Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
- valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#201 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Zembilj se našao i u knjizi UNESCO-a
Sarački, samardžijski i sedlarski obrti su esnafi koji nestaju. Danas je rijetkost naći sarača da izrađuje sedla i konjsku opremu jer je i konja sve manje. Sarajevski sarači su imali svoju mahalu koja se i danas zove po njihovom obrtu "Sarači", a u kojoj smo zatekli jednog od trojice preostalih saračlija.
"Došao sam iz Užica ocu na zanat 1950. godine. Tada je bilo preko 40 ovakvih radnji, sad nas nema možda svega trojica koji se bavimo izričito zanatom", kaže Mehmed Užičanin, jedan od najstarijih zanatlija sa Baščaršije.
Priče da sarači spadaju među najstarije i jedne od najznačajnijih zanatlija, te da se pojavljuju već 1489. godine, opstaju do danas. Ranije su služili potrebama vojske, ali sada su više okrenuti proizvodnji opreme za pse, kožne galanterije, a od tradicionalnih proizvoda rade zembilje. Pored ovoga bave se i popravkama proizvoda od kože.
"Radim mnoge svari, sve od kože, za konje, za lov i ribolov, torbe i ruksake, razne kaiševe, futrole, kožne privjeske za ključeve. Ma svašta se od kože napravi", kaže Užičanin.
Sarački posao nije naporan, ali zahtijeva vještu ruku, dobru maštu i smisao za lijepo. Od osjećaja majstora sarača i njegove spretnosti, zavisi ljepota onoga što napravi.
"Nije ništa teško naučiti ako čovjek ima volju. Onaj ko umije da popravi taj umije i da napravi", kaže Užičanin.
Iako nemaju garanciju, njegovi proizvodi mogu trajati godinama. Inače, ovo je jedini zanat u kome se koža šije s dvije igle.
"Ako je kvalitetno napravljeno sa dobrim materijalom i kožom može da traje neograničeno. Ima ljudi koji dođu i sada, i nose kaiš za pantalone od 20 do 30 godina. Sve zavisi od vrste kože", tvrdi Užičanin.
Rad kojim se može podičiti jeste zembilj koji se može vidjeti u knjizi UNESCO-a, a koji se prodaje za 350 KM.
"To je naš stari bosanski zembilj koji može da traje 100 godina. To je torba za nošenje, idealna za pijace. Ovaj zembilj ušao je u knjigu UNESCO-a. Došli su ljudi iz UNESCO-a, obišli su Bosnu i Hercegovinu, i eto kod mene su našli taj zembilj. Ne može se kazati koliko treba vremena za njegovu izradu, jer samih ovih iglica treba 500 komada", pojašnjava Užičanin.
Tvrdi da najviše prodaje kaiševa za pantalone čija je cijena od 15 do 30 KM. Ruksaci se slabije prodaju jer koštaju 80 KM.
"Kinezi ubiše, ali im je roba nekvalitetna skroz. On kupi danas ruksak, a sutra nosi da ga popravi. Tako je taj val naišao, pa sad koliko će trajati ne znam", kaže Užičanin.
Govoreći o rukotvorinama kaže da je najmanja potražnja za sedlima.
"Neki dan sam pravio bosansko sedlo. Bosansko sedlo nije bilo pravljeno više od 40 godina, a vojničko sam imao pa sam i njega prodao. Počeli su se pomalo javljati kupci, neki dan me jedan molio da mu napravim uzdu da nosi u Crnu Goru, došao je i odnio. Nekad je konj bio sve, k'o što je danas auto", priča Užičanin.
Mada iz godine u godinu raste interesovanje za proizvode od prirodne kože, sarački zanat, koji objedinjuje sedlarski, obućarski i sve ostale zanate koji se bave obradom kože, polako se gasi.
"Pravo da vam kažem, nema zainteresovanih. Imam kćerku, ona je završila taj zanat ali eto ne bavi se time. Ona je završila i pravo, radi kao pravnik, a žensko ko žensko udalo se i eto. Nemam nasljednika u tome. Ja ću raditi dok mogu. Biti u poslu 58 godina je stvarno puno", smatra Užičanin.
Upravo zbog očuvanja tradicije starog zanata i visokog dometa postignutog u saračkoj djelatnosti, Mehmed je dobio i Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva.
"Ovim zanatom mi se bavio dedo, otac i braća. Bilo nas je petorica braće, četvorica smo iz te struke, svi su pomrli, samo sam ja još ostao. Ranije nije mogao niko dobiti radnju u saračima, samo kožarac; obućar je bio papučar, a opančara nemamo nijednog u Sarajevu. Tako jedan po jedan zanat izumire, ali dolaze novi zanati jer novo je vrijeme i gotovo", zaključuje Užičanin.
Danka Vujičić
Nezavisne novine
Potpišite peticiju – Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a, koja se nalazi na linku ispod:
http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/
Sign the petition – Nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO's world heritage list, by visiting:
http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/
Sarački, samardžijski i sedlarski obrti su esnafi koji nestaju. Danas je rijetkost naći sarača da izrađuje sedla i konjsku opremu jer je i konja sve manje. Sarajevski sarači su imali svoju mahalu koja se i danas zove po njihovom obrtu "Sarači", a u kojoj smo zatekli jednog od trojice preostalih saračlija.
"Došao sam iz Užica ocu na zanat 1950. godine. Tada je bilo preko 40 ovakvih radnji, sad nas nema možda svega trojica koji se bavimo izričito zanatom", kaže Mehmed Užičanin, jedan od najstarijih zanatlija sa Baščaršije.
Priče da sarači spadaju među najstarije i jedne od najznačajnijih zanatlija, te da se pojavljuju već 1489. godine, opstaju do danas. Ranije su služili potrebama vojske, ali sada su više okrenuti proizvodnji opreme za pse, kožne galanterije, a od tradicionalnih proizvoda rade zembilje. Pored ovoga bave se i popravkama proizvoda od kože.
"Radim mnoge svari, sve od kože, za konje, za lov i ribolov, torbe i ruksake, razne kaiševe, futrole, kožne privjeske za ključeve. Ma svašta se od kože napravi", kaže Užičanin.
Sarački posao nije naporan, ali zahtijeva vještu ruku, dobru maštu i smisao za lijepo. Od osjećaja majstora sarača i njegove spretnosti, zavisi ljepota onoga što napravi.
"Nije ništa teško naučiti ako čovjek ima volju. Onaj ko umije da popravi taj umije i da napravi", kaže Užičanin.
Iako nemaju garanciju, njegovi proizvodi mogu trajati godinama. Inače, ovo je jedini zanat u kome se koža šije s dvije igle.
"Ako je kvalitetno napravljeno sa dobrim materijalom i kožom može da traje neograničeno. Ima ljudi koji dođu i sada, i nose kaiš za pantalone od 20 do 30 godina. Sve zavisi od vrste kože", tvrdi Užičanin.
Rad kojim se može podičiti jeste zembilj koji se može vidjeti u knjizi UNESCO-a, a koji se prodaje za 350 KM.
"To je naš stari bosanski zembilj koji može da traje 100 godina. To je torba za nošenje, idealna za pijace. Ovaj zembilj ušao je u knjigu UNESCO-a. Došli su ljudi iz UNESCO-a, obišli su Bosnu i Hercegovinu, i eto kod mene su našli taj zembilj. Ne može se kazati koliko treba vremena za njegovu izradu, jer samih ovih iglica treba 500 komada", pojašnjava Užičanin.
Tvrdi da najviše prodaje kaiševa za pantalone čija je cijena od 15 do 30 KM. Ruksaci se slabije prodaju jer koštaju 80 KM.
"Kinezi ubiše, ali im je roba nekvalitetna skroz. On kupi danas ruksak, a sutra nosi da ga popravi. Tako je taj val naišao, pa sad koliko će trajati ne znam", kaže Užičanin.
Govoreći o rukotvorinama kaže da je najmanja potražnja za sedlima.
"Neki dan sam pravio bosansko sedlo. Bosansko sedlo nije bilo pravljeno više od 40 godina, a vojničko sam imao pa sam i njega prodao. Počeli su se pomalo javljati kupci, neki dan me jedan molio da mu napravim uzdu da nosi u Crnu Goru, došao je i odnio. Nekad je konj bio sve, k'o što je danas auto", priča Užičanin.
Mada iz godine u godinu raste interesovanje za proizvode od prirodne kože, sarački zanat, koji objedinjuje sedlarski, obućarski i sve ostale zanate koji se bave obradom kože, polako se gasi.
"Pravo da vam kažem, nema zainteresovanih. Imam kćerku, ona je završila taj zanat ali eto ne bavi se time. Ona je završila i pravo, radi kao pravnik, a žensko ko žensko udalo se i eto. Nemam nasljednika u tome. Ja ću raditi dok mogu. Biti u poslu 58 godina je stvarno puno", smatra Užičanin.
Upravo zbog očuvanja tradicije starog zanata i visokog dometa postignutog u saračkoj djelatnosti, Mehmed je dobio i Šestoaprilsku nagradu grada Sarajeva.
"Ovim zanatom mi se bavio dedo, otac i braća. Bilo nas je petorica braće, četvorica smo iz te struke, svi su pomrli, samo sam ja još ostao. Ranije nije mogao niko dobiti radnju u saračima, samo kožarac; obućar je bio papučar, a opančara nemamo nijednog u Sarajevu. Tako jedan po jedan zanat izumire, ali dolaze novi zanati jer novo je vrijeme i gotovo", zaključuje Užičanin.
Danka Vujičić
Nezavisne novine
Potpišite peticiju – Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a, koja se nalazi na linku ispod:
http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/
Sign the petition – Nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO's world heritage list, by visiting:
http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/
- valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#202 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Projekat popločavanja nastaviti sve do Vječne vatre
Sebilj - otvorena scena u vidu ostrva
Realan početak popločavanja baščaršijskog trga je oktobar 2008. godine, nakon završetka turističke sezone u Sarajevu, saznajemo iz Gradske uprave. Vrijednost ovog projekta je 1,5 milion maraka, s tim da će Grad izdvojiti milion, a Općina Stari Grad kao nosilac realizacije popločavanja pola miliona KM.
Ipak, ono što više od samog popločavanja zanima čak i premijera Kantona Samira Silajdžića, ali i ostale građane, jeste projekat pokretne pozornice kod Sebilja.
“Veoma je važno osmisliti kulturne sadržaje, performanse koji će turiste zadržati na čaršiji tokom cijelog dana. Po idejnom projektu arhitekte Šahovića, pozornica lijepo izgleda, a imamo dovoljno neafirmisanih mladih glumaca i muzičara koji bi tu mogli nastupati“, kaže za Oslobođenje premijer Silajdžić.
Duže radno vrijeme
Prema Silajdžićevim riječima, Baščaršijom se može proći za pola sata, ali proširenjem turističke ponude, koja se sada svodi na jelo i piće, ljudi bi ostajali duže u samoj jezgri grada.
“Nadam se da će Gradska uprava pokrenuti takav projekat, a mi ćemo ga rado prihvatiti. Turističku signalizaciju smo trebali uraditi prije deset godina, ionako nemamo ništa od nje. Takođe, radnje na čaršiji trebale bi raditi bar do 23 sata“, smatra premijer Kantona.
U razgovoru sa arhitektom Kenanom Šahovićem saznajemo da će se i pokretna pozornica postavljati uporedo sa novim pločama baščaršijskog trga.
“Velika je stvar što Općina Stari Grad rješava infrastrukturne probleme u ulicama koje se obnavljaju. Ono što je najbitnije za sebilj je živost koja će se postići ovim projektom. Sve je to vezano i za naš mentalitet i otvorenost prema ljudima koji nam dođu u posjetu“, kaže Šahović, uz prijedlog da se popločavanje ulica u narednom periodu nastavi kroz Ferhadiju do Trga oslobođenja, a kasnije i do Vječne vatre.
Odraz nas samih
- Sebilj ćemo izdići i napraviti neku vrstu ostrva, uključujući i drveće pored njega, između kojeg će se i dešavati razne priredbe. Ipak, mislim da bi cijelu jezgru grada trebalo popločati, uključujući i prilaze vjerskim objektima, Novom hramu, Sabornoj crkvi, Katedrali, ali i Štrosmajerovu ulicu koja je sad pretvorena u ruglo, naglašava Šahović, te dodaje da i u arhitektonskim formama moramo poštovati naš mentalitet. Prema Šahovićevim riječima, gradske vlasti ne bi trebale štedjeti na ovom projektu, jer je on odraz nas samih. Pri tome će i mnogi prodavači u samoj jezgri morati svoju robu skloniti sa ulice kako bi turisti mogli nesmetano razgledati, a ne paziti kuda hodaju.
Da je tako potvrđuje i premijer Silajdžić, koji ponavlja da ne postoji razlog zbog kojeg Kanton ne bi podržao ovako značajne projekte.
“Nije problem da i mi putem Direkcije za ceste Kantona finansijski učestvujemo u popločavanju. Pri tome ne mislim da ćemo se morati kreditno zaduživati“, napominje premijer Silajdžić.
No, na bogat program koji će Baščaršija ponuditi kako Sarajlijama tako i svima koji nam dođu u posjetu moraćemo sačekati do idućeg ljeta.
Piše: Jelena MILANOVIĆ
Oslobođenje 31.7.2008.
Izdizanje Sebilja, pokretna pozornica, još jedna katastrofa koja prijeti našem kulturno istorijskom blagu...
Sebilj - otvorena scena u vidu ostrva
Realan početak popločavanja baščaršijskog trga je oktobar 2008. godine, nakon završetka turističke sezone u Sarajevu, saznajemo iz Gradske uprave. Vrijednost ovog projekta je 1,5 milion maraka, s tim da će Grad izdvojiti milion, a Općina Stari Grad kao nosilac realizacije popločavanja pola miliona KM.
Ipak, ono što više od samog popločavanja zanima čak i premijera Kantona Samira Silajdžića, ali i ostale građane, jeste projekat pokretne pozornice kod Sebilja.
“Veoma je važno osmisliti kulturne sadržaje, performanse koji će turiste zadržati na čaršiji tokom cijelog dana. Po idejnom projektu arhitekte Šahovića, pozornica lijepo izgleda, a imamo dovoljno neafirmisanih mladih glumaca i muzičara koji bi tu mogli nastupati“, kaže za Oslobođenje premijer Silajdžić.
Duže radno vrijeme
Prema Silajdžićevim riječima, Baščaršijom se može proći za pola sata, ali proširenjem turističke ponude, koja se sada svodi na jelo i piće, ljudi bi ostajali duže u samoj jezgri grada.
“Nadam se da će Gradska uprava pokrenuti takav projekat, a mi ćemo ga rado prihvatiti. Turističku signalizaciju smo trebali uraditi prije deset godina, ionako nemamo ništa od nje. Takođe, radnje na čaršiji trebale bi raditi bar do 23 sata“, smatra premijer Kantona.
U razgovoru sa arhitektom Kenanom Šahovićem saznajemo da će se i pokretna pozornica postavljati uporedo sa novim pločama baščaršijskog trga.
“Velika je stvar što Općina Stari Grad rješava infrastrukturne probleme u ulicama koje se obnavljaju. Ono što je najbitnije za sebilj je živost koja će se postići ovim projektom. Sve je to vezano i za naš mentalitet i otvorenost prema ljudima koji nam dođu u posjetu“, kaže Šahović, uz prijedlog da se popločavanje ulica u narednom periodu nastavi kroz Ferhadiju do Trga oslobođenja, a kasnije i do Vječne vatre.
Odraz nas samih
- Sebilj ćemo izdići i napraviti neku vrstu ostrva, uključujući i drveće pored njega, između kojeg će se i dešavati razne priredbe. Ipak, mislim da bi cijelu jezgru grada trebalo popločati, uključujući i prilaze vjerskim objektima, Novom hramu, Sabornoj crkvi, Katedrali, ali i Štrosmajerovu ulicu koja je sad pretvorena u ruglo, naglašava Šahović, te dodaje da i u arhitektonskim formama moramo poštovati naš mentalitet. Prema Šahovićevim riječima, gradske vlasti ne bi trebale štedjeti na ovom projektu, jer je on odraz nas samih. Pri tome će i mnogi prodavači u samoj jezgri morati svoju robu skloniti sa ulice kako bi turisti mogli nesmetano razgledati, a ne paziti kuda hodaju.
Da je tako potvrđuje i premijer Silajdžić, koji ponavlja da ne postoji razlog zbog kojeg Kanton ne bi podržao ovako značajne projekte.
“Nije problem da i mi putem Direkcije za ceste Kantona finansijski učestvujemo u popločavanju. Pri tome ne mislim da ćemo se morati kreditno zaduživati“, napominje premijer Silajdžić.
No, na bogat program koji će Baščaršija ponuditi kako Sarajlijama tako i svima koji nam dođu u posjetu moraćemo sačekati do idućeg ljeta.
Piše: Jelena MILANOVIĆ
Oslobođenje 31.7.2008.
Izdizanje Sebilja, pokretna pozornica, još jedna katastrofa koja prijeti našem kulturno istorijskom blagu...
- Jara
- Posts: 31408
- Joined: 27/03/2006 00:36
#203 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
A joooj
Neeeeeeee!
Arh.Josef Pospišil bi se okrenuo u grobu...zahvaljujući njemu austrougarski i orjentalni dio grada su u kakvoj- takvoj urbanističkoj harmoniji...bili nekad...
Ko je premijer Kantona, znamo...
A ko je taj arhitekt? Može li neko nabrojati i prikazati njegove radove?
Arh.Josef Pospišil bi se okrenuo u grobu...zahvaljujući njemu austrougarski i orjentalni dio grada su u kakvoj- takvoj urbanističkoj harmoniji...bili nekad...
Ko je premijer Kantona, znamo...
- Jara
- Posts: 31408
- Joined: 27/03/2006 00:36
#204 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Eno pozornice preko puta Vijećnice...šta sad još na čaršiju trpat novu, ionako je stalno gužva...
Sinoć se novinar CNN-a javlj'o uživo sa Baščaršije...na fonu osvjetljenog sebilja...prekrasan prizor...još nam nahvali ljepotu grada (ne ulazim sad u pravi povod javljanja
)...Šteta to pokvarit'...
Sinoć se novinar CNN-a javlj'o uživo sa Baščaršije...na fonu osvjetljenog sebilja...prekrasan prizor...još nam nahvali ljepotu grada (ne ulazim sad u pravi povod javljanja
- valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#205 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Stop za vozila u pješačkoj zoni
Datum: 01.08.2008 18:54
Autor: Selma Lemo
Postavljanje pokretnih elektronskih stubova na nekoliko lokacija u Starom gradu počet će u ponedjeljak, najavio je jučer Tarik Poturović, pomoćnik načelnika za komunalne poslove i investicije u općini Stari grad.
Objašnjava kako bi ovi stubovi trebalo da onemoguće vozačima da saobraćaju vozilima po starom jezgru grada i Ulici Ferhadija, najvećoj pješačkoj zoni u Sarajevu. Projekat će koštati oko 350.000 KM i sa 150.000 KM finansirat će ga Ministarstvo prometa i komunikacija KS, a sa po 100.000 KM općina i Gradska uprava. Izvođač radova je preduzeće "Mibo komunikacije".
"Pokretni stubovi bit će postavljeni na sedam, a fiksni na 18 lokacija u Starom gradu. U prvoj fazi postavit ćemo pokretne elektronske stubove na Baščaršiji, kod apoteke 'Prvi maj', Vijećnice, u Ulici Bravadžiluk, u Jelića ulici, kod hotela 'Evropa' i katedrale. U naredne dvije do tri godine bit će postavljeni fiksni stubovi na ostalim lokacijama", kazao je Poturović.
Objasnio je kako će elektronski stubovi biti slični onima ispred Poslovno-trgovačkog centra "Unitik", odnosno da će biti ukopani u zemlju, te da će se podizati i spuštati pomoću struje.
"Uradit ćemo i elektronske kartice i podijeliti ih osobama i firmama koje budu imale pravo na to. Prioritetno kartice će dobiti Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS, vatrogasci, policija, 'Rad' i osobe koje imaju radnje u ovom dijelu grada", kaže Poturović, naglasivši kako bi kartice trebalo da dobiju i građani koji žive u ovom dijelu grada.
"Planirano je da vozila za ostavu i 'Rad' u pješačku zonu mogu ulaziti od sedam do devet sati. Još nije dogovoreno gdje će biti centralni video-monitor preko kojeg će biti praćen ulazak vozila u ovu zonu", dodao je on.
Nezavisne novine
Datum: 01.08.2008 18:54
Autor: Selma Lemo
Postavljanje pokretnih elektronskih stubova na nekoliko lokacija u Starom gradu počet će u ponedjeljak, najavio je jučer Tarik Poturović, pomoćnik načelnika za komunalne poslove i investicije u općini Stari grad.
Objašnjava kako bi ovi stubovi trebalo da onemoguće vozačima da saobraćaju vozilima po starom jezgru grada i Ulici Ferhadija, najvećoj pješačkoj zoni u Sarajevu. Projekat će koštati oko 350.000 KM i sa 150.000 KM finansirat će ga Ministarstvo prometa i komunikacija KS, a sa po 100.000 KM općina i Gradska uprava. Izvođač radova je preduzeće "Mibo komunikacije".
"Pokretni stubovi bit će postavljeni na sedam, a fiksni na 18 lokacija u Starom gradu. U prvoj fazi postavit ćemo pokretne elektronske stubove na Baščaršiji, kod apoteke 'Prvi maj', Vijećnice, u Ulici Bravadžiluk, u Jelića ulici, kod hotela 'Evropa' i katedrale. U naredne dvije do tri godine bit će postavljeni fiksni stubovi na ostalim lokacijama", kazao je Poturović.
Objasnio je kako će elektronski stubovi biti slični onima ispred Poslovno-trgovačkog centra "Unitik", odnosno da će biti ukopani u zemlju, te da će se podizati i spuštati pomoću struje.
"Uradit ćemo i elektronske kartice i podijeliti ih osobama i firmama koje budu imale pravo na to. Prioritetno kartice će dobiti Zavod za hitnu medicinsku pomoć KS, vatrogasci, policija, 'Rad' i osobe koje imaju radnje u ovom dijelu grada", kaže Poturović, naglasivši kako bi kartice trebalo da dobiju i građani koji žive u ovom dijelu grada.
"Planirano je da vozila za ostavu i 'Rad' u pješačku zonu mogu ulaziti od sedam do devet sati. Još nije dogovoreno gdje će biti centralni video-monitor preko kojeg će biti praćen ulazak vozila u ovu zonu", dodao je on.
Nezavisne novine
- valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#206 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Miljacka
Njemačka književnica Juli Zeh, s kojom sam nekad pravio intervju za Dane, napisala je u jednoj reportaži da se Sarajlije ljute ako im kažeš da rijeka Miljacka smrdi. A rijeka nam nesnosno smrdi, naročito u ljetnim mjesecima, jer se u nju izlijeva gradska kanalizacija, no mi to još uvijek pravdamo ratnim okolnostima. Uz tok Miljacke niču nove tajkunske palače koje su u potpunosti uništile Vilsonovo šetalište, a iz rijeke bazdi na sumpor i ukvarena jaja, no nitko da se sjeti da tim tajkunima, naprimjer, nametne obavezu čuvanja i čišćenja rijeke. Grad se guši u smeću i razlokanim cestama, dok na svakom koraku niču ružna zdanja od aluminija i stakla, slika i prilika ukusa naših tranzicijskih bogatuna i skorojevića.
Stoga sam se neobično obradovao kad sam pročitao da se prije dan-dva sastala Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA) i predstavila Protokol o realizaciji projekta Čista rijeka Miljacka, koji je inicirala Općina Centar u ožujku ove godine. U okviru tog projekta, na osnovu analize sadašnjeg stanja, planirana je izrada studije "kojom bi se definirali konkretni programi i aktivnosti na uređenju Miljacke, uz procjenu potrebnih financijskih sredstava i zajednički nastup prema donatorima i partnerima u projektu". Stvar je još na dugu štapu, ali se ipak krenulo s mrtve točke. Naši unuci možda bi mogli dočekati Miljacku po kojoj neće ploviti stari šporeti, a na kojoj će opet Sarajke bijeljeti platno, kao u narodnoj pjesmi.
Nitko ne zna točno etimon naziva Miljacka. Na starijim mapama ona se označava i kao Miljaćka (Miljaćka Fluss), što navodi na pretpostavku da se rijeka nekad zvala Muljaćka, zbog svoje karakteristične tamne boje. Rijeka izvire u blizini mjesta Pale i ona je jedino što danas spaja bosanske zavađene ljude, ne priznajući granice entiteta, nacija i vjera. Iako duga svega tridesetak kilometara, Miljacka je jedna od najglasovitijih bosanskih rijeka, zbog činjenice da prolazi kroz grad Sarajevo i da se na njoj nalaze čuveni mostovi, o kojima je pjevao i veliki hrvatski pjesnik Tin Ujević.
Tih drevnih mostova u Šeheru je tuce, a najpoznatiji nose sljedeća imena: Ajfelov most (navodno ga je projektirao Gustave Eiffel, autor pariškog tornja, a po mostu se zove i jedna američko-bosanska književna edicija), Latinska ćuprija (donedavno Principov most, jer je u njegovoj blizini Gavrilo Princip usmrtio austrougarskog prestolonasljednika), Čobanija (izgrađen 1557. od izvjesnog čobana Hasana), Ćumurija, Kozja ćuprija (izgrađena u prvoj polovici 16. stoljeća, duga 42 metra i jedan od najljepših malenih bosanskih mostova), Šeher-Ćehajina ćuprija pod Alifakovcem (izgrađena 1585, proglašena je nacionalnim spomenikom), Carev most (sagrađen 1897, prvi je armirano-betonski most u gradu), Drvenija (sagrađen 1898. godine za vrijeme austrougarske vladavine i rekonstruiran 1995, dijelom je od metala), Hadži Bešlijin most, Ćiršihana (izgradio ga je neki jevrejski trgovac u 18. stoljeću na mjestu mosta Vrbanja, a dobio je ime po ćiršihani, maloj tvornici ljepila), Most Vijećnica (izgrađen 2003. godine)...
Ko bi rek'o čuda da se dese, da Miljacka mostove odnese, glasi jedan aktualni gradski šlager, ali čuda se ne događaju. Sarajevo će imati rijeku kao nekada tek kad bude imalo mudru i odgovornu gradsku upravu, koja će se brinuti o njenoj čistoći i zdravlju. Koji su ujedno i preduvjeti čistoće i zdravlja građana.
Mile Stojić
Dani broj 581
Potpišite peticiju – Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a, koja se nalazi na linku ispod:
http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/
Sign the petition – Nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO's world heritage list, by visiting:
http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/
Njemačka književnica Juli Zeh, s kojom sam nekad pravio intervju za Dane, napisala je u jednoj reportaži da se Sarajlije ljute ako im kažeš da rijeka Miljacka smrdi. A rijeka nam nesnosno smrdi, naročito u ljetnim mjesecima, jer se u nju izlijeva gradska kanalizacija, no mi to još uvijek pravdamo ratnim okolnostima. Uz tok Miljacke niču nove tajkunske palače koje su u potpunosti uništile Vilsonovo šetalište, a iz rijeke bazdi na sumpor i ukvarena jaja, no nitko da se sjeti da tim tajkunima, naprimjer, nametne obavezu čuvanja i čišćenja rijeke. Grad se guši u smeću i razlokanim cestama, dok na svakom koraku niču ružna zdanja od aluminija i stakla, slika i prilika ukusa naših tranzicijskih bogatuna i skorojevića.
Stoga sam se neobično obradovao kad sam pročitao da se prije dan-dva sastala Sarajevska regionalna razvojna agencija (SERDA) i predstavila Protokol o realizaciji projekta Čista rijeka Miljacka, koji je inicirala Općina Centar u ožujku ove godine. U okviru tog projekta, na osnovu analize sadašnjeg stanja, planirana je izrada studije "kojom bi se definirali konkretni programi i aktivnosti na uređenju Miljacke, uz procjenu potrebnih financijskih sredstava i zajednički nastup prema donatorima i partnerima u projektu". Stvar je još na dugu štapu, ali se ipak krenulo s mrtve točke. Naši unuci možda bi mogli dočekati Miljacku po kojoj neće ploviti stari šporeti, a na kojoj će opet Sarajke bijeljeti platno, kao u narodnoj pjesmi.
Nitko ne zna točno etimon naziva Miljacka. Na starijim mapama ona se označava i kao Miljaćka (Miljaćka Fluss), što navodi na pretpostavku da se rijeka nekad zvala Muljaćka, zbog svoje karakteristične tamne boje. Rijeka izvire u blizini mjesta Pale i ona je jedino što danas spaja bosanske zavađene ljude, ne priznajući granice entiteta, nacija i vjera. Iako duga svega tridesetak kilometara, Miljacka je jedna od najglasovitijih bosanskih rijeka, zbog činjenice da prolazi kroz grad Sarajevo i da se na njoj nalaze čuveni mostovi, o kojima je pjevao i veliki hrvatski pjesnik Tin Ujević.
Tih drevnih mostova u Šeheru je tuce, a najpoznatiji nose sljedeća imena: Ajfelov most (navodno ga je projektirao Gustave Eiffel, autor pariškog tornja, a po mostu se zove i jedna američko-bosanska književna edicija), Latinska ćuprija (donedavno Principov most, jer je u njegovoj blizini Gavrilo Princip usmrtio austrougarskog prestolonasljednika), Čobanija (izgrađen 1557. od izvjesnog čobana Hasana), Ćumurija, Kozja ćuprija (izgrađena u prvoj polovici 16. stoljeća, duga 42 metra i jedan od najljepših malenih bosanskih mostova), Šeher-Ćehajina ćuprija pod Alifakovcem (izgrađena 1585, proglašena je nacionalnim spomenikom), Carev most (sagrađen 1897, prvi je armirano-betonski most u gradu), Drvenija (sagrađen 1898. godine za vrijeme austrougarske vladavine i rekonstruiran 1995, dijelom je od metala), Hadži Bešlijin most, Ćiršihana (izgradio ga je neki jevrejski trgovac u 18. stoljeću na mjestu mosta Vrbanja, a dobio je ime po ćiršihani, maloj tvornici ljepila), Most Vijećnica (izgrađen 2003. godine)...
Ko bi rek'o čuda da se dese, da Miljacka mostove odnese, glasi jedan aktualni gradski šlager, ali čuda se ne događaju. Sarajevo će imati rijeku kao nekada tek kad bude imalo mudru i odgovornu gradsku upravu, koja će se brinuti o njenoj čistoći i zdravlju. Koji su ujedno i preduvjeti čistoće i zdravlja građana.
Mile Stojić
Dani broj 581
Potpišite peticiju – Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a, koja se nalazi na linku ispod:
http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/
Sign the petition – Nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO's world heritage list, by visiting:
http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/
- valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#207 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Nelegalni trgovci ne mare za videonadzor
Svakodnevna prodaja parfema, a nije manje ni tezgi i prosjaka...
09.08.2008. 05:12
Iako iz Policijske uprave Stari Grad tvrde da je postavljanjem videonadzora na 13 lokacija u ovoj općini smanjeno prosjačenje i nelegalna trgovina, to opovrgavaju trgovci iz Kazandžiluka.
Aida Borovac, koja ima radnju u Kazandžiluku, kaže da je svjedok svakodnevne prodaje parfema i kojekakve druge robe na trgu Baščaršije te da i dalje stoje nelegalno postavljene tezge, a prosjaka ima na sve strane.
- Baščaršijski trg liči na vašar. Sramota je kako ulični prodavači varaju turiste, a naročito Slovence koje natjeraju da kupe i po deset parfema. Kad turisti shvate da su prevareni, onda sve Bosance nazivaju prevarantima i lopovima te nikad više ne požele doći u naš grad - rekla nam je Borovac.
Ona dodaje da je tradicija zanatskih proizvoda ugrožena te turisti stare zanatlije tretiraju isto kao i ulične prodavače.
- Nelegalnim prodavačima policija ne može ništa. Nažalost, policija je nemoćna. Nelegalne prodaje će biti sve dok ne bude uvedena inspekcijska kontrola i kazne - objašnjava Borovac.
Autor: N. Č.
Avaz
Svakodnevna prodaja parfema, a nije manje ni tezgi i prosjaka...
09.08.2008. 05:12
Iako iz Policijske uprave Stari Grad tvrde da je postavljanjem videonadzora na 13 lokacija u ovoj općini smanjeno prosjačenje i nelegalna trgovina, to opovrgavaju trgovci iz Kazandžiluka.
Aida Borovac, koja ima radnju u Kazandžiluku, kaže da je svjedok svakodnevne prodaje parfema i kojekakve druge robe na trgu Baščaršije te da i dalje stoje nelegalno postavljene tezge, a prosjaka ima na sve strane.
- Baščaršijski trg liči na vašar. Sramota je kako ulični prodavači varaju turiste, a naročito Slovence koje natjeraju da kupe i po deset parfema. Kad turisti shvate da su prevareni, onda sve Bosance nazivaju prevarantima i lopovima te nikad više ne požele doći u naš grad - rekla nam je Borovac.
Ona dodaje da je tradicija zanatskih proizvoda ugrožena te turisti stare zanatlije tretiraju isto kao i ulične prodavače.
- Nelegalnim prodavačima policija ne može ništa. Nažalost, policija je nemoćna. Nelegalne prodaje će biti sve dok ne bude uvedena inspekcijska kontrola i kazne - objašnjava Borovac.
Autor: N. Č.
Avaz
- valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#208 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Sarajevo sve interesantnije strancima
Turisti preplavili grad
Kao glavni grad naše zemlje, Sarajevo je turistima i posjetiocima iz cijelog svijeta sve privlačnije. Pored toga, naš grad je svake godine domaćin niza kulturnih festivala internacionalnog karaktera, među kojima se izdvajaju Sarajevo Film Festival i Jezz festival, zatim festival Baščarsijske noći, Mess festival i niz drugih manifestacija koje su mamac za posjetioce.
- Drugi put sam u Sarajevu i nisam mogao a da opet ne obiđem stari dio grada koji je fascinantan. Ovo je simbol multikulturalnosti i suživota, te uživam dok stojim ispred džamije i slušam ezan, a u isto vrijeme čujem zvona sa obližnje crkve, kazao nam je Riku Markus, koji je u Sarajevo došao iz daleke Finske. Privatni smještaji, hoteli i moteli su puni, pa je i to dovoljan pokazatelj da je sezona u punom jeku. Turistima je na raspolaganju raznovrsna ponuda i zadovoljni su uslugom, ali se žale na parking-mjesta kojih je premalo.
- Mali problem stvara nedostatak parking-mjesta. Inače, nemamo nikakvih problema, ljudi su jako srdačni i osjećam se ugodno, istakao je Markus. I pored svih nedostataka, vidljiv je napredak koji se ulaže kako bi se poboljšala turistička ponuda, što je jedan od najboljih vidova prezentacije grada i države. Za nekoliko dana počinje Sarajevo Film Festival, pa je za očekivati da to bude kulminacija ovogodišnje turističke sezone.
V.D.
Oslobođenje 12.8.2008.
Turisti preplavili grad
Kao glavni grad naše zemlje, Sarajevo je turistima i posjetiocima iz cijelog svijeta sve privlačnije. Pored toga, naš grad je svake godine domaćin niza kulturnih festivala internacionalnog karaktera, među kojima se izdvajaju Sarajevo Film Festival i Jezz festival, zatim festival Baščarsijske noći, Mess festival i niz drugih manifestacija koje su mamac za posjetioce.
- Drugi put sam u Sarajevu i nisam mogao a da opet ne obiđem stari dio grada koji je fascinantan. Ovo je simbol multikulturalnosti i suživota, te uživam dok stojim ispred džamije i slušam ezan, a u isto vrijeme čujem zvona sa obližnje crkve, kazao nam je Riku Markus, koji je u Sarajevo došao iz daleke Finske. Privatni smještaji, hoteli i moteli su puni, pa je i to dovoljan pokazatelj da je sezona u punom jeku. Turistima je na raspolaganju raznovrsna ponuda i zadovoljni su uslugom, ali se žale na parking-mjesta kojih je premalo.
- Mali problem stvara nedostatak parking-mjesta. Inače, nemamo nikakvih problema, ljudi su jako srdačni i osjećam se ugodno, istakao je Markus. I pored svih nedostataka, vidljiv je napredak koji se ulaže kako bi se poboljšala turistička ponuda, što je jedan od najboljih vidova prezentacije grada i države. Za nekoliko dana počinje Sarajevo Film Festival, pa je za očekivati da to bude kulminacija ovogodišnje turističke sezone.
V.D.
Oslobođenje 12.8.2008.
- Jara
- Posts: 31408
- Joined: 27/03/2006 00:36
#209 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Teško da će se stari dio Sarajeva naći na listi UNESCO-a...eno jutros pocelo popločavanje baščaršijskog trga, preko puta tramvajske...ploče maltene k'o u Dubrovniku...
... kaldrma bi se bolje slagala s arhitekturom.
Da ne bude kao sa Mostarom i hotelom "Ruža"...
Da ne bude kao sa Mostarom i hotelom "Ruža"...
- valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#210 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Nažalost kaldrma je morala biti. To je bio jedan od uslova da se ne naruši autentičnost...Sada slobodno mogu izmjestiti Sebilj, napraviti pozornicu, otvoriti Bruce Lee shop na trgu....i napraviti komletnu čaršiju ljepšom i starijom.To im je izgleda i bio cilj..
I na kraju postaviti ploču sa svojim imenima da se zna da su je oni renovirali....
I na kraju postaviti ploču sa svojim imenima da se zna da su je oni renovirali....
- uvjek dobar gost
- Posts: 7109
- Joined: 12/12/2005 14:51
- Location: blizu Merkura
#211 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Moj Valtere.... stvarno tuga golema.. komunisti su radili sve i svašta, bespovratno su izmijenili ovaj grad u nekih pedesetak godina... , dok su ovi "naši" neki uništili sve za nepunih deset...valterbranisarajevo wrote:Nažalost kaldrma je morala biti. To je bio jedan od uslova da se ne naruši autentičnost...Sada slobodno mogu izmjestiti Sebilj, napraviti pozornicu, otvoriti Bruce Lee shop na trgu....i napraviti komletnu čaršiju ljepšom i starijom.To im je izgleda i bio cilj..
I na kraju postaviti ploču sa svojim imenima da se zna da su je oni renovirali....
Što ti je progres....
za ovo bi gospoda morala odgovarati......
- Jara
- Posts: 31408
- Joined: 27/03/2006 00:36
#212 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Ma zamislite samo da na Stradunu s obje strane stoje štandovi sa šalovima i dresovima Hajduka i Dinama,i sa kineskim džidžama, ruskim matrjoškama i sl. i to tako da se jedva može proći. Zamislite da se izgradi "ostrvo" ( pardon, otok) oko Onofrijeve česme i ova se "izdigne"
Neko će reći ko o čemu ona o o Dubrovniku
- mofo33
- Posts: 1000
- Joined: 07/04/2008 21:30
- Location: pogresna drzava
#213 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
da su komuniste htjele "bespovratno"izmijeniti grad, ne bi vise nijedne dzamije bilo, a ni katedrale...uvjek dobar gost wrote:Moj Valtere.... stvarno tuga golema.. komunisti su radili sve i svašta, bespovratno su izmijenili ovaj grad u nekih pedesetak godina... , dok su ovi "naši" neki uništili sve za nepunih deset...valterbranisarajevo wrote:Nažalost kaldrma je morala biti. To je bio jedan od uslova da se ne naruši autentičnost...Sada slobodno mogu izmjestiti Sebilj, napraviti pozornicu, otvoriti Bruce Lee shop na trgu....i napraviti komletnu čaršiju ljepšom i starijom.To im je izgleda i bio cilj..
I na kraju postaviti ploču sa svojim imenima da se zna da su je oni renovirali....
Što ti je progres....
za ovo bi gospoda morala odgovarati......
za vrijeme Tita, fasade i izlozi u Bascarsiji nisu mogli biti svakakvi,svi su morali biti u istom stilu.
i nije bilo prosjaka, ni raznih "trgovaca"...
eto vam ih sad, zivio progres
- valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#214 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Postavljeni uzorci ploča iznad Sebilja
I građani mogu birati kako će izgledati Baščaršijski trg...
Na platou Baščaršije iznad Sebilja postavljena su tri uzorka ploča kojima bi najesen trebao biti popločan Baščaršijski trg. Kako saznajemo od Mustafe Resića, načelnika Općine Stari Grad, naredne će sedmice biti prezentirana projektna rješenja.
- Općina će, zajedno sa nadležnim kantonalnim zavodima, Gradskom upravom te resornim ministarstvima KS, procijeniti koje je rješenje najbolje. Naravno, i građani mogu birati šta im se sviđa te nam dostaviti svoje mišljenje - rekao je Resić.
Autor: N. Č.
Dnevni avaz 16.08.2008.
I građani mogu birati kako će izgledati Baščaršijski trg...
Na platou Baščaršije iznad Sebilja postavljena su tri uzorka ploča kojima bi najesen trebao biti popločan Baščaršijski trg. Kako saznajemo od Mustafe Resića, načelnika Općine Stari Grad, naredne će sedmice biti prezentirana projektna rješenja.
- Općina će, zajedno sa nadležnim kantonalnim zavodima, Gradskom upravom te resornim ministarstvima KS, procijeniti koje je rješenje najbolje. Naravno, i građani mogu birati šta im se sviđa te nam dostaviti svoje mišljenje - rekao je Resić.
Autor: N. Č.
Dnevni avaz 16.08.2008.
- uvjek dobar gost
- Posts: 7109
- Joined: 12/12/2005 14:51
- Location: blizu Merkura
#215 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Ja govorim sa razlogom jer u tom periodu grad Sarajevo je na neki način počeo da gubi svoj sjaj, možda malo prejaka riječ ali tako je nekako.mofo33 wrote:da su komuniste htjele "bespovratno"izmijeniti grad, ne bi vise nijedne dzamije bilo, a ni katedrale...uvjek dobar gost wrote:Moj Valtere.... stvarno tuga golema.. komunisti su radili sve i svašta, bespovratno su izmijenili ovaj grad u nekih pedesetak godina... , dok su ovi "naši" neki uništili sve za nepunih deset...valterbranisarajevo wrote:Nažalost kaldrma je morala biti. To je bio jedan od uslova da se ne naruši autentičnost...Sada slobodno mogu izmjestiti Sebilj, napraviti pozornicu, otvoriti Bruce Lee shop na trgu....i napraviti komletnu čaršiju ljepšom i starijom.To im je izgleda i bio cilj..
I na kraju postaviti ploču sa svojim imenima da se zna da su je oni renovirali....
Što ti je progres....
za ovo bi gospoda morala odgovarati......
za vrijeme Tita, fasade i izlozi u Bascarsiji nisu mogli biti svakakvi,svi su morali biti u istom stilu.
i nije bilo prosjaka, ni raznih "trgovaca"...
eto vam ih sad, zivio progres
Krenimo od početka, još mislim 1948 prvim regulacionim planom (il godinu ranije nisam sad siguran) vlasti u Sarajevu su odredile cijeli potez gdje je danas fakultet političkih nauka i "gorenje" neboder za rušenje na tom dijelu se nalazilo preko 150 malih zanatskih radnji koje su zbog demografskih promjena i II svjetskog rata ostale zatvorene(što je sprovedeno u djelo). Čak je donesena uredba da se i Baščaršija sruši... na sreću neki ljudi u gradskom vijeću su izminirali taj dio regulacionog plana.
Pored toga na mjesta malih parkova i trgova ubacivane su zgrade, napravljena je "papagajka" , u tom vremenu je počela divlja gradnja koja se danas vraća nama svima kao bumerang u glavu...
No ako stavljamo u ravan tih nekih skoro pedeset godina i ovih sada ni petnaest... ovaj progres jeste kobniji po grad... i ovim tempom ako se nastavi... nema nas na mapi....
- valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#216 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Mjesto gdje se čuda spajaju u jedno
Tokom jula mjeseca građani Sarajeva izabrali su, između 25 predloženih, „sedam čuda kulturno-materijalnog naslijeđa Sarajeva”. Riječ je o projektu u kojem je učestvovalo nekoliko svjetskih gradova u namjeri da se promovišu najznačajniji kulturni spomenici koji bi privukli još veći broj turista. Sarajlije su najveći broj glasova dale Baščaršiji.
Legenda kaže da su u doba Turaka sarajevski pravoslavci zatražili da izgrade bogomolju. I dobiše dozvolu da je sagrade na prostoru veličine janjeće kože. A dovitljivi graditelj razreza kožu na trake i sagradi crkvicu koja će kasnije postati jedna od najljepših u zemlji. Crkva sv. Arhangela Mihaila i Gavrila, ili kako je Sarajlije zovu - Stara pravoslavna crkva smještena je na Baščaršiji. Starija je nego što se misli, a bogata je neprocjenjivom kolekcijom ikona, govori, predstavljajući je, paroh sarajevski Vanja Jovanović:
„Temelji po istraživanjima potiču iz 6. vijeka. A tek kada Otomanska imperija dolazi na ove prostore tada nastaju prvi pisani dokumenti i danas se oko 60 tih dokumenata čuva u arhivu grada Istanbula, gdje se svjedoči o postojanju crkve već u to vrijeme. U 16. i 17. vijeku ona je više puta gorjela i tada je obnavljana. Gorjela je i do temelja. To je bilo vrijeme velikih požara u gradu Sarajevu. Cijeli kompleks, ustvari crkva zapravo je kulturno-istorijski spomenik prvog stepena BiH. Muzej posjeduje jako vrijednu kolekciju ikona i rangiran je među prvih pet u svijetu što se tiče te kolekcije ikona.“
Bježeći iz Španije, Jevreji Sefardi došli su u Sarajevo prije više od četiri stoljeća. Prva sinagoga, ili Stari jevrejski hram, nastala je početkom 16. vijeka i oko nje se nalazio kompleks objekata u kojima su sarajevski Jevreji živjeli, radili i školovali se, kaže pedagog muzeja Mario Kabiljo:
„Ova sinagoga je danas i muzej, a i sinagoga je, ali sinagoga je samo jedanput godišnje gdje se svi Jevreji ovdje okupljaju za jevrejski praznik Novu godinu - Rosh Hashanah. Također u vrijeme tog praznika u ovaj hram dolaze i ostali koji žele da vide kako Jevreji obavljaju te razne molitve, jer dosta njih ima u gradu koji ne znaju dovoljno istoriju i same molitve Jevreja. Dolaze u ovaj objekat u redovne dane da vide kakav je muzej, kakva je ti istorija Jevreja.“
„Njegova ekselencija gazi Ali-paša podiže
U ime Boga dom dobrih ljudi.
Na svijetu nema sličnog hrama,
To je bogomolja istinske spoznaje,
Dom iskrenih vjernika.
Bog nam nadahnu njen kronostih:
Stjecište asketa, dom onih koji Boga ljube.»
Ali-paša je, kako se vjeruje, i svoj konačni smiraj našao u haremu džamije ispod kamenog turbeta na kojem nema oznaka. Imam džamije Meho Šljivo:
„U romanu Meše Selimovića Tvrđava Alipašina džamija se spominje kao izvorište, kao ishodište slobodne riječi u osmanskom periodu. Naime, tadašnji softa Ramiz je upravo u Alipašinoj džamiji držao veoma vatrene govore u kojima je prozivao tadašnje vlasti za nasilje, za korupciju, za nepotizam, za mnogo štošta što možemo prepoznati i u ovom vremenu.“
Hadži Makso Despić rodio se u tursko doba, živio u vrijeme Austro-Ugarske, a umro u Kraljevini Jugoslaviji. Trgovac i čuvar carske hazne, bio je jedna od najmarkantnijih ličnosti Sarajeva tog doba. Za života je bio skroman, a dio imetka nakon smrti ostavio je sirotinji. Danas nema živih potomaka loze Makse Despića, a njegova kuća pretvorena je u muzej. Pedagog muzeja Esad Bećar:
„On je bio dvostruki hadžija, dva puta je išao na hadž. Bio je dva puta haznadar, čuvar carske blagajne, za što je inače mandat samo na godinu dana, a on je imatu tu čast i privilegiju da bude mandatar dvije godine da čuva tu carsku haznu. Iz tri kuće je napravio, ustvari, pod jednim krovom jednu kuću. Prvo je kupljena jedna kuća sa magazom, prizemljem i spratom, zatim je kupljena druga kuća u neposrednoj blizini, i stavljeno je sve pod jedan krov 1820. godine - i bila je to jedna cjelina. Kako su se poslovi razvijali, više se imalo sredstava, napravljen je treći dio - dogradnja trećeg dijela. Poznata je tzv. velika soba gdje su održavane prve pozorišne predstave, ne samo u Sarajevu nego i u BiH - prvo amatersko pozorište.“
Sarajevska Katedrala jedna je od najljepših katoličkih bogomolja u BiH, a građena je po projektu Josipa Vancaša. Bez nje je nezamisliva ambijentalna cjelina starog Sarajeva. Marko Josipović, rektor Katedrale:
„Ova je katedrala građena po uzoru na katedralu Notre Dame u Dijonu, u Francuskoj, Inspirirali se na toj katedrali prvi vrhbosanski nadbiskup, doktor Josip Štadler - koji je i 1882. preuzeo upravu Vrhobasanske nadbiskupije - i Josip Vancaš kao arhitekt. Istaknuo bih s obzirom na posjetitelje da je za nas katolike vrlo važno što je ovu katedralu 1997., 12. travnja, posjetio i pokojni papa Ivan Pavao Drugi koji je donio sa sobom i poklonio Katedrali svjetiljku mira - golubica mira koja se pali svaki dan kad se slavi sveta misa i kada se okupljaju vjernici na molitvu.“
I na kraju puta - Baščaršija, mjesto gdje se sva čuda spajaju u jedno. I ko se tu vode napije, u Sarajevo se uvijek vrati.
Dženana Halimović
Slobodna Evropa
Tokom jula mjeseca građani Sarajeva izabrali su, između 25 predloženih, „sedam čuda kulturno-materijalnog naslijeđa Sarajeva”. Riječ je o projektu u kojem je učestvovalo nekoliko svjetskih gradova u namjeri da se promovišu najznačajniji kulturni spomenici koji bi privukli još veći broj turista. Sarajlije su najveći broj glasova dale Baščaršiji.
Legenda kaže da su u doba Turaka sarajevski pravoslavci zatražili da izgrade bogomolju. I dobiše dozvolu da je sagrade na prostoru veličine janjeće kože. A dovitljivi graditelj razreza kožu na trake i sagradi crkvicu koja će kasnije postati jedna od najljepših u zemlji. Crkva sv. Arhangela Mihaila i Gavrila, ili kako je Sarajlije zovu - Stara pravoslavna crkva smještena je na Baščaršiji. Starija je nego što se misli, a bogata je neprocjenjivom kolekcijom ikona, govori, predstavljajući je, paroh sarajevski Vanja Jovanović:
„Temelji po istraživanjima potiču iz 6. vijeka. A tek kada Otomanska imperija dolazi na ove prostore tada nastaju prvi pisani dokumenti i danas se oko 60 tih dokumenata čuva u arhivu grada Istanbula, gdje se svjedoči o postojanju crkve već u to vrijeme. U 16. i 17. vijeku ona je više puta gorjela i tada je obnavljana. Gorjela je i do temelja. To je bilo vrijeme velikih požara u gradu Sarajevu. Cijeli kompleks, ustvari crkva zapravo je kulturno-istorijski spomenik prvog stepena BiH. Muzej posjeduje jako vrijednu kolekciju ikona i rangiran je među prvih pet u svijetu što se tiče te kolekcije ikona.“
Bježeći iz Španije, Jevreji Sefardi došli su u Sarajevo prije više od četiri stoljeća. Prva sinagoga, ili Stari jevrejski hram, nastala je početkom 16. vijeka i oko nje se nalazio kompleks objekata u kojima su sarajevski Jevreji živjeli, radili i školovali se, kaže pedagog muzeja Mario Kabiljo:
„Ova sinagoga je danas i muzej, a i sinagoga je, ali sinagoga je samo jedanput godišnje gdje se svi Jevreji ovdje okupljaju za jevrejski praznik Novu godinu - Rosh Hashanah. Također u vrijeme tog praznika u ovaj hram dolaze i ostali koji žele da vide kako Jevreji obavljaju te razne molitve, jer dosta njih ima u gradu koji ne znaju dovoljno istoriju i same molitve Jevreja. Dolaze u ovaj objekat u redovne dane da vide kakav je muzej, kakva je ti istorija Jevreja.“
„Njegova ekselencija gazi Ali-paša podiže
U ime Boga dom dobrih ljudi.
Na svijetu nema sličnog hrama,
To je bogomolja istinske spoznaje,
Dom iskrenih vjernika.
Bog nam nadahnu njen kronostih:
Stjecište asketa, dom onih koji Boga ljube.»
Ali-paša je, kako se vjeruje, i svoj konačni smiraj našao u haremu džamije ispod kamenog turbeta na kojem nema oznaka. Imam džamije Meho Šljivo:
„U romanu Meše Selimovića Tvrđava Alipašina džamija se spominje kao izvorište, kao ishodište slobodne riječi u osmanskom periodu. Naime, tadašnji softa Ramiz je upravo u Alipašinoj džamiji držao veoma vatrene govore u kojima je prozivao tadašnje vlasti za nasilje, za korupciju, za nepotizam, za mnogo štošta što možemo prepoznati i u ovom vremenu.“
Hadži Makso Despić rodio se u tursko doba, živio u vrijeme Austro-Ugarske, a umro u Kraljevini Jugoslaviji. Trgovac i čuvar carske hazne, bio je jedna od najmarkantnijih ličnosti Sarajeva tog doba. Za života je bio skroman, a dio imetka nakon smrti ostavio je sirotinji. Danas nema živih potomaka loze Makse Despića, a njegova kuća pretvorena je u muzej. Pedagog muzeja Esad Bećar:
„On je bio dvostruki hadžija, dva puta je išao na hadž. Bio je dva puta haznadar, čuvar carske blagajne, za što je inače mandat samo na godinu dana, a on je imatu tu čast i privilegiju da bude mandatar dvije godine da čuva tu carsku haznu. Iz tri kuće je napravio, ustvari, pod jednim krovom jednu kuću. Prvo je kupljena jedna kuća sa magazom, prizemljem i spratom, zatim je kupljena druga kuća u neposrednoj blizini, i stavljeno je sve pod jedan krov 1820. godine - i bila je to jedna cjelina. Kako su se poslovi razvijali, više se imalo sredstava, napravljen je treći dio - dogradnja trećeg dijela. Poznata je tzv. velika soba gdje su održavane prve pozorišne predstave, ne samo u Sarajevu nego i u BiH - prvo amatersko pozorište.“
Sarajevska Katedrala jedna je od najljepših katoličkih bogomolja u BiH, a građena je po projektu Josipa Vancaša. Bez nje je nezamisliva ambijentalna cjelina starog Sarajeva. Marko Josipović, rektor Katedrale:
„Ova je katedrala građena po uzoru na katedralu Notre Dame u Dijonu, u Francuskoj, Inspirirali se na toj katedrali prvi vrhbosanski nadbiskup, doktor Josip Štadler - koji je i 1882. preuzeo upravu Vrhobasanske nadbiskupije - i Josip Vancaš kao arhitekt. Istaknuo bih s obzirom na posjetitelje da je za nas katolike vrlo važno što je ovu katedralu 1997., 12. travnja, posjetio i pokojni papa Ivan Pavao Drugi koji je donio sa sobom i poklonio Katedrali svjetiljku mira - golubica mira koja se pali svaki dan kad se slavi sveta misa i kada se okupljaju vjernici na molitvu.“
I na kraju puta - Baščaršija, mjesto gdje se sva čuda spajaju u jedno. I ko se tu vode napije, u Sarajevo se uvijek vrati.
Dženana Halimović
Slobodna Evropa
- valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#217 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Snimi Sebilj da se i ja vidim
Baščaršija, Muzej Mlade bosne, česma uz Begovu džamiju, te Vječna vatra najčešća pozadina na fotografijama uz koje turisti i dijaspora po povratku u mjesta življenja pričaju kako su doživjeli ovaj grad. i upravo na tim mjestima minulih sedmica a i ovih dana. Posebno kod Sebilja gdje ponekad treba čekati na red da bi stali na onih nekoliko kamenih stepenica ne bi li se bolje vidjeli i oni i ovaj spomenik.
Onima što ih fotografišu, a tu se kad je porodica u pitanju nađe i neki od slučajnih šetača, znaju sugerisati. Snimi Sebilj, ali da se i ja vidim.
Muzej uz Latinsku ćupriju i kontroverzno mjesto odakle je Gavrilo Princip pucao na prijestolonasljednika Franca Ferdinanda, turisti posjćuju čak i u kasnim noćnim satima gledajući na ekranu u izlogu zanimljive fotografije tog događaja. Aparati „škljocaju“ do kasno i kod Vječne vatre-spomenika antifašističkim borcima u glavnoj gradskoj ulici. Uz svjetlost bliceva i njen plamen obasjava lica gostiju Sarajeva.
Ko god da hoće napiti se „vode sa Baščaršije“ mora makar koji minut sačekati. Pred česmomo uz Begovu džamiju uvijek je red. Sve je to svojom kamerom zabilježio i naš fotoreporter Didi Torche. Svratio je, naravno, i pred jednu od brojnih i uvijek punih baščaršijskih čevabdžinica. Oni što slatko jedu i taj gurmanski specijalitet će upisati u svoje ovoljetne arajevske uspomene.
A onima što nisu ponijeli foto aparate ne preostaje ništa drugo nego da se po starom običaju jave razglednicom iz Sarajeva. Motiva je mnogo: staro Sarajevo, ratno, novo Sarajevo. Pordavači kažu da rijetko ko od onih što kupuje po više komada ne posegne i za razglednicom sa motivom porušenog Oslobođenja. tako njegovo ime već godinama putuje svijetom.
H. Arifagić
Oslobođenje
Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO
http://www.facebook.com/group.php?gid=13621978356
Potpišite peticiju – Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a, koja se nalazi na linku ispod:
http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/
Sign the petition – Nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO's world heritage list, by visiting:
http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/
Baščaršija, Muzej Mlade bosne, česma uz Begovu džamiju, te Vječna vatra najčešća pozadina na fotografijama uz koje turisti i dijaspora po povratku u mjesta življenja pričaju kako su doživjeli ovaj grad. i upravo na tim mjestima minulih sedmica a i ovih dana. Posebno kod Sebilja gdje ponekad treba čekati na red da bi stali na onih nekoliko kamenih stepenica ne bi li se bolje vidjeli i oni i ovaj spomenik.
Onima što ih fotografišu, a tu se kad je porodica u pitanju nađe i neki od slučajnih šetača, znaju sugerisati. Snimi Sebilj, ali da se i ja vidim.
Muzej uz Latinsku ćupriju i kontroverzno mjesto odakle je Gavrilo Princip pucao na prijestolonasljednika Franca Ferdinanda, turisti posjćuju čak i u kasnim noćnim satima gledajući na ekranu u izlogu zanimljive fotografije tog događaja. Aparati „škljocaju“ do kasno i kod Vječne vatre-spomenika antifašističkim borcima u glavnoj gradskoj ulici. Uz svjetlost bliceva i njen plamen obasjava lica gostiju Sarajeva.
Ko god da hoće napiti se „vode sa Baščaršije“ mora makar koji minut sačekati. Pred česmomo uz Begovu džamiju uvijek je red. Sve je to svojom kamerom zabilježio i naš fotoreporter Didi Torche. Svratio je, naravno, i pred jednu od brojnih i uvijek punih baščaršijskih čevabdžinica. Oni što slatko jedu i taj gurmanski specijalitet će upisati u svoje ovoljetne arajevske uspomene.
A onima što nisu ponijeli foto aparate ne preostaje ništa drugo nego da se po starom običaju jave razglednicom iz Sarajeva. Motiva je mnogo: staro Sarajevo, ratno, novo Sarajevo. Pordavači kažu da rijetko ko od onih što kupuje po više komada ne posegne i za razglednicom sa motivom porušenog Oslobođenja. tako njegovo ime već godinama putuje svijetom.
H. Arifagić
Oslobođenje
Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO
http://www.facebook.com/group.php?gid=13621978356
Potpišite peticiju – Kandidatura starog dijela Sarajeva na listu UNESCO-a, koja se nalazi na linku ispod:
http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/
Sign the petition – Nomination of the historic centre of Sarajevo to UNESCO's world heritage list, by visiting:
http://www.ipetitions.com/petition/Sarajevo_UNESCO/
- valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#218 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Odgođen početak obnove Vijećnice
Na tender se javile četiri firme, a samo je jedna prošla u pretkvalifikacije, što nije dovoljno, rekla je Vildana Jakić...
Međunarodni tender po proceduri ograničenog postupka s pretkvalifikacijom za izvođenje građevinskih i građevinsko-zanatskih radova za arhitektonsku obnovu Vijećnice, koji je objavljen u junu, bit će ponovljen. Tender će biti objavljen već u ponedjeljak. To je za "Dnevni avaz" najavila Vildana Jakić, stručna savjetnica Gradske uprave za projekt obnove Vijećnice.
- Na tender su se javile četiri firme, a samo je jedna od njih prošla u pretkvalifikacije. S obzirom na to da, prema Zakonu, ne smijemo povjeriti posao ako nema konkurentnosti, procedura mora biti ponovljena - pojasnila je Jakić.
Zbog ponavljanja tedera, kako je istaknula Jakić, za sada ne može početi ni planirana obnova fasade.
- Samo ćemo postaviti skelu, kako je i predviđeno, a sve ostalo mora čekati. Od dana objavljivanja tendera firme imaju mjesec da se prijave za pretkvalifikaciju. Nakon toga, komisija će razmatrati sve zahtjeve, a proći će one firme koje ispune sve uvjete. Ako ovog puta odaberemo firmu, radovi bi mogli početi u novembru - rekla je Jakić.
Oštri kriteriji
Na naše pitanje zbog čega je u pretkvalifikacije prošla samo jedna firma, Jakić ističe da su kriteriji veoma oštri.
- Očekivali smo da će se javiti inozemne firme koje imaju iskustva u rekonstrukciji objekata od kulturno-historijskog značaja. Mislili smo da će se firme udruživati, jer bi im bilo lakše raditi. Sada smo ublažili kriterije kada je riječ o tehničkoj podobnosti pa očekujemo više aplikacija - rekla je Jakić.
Autor: N. PILAVDŽIĆ
Dnevni Avaz 29.08.2008.
Na tender se javile četiri firme, a samo je jedna prošla u pretkvalifikacije, što nije dovoljno, rekla je Vildana Jakić...
Međunarodni tender po proceduri ograničenog postupka s pretkvalifikacijom za izvođenje građevinskih i građevinsko-zanatskih radova za arhitektonsku obnovu Vijećnice, koji je objavljen u junu, bit će ponovljen. Tender će biti objavljen već u ponedjeljak. To je za "Dnevni avaz" najavila Vildana Jakić, stručna savjetnica Gradske uprave za projekt obnove Vijećnice.
- Na tender su se javile četiri firme, a samo je jedna od njih prošla u pretkvalifikacije. S obzirom na to da, prema Zakonu, ne smijemo povjeriti posao ako nema konkurentnosti, procedura mora biti ponovljena - pojasnila je Jakić.
Zbog ponavljanja tedera, kako je istaknula Jakić, za sada ne može početi ni planirana obnova fasade.
- Samo ćemo postaviti skelu, kako je i predviđeno, a sve ostalo mora čekati. Od dana objavljivanja tendera firme imaju mjesec da se prijave za pretkvalifikaciju. Nakon toga, komisija će razmatrati sve zahtjeve, a proći će one firme koje ispune sve uvjete. Ako ovog puta odaberemo firmu, radovi bi mogli početi u novembru - rekla je Jakić.
Oštri kriteriji
Na naše pitanje zbog čega je u pretkvalifikacije prošla samo jedna firma, Jakić ističe da su kriteriji veoma oštri.
- Očekivali smo da će se javiti inozemne firme koje imaju iskustva u rekonstrukciji objekata od kulturno-historijskog značaja. Mislili smo da će se firme udruživati, jer bi im bilo lakše raditi. Sada smo ublažili kriterije kada je riječ o tehničkoj podobnosti pa očekujemo više aplikacija - rekla je Jakić.
Autor: N. PILAVDŽIĆ
Dnevni Avaz 29.08.2008.
- valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#219 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Inspekcija snima sve crvene tačke
Gradonačelnica Semiha Borovac, koja je ujedno i incijator Odbora za provođenje aktivnosti na pripremi kandidature Baščaršije za listu svjetske baštine UNESCO-a, ispunila je obećanje i poslala Službi za inspekcijske poslove Općine Stari Grad pismo u kojem traži da se napravi izvještaj o trenutnom stanju Baščaršije.
Gradonačelnica je, naime, još u martu obećala u prisustvu delegacije Grada Istanbula i članice Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Amre Hadžimuhamedović, da će sve učiniti kako bi se Baščaršija mogla kandidovati za Listu svjetske baštine, a utvrđivanje takozvanih crvenih tački na ovom spomeniku je prioritet.
- Mi od inspekcije očekujemo da utvrde crvene tačke, odnosno sve ono što kvari autentičnost Baščaršije, od nelegalnih građevina, bašti, tendi pa do pogrešno renoviranih objekata. Moramo vidjeti šta se kosi sa autentičnom Baščaršijom kako bi se to ispravilo i kako bi konačno mogli kandidovati ovaj dio grada na UNESCO-vu listu svjetske baštine - kazali su nam u gradonačelnicinom uredu.
U nadležnoj općinskoj službi, kako za "San" kažu, daju sve od sebe kako bi ustanovili te tačke.
- Mi smo poduzeli sve mjere ustanovljene zakonom kako bi spriječili ne samo nelegalnu gradnju nego i mijenjajnje objekata čime se narušava autentičnost Baščaršije. Možda nekom naoko izgleda da se to može završiti za dan, ali vjerujte da je to težak i zahtjevan proces pogotovo što imamo jako puno posla u ovoj općini, a Baščaršija je samo njen mali dio. Uglavnom, dajemo sve od sebe kako bi rješavali dio po dio i nadamo se da ćemo imati i stanovitu pomoć od Grada, ali i Kantona i naravno građana koji trebaju da ukažu na sve neregularnosti na Baščaršiji - kazali su nam u ovoj službi.
Dž. B.
Malo ljudi i ovlaštenja
Uprkos najboljoj volji mnogih mogućnost da se kandiduje Baščaršija je vrlo mala jer, kako je onomad kazala Amra Hadžumuhamedović, u kompleksu Baščaršije trenutno postoji stotinu lokacija na kojima treba intervenisati da bi se vratio autentični izgled, a svakim danom ih ima sve više. Na žalost, kako saznajemo u Općini Stari Grad, Služba za inspekcijske poslove nema dovoljno ovlaštenja, ali ni ljudi da bi izlazila na kraj sa svim beskrupuloznim privatnicima koji "preko veza" dobijaju dozvole za gradnju i koji bezobzirno narušavaju Baščaršiju.
San 02.09.2008.
Šta mislite? Hoće li raditi bager, ili je ovo samo malo "predizborne šuplje".
Gradonačelnica Semiha Borovac, koja je ujedno i incijator Odbora za provođenje aktivnosti na pripremi kandidature Baščaršije za listu svjetske baštine UNESCO-a, ispunila je obećanje i poslala Službi za inspekcijske poslove Općine Stari Grad pismo u kojem traži da se napravi izvještaj o trenutnom stanju Baščaršije.
Gradonačelnica je, naime, još u martu obećala u prisustvu delegacije Grada Istanbula i članice Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Amre Hadžimuhamedović, da će sve učiniti kako bi se Baščaršija mogla kandidovati za Listu svjetske baštine, a utvrđivanje takozvanih crvenih tački na ovom spomeniku je prioritet.
- Mi od inspekcije očekujemo da utvrde crvene tačke, odnosno sve ono što kvari autentičnost Baščaršije, od nelegalnih građevina, bašti, tendi pa do pogrešno renoviranih objekata. Moramo vidjeti šta se kosi sa autentičnom Baščaršijom kako bi se to ispravilo i kako bi konačno mogli kandidovati ovaj dio grada na UNESCO-vu listu svjetske baštine - kazali su nam u gradonačelnicinom uredu.
U nadležnoj općinskoj službi, kako za "San" kažu, daju sve od sebe kako bi ustanovili te tačke.
- Mi smo poduzeli sve mjere ustanovljene zakonom kako bi spriječili ne samo nelegalnu gradnju nego i mijenjajnje objekata čime se narušava autentičnost Baščaršije. Možda nekom naoko izgleda da se to može završiti za dan, ali vjerujte da je to težak i zahtjevan proces pogotovo što imamo jako puno posla u ovoj općini, a Baščaršija je samo njen mali dio. Uglavnom, dajemo sve od sebe kako bi rješavali dio po dio i nadamo se da ćemo imati i stanovitu pomoć od Grada, ali i Kantona i naravno građana koji trebaju da ukažu na sve neregularnosti na Baščaršiji - kazali su nam u ovoj službi.
Dž. B.
Malo ljudi i ovlaštenja
Uprkos najboljoj volji mnogih mogućnost da se kandiduje Baščaršija je vrlo mala jer, kako je onomad kazala Amra Hadžumuhamedović, u kompleksu Baščaršije trenutno postoji stotinu lokacija na kojima treba intervenisati da bi se vratio autentični izgled, a svakim danom ih ima sve više. Na žalost, kako saznajemo u Općini Stari Grad, Služba za inspekcijske poslove nema dovoljno ovlaštenja, ali ni ljudi da bi izlazila na kraj sa svim beskrupuloznim privatnicima koji "preko veza" dobijaju dozvole za gradnju i koji bezobzirno narušavaju Baščaršiju.
San 02.09.2008.
Šta mislite? Hoće li raditi bager, ili je ovo samo malo "predizborne šuplje".
- valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#220 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Rasprodali sve eksponate u Izmiru
Svi eksponati koje je oko 50 zanatlija iz Udruženja "Stari zanati" Kantona Sarajevo izložilo na nedavno održanom 77. sajmu zanatstva u turskom gradu Izmiru bili su rasprodati.
Kazao je ovo jučer na konferenciji za novinare predsjednik ovog udruženja Mehmed Kalajdžisalihović.
Prema njegovim riječima, štand zanatlija sa Baščaršije bio je najposjećeniji i najzapaženiji na ovom međunarodnom sajmu, na kojem su učestvovali brojni izlagači.
"Na sajmu su nastupili kazandžije, sarači, papudžije, užari, tašnari, krojači, obućari i drugi. Uspješno su predstavili naše kulturno nasljeđe, a nijedan eksponat nije vraćen", kazao je Kalajdžisalihović.
Zanatlije su, kako je napomenuo, u Izmir otputovali uz skromnu financijsku pomoć Gradske uprave, Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, a dio troškova pokrilo je Udruženje.
Osvrnuo se na nepovoljan položaj starih zanatlija, čiji su zanati odavno izumrli u mnogim zemljama Evrope prelaskom na industrijsku proizvodnju.
"Naše usluge su u svijetu cijenjene i visoko plaćene. Ovdje je to obezvrijeđeno ulaskom robe sumnjivog kvaliteta. Pravim zanatlijama treba posvetiti više pažnje u vidu umanjenih doprinosa, paušalnog poreza i drugih povlastica", kazao je on i dodao da je njihovo poslovanje na rubu pozitivne nule.
Ovo udruženje, koje broji 280 članova, svoj nastup u Izmiru iskoristilo je i za uspostavljanje saradnje s turskim privrednicima.
"Turska je veliki proizvođač svile i kože, što nama može pomoći u nabavci repromaterijala", kazao je Kalajdžisalihović.
Udruženje se trenutno sprema za nastup u Međimurju.
N.Voloder
Nezavisne novine
Svi eksponati koje je oko 50 zanatlija iz Udruženja "Stari zanati" Kantona Sarajevo izložilo na nedavno održanom 77. sajmu zanatstva u turskom gradu Izmiru bili su rasprodati.
Kazao je ovo jučer na konferenciji za novinare predsjednik ovog udruženja Mehmed Kalajdžisalihović.
Prema njegovim riječima, štand zanatlija sa Baščaršije bio je najposjećeniji i najzapaženiji na ovom međunarodnom sajmu, na kojem su učestvovali brojni izlagači.
"Na sajmu su nastupili kazandžije, sarači, papudžije, užari, tašnari, krojači, obućari i drugi. Uspješno su predstavili naše kulturno nasljeđe, a nijedan eksponat nije vraćen", kazao je Kalajdžisalihović.
Zanatlije su, kako je napomenuo, u Izmir otputovali uz skromnu financijsku pomoć Gradske uprave, Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, a dio troškova pokrilo je Udruženje.
Osvrnuo se na nepovoljan položaj starih zanatlija, čiji su zanati odavno izumrli u mnogim zemljama Evrope prelaskom na industrijsku proizvodnju.
"Naše usluge su u svijetu cijenjene i visoko plaćene. Ovdje je to obezvrijeđeno ulaskom robe sumnjivog kvaliteta. Pravim zanatlijama treba posvetiti više pažnje u vidu umanjenih doprinosa, paušalnog poreza i drugih povlastica", kazao je on i dodao da je njihovo poslovanje na rubu pozitivne nule.
Ovo udruženje, koje broji 280 članova, svoj nastup u Izmiru iskoristilo je i za uspostavljanje saradnje s turskim privrednicima.
"Turska je veliki proizvođač svile i kože, što nama može pomoći u nabavci repromaterijala", kazao je Kalajdžisalihović.
Udruženje se trenutno sprema za nastup u Međimurju.
N.Voloder
Nezavisne novine
- Jara
- Posts: 31408
- Joined: 27/03/2006 00:36
#221 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Pošto je izbor ograničen i pošto neće biti kaldrma (koja bi bila najbolje rješenje), koji biste od ona tri uzorka izabrali? Meni je onaj srednji bolji od ona dva "ta trane"... pitala sam druge ljude, kažu srednji bi bio najbolji...valterbranisarajevo wrote:Postavljeni uzorci ploča iznad Sebilja
I građani mogu birati kako će izgledati Baščaršijski trg...
Na platou Baščaršije iznad Sebilja postavljena su tri uzorka ploča kojima bi najesen trebao biti popločan Baščaršijski trg. Kako saznajemo od Mustafe Resića, načelnika Općine Stari Grad, naredne će sedmice biti prezentirana projektna rješenja.
- Općina će, zajedno sa nadležnim kantonalnim zavodima, Gradskom upravom te resornim ministarstvima KS, procijeniti koje je rješenje najbolje. Naravno, i građani mogu birati šta im se sviđa te nam dostaviti svoje mišljenje - rekao je Resić.
Autor: N. Č.
Dnevni avaz 16.08.2008.
- valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#222 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
Kod mene još uvijek "tinja" nada da će prevladati razum i da će ipak biti postavljena autentična kaldrma... 
- Jara
- Posts: 31408
- Joined: 27/03/2006 00:36
#223 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
eh, da hoće prevladati razum pa da se odustane od "platforme"
za podizanje sebilja... i od pokretne bine...
- valterbranisarajevo
- Posts: 6780
- Joined: 19/01/2003 00:00
- Location: Titovo šeher Sarajevo
- Contact:
#224 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
To pogotovo.... 
- Jara
- Posts: 31408
- Joined: 27/03/2006 00:36
#225 Re: Stari dio Sarajeva na listi UNESCO-a?
...a imamo vrhunske stručnjake u arhitekturi kad je Baščaršija u pitanju...Da li ih iko išta pita? Zanimljivo bi bilo čuti mišljenje M. Hrasnice ( ARHITEKT JOSIP POSPIŠIL –ŽIVOT I DJELO /dr.prof. Mehmed Hrasnica)...valterbranisarajevo wrote:To pogotovo....
