EVROPSKA POLITIKA I MIGRACIJA

[Haman2]

PANIKA U MANJEM ENTITETU: "Pustimo li migrante, okupiraće sva srpska sela..."

Više stotina migranata, koji su mjesecima u prihvatnim centrima u okolini Bihaća, mogli bi uskoro da se nađu pod vedrim nebom, a predstavnici srpskog naroda u FBiH su istrajni da spriječe njihovo izmještanje u srpsko selo Medeno Polje nadomak Bosanskog Petrovca


Foto: Arhiv

Revolt srpskih povratnika izazvala je posljednja odluka koju su usvojili u Unsko-sanskom kantonu, koji je pod najvećim migrantskim pritiskom, a kojom je zatraženo hitno premještanje migranata sa njihove teritorije i to u Medeno Polje koje su označili kao najbolju lokaciju.

Zaključke i konkretne stavove srpski zvaničnici u institucijama u FBiH i lokalnoj vlasti te predstavnici udruženja Srba trebalo bi da usaglase danas u poslijepodnevnim časovima na sastanku upravo u Medenom Polju.

Tema je, ističu organizatori, odbrana Aneksa sedam Dejtonskog sporazuma - prava na povratak i harmoničan život srpskih povratnika u FBiH, a nakon najava da se migrantski centar formira u srpskom povratničkom selu koje je okruženo drugim povratničkim srpskim selima.

Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović juče je potvrdio “Glasu Srpske” da će sastanku prisustvovati načelnici Drvara, Bosanskog Petrovca, Bosanskog Grahova, Glamoča, Istočnog Drvara kao i delegati u federalnom Domu naroda - povratnici u FBiH, Goran Broćeta, Dragana Damjanović, Drago Puzigaća i Nikica Bosnić.

- Nećemo dozvoliti izmještanje migranata u Medeno Polje. U blizini nema ni jednog jedinog bošnjačkog sela. Nemamo kuda sa njima, a ako krenu silom da realizuju tu ideju, uzvratićemo. Ne možete ljude držati zatvorenima u kampu, što se moglo vidjeti svih ovih mjeseci - rekao je Radanović.

Prvi čovjek Bosanskog Grahova Milorad Gligić kazao je “Glasu Srpske” da će biti uz rukovodstvo i stanovnike Bosanskog Petrovca.

- Ako se to odradi u toj opštini, takva sudbina čeka i ostale. Ugrožen bi bio opstanak povratnika u tim sredinama, promijenila bi se i struktura stanovništva. Povratnici su i sami na ivici egzistencije i u teškim uslovima. Nemamo kapaciteta za smještaj migranata. Vjerujem da će svi imati takav stav na sastanku i da ćemo jednoglasno biti protiv te namjere - zaključio je Gligić.

Taj stav dijeli i načelnik Bosanskog Petrovca Dejan Prošić koji smatra da je krajnje nečuveno da ih niko nije uključivao u rad tijela koja se bave migrantskom krizom i donose odluke, ali da bi ti isti sada da im prebace stotine migranata.

Podsjetio je da je lokalna skupština usvojila rezoluciju kojom se protivi smještanju migranata u Medenom Polju te da ne vidi smisao da kontejnere premjeste sa jedne livade na drugu jer se u tom selu radi o napuštenoj životinjskoj farmi koja ne pruža nikakve uslove za boravak.

Načelnica Drvara Dušica Runić poručila je da su Drvarčani spremni da stanu uz komšije i spriječe smještanje migranata u Medeno Polje.

- Nečuveno je da Savjet ministara u tehničkom mandatu koji se, umjesto da rješava egzistencijalne probleme Srba povratnika, bavi ponovnim iseljavanjem Srba sa ovih prostora. Staćemo uz svoje komšije da nam se ne desi ponovo Petrovačka cesta - rekla je Runićeva.

Situacija se, svakodnevno i to na gore, mijenja u Unsko-sanskom kantonu, a stvari će, po svemu sudeći, nastaviti da se odvijaju u tom smjeru nakon što je juče objelodanjeno da je vlasnik “Bire”, privremenog prihvatnog centra u Bihaću, odbio je zahtjev Međunarodne organizacije za migracije (IOM) za produženje ugovora o smještaju migranata.

To znači da će oko 1.400 migranata ostati bez smještaja zaključno sa 15. novembrom, kada ističe ugovor. Uprava “Bire” je tom odlukom ispoštovala zahtjev Operativne grupe u kantonu koja je zabranila produžavanje ugovora jer “Bira” ni “Miral” nisu osnovani kao ustanove namijenjene za prihvat i smještaj tražilaca azila. Operativna grupa ranije je poručila da vrata migrantima mora zatvoriti i centar “Miral” gdje ih je više od 620.

Vlasnik “Mirala” Boris Horvat ranije je izjavio neće produžiti ugovor s IOM-om, a iz kantona, gdje je između 6.000 i 7.000 migranata, zatražili su i njihovo iseljavanje iz kampa “Vučjak”, za koji je i EU istakla da mora biti zatvoren jer ne ispunjava ni minimum uslova. Na moguću humanitarnu krizu upozorili su i iz Crvenog krsta, piše Glas Srpske.

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/131 ... _sela.html

NAPOMENAMedjunarodna zajednica ne moze traziti da se migranti smjestaju iskljucivo u bosnjacke sredine. Teret migrantske krize treba rasporediti po cijeloj BiH. Smjestaj samo u bosnjacku sredinu nije dobronamjeran.

[biscanka2]

PANIKA U MANJEM ENTITETU: "Pustimo li migrante, okupiraće sva srpska sela..."

Više stotina migranata, koji su mjesecima u prihvatnim centrima u okolini Bihaća, mogli bi uskoro da se nađu pod vedrim nebom, a predstavnici srpskog naroda u FBiH su istrajni da spriječe njihovo izmještanje u srpsko selo Medeno Polje nadomak Bosanskog Petrovca


Foto: Arhiv

Revolt srpskih povratnika izazvala je posljednja odluka koju su usvojili u Unsko-sanskom kantonu, koji je pod najvećim migrantskim pritiskom, a kojom je zatraženo hitno premještanje migranata sa njihove teritorije i to u Medeno Polje koje su označili kao najbolju lokaciju.

Zaključke i konkretne stavove srpski zvaničnici u institucijama u FBiH i lokalnoj vlasti te predstavnici udruženja Srba trebalo bi da usaglase danas u poslijepodnevnim časovima na sastanku upravo u Medenom Polju.

Tema je, ističu organizatori, odbrana Aneksa sedam Dejtonskog sporazuma - prava na povratak i harmoničan život srpskih povratnika u FBiH, a nakon najava da se migrantski centar formira u srpskom povratničkom selu koje je okruženo drugim povratničkim srpskim selima.

Predsjednik Odbora za zaštitu prava Srba u FBiH Đorđe Radanović juče je potvrdio “Glasu Srpske” da će sastanku prisustvovati načelnici Drvara, Bosanskog Petrovca, Bosanskog Grahova, Glamoča, Istočnog Drvara kao i delegati u federalnom Domu naroda - povratnici u FBiH, Goran Broćeta, Dragana Damjanović, Drago Puzigaća i Nikica Bosnić.

- Nećemo dozvoliti izmještanje migranata u Medeno Polje. U blizini nema ni jednog jedinog bošnjačkog sela. Nemamo kuda sa njima, a ako krenu silom da realizuju tu ideju, uzvratićemo. Ne možete ljude držati zatvorenima u kampu, što se moglo vidjeti svih ovih mjeseci - rekao je Radanović.

Prvi čovjek Bosanskog Grahova Milorad Gligić kazao je “Glasu Srpske” da će biti uz rukovodstvo i stanovnike Bosanskog Petrovca.

- Ako se to odradi u toj opštini, takva sudbina čeka i ostale. Ugrožen bi bio opstanak povratnika u tim sredinama, promijenila bi se i struktura stanovništva. Povratnici su i sami na ivici egzistencije i u teškim uslovima. Nemamo kapaciteta za smještaj migranata. Vjerujem da će svi imati takav stav na sastanku i da ćemo jednoglasno biti protiv te namjere - zaključio je Gligić.

Taj stav dijeli i načelnik Bosanskog Petrovca Dejan Prošić koji smatra da je krajnje nečuveno da ih niko nije uključivao u rad tijela koja se bave migrantskom krizom i donose odluke, ali da bi ti isti sada da im prebace stotine migranata.

Podsjetio je da je lokalna skupština usvojila rezoluciju kojom se protivi smještanju migranata u Medenom Polju te da ne vidi smisao da kontejnere premjeste sa jedne livade na drugu jer se u tom selu radi o napuštenoj životinjskoj farmi koja ne pruža nikakve uslove za boravak.

Načelnica Drvara Dušica Runić poručila je da su Drvarčani spremni da stanu uz komšije i spriječe smještanje migranata u Medeno Polje.

- Nečuveno je da Savjet ministara u tehničkom mandatu koji se, umjesto da rješava egzistencijalne probleme Srba povratnika, bavi ponovnim iseljavanjem Srba sa ovih prostora. Staćemo uz svoje komšije da nam se ne desi ponovo Petrovačka cesta - rekla je Runićeva.

Situacija se, svakodnevno i to na gore, mijenja u Unsko-sanskom kantonu, a stvari će, po svemu sudeći, nastaviti da se odvijaju u tom smjeru nakon što je juče objelodanjeno da je vlasnik “Bire”, privremenog prihvatnog centra u Bihaću, odbio je zahtjev Međunarodne organizacije za migracije (IOM) za produženje ugovora o smještaju migranata.

To znači da će oko 1.400 migranata ostati bez smještaja zaključno sa 15. novembrom, kada ističe ugovor. Uprava “Bire” je tom odlukom ispoštovala zahtjev Operativne grupe u kantonu koja je zabranila produžavanje ugovora jer “Bira” ni “Miral” nisu osnovani kao ustanove namijenjene za prihvat i smještaj tražilaca azila. Operativna grupa ranije je poručila da vrata migrantima mora zatvoriti i centar “Miral” gdje ih je više od 620.

Vlasnik “Mirala” Boris Horvat ranije je izjavio neće produžiti ugovor s IOM-om, a iz kantona, gdje je između 6.000 i 7.000 migranata, zatražili su i njihovo iseljavanje iz kampa “Vučjak”, za koji je i EU istakla da mora biti zatvoren jer ne ispunjava ni minimum uslova. Na moguću humanitarnu krizu upozorili su i iz Crvenog krsta, piše Glas Srpske.

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/131 ... _sela.html

NAPOMENAMedjunarodna zajednica ne moze traziti da se migranti smjestaju iskljucivo u bosnjacke sredine. Teret migrantske krize treba rasporediti po cijeloj BiH. Smjestaj samo u bosnjacku sredinu nije dobronamjeran.

Za ovo sve neka se oni duboko naklone i zahvale Dodiku.On od pocetka migrantsske krize, na rijesavanju ovog problema, sprecava i odbija svaki pokusaj vlade u Sarajevu.

[Haman2]

Protest Srba ispred Vijeća ministara ako migranti budu u Medenom Polju


Goran Broćeta / Vijesti.ba

Srpski predstavnici zapadnokrajiških povratničih općina spremni su da naprave kampove ispred Vijeća ministara u Sarajevu ukoliko bi došlo do izmještanja migranata iz Bihaća u selo Medeno Polje kod Bosanskog Petrovca.
Na to je upozorio srpski delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Goran Broćeta.

"Ako bi do toga došlo, srpski predstavnici vlasti u ovim općinama spremni su da pozovu stanovnike Drvara, Glamoča, Bosanskog Petrovca, Grahovo da se u kolonama upute prema Vijeću ministara u Sarajevu i da tamo naprave svoje kampove, pa neka vlasti na nivou BiH vide kako da riješe krizu", rekao je Broćeta novinarima nakon sastanka u Medenom Polju srpskih predstavnika u FBiH.

On je istakao da srpski predstavnici vlasti u ovim općinama ne smiju dozvoliti da "vjekovna srpska područja postanu predmet trgovine sitnih interesa".

"Razumijem sarajevsku politiku da ih nije briga za srpsko stanovništvo u zapanokrajiškim opštinama, ali ne mogu da razumijem srpske predstavnike u Vijeću ministara u tehničkom mandatu da ovo mogu da dozvole", rekao je Broćeta.

On je poručio da predstavnici povratničkih općina u zapadnoj Krajini neće dozvoliti da se premiještaju migranti iz Bihaća u Medeno Polje ili u druge općine, gdje su Srbi većinsko stanovništvo.

"Iskoristićemo sva legitimna prava i nećemo dozvoliti da se to desi, jer bi to značilo da u budućnosti imamo seobu našeg stanovništva prema Republici Srpskoj", kaže Broćeta.

Prema njegovim riječima, eventualno naseljavanje migranata na područje općina zapadne Krajine sa srpskom većinom značilo bi da ponovo treba da se prave kolektivni centri po Republici Srpskoj, a tu "golgotu srpski narod ne želi ponovo da proživljava".

Operativna grupa za pitanje migracija u Unsko-sanskom kantonu zatražila je u ponedjeljak, 21. oktobra, hitno izmještanje migranata iz prihvatnog kampa Vučjak kod Bihaća.

Medeno Polje kod Bosanskog Petrovca jedno je od zamjenskih lokacija kojima se spekulira.


(Vijesti.ba / SRNA)

[Haman2]

Vlast u Tuzli formira prihvatni centar godinu i po nakon dolaska prvih migranata

Vlast u Tuzli formira prihvatni centar godinu i po nakon dolaska prvih migranata Foto: A. K./Klix.ba
Godinu i po dana poslije dolaska prvih migranata na područje tuzlanske regije vlast je prepoznala problem te se uključuje u njegovo rješavanje. Vlada Tuzlanskog kantona do kraja idućeg mjeseca formirat će prihvatni centar u kojem će boraviti izbjeglice koje su u potrazi za boljim životom završile u Tuzli. Predviđeno je i izmještanje Terenskog centra Službe za poslove sa strancima BiH koji se trenutno nalazi u centru Tuzle.
Potresne slike boravka migranata u katastrofalnim uslovima na platou ispred Glavne autobuske stanice u Tuzli nikoga ne ostavljaju ravnodušnim. Osnovni uslovi za život svake osobe, nažalost za njih su nepoznanica u ovom gradu. Spavaju na otvorenom, bez mogućnosti za obavljanje lične higijene, a poseban problem je pojavljivanje scabiesa, odnosno šuge.

Napomena; Cijeli tekst ako kliknete na link https://www.klix.ba/vijesti/bih/vlast-u ... tOAjN_Ht_M

[Haman2]

Hepatitis, tuberkuloza, spolne bolesti među migrantima


Foto: AA

U Velikoj Kladuši boravi oko 1.000 migranata i izbjeglica. Najveći broj, oko 600, smješteno je u prihvatnom centru Miral, a ostatak je na ulici, bez ikakve pomoći i zdravstvene zaštite, odnosno u privatnom smještaju.
Do prije mjesec dana zdravstvenu zaštitu ovim ljudima pružali su volonteri organizacije MSF. Lokalna policija više im ne dozvoljava da u urbanim područjima, gdje se najviše okupljaju migranti, u svojoj mobilnoj klinici brinu o njima, tvrdi direktorica velikokladuškog Doma zdravlja Evresa Okanović.

- Bili su na pet mjesta prije mjesec i po, sa tih mjesta su otjerani, rekli su im da ne mogu raditi na taj način i da se moraju maknuti s mjesta gdje su pružali zdravstvenu zaštitu. Tu je kao navodno okupljanje migranata. Migranti su tu, bez obzira da li su zdravi ili bolesni - rekla je Okanović.

Koordinatorica MSF-a Nihal Osman navodi da su ljudi, kojima su na usluzi, izvan sistema, oni koji nisu smješteni u kamp.

- Kada se ne odazovemo ovim ljudima, zajedno s ministarstvom zdravstva i doktorima iz doma zdravlja, to znači da oni nemaju pristup medicinskoj pomoći - rekla je Osman.

Policija ne može niti je zabranila rad bilo kojoj međunarodnoj organizaciji, tvrdi portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona Ale Šiljdedić i dodaje da je zatraženo da ova organizacija utvrdi jednu lokaciju izvan grada na kojoj će pružati svoje usluge.

- Većina osnovnih škola, srednjih škola, javnih ustanova, općina, autobuska stanica sve je to u koncentraciji na tom malom prostoru. Mi ne možemo dozvoliti da se na takvim mjestima okuplja veći broj migranata pogotovo oni koji imaju neke od zaraznih bolesti koje se spominju, ne ulazeći u to o kakvim bolestima se radi jer dovodimo u opasnost lokalno stanovništvo koje je na dnevnoj bazi u velikoj fluktuaciji na ovom području - istakao je Šiljdedić.

Migranti na ovom području imaju razna oboljenja, tvrdi doktor Mustafa Hodžić koji šest dana u sedmici brine o zdravlju migranata i izbjeglica u kampu Miral. Kaže, skabijes je najrasprostranjeniji sa 900 slučajeva u prvih šest mjeseci ove godine pa se s razlogom strahuje od epidemije. Nemoguće ga je liječiti ukoliko za to nema uvjeta, tvrdi Hodžić.

- Mi još uvijek nemamo epidemiološku kartu da bismo znali šta nam sve prijeti. Ono što definitivno znamo je da imamo puno veći broj oboljenja tipa hepatitisa koji nije bio toliko čest među našom populacijom, imamo tuberkulozu, imamo spolnih bolesti čije ćemo porijeklo otkrivati godinama nakon odlaska ovih ljudi sa ovih terena - naglasio je Hodžić.

Iz Doma zdravlja Velika Kladuša apeliraju na vlasti svih nivoa da ozbiljnije pristupe zdravstvenom aspektu migrantske krize da bi zaštitili domaće stanovništvo, ali i da bi migranti i izbjeglice imali kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.

[paladinka]

Hepatitis, tuberkuloza, spolne bolesti među migrantima


Foto: AA

U Velikoj Kladuši boravi oko 1.000 migranata i izbjeglica. Najveći broj, oko 600, smješteno je u prihvatnom centru Miral, a ostatak je na ulici, bez ikakve pomoći i zdravstvene zaštite, odnosno u privatnom smještaju.
Do prije mjesec dana zdravstvenu zaštitu ovim ljudima pružali su volonteri organizacije MSF. Lokalna policija više im ne dozvoljava da u urbanim područjima, gdje se najviše okupljaju migranti, u svojoj mobilnoj klinici brinu o njima, tvrdi direktorica velikokladuškog Doma zdravlja Evresa Okanović.

- Bili su na pet mjesta prije mjesec i po, sa tih mjesta su otjerani, rekli su im da ne mogu raditi na taj način i da se moraju maknuti s mjesta gdje su pružali zdravstvenu zaštitu. Tu je kao navodno okupljanje migranata. Migranti su tu, bez obzira da li su zdravi ili bolesni - rekla je Okanović.

Koordinatorica MSF-a Nihal Osman navodi da su ljudi, kojima su na usluzi, izvan sistema, oni koji nisu smješteni u kamp.

- Kada se ne odazovemo ovim ljudima, zajedno s ministarstvom zdravstva i doktorima iz doma zdravlja, to znači da oni nemaju pristup medicinskoj pomoći - rekla je Osman.

Policija ne može niti je zabranila rad bilo kojoj međunarodnoj organizaciji, tvrdi portparol Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona Ale Šiljdedić i dodaje da je zatraženo da ova organizacija utvrdi jednu lokaciju izvan grada na kojoj će pružati svoje usluge.

- Većina osnovnih škola, srednjih škola, javnih ustanova, općina, autobuska stanica sve je to u koncentraciji na tom malom prostoru. Mi ne možemo dozvoliti da se na takvim mjestima okuplja veći broj migranata pogotovo oni koji imaju neke od zaraznih bolesti koje se spominju, ne ulazeći u to o kakvim bolestima se radi jer dovodimo u opasnost lokalno stanovništvo koje je na dnevnoj bazi u velikoj fluktuaciji na ovom području - istakao je Šiljdedić.

Migranti na ovom području imaju razna oboljenja, tvrdi doktor Mustafa Hodžić koji šest dana u sedmici brine o zdravlju migranata i izbjeglica u kampu Miral. Kaže, skabijes je najrasprostranjeniji sa 900 slučajeva u prvih šest mjeseci ove godine pa se s razlogom strahuje od epidemije. Nemoguće ga je liječiti ukoliko za to nema uvjeta, tvrdi Hodžić.

- Mi još uvijek nemamo epidemiološku kartu da bismo znali šta nam sve prijeti. Ono što definitivno znamo je da imamo puno veći broj oboljenja tipa hepatitisa koji nije bio toliko čest među našom populacijom, imamo tuberkulozu, imamo spolnih bolesti čije ćemo porijeklo otkrivati godinama nakon odlaska ovih ljudi sa ovih terena - naglasio je Hodžić.

Iz Doma zdravlja Velika Kladuša apeliraju na vlasti svih nivoa da ozbiljnije pristupe zdravstvenom aspektu migrantske krize da bi zaštitili domaće stanovništvo, ali i da bi migranti i izbjeglice imali kvalitetnu zdravstvenu zaštitu.

Mogu si zamisliti da odredjeni problemi ne spadaju vise po kantonalnu vlast , nego po drzavnu . E ko tu sad profitira...

[Haman2]

Svi profitiraju. Grci im daju novac da idu od njih. Prolaskom do prihvatnih centara kod Bihaca pljacaju ih svi .Skoro citam da ih pljacka i policija. Drzava dobije nesto noca, podijeli im koju dekicu, obrok i smjesti da spavaju po zmlji pa cak i betonu.
Ja ne znam sta migranti misle i kud idu. Sta ocekuju od Evrope. Oni ne znaju kakav ih tamo zivot ceka.
Sta zeli Evropa sa ovim migrantima. Da im da posao, da im pruza socijalnu pomoc jer ne zna kud ce sa parama? ? ? ? ? ?
Treba okoncati ratove i da se svako vrati svojoj kuci. Poceti sa obnovom srusene zemlje uz pomoc mocnika.

[paladinka]

Svi profitiraju. Grci im daju novac da idu od njih. Prolaskom do prihvatnih centara kod Bihaca pljacaju ih svi .Skoro citam da ih pljacka i policija. Drzava dobije nesto noca, podijeli im koju dekicu, obrok i smjesti da spavaju po zmlji pa cak i betonu.
Ja ne znam sta migranti misle i kud idu. Sta ocekuju od Evrope. Oni ne znaju kakav ih tamo zivot ceka.
Sta zeli Evropa sa ovim migrantima. Da im da posao, da im pruza socijalnu pomoc jer ne zna kud ce sa parama? ? ? ? ? ?
Treba okoncati ratove i da se svako vrati svojoj kuci. Poceti sa obnovom srusene zemlje uz pomoc mocnika.

He, ti imas puno pitanja?

[Haman2]

Naravno, puno pitanja na koje Evropa nema odgovar. Treba imati jasan dugorocan cilj. Sta sa migrantima. To treba da zna svaka drzava i svaki migrant. Ovako niko nista ne zna. Mozda su ljudi u zabludi.

[Haman2]

MIRSAD IZ BRČKOG - ČOVJEK O KOJEM BRUJI INTERNET: Okupio je prijatelje frizere i zbog migranata se zaputili u Tuzlu…
Mirsad Busuladžić, frizer salona Revolution DC iz Brčkog, nakon što je pročitao članak o migrantima odlučio je okupiti tim ljudi s ciljem da migrantima pomognu svojim vještinama



Migranti se nerijetko susreću sa zatvorenim vratima pri pokušajima da se negdje okupaju, a frizerski saloni kojima su se obraćali nisu ih željeli primiti, iako bi oni, naravno, uslugu šišanja platili kao i svaka druga mušterija.

Zato se Mirsad sa svojim timom uputio u Tuzlu gdje besplatno šiša migrante.

"Narodu treba pomoć! Ja sam negdje pročitao članak o situaciji sa migrantima, nakon čega smo se timski odlučili da dođemo u Tuzlu i pružimo nešto tim ljudima i uljepšamo im dan, ako ništa drugo", objasnio je Mirsad za Kameleon.

"Svaka čast 3-4 volontera, koji su u Tuzli svaki dan s njima i pružaju im pomoć. Volio bih da vidim da se još više ljudi uključilo i da im pokloni malo vremena. Pri tom, ne mislim na neku finansijsku pomoć, iako koliko ko i na koji način može doprinijeti, njima u ovim trenucima jako znači", dodao je i objasnio da on Bosnu i Hercegovinu smatra "našom kućom". "A kada ljudi već prolaze našom kućom, trebali bismo im barem na neki način učiniti taj boravak ugodnijim i boljim", piše portal radio Kameleona.

"Bilo je negativnih komentara, nakon objave članka o šišanju migranata, gdje su pojedinci pisali da želimo reklamu, zbog čega imam potrebu da kažem da nismo željeli nikakvu reklamu. Mi nismo došli tu s ciljem da se promoviramo, niti smo imali ikakvu zaradu. Naš dolazak je bio čisto humanitarnog karaktera i mi ćemo se ponovo vratiti da to nastavimo", objašnjava Mirsad.

[Haman2]

Migrantkinja iz Avganistana: Spavali smo na zemlji po najvećem pljusku i jeli lišće


Foto: N.N. | Migrantkinja iz Avganistana: Spavali smo na zemlji po najvećem pljusku i jeli lišće
Minja Šuković
07.11.2019 07:20

Povratak u moju zemlju nije opcija, ni najmanjim dijelom nije opcija i nikada neće biti. Nikada se neću vratiti, ja nemam ništa. Zamislite da nemate apsolutno ništa, ni dom, ni prijatelje, da ste sve izgubili, ispričala je Sonia, dvadesetjednogodišnja djevojka koja se trenutno nalazi u tranzitnom migrantskom kampu Vranje u Srbiji.

Više od million ljudi je prošlo balkanskom migrantskom rutom, svako od njih nosi svoju priču, a za "Nezavisne novine" svoje dvogodišnje putovanje do tranzicionog kampa Vranje ispričala je Sonia. Posjeta ovom kampu organizovana je u okviru "Iris Balkan Media karavana".

Prelijepa djevojka kestenjastih očiju proživljava sudbinu mnogih, pješačenje, gladovanje, spavanje na kiši i snijegu u nadi da put vodi u neku eventualno bolju i sigurniju budućnost.

Sonia u kampu u Vranju živi duže od dvije godine, a prije četiri je napustila Avganistan u potrazi za boljom budućnosti.

"Do Vranja sam iz Avganistana došla pješke, iz jedne države u drugu. Pješačili smo i danju i noću, kroz šume, preko planina. Ilegalno smo napustili zemlju, pobjegli smo odande, tako da nije bilo prilike da idemo avionom, autobusom ili nekim prevozom", povjerila nam je Sonia. Kako priča, pronalazili su ponekad i duže rute kako bi prešli iz jedne zemlje u drugu samo da bi izbjegli granice, a te rute su podrazumijevale i terene koji su teško prohodni.

"Zavisi od rute, ponekad smo pješačili 40 dana, ponekad je to trajalo 10 dana, sve zavisi. Kroz Bugarsku smo pješačili po dva-tri dana samo, jer nas je policija hvatala, tako da smo pronalazili najduže rute, preko teško dostupnih mjesta kako ne bismo sretali policiju i kako bismo zaobišli granice", priča ona.

Dodaje da su tokom tih pješačenja spavali pod vedrim nebom i pješačili po kiši, snijegu, suncu.

"Ponekad smo znali spavati na čistinama po najvećem pljusku bez ikakvog krova nad glavom. Često nismo imali ni hranu, jako je teško na leđima ponijeti hranu i osnovno što vam treba. Pogotovo nama ženama. Ako si snažan, možeš ponijeti hranu u ruksaku, ali na ruti nema šta da se jede, nakon nekog vremena smo jeli lišće samo kako bismo napunili stomake. Pili smo kišnicu koju sakupimo preko noći ili vodu iz rijeka, ponekad čak i iz neke lokve, to je užasno prljava voda, ali kada vam život zavisi od nje, popićete je", priča ona.

Sonia je u kampu Vranje s mamom, sestrom, dva mlađa brata i snovima za bolju budućnost.

"Ako mogu da budem iskrena, mislim da je naše pješačenje najteže palo mom najmlađem bratu, on je konstantno bio umoran i iscrpljen", ističe ona koja po svemu sudeći najviše brine o braći.

U kampu smo ušli u njihovu sobu. Uređeno je koliko mogu jedna prostorija i kupatilo da budu uređeni unutar jednog migrantskog kampa. Jedna prostorija i šest kreveta. Po tri na sprat. Dvojica braće spavaju pokriveni preko glave, a iznad njih su fotografije fudbalera polijepljene po zidu.

"Oni žele da postanu fudbaleri i obožavaju Ronalda. Po cijeli dan igraju fudbal ispred kampa, na igralištu i to svaki dan. Oni nemaju dobre patike, pogotovo se igraju na betonu, patike su im stare i izlizane pa povrijede stopalo, izgrebu ga, ali ne odustaju, uporno svakodnevno igraju fudbal, kažu, moraju da treniraju da postanu još bolji i da jednog dana postanu profesionalci", ispričala je Sonia. Istakla je da je najviše boli to što se osjeća beskorisnom i što ne može da radi i priušti svojoj braći ono što im je potrebno.

"Voljela bih da imam dovoljno da mogu svom najmlađem bratu da kupim bicikl, da ima bicikl da se voza kao i sva djeca, ali ne mogu", tužno je rekla Sonia. Tu senzibilnost po svemu sudeći je naslijedila od majke, koju sam takođe upoznala, zahvalila mi što sam se izula prije ulaska u njihove prostorije kako ne bih uprljala ništa unutar njihova četiri zida. Pohvalila sam Soniu, koja zrači izuzetnom dobrotom i ima pogled poput holivudskih glumica, veoma odlučan stav i divne poglede na život. Oči su joj zasuzile. Ponudila me čajem, sokom... Ponudila mi je sve što trenutno ima u toj prostoriji. Čudno je to kada imate minimalno, a opet biste i to da podijelite.

Nastavila sam razgovor sa Soniom, koja mi je ispričala kako joj u glavi odzvanjaju riječi braće: "Mama, kada ćemo stići, kada ćemo imati krov nad glavom?"

"Život u kampu je dobar, hrana je dobra, ljudi se prema nama odnose fino, ali mi nemamo budućnost ovdje. Boli me to što se osjećam beskorisno, mogu mnogo toga da ponudim. Kada se pruži prva prilika ja želim da idem odavde, do neke slobode, do mjesta gdje mogu da gradim svoju budućnost, da se školujem i radim", ispričala je Sonia.

Kako kaže, ona je završila osnovno obrazovanje za babicu te bi voljela da nastavi studije.

"Zasigurno želim da otvorim bolnice u siromašnim zemljama poput onih u Africi i Avganistana i pomognem tamošnjem narodu, želim da moj život jednog dana dobije smisao", rekla je ona.

Kroz priču smo se dotakli i onog što nikada neće zaboraviti, a to su Bugarska i migrantski "zatvor" u koji su ih smjestili.

"Bili smo u praznoj sobi, bez ijednog ćebeta, samo golih zidova koji su odjekivali. Bilo je hladno i cvokotali smo od zime na golom betonu. Sjećam se da sam tada prvi put plakala iz sveg glasa i rekla svom ocu da bih voljela da imam bilo kakav dom", prisjetila se Sonia.

Kako priča, njena zemlja je jedna od najnesigurnijih zemalja na svijetu. Glavni grad bi trebalo da bude siguran, ali prema njenim riječima kada izađete iz kuće u Avganistanu niste sigurni da li ćete živi da se vratite.

"Ne smijete se voziti iz jednog grada u drugi autom, jer niko ne može da vam garantuje da ćete preživjeti. U mom gradu Farah nisam mogla ni da idem u školu normalno, jer sam imala konstantne prijetnje talibana koji ne podržavaju činjenicu da se žene školuju te vas naprosto ubiju", ispričala je ona.

Kako kaže, odgojena je da bude neko i nešto u životu, ne da sjedi beskorisno, i zbog toga je morala da napusti svoju zemlju. U migrantskom kampu nema mogućnost za školovanje niti da radi, stoga planira da nastavi dalje.

"Bez obzira na zimu, ukoliko se pruži mogućnost da nastavimo naš put, odmah ćemo da krenemo. Ali mislim da trenutno za to nema nade. Agent kojeg smo našli u Bugarskoj je uzeo naš novac kako bi nam pomogao izganjati papire i nestao je. Sav novac koji smo stekli smo izgubili nepovratno", ispričala je Sonia.

Sada, kako kaže, čeka neku magiju, od strane vlasti ili organizacija - potpuno je nebitno. Istakla je i da postoji određena lista na kojoj se nalaze, preko koje se potražuje prolazak kroz Mađarsku i dolazak do zemalja Evropske unije, no liste su ogromne i čekanje zna da bude i višegodišnje.

No, ni to, kako kaže, nije 100 odsto sigurno, lako mogu da vas vrate samo ukoliko tako požele bez obzira na bilo kakvo odobravanje i spiskove.

Tranzitni kamp Vranje je opremljen da prima pretežno porodice i iz tog razloga kapaciteti su nešto manji nego što je to bilo na početku izbjegličke krize 2015-2016. godine.

U kampu djeca idu redovno u školu i smatraju ga svojevrsnim porodičnim centrom, pa je kapacitet oko 200 ljudi, a trenutno u njemu boravi njih oko 180. Najveći broj je Iranaca, Avganistanaca i Iračana. U posljednje vrijeme je povećan broj Arapa, što nije bila praksa prethodnih godina. Ovaj kamp nije uobičajeni migrantski centar, oni su smješteni u stari motel te svaka soba ima i malo kupatilo. Higijena unutar soba je onolika koliko oni vode računa o tome.

Tokom obilaska kampa djeca su nam se preplitala oko nogu. Neki su tu i odrasli, pred očima upravnika i svih zaposlenih u kampu. Kako njihovi učitelji ističu, djeca dosta lako uče srpski jezik i slova te upijaju nova saznanja poput spužve. Zatekla sam ih i tokom pisanja zadaće i učenja novih slova. Novinar s fotoaparatom je mnogo zanimljiviji od matematike, tako da sam poremetila njihovo vježbanje, ali su bili divni da mi pokažu nove riječi koje su naučili te neke od svojih najnovijih crteža. Iza glavne zgrade se nalazi i sportski teren na kojem su djeca neumorno vozila bicikle ukrug. Spadali su lanci, proizvodili su zvukove motora i škripe guma, u njihovoj mašti našla sam se usred trkaće staze i uhvatila se u kružnu vožnju s njima. A koliko dugo će svi da tapkaju u mjestu ili da se vrte ukrug, ostaje da vidimo.

https://www.nezavisne.com/zivot-stil/zi ... sce/567386

[Novak20]

Haman, ima li neki članak da si ga zaboravio prenijeti na forum ?

[Haman2]

Svaki interesantan tekst prenesem, jer znam da sredstva informisanja oblikuju miljenja ljudi o pojedinim problemima. Pisem ja i komentare. Ti ih sigurno citas. Znam da nsu po tvojoj volji jer ti ne volis istinu nego propagandne price i to one iz poslednjeg rata.

[biscanka2]

https://www.biscani.net/njemacka-pojaca ... granicama/

[Haman2]

Duraković: Macron pred mehanizmom tempirane bombe


Foto: Vijesti.ba

Jučer je zloslutno odjeknula vijest o tome kako je francuski predsjednik Macron izjavio da na Balkanu nije problem nigdje drugdje do u BiH koja je prepuna džihadista i kao takva je tempirna bomba.

Ova izjava je netačna, neutemeljena u stvarnosti, ali ona gradi jedan vrlo društveno-politički kontekst koji je vrlo negativan po BiH budući da je njena budućnost i danas neizvjesna. Ova izjava dolazi kao sjajan argument onima iz susjedstva a i u BiH koji nas već podugo i uveliko opanjkavaju u međunarodni institucijama kao sigurnosnu prijetnju – sve to u vrijeme islamofobije koja zaista buja na globalnom ali i na lokalnom nivou – od naših i međunarodnih književnih nagrada (recimo za patuljasti i i ideološki prljavi tekstić koji u bosanskim munarama vidi negativitet i prijetnju), preko izjava predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Dodikovska i ćovićevska separatistička politika ovom izjavom dobiva snažan argument, autoritativan, vremenski i kontekstualno izvrsno tempiran jer je s najvišeg vrha vrlo važne i snažne evropske zemlje (iste one koja je devedesetih učinila sve u korist srbijanske agresije na BiH; izjava je suštinski kontinuiranje Miteranovog odnosa prema muslimanima/Bošnjacima devedesetih). To je razlog za zabrinutost.

Pogledajmo, makar u formi skice, o kakvom kontekstu je riječ i šta Bošnjaci preduzimaju –ako uopće nešto valjano preduzimaju – da osujete taj negativni kontekst.

U više navrata sam kritički pisao o prodaji ogromnih površina najkvalitetnijeg zemljišta strancima s kojima nemamo uspostavljen reciprocitet na toj osnovi. To je jedna od dugoročno fatalnih grešaka, pogubnih za interese građana BiH, naročito Bošnjaka. I o drugoj temi koja je izuzetno važna za društveno-politički kontekst u BiH pisao sam u više navrata a tiče se migrantske krize kojoj smo izloženi kao golemoj prijetnji. Gomilanje migranata, u desetinama hiljada, u ovoj zemlji koja je vjerski i etnički podijeljena, konfliktna, koja je pravno, ekonomski i politički neuređena, predstavlja strašnu prijetnju sigurnosti njenih građana, pa i opstanku same BiH.

O tome naši organi vlasti imaju potpuno neadekvatno reagiranje. Naime, umjesto da problem svakodnevno ispostavljaju Evropi, oni su zabavljeni brigom kuda i kako po Federaciji (ne i u RS!!)
rasporediti izbjegličke kampove, pa još primaju evropske bjelosvjetske birokrate da im ovdje u BiH pametuju o humanosti dok iste te evropske birokrate i licemjeri ogradili žicama čitave države pred migrantima.

Neadekvatno je i reagiranje IZ u BiH, moram to reći sa žaljenjem. Ona u više navrata apelira na human odnos prema migrantima i pri tome eksplicite odriče svaku političku konotaciju ove krize, što je i pogrešno i netačno jer kriza je od početka do kraja, primarno, POLITIČKA, a njen humani aspekt je sekundaran. Ja se također zalažem za human odnos prema nevoljnicima bilo koje vrste, ali ove bh institucije – koje s pravom ukazuju na potrebu humanog odnosa prema nevoljnicima – treba da svoj poziv na humanost upute EVROPSKIM INSTUTUCIJAMA I GRAĐANIMA, a ne Bošnjacima koji ničim nisu krivi za tu krizu i koja će ići izrazito na njihovu štetu. Trebalo bi da te institucije, pozivajući na humanost, s razlogom, kažu ovako, recimo:

Gospodo Evropljani, pokažite svoju humanost prema ovim nesretnicima jer se zaklinjete upravo na humanost. Vi ste, gospodo Evropljani, skrštenih ruku gledali devedesetih godina razaranje naše
zemlje i našega društva, pa ste čak i prostor na kome je izvršen genocid u BiH dodijelili upravo onima koji su ga izvršili. Je li to vaš osjećaj za humanost?! Vi ste, gospodo Evropljani – vi vajni humanisti – stotinama godina držali kao kolonije te zemlje iz kojih stižu migranti; vi ste u 20 vijeku razarali te zemlje i društva, unesrećili ih na sve načine; danas ih okrivljujete za islam od koga neopravdano strahujete i kojeg marljivo satanizirate, a sada pred tim nesretnicima postavljate bodljikave žice i šaljete vojske na svoje granice prema njima, dok nama pričate o potrebi humanosti.

Vi ste postali carstvo licemjerja! Vrhunac je u tome što BiH koja je i sama voljom drugih, pa i vas samih, unesrećena zemlja koju pretvarate u veliki izbjeglički logor, dajući time – Macronova izjava o tome najbolje svjedoči – krunski argument bosanskohercegovačkim agresijskim susjedima i unutarnjim separatistima. Vi tako nesreću i dalje multiplicirate, usavršavate...

Neka mi bude dopušteno kažem kako iz BiH apeliranje za humanost ne ide na prave adrese, naprotiv. Ovdje je riječ – nema sumnje – o projektu, ili o mehanizmu (da se vratim riječi iz naslova) kojim se namjerava odvojiti Herceg Bosna i RS, a Bošnjacima ostaviti njihova Gazza na malom prostoru sadašnje BiH.

Apelirajte za humanost, gospodo iz Evrope i gospodo iz vjerskih i političkih institucije BiH, ali upućujte svoje apele na prave adrese, a ne Bošnjacima od kojih sudbina migranata ni na koji način ne zavisi, već ih svojim apelima, koji nisu pravilno adresirani, i uvodite u stanje utrnuća društveno-političke svijesti i perspektive.

(Vijesti.ba / NAP)

[mishic]

Kada bi bilo moguće makar približno ustanoviti koliko je Francuza bilo u BiH tokom agresije na RBiH na ovim prostorima sve bi bilo mnogo jasnije. Ili recimo preko koga su ovamo došli MOSAD-ovi agent?!! I koje ključne odluke vezano za BiH su donosili visoko pozicionirani Francuzi u UN i NATO-u?!! Koliko Francuza je bilo u jedinici El-Mudžahid?!! Sve bi to Macron mogao da zna.

[Hafis]

I zašto se Alija jedini upecao pa od njih formirao jedinicu El Mudžahid, umjesto da to uradi Boban kako se i očekivalo.
Sve bi to Macron morao znati.

[BHCluster]

I zašto se Alija jedini upecao pa od njih formirao jedinicu El Mudžahid, umjesto da to uradi Boban kako se i očekivalo.
Sve bi to Macron morao znati.

Ko da HVO nije imao strane ratnike u svojim redovima a za razliku od Bobana Alija nije imao Hrvatsku iza sebe tu ti dodje onaj UZP.

[Haman2]

Mnogi sve vide u komsijskog avliji a nista u svojoj. Tako i nas hafiz efendija. On zna sve slabosti bosnjacke politike ali slabosti politike hrvatske prema BiH i Hrvata u BiH on ne vidi. Zasto? Tesko pitanje za odgovor.
Svi su imali strane placenike: Bosnjaci, Hrvati i Srbi. Neki cak i poginulim stranim placenicima podizu spomenike itd.
Pricamo prazne price koje nas nigdje nece odvesti. Okrenimo se suzivotu, priznajmo nedjela jer bez toga nema suzivota. Maknimo nacional - soviniste a ne nacionaliste kako nam savjetuju neki akademici koji ne znaju razliku izmedju ova dva pojma.

[Hafis]

Ne pričamo o plaćenicima već o dobrovoljcima.
Inače, u pravu si što se tiče ovog drugog dijela.
Ovdje se priča o migrantima, I ne znam otkud sad priča o Macronu i francuskim državljanima u agresiji na RBiH.

Da skratim: država BiH je u potpunosti zatečena ovim (migrantkom plimom), nespremna je, ne zna kako se nositi s tim, nema ljude, nema stručnjake, nema resurse, i što je najopasnije - nema nikakvih planova za buduće razdoblje.
Sve u svemu, kada se sažme - ovisimo isključivo o količini dotoka tih ljudi, to jest nemoćni smo da na bilo što utičemo. Srećom još uvijek je relativno ''malen''. Ne dao bog da se poveća, bilo bi svašta.

[Haman2]

Hafiz

Da skratim: država BiH je u potpunosti zatečena ovim (migrantkom plimom), nespremna je, ne zna kako se nositi s tim, nema ljude, nema stručnjake, nema resurse, i što je najopasnije - nema nikakvih planova za buduće razdoblje. Sve u svemu, kada se sažma - ovisimo samo o količini dotoka tih ljudi. Srećom još uvijek je relativno ''malen''. Ne dao bog da se poveća, bilo bi svašta.

Slazem se sa konstatacijom Ipak, teret migranta treba svi jednako da podnose kako oni u Rep. Srpskoj, tako i oni u FBiH ukljucujuci i etnicki ociscene protore Z. Hercegovine

[Hafis]

Hafiz

Da skratim: država BiH je u potpunosti zatečena ovim (migrantkom plimom), nespremna je, ne zna kako se nositi s tim, nema ljude, nema stručnjake, nema resurse, i što je najopasnije - nema nikakvih planova za buduće razdoblje. Sve u svemu, kada se sažma - ovisimo samo o količini dotoka tih ljudi. Srećom još uvijek je relativno ''malen''. Ne dao bog da se poveća, bilo bi svašta.

Slazem se sa konstatacijom Ipak, teret migranta treba svi jednako da podnose kako oni u Rep. Srpskoj, tako i oni u FBiH ukljucujuci i etnicki ociscene protore Z. Hercegovine

E jebat ga, moraš ti malo na kraju.
Reci mi koji su to ''etnicki ociscene protore Z. Hercegovine'' ?
Dobro pročitaj što si napisao pa mi ih navedi.
Pazi, Stolac i Konjic nisu u Zapadnoj Hercegovini (s tim da je Konjic žešče očišćen od Stoca, ako te interesira).

Ili bolje nemoj odgovarati, prosut ćeš se, a i nije tema svakako.

[Lincoln-Burrows]

Zapadna Hercegovina etnički očišćena, e svašta od ovih što ne nasjedaju na propagandu.
E jedino ako se mislilo na Konjic ali on nije zapadna Hercegovina ostala mjesta po Hercegovini su
više manje kakva su bila i prije rata.

[Lincoln-Burrows]

Sorry, vidim tema je o migrantima

[The 51st State]

Pa sto koniicki hrvati vole vise suskov kamen je njihov problem, a bosnjaci livna, duvna, ljubuskog ipak koliko toliko svoj zavicaj ne mjenja cinjenicu da je i zapadna hercefovina bila predmet etnickog ciscenja od strane uzp arhitekata.