#201 Re: Ivo Andrić
Posted: 26/10/2017 10:52
Sada će tebi Chmoljo i ExNihilo objasniti da je to subjektivan stav i da ljude ne treba dijeliti na dobre i loše samo zbog njihovih stavova. Bolje rečeno ljude ne treba nikako dijeliti na dobre i loše. Jebote mene lijepo stid takve hipokrizije, takvih stavova i ljudi koji usput imaju status moderatora.Ned071 wrote:Andrić je poslan u Berlin da s Göringom i Herenom pregovara o kreditu koji bi Nijemci odobrili Jugoslaviji za kupovini oružja. Kontroverzno je Andrićevo posredovanje u kupovini njemačkog naoružanja.
Kada je u pitanju Trojni pakt, Aleksa Đilas piše: “Najznačajniji ljudi koji su odlučivali o jugoslovenskoj spoljnoj politici bili su knez Pavle, Cvetković, Maček, ministar inostranih poslova Aleksandar Cincar-Marković i Ivo Andrić, jugoslovenski diplomatski predstavnik u Berlinu.”
Kosta Pavlović o Andrićevom susretu sa Hitlerom piše: Ivo Andrić obratio se Hitleru kazavši da “smatra za naročitu sreću da mu je kraljevsko namesništvo poverilo ovu časnu zadaću”. Andrić je izrazio nadu “da mu blagonaklona podrška njegove ekselencije kancelara Adolfa Hitlera neće nedostajati u izvršenju njegove prijatne dužnosti”. U diplomatskom maniru odao je priznanje Hitleru, “koji s toliko uspeha i dostojanstva stoji na čelu velikog nemačkog Rajha”
Zaninljivo, Nijemci ga nisu dirali nakon okupacije Beograda
Dimitrije Đorđević, član četničkog podmlatka Draže Mihailovića koji je nakon odležane poslijeratne robije postao član SANU piše o Andrići i ravnogorcima. “Brana Stranjaković je bio prisutan kada je 1942. godine Ivo Andrić posećivao njegovog strica, profesora Dragoslava Stranjakovića, člana Dražinog centralnog komiteta. Milorad Drašković mi je pričao da se u Vrhovnoj komandi pronela vest da je Draža bio ushićen kada mu je preneta Andrićeva poruka i bojazan da će ‘crvena kuga’ (!) zavladati Srbijom.”
Dobro.
Ono što je meni najgore kod ovog čovjeka jeste slijedeće. 23. augusta 1938. “Potrebno je, ipak, već sad reći da se radi, ukoliko se nas tiče, na iseljavanju iz Južne Srbije življa turskog jezika i turske kulture. Prema našim statističkim podacima, turska manjina u Jugoslaviji broji oko 150.000 duša, dok Turci smatraju da njen broj dostiže i do 250.000. U tim granicama svakako će biti utvrđena iseljenička kvota. Za nas, kao i za Tursku, ovo nije samo jedno nacionalno-političko pitanje, kao što se to često pominje. Socijalni razlozi nam naročito nalažu da se što pre ostvari plan o iseljavanju turskog življa. Iseljavanjem Turaka oslobodile bi se velike površine ziratnog zemljišta na kome bi se mogao smestiti veliki broj naših sunarodnika iz pasivnih krajeva države (Crna Gora, Dalmacija, Hercegovina, Lika).”
on je ideolog etničkog čiščenja bošnjaka. detaljnije se može naći u njegovim Diplomatskim spisima...