bar kupit Pantexov, TS-ov ili makar Olympusov dvogled, da valja...
I bezbroj vakih stvari...
Sva sreća pa ne moramo u Hrvatsku da se nakačimo na internet...

-------------------------

Forty years after one small step on the moon, we're bracing for a giant impact
Richard Macey
June 13, 2009

A ROBOT explorer will soar into space next week on a kamikaze mission to punch a hole in the moon. The aim is to learn whether ice lurks where the sun never shines, on the floor of the moon's polar craters.

Travelling at 2.5 kilometres a second, the empty two-tonne upper stage of the rocket that launched the probe will crash first, sending debris - rock, soil and, perhaps, long-frozen ice - at least 10 kilometres high, possibly high enough to be visible from Earth.

NASA estimates the plume may be visible in telescopes as small as 24 to 30 centimetres, owned by many amateur astronomers.

Travelling close behind, the 700-kilogram kamikaze robot, the Lunar Crater Observation and Sensing Satellite, or LCROSS, will plunge through the plume, sniffing for water. Four minutes later it too will smash into the surface.

The Tidbinbilla space tracking station, outside Canberra, will play a key role, monitoring the probe as it begins its voyage on Thursday morning, and the crash, set for October.

Finding lunar ice, said Tidbinbilla's spokesman, Glen Nagle, would give a major boost to NASA's hopes of returning humans to the moon by 2020.

Melting mined ice would provide astronauts' drinking water and breaking it down could provide oxygen for breathing and rocket fuel.

"Forty years ago it was one small step for man, " Mr Nagle said. "This time it will be one giant impact."

Whether it is visible from Australia, said Nick Lomb, the astronomer at the Powerhouse Museum's Sydney Observatory, will depend on as-yet unconfirmed timing.

"If the impact happens during our night with the moon in the sky … I am sure that every local amateur with a large enough telescope will be observing. We will as well, at the observatory, with the 40-centimetre [telescope], if the timing happens to be suitable."

The explorer will ride into space with a second robot, the Lunar Reconnaissance Orbiter. A few hours after launch from Cape Canaveral the orbiter will be jettisoned to circle the moon, mapping its surface for future manned landing sites.

The orbiter will photograph all six Apollo manned landing sites , including where Neil Armstrong and Buzz Aldrin made history in July, 1969.

No one expects to see footprints , but the orbiter's project manager, Craig Tooley, told the Herald it should be able to spot the landing stages and "possibly even the tracks" left by astronauts . Three rover vehicles may be visible.

Each Apollo site will be scanned for new craters, formed since the moon walks . Such a find would gauge the hazards posed by micrometeorites for future astronauts planning to live on the lunar surface for months at a time.

i tako, ~milijardicu godina poslije, "odluchi/she": "Nek ne bidne vode !"

i ne bi voda...

http://www.smh.com.au/world/sign-of-wat ... -cr7a.html

arzuhal wrote: Za Igman ovih dana zaista nemam cajta , al biće kad poradim sve što imam.
Nisam pazario "ono", mada je tolko jeftin da bih ga mog'o nakon par "bacaja oka" i poklonit nekom djetetu u mahali . "Bresserova" optika nije čemu (ma ko šta pričao), pa bih radije počastio raju večerom nego kupio "arcturus" 60x700 . U istom granapu sam vidio binokular Yukon 10x50, duplo skuplji od teleskopa (neđe 290 Krvnih Zrnaca). A, pošto nemam trenutno nikakvo pomagalo, dođoh u iskušenje da ga uzmem. Al, haj sad - Yukon je bjeloruski (ili ukrajinski) optičar koji ima reference i u ruskom svemirskom programu al bih radije platio TS10x50 za 49 ojra u Dojčlandu i rahat buljio.
Pripomažeš li se ti čim?

Ako jos uvijek nisi pazario "ono" sada je vrijeme da to i ucinis jer u osmom mjesecu Mars ce biti najblizi Zemlji u zadnjih 60,000 godina! Osrednji dvogled ce biti dovoljan da se Mars vidi kao sto vidimo Mjesec golim okom. 27. augusta, nekada iza ponoci, on ce biti visoko na nebu sto je prilika i za fotografe da zabiljeze ovaj historijski trenutak.

kool info

http://www.wikisky.org/

NIN wrote:

arzuhal wrote: Za Igman ovih dana zaista nemam cajta , al biće kad poradim sve što imam.
Nisam pazario "ono", mada je tolko jeftin da bih ga mog'o nakon par "bacaja oka" i poklonit nekom djetetu u mahali . "Bresserova" optika nije čemu (ma ko šta pričao), pa bih radije počastio raju večerom nego kupio "arcturus" 60x700 . U istom granapu sam vidio binokular Yukon 10x50, duplo skuplji od teleskopa (neđe 290 Krvnih Zrnaca). A, pošto nemam trenutno nikakvo pomagalo, dođoh u iskušenje da ga uzmem. Al, haj sad - Yukon je bjeloruski (ili ukrajinski) optičar koji ima reference i u ruskom svemirskom programu al bih radije platio TS10x50 za 49 ojra u Dojčlandu i rahat buljio.
Pripomažeš li se ti čim?

Ako jos uvijek nisi pazario "ono" sada je vrijeme da to i ucinis jer u osmom mjesecu Mars ce biti najblizi Zemlji u zadnjih 60,000 godina! Osrednji dvogled ce biti dovoljan da se Mars vidi kao sto vidimo Mjesec golim okom. 27. augusta, nekada iza ponoci, on ce biti visoko na nebu sto je prilika i za fotografe da zabiljeze ovaj historijski trenutak.

Say it with me. Mars won't look as big as the Moon on August 27th.

friška slika

Sensei wrote:

NIN wrote:
Ako jos uvijek nisi pazario "ono" sada je vrijeme da to i ucinis jer u osmom mjesecu Mars ce biti najblizi Zemlji u zadnjih 60,000 godina! Osrednji dvogled ce biti dovoljan da se Mars vidi kao sto vidimo Mjesec golim okom. 27. augusta, nekada iza ponoci, on ce biti visoko na nebu sto je prilika i za fotografe da zabiljeze ovaj historijski trenutak.

Say it with me. Mars won't look as big as the Moon on August 27th.

U pravu si. I mene nasankase, mada sam ja cuo od drugih al' svejedno. Sto ti je rec kad uzimas informacije zdravo za gotovo, bez ikakve provjere.

U svakom slucaju HVALA!

Evo i jedan moj skorasnji uradak na temu, ono da se iskupim:

wwwooowww...ostavlja bez dahaaa

Da ne bih postavljao pojedinačno svaku emisiju, evo link do bloga prepunog ODLIČNIH dokumentarno-edukativnih emisija, uključujući i astronomiju.

http://xhgc18.blogspot.com/

@NIN,

Interesantan film o potrazi za vanzemaljcima: CALLING E.T.

NIN wrote:Evo jedan noviji uradak ...slikano sinoc:

Je li mozes da posaljes exif file ove slike? Ako ne, sjecas li se, koliki je bio ISO, otvor blende i duzina ekspozicije?

Bernard_Prince wrote:

NIN wrote:Evo jedan noviji uradak ...slikano sinoc:

Je li mozes da posaljes exif file ove slike? Ako ne, sjecas li se, koliki je bio ISO, otvor blende i duzina ekspozicije?

Nemam kod sebe originalni exif ali po sjecanju mislim da je ISO bio na 200 ili 400 (greskom), brzina zatvaraca je bila 1/200 sa blendom f8. Slikano sa Sigmom 150-500 na 500mm iz ruke sa ukljucenim stabilizatorom navrnutom na Nikon D80. Poslije malo kropano i dodano malko ostrine i kontrasta u Irfanu.

Onaj drugi, mladi mjesec, slikan je istom Sigmom na 500mm, doduse ovaj put navrnutom na D300 (iliti aparatom navrnutim na nju). Ekspozicija je bila, mislim, 1/200 ili 400, ISO 200 (nativna vrijednost), blenda na f8 i sve namontirano na stalak. Prethodno je namjestena MUP (mirror up) opcija da bi se tresnja svela na minimum i ekspozicija je opaljena daljinskim okidacem, takodjer radi redukcije tresnje. Dodato malo ostrine i kontrasta u Irfanu sa uradjenim kropom.

E'het'.