Forum Klix.ba

papak_eliminator wrote:

Joni wrote:papak mi kaze...
u svojstvu moderatora koji ti skrece paznju na naslov teme USTAVNE PROMJENE...
ti ces i temu DOBRO JUTRO okrenuti na pricu o bosanskoj naciji...
jel ti sad jasnije imalo?
stvarno ovih dana imam zivce ko konpce pa se pokusavam dijalogom izboriti...


" papak mi kaze... "
jednostavno , hvala Vam sto me nazvaste papkom ali ja sam se Vama obratio onako kako ste nam se Vi predstavili samo u skracenoj verziji. nisam znao da Vas to vrijedja pa sad kad znam , dozvolite mi da Vam se izvinem do neba .
posto Vi replicirate na moje upise kao moderator onda se podrazumjeva da sam ja uskracen da dam svoj odgovor , ovo samo konstatujem , onako da se zna . i evo da ponovim,
molim Vas , papku eliminatoru, da uslisite moju molbu i prihvatite moje najiskrenije izvinjenje .
pozdrav od nijaza

Nijaze, ispascu jos ja bezosjecajno bice...
samo ti rekoh NEMOJ skretati pricu na BOSANSKU NACIJU po cemu si nadugo i nasiroko poznat u sajber svijetu...
opusti se i uzivaj...

PS naravno da ti mozes odgovoriti, to je tvoje USTAVNO pravo...vidis kako se kroz sve moze provuci tema...
pozz

Joni wrote: jah ,ja se Vama izvinu za gresku koja je nastala bez namjereda vrijedja ...
hvala !

Joni wrote: Mi cemo ustavom ograniciti pravo svima da predstavljaju BiH a sva ta prava cemo prenijeti na jedno pojedinca - Predsjednika drzave. Koja varijanta izbora te osobe je najbolja i koja ce imati za posljedicu da nam svima bude najbolje (od svih mogućih varijanti).
odgovor,
ovo su finese o kojima nisam zauzeo stav ali ...
ko ima obraza da gradjanima drzave bih obrazlaze da je za njih najbolja varijanta da im predsjednik bude gradjanin srbin ili gradjanin hrvat ili gradjanin rus ili gradjanin alzirac ili gradjanin turcin ?
'ebi ga , ali je tako kad se gleda na stanovista sa kojeg se mora sve to sagledavati .

08.03.2006

Info izvor: http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer ... z=9&isasp=

Safet Halilović, predsjednik Predsjedništva Stranke za BiH

Stvara se ustavna osnova za podjelu BiH i otcjepljenje RS!

Kada se SBiH, HDZ ili HNZ usprotive, pribjegava se proceduralnoj prevari * Čitav tok pregovora podređen je ciljevima stranaka iz RS



- Stranka za BiH prisiljena je da javno upozori domaću i međunarodnu javnost, organizatore i učesnike pregovora o ustavnim promjenama da se u posljednjoj fazi pregovora neprekidno krši princip konsenzusa, koji je na startu ustanovljen kao temeljni princip za donošenje odluka na pregovorima - ističe na početku razgovora za "Dnevni avaz" prvi čovjek ove partije Safet Halilović.
On upozorava da je napušten jedan od ranije temeljnih principa da "ništa nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno".
Ž4 =Diktirana rješenja
- To se dešava svaki put kada se pregovarači suoče sa bilo čijim protivljenjem njihovom otvorenom diktiranju ustavnih rješenja. A ta rješenja, koja oni diktiraju, uvijek vode ka jačanju pregovaračkih i ustavnih pozicija Republike Srpske i slabljenju ustavne osnove na kojoj počiva BiH.

Kakav je odgovor na protivljenja koja ističete?

- Bez obzira na to da li protivljenje dolazi od SBiH, HDZ-a ili HNZ-a, novouspostavljeni blok pregovarača to protivljenje jednostavno ignorira i time, zapravo, demonstrira da princip konsenzusa u pregovorima važi samo kao garancija za maksimalističke ciljeve stranaka iz RS.
Ti ciljevi se u konačnici svode na stvaranje ustavnih pretpostavki za nefunkcionalnost budućih institucija BiH što bi vodilo disoluciji BiH, a potom i otcjepljenju i međunarodnom priznanju RS.
Kada se diktiranju ustavnih rješenja, koja su zasnovana na pozicijama stranaka iz RS, usprotive SBiH, HDZ ili HNZ, pribjegava se proceduralnoj prevari i jednostavno "sporazum" proglašava postignutim, iako za njega nisu dobili neophodni konsenzus svih učesnika u pregovorima.

Pojasnite nam malo termin "proceduralna prevara".

- Recimo, dio pregovora o Vijeću ministara, za koji organizatori nisu dobili našu saglasnost u dijelu o strukturi Parlamenta, kada su SBiH, HDZ i HNZ jednostavno isključene iz pregovora, te nisu ni mogle dati svoj pristanak, a sada i sa dijelom posljednjih pregovora o strukturi Predsjedništva, kada organizatori nisu imali ni prisustvo Stranke za BiH ni pristanak HDZ-a i HNZ-a, a ipak su "sporazum" proglasili "praktično postignutim".
Takav je slučaj bio uglavnom i kod drugih prijedloga koje je u toku pregovora iznosila Stranka za BiH (uključujući i cjeloviti prijedlog za novi ustav koji je Stranka za BiH dostavila za pregovarački sto), ali on jednostavno nije ni uzet u razmatranje.

Učesnik razgovora

Zašto?

- Mislim da se radi o svjesno ustanovljenoj strategiji prema svima koji se protive diktiranju ustavnih rješenja. To je pokazao i jedan od učesnika razgovora, koji je kao samozvani glasnogovornik ovih pregovora, javno rekao da princip konsenzusa prestaje važiti kada je u pitanju Stranka za BiH. Pošto se organizator pregovora nije ogradio od ovog ispada, SBiH je prisiljena zaključiti da je taj pregovarač ovom prilikom zastupao stvarni stav učesnika i organizatora prema našem učešću, te da je svjesno uspostavljen dvostruki standard za učesnike pregovora - jedan standard za stranke iz Republike Srpske i njihove istomišljenike iz Federacije, Lagumdžiju i Tihića, i drugi standard koji se primjenjuje na Stranku za BiH, HDZ i HNZ.

Da li je to jedini slučaj dvostrukih standarda na koji možete ukazati?

- Pregovori obiluju dvostrukim standardima. O tome može posvjedočiti i činjenica da je u finišu razgovora usvojen zaključak da pitanje strukture Predsjedništva BiH treba riješiti Venecijanska komisija, iako su u dosadašnjem toku pregovora autori ustavnih promjena ignorirali mišljenja Venecijanske komisije o nevalidnosti Dejtonskog ustava sa stanovišta evropskog ustavnog prava i o njegovom nefunkcioniranju sa stanovišta Povelje Ujedinjenih naroda.

Dakle, polazili su od Dejtonskog sporazuma kao osnove?

- Da. Oni su uporno insistirali da jedino Dejtonski ustav može služiti kao osnova za pregovore o ustavnoj reformi. Venecijanska komisija već je dala mišljenje da je entitetsko glasanje u Državnom parlamentu u totalnom neskladu s evropskim ustavnim standardima.

Ipak, ono je ostalo u "krnjem" dogovoru.

- Da, to nije smetalo da se u konačni prijedlog sporazuma o ustavnim promjenama ugradi upravo odredba o entitetskom glasanju u Parlamentu. Venecijanska komisija već se izjasnila da je za BiH najbolje da ima jednog predsjednika, ali, s obzirom na to da je ovakav stav u suprotnosti sa ciljevima stranaka iz RS i da su drugačiji stav zastupale HDZ i HNZ, sada se, očigledno, pokušava od Venecijanske komisije izdjelovati drugačije mišljenje.

Može li se predvidjeti njihov stav?

- Nakon što su cjelokupni pregovori koncipirani kao nametanje niza ustavnih rješenja koja su u suprotnosti s nizom mišljenja Venecijanske komisije, sadašnje obraćanje Venecijanskoj komisiji predstavlja licemjerstvo i može samo navesti na zaključak da će pitanje načina izbora Predsjedništva biti riješeno u skladu sa željama novoformiranog bloka pregovarača, bez obzira na eventualno mišljenje Venecijanske komisije.

Po ovome što ste do sada rekli, ispada da je čitav tok pregovora vođen u skladu s interesima stranaka iz RS?

- Tako je, a o tome svjedoči i njihovo trijumfalno držanje kada su za svoje maksimalističke ciljeve uspjeli dobiti i podršku Tihića i Lagumdžije.
Možemo se samo zapitati kakvim se sve još dvostrukim standardima i nasilju nad demokratskim principima mogu nadati građani BiHda bi konačno bili zadovoljeni ciljevi stranaka iz RS da se demontira ustavna osnova na kojoj počiva BiH i da se stvori ustavna osnova za podjelu BiH i za otcjepljenje RS?! A sve to uz retoriku o "podršci cjelovitosti i integritetu BiH" i "zaštiti interesa svih njenih naroda i građana"!

Poziv prijateljima iz demokratskih zemalja

- U ime bh. građana javno ćemo pozvati prijatelje iz demokratskih zemalja da se hitno preispita da li se u BiH vjerodostojno zastupaju pozicije i interesi njihovih zemalja kada su u pitanju opstanak, suverenitet i integritet BiH, i kada su u pitanju međunarodni pravni standardi koji taj opstanak, suverenitet i integritet garantiraju - ističe Halilović.

Razgovarao: Sead NUMANOVIĆ

papak_eliminator wrote:

Joni wrote: jah ,ja se Vama izvinu za gresku koja je nastala bez namjereda vrijedja ...
hvala !

dusha draga :D:D:D

zachatavas, al si nesto danas umiljat...na ranu te privit ...

nego, da se vratimo temi

Joni wrote: Mi cemo ustavom ograniciti pravo svima da predstavljaju BiH a sva ta prava cemo prenijeti na jedno pojedinca - Predsjednika drzave. Koja varijanta izbora te osobe je najbolja i koja ce imati za posljedicu da nam svima bude najbolje (od svih mogućih varijanti).
odgovor,
ovo su finese o kojima nisam zauzeo stav ali ...
ko ima obraza da gradjanima drzave bih obrazlaze da je za njih najbolja varijanta da im predsjednik bude gradjanin srbin ili gradjanin hrvat ili gradjanin rus ili gradjanin alzirac ili gradjanin turcin ?
'ebi ga , ali je tako kad se gleda na stanovista sa kojeg se mora sve to sagledavati .

http://www.sarajevo-x.com/clanak/060311012

Abortus ''daytonskog'' spermija u utrobi BiH



Još jedna zatvorska ćelija haaškoga Suda od danas je ostala bez svoga domaćina. Preminuo je Slobodan Milošević. Vijest je stigla potpuno tiho. Bez pompe, i bez naprasnog prekida redovnog programskog sadržaja na radio i televizijskim stanicama.

Smrću Slobodana Miloševića, zatvorena je još jedna zaključna stranica bliske povijesti ispisane u posljednjih dvadeset godina na najtrusnijem dijelu Balkana. Ista, novija povijest, treba da utvrdi kako je svoje tragove u nastanku krenula pisati krvlju - kreirana iz bogatog Miloševićevog opusa u njenoj zamisli i nastanku. Psi rata, kako će reći Radoslav Stojanović, a njih je, priznati se mora, bilo i previše s one ''tamo daleko'' strane Drine, uspjeli su Miloševićeve vizije na brutalan način pretočiti u djelo. Ta brutalnost danas je formulisana jednom rječju – genocid.

Međunarodni sud pravde u Haagu narednih će mjeseci donijeti odluku u tužbi Bosne i Hercegovine za genocid koju je naša država podnijela 1993.godine, protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije. Ma kakva da bude odluka Suda, njoj se mora prići i sa jednog relativno emotivnog aspekta, čiji dijapazon opservacije mora biti protkan činjenicama koje svoju težinu imaju u spiritualnoj dimenziji. Šta za Bosnu i Hercegovinu predstavlja odlazak u vječnost Slobodana Miloševića? Na to će pitanje, razumljivo je, ovih dana, mnogi tražiti odgovor kroz analize, osvrte, iznošenje činjenica.

Za početak ne bi možda bilo loše Miloševićevu smrt smjestiti u kontekst naglašenog napora za promjene Ustava Bosne i Hercegovine. Vještačkom, bolje reći, prisilnom oplodnjom u američkoj bazi Wright Pattersson u gradiću Daytonu, u saveznoj američkoj državi Ohio, rodilo se kopile od Ustava – kojeg je neko morao ljuljati i smjestiti ga u kolijevku – Bosnu i Hercegovinu. Daytonski Okvirni sporazum za mir uistinu je okončao brutalno ubijanje koje se moglo nastaviti do istrebljenja, u našoj državi. Sve što je kao rezultat ostalo iza tog Sporazuma, međutim, nakaradno je i nelogično. Nepravedno i bezobzirno. Tri lidera država koje su se najoštrije sukobile u periodu 1991-1995. više nisu među živima. Kronološkim redoslijedom ovaj su svijet napustili Franjo Tuđman, Alija Izetbegović i na koncu Slobodan Milošević. Njih trojica, pritisnuta ''Velikim bratom'', koji sve nadgleda, parafirali su status quo u Bosni i Hercegovini.


Niko nije zadovoljan, niko nije pobjedio, a samo je jedan gubitnik – Slobodan Milošević. On je naime iz Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije krenuo ka Velikoj Srbiji, nastavio u ''krnjoj Jugoslaviji'', krahirao u svojoj Srbiji, politički sahranjen i pred lice pravde doveden u Saveznoj Republici Jugoslaviji, na stup srama obješen u državnoj zajednici Srbiji i Crnoj Gori, a vjerovatno će fizički biti sahranjen samo u Srbiji. I to, u onoj Srbiji, koja više neće imati ni Daytonskog ''spermija'' zalutalog u utrobu Bosne i Hercegovine – Republike Srpske. U Srbiji bez Crne Gore, za par mjesece bez Kosova navjerovatnije, sasvim realno i bez Vojvodine i jednog dijela Sandžaka. Miloševiću se sve vratilo kao bumerang. Posijano žito klasjem rađa. Sve ono što je Milošević okom vidio bilo je zasijano korovom. Mnogi su svoj korov istrijebili. Proporcija nicanja korova istodobno je rasla ''tamo daleko''. U Miloševićevoj Srbiji. No, to i nema više veze sa nečim što treba izvući kao poučak iz naše priče o boljoj budućnosti Bosne i Hercegovine.

Biti euforičan i govoriti o smrti nije baš umjesno. Međutim, kada se zatvori jedan prirodni ciklus, ne može se ostati na lovorikama. Mrtvaci koji su bili prinuđeni potpisati Daytonski sporazum ući će u historiju. Oni koji ostaju nemju vremena razmišljati previše o tome. Oni koji su zavrtali ruke u Daytonu danas su manje više politički mrtvaci – Warren Cristhoper, Madeline Albright, Richard Holbrooke i Wiliams Jefferson alias Bill Clinton. S izuzetkom ovog potonjeg, koji pledira na položaj glavnog tajnika UN-a.

Clintonu će kao osvjedočenom prijatelju Bosne i Hercegovine, možda i proraditi savjest, iako zakašnjela, ali koja mu vjerovatno dugo, dugo, nije dala da ima miran i ugodan san. Jer, mogao je uraditi štošta, inicirati, zavrnuti ruku. Mogao je, a, nije. Mogao je, a, jeste. Uradio je to. Ali, prilično kasno. Rijetkima se pruža i druga prilika. On će je, možda, i dočekati. Miloševiću, Tuđmanu i Izetbegoviću više će biti sasvim svejedno. Oni će se sa svojim djelima sresti na nekom drugom, valjda, boljem svijetu.

Piše: Nermin Bise
Sarajevo-x.com
11/03/2006 18:29

http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer ... z=9&isasp=

13.03.2006

IntervjuHaris Silajdžić, osnivač Stranke za BiH
Rješenje koje nam se nudi vodi ka getoizaciji države
Ne smije se ignorirati mišljenje građana o ustavnim promjenama * Politička realnost je i 200.000 mrtvih * Pitanje Predsjedništva ništa ne rješava

- Svjesni smo da je u medijskom prostoru BiH za mišljenja kakva u posljednje vrijeme iznose svi oni koji su se pridružili patriotskom bosanskom bloku i koji misle drugačije sužen prostor, mada, naravno, nije tako baš u svim medijima. Ali, ta svojevrsna medijska blokada, koja je i očekivana, ne znači da građani BiH nisu upoznati s onim što se trenutno događa. Ovo je najvažniji trenutak za BiH od Dejtonskog sporazuma i prema reakcijama građana vidimo da su oni svjesni toga - kaže na početku razgovora za "Dnevni avaz" Haris Silajdžić, osnivač Stranke za BiH.

Ali, ne potpisuju građani ustavne promjene već lideri bh. partija?

- Pa zašto ih ne pitamo za mišljenje? Građani govore šta misle putem nevladinih organizacija, udruženja. Ali sve to se ignorira.

Osnovno pitanje
Kako komentirate mišljenje Venecijanske komisije o načinu izbora Predsjedništva BiH koje je stiglo u ekspresnom roku?

- Prvo da kažem, ono što je bitno jeste da se Venecijanska komisija davno izjasnila o entitetskom glasanju u Parlamentu BiH, što smatraju viškom. Međutim, ono je ostalo. Sve ovo vrijeme skreće se pažnja na priču o Predsjedništvu kao da to rješava sve probleme u BiH. A osnovno pitanje, koje je pitanje svih pitanja, uopće se ne spominje. SBiH je podastrla svoj prijedlog jednodomnog parlamenta bez entitetskog glasanja uz instrumente zaštite vitalnog nacionalnog interesa, kroz komisiju tog parlamenta i to je u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije. Zašto se onda to ne poštuje?

Za razliku od Vas, druge stranke smatraju da entitetsko glasanje i dalje treba ostati, te da je važnije riješiti pitanje jačanja vlade i načina izbora Predsjedništva.

- Ne znam za njih, ali Stranka za BiH i svi koji imaju stavove kao mi znaju da je to ustvari etničko glasanje. Šta smo onda tako revolucionarno promijenili, ako ostaje status quo? Takvo glasanje znači veto na svaku odluku. Predstavnici građana ne mogu se okupiti oko jednog interesa koji se tiče njihovog svakodnevnog života i stalno su suprotstavljeni okupljeni u etničkim blokovima. U posljednjih deset godina pokazalo se da to paralizira BiH.

Velika šteta

Međutim, drugi kažu da je to politička realnost i da se u ovom trenutku ne može očekivati više.

- Koja realnost? Pa ta realnost nametnuta je agresijom, genocidom i etničkim čišćenjem. Čim se spominje politička realnost kao argument, to znači da u rukama nemaju ništa drugo. Nas ne treba učiti realnosti, mi je nismo prihvatili. Podsjetit ću građane da je upravo ta realnost spominjana kada nam je međunarodna zajednica nametnula embargo na odbranu, na život. Šta imamo danas? Danas se stide te odluke. Politička realnost je bio argument i prilikom potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Ispada da je ovdje bio građanski rat, da se nismo trebali braniti, nego prihvatiti realnost. Realnost je, nažalost, i 200.000 mrtvih i da se na njihovim životima i stradanjima građana BiH pravila entitetska struktura. Da li ta realnost znači da se etničko čišćenje i genocid prihvataju kao politička opcija i kakva je to poruka građanima ove zemlje?

Uskoro bi mogao uslijediti nastavak pregovora. Da li će Stranka za BiH ovoga puta prihvatiti poziv?

- Pozicija SBiH sasvim je jasna od osnivanja 1996. godine do danas. Naš prijedlog o ustavnim promjenama u javnosti BiH, koja je isključena iz cijelog procesa, predstavljen je i tokom pregovora. Pitanje Predsjedništva ovdje je najmanje važno. Ono što je važno jeste hoće li Parlament BiH sada svojom slobodnom voljom prihvatiti legaliziranje etničkog čišćenja i genocida u BiH.
Pitanje Predsjedništva nikada nije predstavljalo problem jer ništa i ne rješava. Vidjet ćemo kako će se stvari dalje odvijati.

Prazna obećanja
Kako komentirate činjenicu da je Evropska unija po strani u pregovorima, a glavnu riječ imaju SAD? Prirodnije bi bilo da je obrnuto?

- To je zaista jedno interesantno pitanje. Rekao bih da se radi o kontinuitetu jedne politike koja je vođena prema BiH od 1992. godine, a to je politika prihvatanja postojećeg stanja, a sada evo i legaliziranje tog stanja. Rezolucija Evropskog parlamenta traži eliminacije etničkih podjela, a sada čujemo neke iz evropske zajednice kako pozivaju na realnost. Rješenje koje se nudi pod izgovorom političke realnosti vodi getoizaciji, a ne demokratskoj budućnosti BiH.

Zašto ne vjerujete obećanjima da će biti druge faze pregovora?

- Takvih obećanja imali smo od 1996. godine, kada nije trebalo izaći na izbore jer je pola stanovištva bilo van svojih kuća, a dobar dio pod zemljom. Kako su to mogli biti normalni uvjeti? Mi i danas još otkrivamo masovne grobnice. I tada smo dobili obećanja koja nisu ispunjena. Kao što smo imali obećanja da će se sistem Federacije BiH iz 1994. godine proširiti na cijelu BiH, potom obećanja da će se voditi računa o državnoj imovini prilikom privatizacije. Dobili smo i obećanje da ćemo imati zakon o povratku, što smo tražili umjesto deklaracija, ali zakona nigdje. Ima još tih obećanja. Mi, nažalost, imamo dovoljno iskustava s praznim obećanjima, a i ovo o drugoj fazi je jedno u nizu.

Kod nas se može ignorirati i stav 102 nevladine organizacije

- Ignorira se dopis koji su 102 nevladine organizacije potpisale i uputile svim domaćim i međunarodnim relevantnim faktorima. Ignoriraju se i rezolucije Američkog kongresa o genocidu u BiH, Evropskog parlamenta koja govori o ukidanju etničkih podjela. Ignorira se čak i mišljenje Venecijanske komisije o najvažnijim pitanjima u procesu ustavnih promjena.


Razgovarala: Edina SARAČ

http://www.oslobodjenje.ba/index.php?op ... &Itemid=44

Okončani pregovori o ustavnim promjenama u institucijama BiH

Piše: A. OMERAGIĆ (Foto: DŽ. KRIJEŠTORAC)

19/03/06



Kompromis bez pobjednika i poraženih?


Državni poslanici biraće članove Predsjedništva BiH
Politički lideri Bosne i Hercegovine postigli su u subotu konačan dogovor o ustavnim promjenama, tako što su se usaglasili da će članove Predsjedništva BiH birati poslanici Parlamentarne skupštine.
Predsjednici SDA, SDS, HDZ, SDP, SNSD, HNZ i PDP ranije su dogovorili izmjene ustavnih odredbi o Vijeću ministara, ovlastima države, Parlamentu i zaštiti ljudskih prava, a u subotu stavili tačku i na ustavne promjene koje se tiču posljednje državne institucije - Predsjedništva BiH.

“Postigli smo dogovor o ustavnim promjenama, za koje smatramo da će biti dobre za sve”, kazao je američki ambasador Daglas Meklhejni.
Većina sudionika jučer je na dogovor stigla uvjerena da će on i biti postignut. Nekoliko sati kasnije izašli su vidno zadovoljni, objavljujući da niko nije dobio što je tražio, ali da su, ipak, svi zadovoljni. Posebice predsjednici PDP Mladen Ivanić i SNSD Milorad Dodik. Dogovorene promjene, kazali su svi, samo su kompromis.

“Niti jedna stranka nije dobila šta je tražila, a pogoto ne ono što je željela. Dobila je najviše BiH, njeni građani i narodi”, kazao je predsjednik SDA Sulejman Tihić.
“Svako je pomalo odstupio od onoga sa čime je ušao u pregovore. Ali, valjda je to i prirodno za BiH”, dodao je Ivanić uz riječi da u “tom kompromisu nema ni pobjednika, ni poraženih”.
SDA, SDS, SDP, SNSD i PDP odustali su od ranijeg prijedloga da članove Predsjedništva biraju glasači, na izborima, te prihvatili zahtjev HDZ i HNZ da državni vrh bira Parlament.
Predsjednik HDZ Dragan Čović pojasnio je da svih 87 poslanika, koliko će ih nakon promjena Ustava biti u Predstavničkom domu, jesu kandidati za državni vrh. Jednog člana Predsjedništva, dodao je, može predložiti 20 posto poslanika Doma naroda ili deset posto poslanika Predstavničkog doma.

“To postaje uži krug kandidata. Potom Dom naroda, kroz klubove naroda, bira tri člana Predsjedništva. Ta zajednička lista ide na potvrdu u Zastupnički dom i dobili smo tri člana Predsjedništva”, kazao je Čović. Predsjednik SDS Dragan Čavić dodao je da međustranački sporazum predviđa i da u Predsjedništvo mora biti odabran “najmanje po jedan član iz oba entiteta i najviše po jedan član iz svakog konstitutivnog naroda”. Tako u Predsjedništvu i dalje ostaju rezervisana mjesta za Srbe, Bošnjake i Hrvate, koje bi umjesto građana trebali birati poslanici. Samo se predsjednik HNZ Miljenko Brkić, uoči sastanka, sjetio da je ideja promjena u državnom vrhu bila da se vrata ove institucije otvore i za nacionalne manjine. Brkić je, doduše, predlagao da se u Predsjedništvu otvori i četvrto mjesto.

Sedam stranačkih lidera poslali su jučer i pismo američkom državnom sekretaru Kondolizi Rajs izvijestivši je o postignutom dogovoru. Ovim su se pismom obavezali i da će reformu Ustava nastaviti nakon oktobarskih izbora.

“Odlučni smo da nakon završetka izbora u oktobru otvorimo novu fazu u procesu ustavnih promjena”, napisali su stranački čelnici Rajsovoj. Dodali su da su “svjesni da je najvažnije nastaviti rad u skladu sa našim težnjama ka europskim i euroatlantskim integracijama”.
Čavić, Ivanić i predsjednik SNSD Milorad Dodik smatraju da je postignuti dogovor “potvrda da BiH može brinuti sama o sebi”, ali i dokaz da treba izmijeniti ulogu međunarodne zajednice u BiH.

Predsjednik SDP Zlatko Lagumdžija istakao je da paket ustavnih promjena “treba biti dostupan građanima” i Parlamentu koji bi ga trebao usvojiti “u normalnoj ustavnoj proceduri, u Parlamentu, a ne ispred njega”. “Prirodno je da se Ustav jedne zemlje ne mijenja kao u Enver-Hodžinoj Albaniji, gdje će sto posto ljudi biti za promjene. Znamo da će to biti teško, da dvije trećine poslanika trebaju dati glas u oba doma, ali to očekujemo. Dobro je da se čuju i oni koji su protiv, kao SBiH i Šešeljevi radikali. To je dio demokratske procedure, ali i tradicije ove zemlje”, kazao je Lagumdžija.

Dogovorene promjene

VIJEĆE MINISTARA: Na čelu premijer umjesto predsjedavajućeg, koji prihvata ostavke i smjenjuje i imenuje do trećine ministara; povećan broj ministarstava sa devet na 11; VM dodane ovlasti - zaštita suvereniteta, integritet, unutarnja politika, vanjska politika i proračun; VM odluke donosi prostom većinom, uz po jedan glas iz svakog naroda, uključujući i premijera.

PREDSTAVNIČKI DOM: Ukinuta rotacija predsjedavajućeg; broj poslanika povećan sa 42 na 84, plus tri predstavnika nacionalnih manjina.

DOM NARODA: Broj poslanika povećan sa 15 na 21; umjesto entitetskih parlamenata, biraju ih poslanici Predstavničkog doma; ukinuto entitetsko glasanje; ne razmatra sve zakone, samo one koji se tiču vitalnog nacionalnog interesa; ukinuta rotacija predsjedavajućeg.

[/b]LJUDSKA PRAVA:[/b] Pobrojana sva prava građana; međunarodni sporazumi imaju prednost nad zakonima i Ustavom;??? jedan ombudsmen na nivou države, sa dva zamjenika; proširen broj onih koji mogu tražiti zaštitu Ustavnog suda.

NADLEŽNOSTI DRŽAVE: odbrana, sigurnost, Sud BiH, Tužilaštvo BiH i ostale utvrđene zakonom. Podijeljene nadležnosti: poreski sistem, izborni proces, pravosuđe, nauka i tehnologija, ekologija, lokalna samouprava i ostale. Parlalelni odnosi sa susjedima u skladu sa europskim standardima. Prenesene nadležnosti mogu se vratiti entitetima samo uz jednoglasan pristanak države i oba entiteta. Država nadležna za ispunjenje uvjeta EU.

PREDSJEDNIŠTVO: Naziv predsjedavajućeg promijenjen u predsjednika. Rotacija svakih 16, umjesto osam mjeseci. Izbor u Parlamentu, umjesto glasanjem. Predsjednik ima 12, a sa dopredsjednicima dijeli samo tri ovlasti. Ukupne ovlasti smanjene.

Što prije u Parlament
Nakon dogovora o načinu izbora Predsjedništva, predsjednici stranaka nastavili su razgovore o proceduri usvajanja izmjena Ustava. “Razgovaramo o najefikasnijim načinima da ovo proslijedimo u Parlament kako bi moglo stupiti na snagu na vrijeme za oktobarske izbore”, kazao je ambasador Meklhejni.
Oni nisu željeli odgovoriti na pitanje imaju li glasove parlamentarne većine, koja je potrebna za usvajanje ustavnih amandmana. ???

U Parlamentu već 23. marta?
Predsjednik HNZ Miljenko Brkić pojasnio je da su stranački čelnici jučer usaglasili sporazum o promjeni Ustava, kojim su se obavezali pet paketa promjena poslati u Parlament BiH. On je kazao da je predloženo da Parlament već na idućoj sjednici, 23. marta, razmatra paket ustavnih promjena. “Ako Parlament to usvoji, onda će biti napravljeni amandmani na Ustav, ako ne, onda neće biti ni amandmana”, objasnio je Brkić. Kazao je da su stranački čelnici razmatrali i mogućnost da se o ovom dokumentu odlučuje po hitnom postupku, ali da će vjerovatno to biti skraćena procedura. Inače, Brkić je i dalje protiv entitetskog glasanja.

http://www.nezavisne.com/dnevne/dogadja ... 006-01.php

Datum: 20.03.2006

Predstavnici SBiH, BOSS-a i SDU protiv Sporazuma o ustavnim promjenama

"Sporazum neće proći u parlamentu"
SARAJEVO - Predstavnici Stranke za BiH, BOSS-a i SDU izjavili su juče da postoji dovoljan broj poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH koji će onemogućiti da bude prihvaćen Sporazum o ustavnim promjenama, koji su ocijenili kao "izdaju interesa" BiH.



Predsjednik BOSS-a Mirnes Ajanović rekao je na konferenciji za novinare da poslanik ove stranke u Predstavničkom domu neće glasati za ovakve ustavne promjene jer "nije dobio mandat da izda BiH", a šef Kluba poslanika Stranke za BiH Beriz Belkić izjavio je da šest poslanika ove stranke neće podržati Sporazum o ustavnim promjenama.

Belkić je rekao da postoji 15 potrebnih poslanika, što čini više od jedne trećine od ukupno 42 poslnika Predstavničkog doma, da Sporazum ne bude prihvaćen, jer su za izglasavanje ustavnih pormjena potrebne najmanje dvije trećine glasova.

Predsjednik SDU Sejfudin Tokić najavio je da će se javnim skupovima ovaj "patriotski blok stranaka" oštro suprotstaviti dogovorenim rješenjima za promjenu Ustava, jer ona cementiraju etničku i entitetsku podjelu BiH. "Sramno je od američkog i austrijskog ambasadora što nameću ustavne promjene bez javne rasprave", rekao je Tokić.

Predsjednik Predsjedništva Stranke za BiH Safet Halilović rekao je da je licemjerna laž i zamjena teza da će ovakve ustavne promjene unaprijediti funkcionisanje države BiH. Kao argumente naveo je da u Predsjedništvu ostaje odlučivanje na etničkoj, paritetnoj osnovi i rotacija, a da se u Savjetu ministara otišlo korak unazad jer će za donošenje odluka, osim glasova proste većine, trebati najmanje glas jednog ministra iz svakog od konstitutivnih naroda. "Ovo je praktično legalizacija države Republike Srpske unutar države BiH. Da je Slobodan Milošević živ bio bi ponosan na Sulejmana Tihića i Zlatka Lagumdžiju što su dovršili njegov projekat", rekao je Halilović.

Potpredsjednik SDU Ivo Komšić naveo je da je ovakvim ustavnim promjenama uveden još jedan mehanizam blokade u načinu izbora Predsjedništva koje se može blokirati u Predstavničkom domu, koji potvrđuje izbor, a ako to ne učini onda se ponovo organizuju parlamentarni izbori.

Osnivač stranke za BiH Haris Silajdžić rekao je da se ovakvim ustavnim promjenama krše ljudska prava jer se "legalizuje etničko čišćenje i genocid", kao i oni koji su to sproveli. Silajdžić je zapitao za koga su ove i ovakve ustavne promjene, kada je većina građana protiv njih, zašto ovolika žurba i zašto se odmah ne krene u tu fazu ustavnih promjena o strukturi države, pa da se sve primijeni na idućim izborima. "Ovo jeste nametanje tuđe volje, a toliko je sumnji otvoreno da se može smatrati da je u pitanju zavjera protiv BiH", rekao je Silajdžić.


N.N.

Prenj wrote:Harise, Harise,

ko te je tjerao da potpisujes Dayton i legalizujes genocid?

Prenj wrote:Harise, Harise,

ko te je tjerao da potpisujes Dayton i legalizujes genocid?