Forum Klix.ba

Alfons Kauders wrote:

Toto wrote:

almir90 wrote:
Ali nije zasadjeno 2000ha loze ili masline, vec smilja - to i jeste problem.

Nije frka ni da Hercegovina ima 100 vinarija, distilerija za etericno i maslinovo ulje - ukoliko se roba moze plasirati.

Ako je jedna kultura idealna za Popovo Polje, i treba da je tamo sade masovno, kao sto i oko Livna treba da rade nesto sto tamo odgovara - ako postoji ekonomska opravdanost

Amerikanci to rade upravo radi ekonomicnosti i efikasnosti, i tako se i treba raditi. Kod nas se radi stihijski, pa svakih pet godina imamo neki slicni cirkus, pa se saltamo na druge kulture.

Uostalom, kraj svega sto uspijeva u Hercegovini (a uspijeva haman sve), mi se odlucili za... Smilje, i samo smilje... Eventualno koja malina.

A glupi Dalmatinci neka rade maslinu, badem, lozu... Tu se puno radi, valjda godinama cekati prinos, a mi bi radije nesto gdje je ROI 1.5 berba, da za par godina na hektaru zemlje zaradimo milion.

Dok se ne izvrši okrupnjavanje parcela (a za to će trebati 20-30g.) nema govra o maslinicima a posebno o vinogradima..Zato samo ljekobilje i rano povrce i voce te zacini. A nije smilje jedino.

Toto wrote:

Alfons Kauders wrote:

Toto wrote:

Dok se ne izvrši okrupnjavanje parcela (a za to će trebati 20-30g.) nema govra o maslinicima a posebno o vinogradima..Zato samo ljekobilje i rano povrce i voce te zacini. A nije smilje jedino.

Ni Dalmatinci nemaju ogromne, industrijske parcele za lozu i maslinu, pa im opet ide (ali ne industrijski). Naravno da bi bilo bolje kada bi imali nepregledne farme i hektar za hektarom iste kulture, ali okrupnjavanje ide presporo, ko sto i sam kazes. Dodatni shit je sto Dalmatinci vrlo lako mogu plasirati "domace" vino i ulje turistima, koji ne znaju da nije domace. Nasi Hercegovci nemaju taj luksuz.

Povrce je super za Hercegovinu, jer cijelo ljeto imaju Dalmaciju punu turista gdje se dosta moze plasirati. Ljekobilje i zacini svakako, ali evo ti sad pizdarije - nakon sto se neko opekao na smilju, da li ce biti spreman da opet krene u neku egzotiku? Ili ce radije krenuti u krompir i paprike, koji izgledaju dosta sigurnije.

Jebiga opet se vratismo na stihijsku organizaciju, na planiranje godinu unaprijed. Da se radi kako treba, vec bi od prosle godine prestali siriti nasade smilja, i ljudima bi predlozili adekvatnu alternativu. Da se barem danas radi kako treba, govorili bi ljudima sta da rade sa smiljem koje se ne mogne otkupiti (a nece se otkupiti hiljade tona)... Ali mi ne da cekamo 5 do 12, vec haman cekamo 12 i 5

To cekanje ce nas na primjeru smilja (donekle i malina), ove godine kostati desetine miliona maraka, sto nije strasno za drzavu. Strasno je za stotine porodica koje su racunale na prihode od te dvije kulture, a danas samo slusaju novu seriju lazi.

I kako im sad uopste reci da smilje zamijene maslinom? Mnogi jednostavno ne mogu priustiti luksuz ponovnog prebacivanja na drugu kulturu, narocito kulturu tipa masline, od koje nece imati nikakve prihode narednih x godina, vec samo ulaganja. Druga stvar, ni tu nema garancije da cemo dugorocno biti konkurentni - evo neki dan spanska delagacija bila u Mostaru i s Beslicem pricali o 1000ha maslina... Super zvuci, ali jebiga kakvo ce biti stanje za trzistu za 5 ili 10 godina? I koliko ce narod vjerovati u to, biti spreman da ceka i riskira?

seln wrote:
Komuisti su bar ponudili alternativu: posao u gradu.

Opet si ful'o.

Tri brata bjeze sa sela i iz bijede nakon II s.r. i traze posao gdje drugo nego u rudniku. Nakon par godina dodje naredba ''jedan mora ustupiti svoje mjesto drugom'' jer ne mogu sva trojica raditi(iako su imali svoje porodice).
Jedan se vraca na selo ali dolazi reforma i oduzimaju im sve sto valja zemlje uz simbolicnu nadoknadu(koja je nikakva i kojom mlate i dan danas kao pravicnom) da bi se formirala zadruga...

Uvjek je seljak bio jebena strana. Baviti se time je hljeb sa osam kora.

Toto wrote:

Haris.ba wrote:Niko ne tjera malinare da prodaju. Što ne stave cijenu 10 KM? Ili, što ne ulože u hladnjače? Naravno. Mi smo takav narod, sutra bi se potukli oko plaćanja struje u zajedničkoj hladnjači.

Kad su se protjerani Bošnjaci vracali u Čapljinu i Stolac 1998 formirane su tri zadruge. Za rano povrce i voće: 400 zadrugara; 2005 g. su imali: svoju hladnjaču,sortirnlcu,pakerai, pogon za pravljenje ambalaže i nekoliko kamiona.

Druga zadruga je bila za ljekobilje imala je 2002g.:
certificirano nekoliko ha za organsku proizvodnju(certifikacija trajala 4 g). ;
napravljen objekat za fabriku čaja;
destileriju za etericna ulja;
poljoprivrednu apoteku;
meterološku stanicu.
Može se.

Može se. Ali to su sve ekcesi. Ono što je normalno uraditi je kod nas neobično i urijetko.

Toto wrote:
Ma šta li ti kreativno radiš pa si se ovako raspametio, U USA cijela drzava sadi krompir (Idaho), druga samo žito, Kalifornija sami bademe.Kod mene kanton ko Hercegovina posađeno 200 kvadratnih kilometara(hej kilometara ne ha) vinograda i stalno sade nove..250 vinarija u prečniku od 100 km.
Jei to zato da komsiji crkne krave ili zato što je vidio jedan od drugoga. NE. Već zato što u toj zemlji najbolje raste krompir,žito,bademi, grožđe i tako diljem USA. Svak je specijaliziran za ono što tu najbolje uspjeva

Ne kontam šta si se ti našao uvrijeđen mojim komentarom, ono što ja gledam oko sebe je realnost. I kad spominješ Ameriku, baš me zanima šta bi oni uradili da ljudi masovno pođu proizvoditi više nego što imaju potrebu za robom da upotpune potrebu domaćeg tržišta. A za izvoza neće sigurno proizvoditi prvo, pa tražiti kupca te robe.

I ne znam zašto se uopšte ova rupa, zvana BiH, poredi sa razvijenim ekonomijama, da nije žalosno, bilo bi smiješno.

Nemamo mi šanse u industrijskoj proizvodnji, prvo śto smo premali, drugo što smo skkloni podvalama i prevarama. Naravno da ima izuzetaka, ali kad se pogleda stanje okolo, izgleda da su ti normalni na nivou statističke greške.

Evo ja sam blizu Arizone, manje-više veliki dio uvezene robe u ovom dijelu prođe kroz Arizonu, imam prijatelje koji dole rade, i neka mi neko objasni kakvu mi konkurentnost možemo imati kad iz Turske dođe jabuka, kruška, klementina, paradajz, krompir, kupus i da ne nabrajam više. Roba koja sa svim troškovima od prevoza, dadžbina, radnika, troškova firme košta manje od one koju mi proizvodimo? A, sve su to kulture koje mi možemo da proizvodimo.

I jesmo mentaliteta "nek' crkne komšiji krava", od deset poslova koji se otvore, njih sedam nema pojma ni o čemu, već je vidio kako to drugi radi. Pa ide ono čuveno dugovanje za robu, za obaveze itd., do krajnje granice kad više nema gdje da se zaduži, i tako ti povuku i ostale zasobom u propast.

Kod nas se šljiva masovno sadila, otkupna cijena bude 15-20 feninga. Već drugu godinu čupaju se sadnice. Pa je bila masovnja sadnja jabuke, ni to više nije to. Sad su se jagode počele ganjati. Par pođe nešto da radi, krene invazija i na kraju svi donji. Zato mora kontrole biti. Ali se opet sve svodi na to, kada se pogleda oko sebe nije ni čudo, ovo nam je realan odraz stanja.

Uzmimo primjer nama blizu rastuće ekonomije Njemačke, imaju rast i samim tim razvojem imaju sve viśe bogatih koji, normalno, žele da jedu kvalitet. I tu bi, po mom mišljenju, da se kreira strategija razvoja kvalitetnih proizvoda za izvoza. Nemamo mi šta u masovnoj, industrijskoj proizvodnji da tražimo.

Što se mene tiče ja imam svoje ideje i planove na kojima radim. Ali tu smo da diskutujemo, ne da se vrijeđamo i slično, nego da razmjenjujemo mišljenja. I meni je posao i zarađivanje najveći prioritet, a volio bih da imamo dobar sistem u kojem bi većina od rada dobro živjela i zatrađivala. A ne, kao što je sada, da manjina kontroliše sve.

Maraschino wrote: Tri brata bjeze sa sela i iz bijede nakon II s.r. i traze posao gdje drugo nego u rudniku. Nakon par godina dodje naredba ''jedan mora ustupiti svoje mjesto drugom'' jer ne mogu sva trojica raditi(iako su imali svoje porodice).
Jedan se vraca na selo ali dolazi reforma i oduzimaju im sve sto valja zemlje uz simbolicnu nadoknadu(koja je nikakva i kojom mlate i dan danas kao pravicnom) da bi se formirala zadruga...

Koji je to film?

seln wrote:

Maraschino wrote: Tri brata bjeze sa sela i iz bijede nakon II s.r. i traze posao gdje drugo nego u rudniku. Nakon par godina dodje naredba ''jedan mora ustupiti svoje mjesto drugom'' jer ne mogu sva trojica raditi(iako su imali svoje porodice).
Jedan se vraca na selo ali dolazi reforma i oduzimaju im sve sto valja zemlje uz simbolicnu nadoknadu(koja je nikakva i kojom mlate i dan danas kao pravicnom) da bi se formirala zadruga...

Koji je to film?

Najbolje tako.
Stvarnost(koja je u nekim slucajevima jos gora) skrivana pod tepih.
(Hint, ZZ Jedinstvo, lokacija, struktura zemljista i ucesce stanovnistva...sudbina istog)...moze i na pp.

Na kraju, ne ne znam nikoga ko je imao pa da je izmedju zadnja dva rata stekao jos vise. Obrnute slucajeve znam.

almir90 wrote:

Toto wrote:
Ma šta li ti kreativno radiš pa si se ovako raspametio, U USA cijela drzava sadi krompir (Idaho), druga samo žito, Kalifornija sami bademe.Kod mene kanton ko Hercegovina posađeno 200 kvadratnih kilometara(hej kilometara ne ha) vinograda i stalno sade nove..250 vinarija u prečniku od 100 km.
Jei to zato da komsiji crkne krave ili zato što je vidio jedan od drugoga. NE. Već zato što u toj zemlji najbolje raste krompir,žito,bademi, grožđe i tako diljem USA. Svak je specijaliziran za ono što tu najbolje uspjeva

Ne kontam šta si se ti našao uvrijeđen mojim komentarom, ono što ja gledam oko sebe je realnost. I kad spominješ Ameriku, baš me zanima šta bi oni uradili da ljudi masovno pođu proizvoditi više nego što imaju potrebu za robom da upotpune potrebu domaćeg tržišta. A za izvoza neće sigurno proizvoditi prvo, pa tražiti kupca te robe.

I ne znam zašto se uopšte ova rupa, zvana BiH, poredi sa razvijenim ekonomijama, da nije žalosno, bilo bi smiješno.

Nemamo mi šanse u industrijskoj proizvodnji, prvo śto smo premali, drugo što smo skkloni podvalama i prevarama. Naravno da ima izuzetaka, ali kad se pogleda stanje okolo, izgleda da su ti normalni na nivou statističke greške.

Evo ja sam blizu Arizone, manje-više veliki dio uvezene robe u ovom dijelu prođe kroz Arizonu, imam prijatelje koji dole rade, i neka mi neko objasni kakvu mi konkurentnost možemo imati kad iz Turske dođe jabuka, kruška, klementina, paradajz, krompir, kupus i da ne nabrajam više. Roba koja sa svim troškovima od prevoza, dadžbina, radnika, troškova firme košta manje od one koju mi proizvodimo? A, sve su to kulture koje mi možemo da proizvodimo.

I jesmo mentaliteta "nek' crkne komšiji krava", od deset poslova koji se otvore, njih sedam nema pojma ni o čemu, već je vidio kako to drugi radi. Pa ide ono čuveno dugovanje za robu, za obaveze itd., do krajnje granice kad više nema gdje da se zaduži, i tako ti povuku i ostale zasobom u propast.

Kod nas se šljiva masovno sadila, otkupna cijena bude 15-20 feninga. Već drugu godinu čupaju se sadnice. Pa je bila masovnja sadnja jabuke, ni to više nije to. Sad su se jagode počele ganjati. Par pođe nešto da radi, krene invazija i na kraju svi donji. Zato mora kontrole biti. Ali se opet sve svodi na to, kada se pogleda oko sebe nije ni čudo, ovo nam je realan odraz stanja.

Uzmimo primjer nama blizu rastuće ekonomije Njemačke, imaju rast i samim tim razvojem imaju sve viśe bogatih koji, normalno, žele da jedu kvalitet. I tu bi, po mom mišljenju, da se kreira strategija razvoja kvalitetnih proizvoda za izvoza. Nemamo mi šta u masovnoj, industrijskoj proizvodnji da tražimo.

Što se mene tiče ja imam svoje ideje i planove na kojima radim. Ali tu smo da diskutujemo, ne da se vrijeđamo i slično, nego da razmjenjujemo mišljenja. I meni je posao i zarađivanje najveći prioritet, a volio bih da imamo dobar sistem u kojem bi većina od rada dobro živjela i zatrađivala. A ne, kao što je sada, da manjina kontroliše sve.

Sami sebe znamo zajebat ko malo ko

A da se krene s kontrolom i ogranicavanjem proizvodnje, sutra bi zemljoradnici blokirali cijelu zemlju. I jebiga onda... Ne valja drzava, ne valja narod.

Maraschino wrote:

seln wrote:

Maraschino wrote: Tri brata bjeze sa sela i iz bijede nakon II s.r. i traze posao gdje drugo nego u rudniku. Nakon par godina dodje naredba ''jedan mora ustupiti svoje mjesto drugom'' jer ne mogu sva trojica raditi(iako su imali svoje porodice).
Jedan se vraca na selo ali dolazi reforma i oduzimaju im sve sto valja zemlje uz simbolicnu nadoknadu(koja je nikakva i kojom mlate i dan danas kao pravicnom) da bi se formirala zadruga...

Koji je to film?

Najbolje tako.
Stvarnost(koja je u nekim slucajevima jos gora) skrivana pod tepih.
(Hint, ZZ Jedinstvo, lokacija, struktura zemljista i ucesce stanovnistva...sudbina istog)...moze i na pp.

Na kraju, ne ne znam nikoga ko je imao pa da je izmedju zadnja dva rata stekao jos vise. Obrnute slucajeve znam.

Znam ja tu stvarnost. Nisam od juce, zapamtio sam dosta rahmetlija koji su jos prije onog rata bili odrasli i dobro se sjecaju.
Najveca otimacina se desila poslije WW1, kada je "otkupljena" begovska zemlja. Druga velika otimacina se desila poslije WW2, ali nije bila selektivna po naciji, vec po imovnom stanju, tj. zakacila je samo imucne. Posto u mom mjestu takvih nije ni bilo, nije imalo koga zakaciti.
A zasto ih nije bilo? First of his name je savio gnijezdo negdje pocetkom 19. vijeka i kupio valjda polovinu okolnog zemljista... pa sigurno 300-500 hektara, sto oranice, sto livade, sto sume. Par generacija kasnije, "pametnom" politikom nasljedjivanja, imanja su spala na par hektara. On ostavio sinovima iste dijelove, oni svojima takodje, oni svojima... dok pred rat nisu svi pali na nekoliko hektara. Neki su poslije rata nastavili ceprkati po zemlji. Oni su najebali. Neki su se manuli corava posla i otisli "na preduzece". Oni pod starost nisu ovisili o milosti vlastite djece, jer su imali penziju.
A ZZ su raspustene ubrzo nakon sukoba sa SSSR.
Ne poricem da su neki ljudi najebali, jer su neki "drugovi" izravnjavali neke predratne racune. Ne poricem da je nekima oduzeta zemlja, jer je bila od privrednog znacaja. Ne mogu reci kakva je bila naknada za eksproprijaciju u to vrijeme.
Ali fakat dobijem osip kad se za sve belaje od Ilira do danas pocnu okrivljivati komunisti.

Alfons Kauders wrote:
A da se krene s kontrolom i ogranicavanjem proizvodnje, sutra bi zemljoradnici blokirali cijelu zemlju. I jebiga onda... Ne valja drzava, ne valja narod.

Neće blokirati. Jer nemaju snage. A još su razjedinjeni i zavise od politike.

Kontrola i ograničavanje proizvodnje ekeftivno u poljoprivredi od strane države već postoji. Jer su subvencije male, neredovne i plus mnogo malverzacija i u takvom sistemu.

almir90 wrote:Uzmimo primjer nama blizu rastuće ekonomije Njemačke, imaju rast i samim tim razvojem imaju sve viśe bogatih koji, normalno, žele da jedu kvalitet. I tu bi, po mom mišljenju, da se kreira strategija razvoja kvalitetnih proizvoda za izvoza. Nemamo mi šta u masovnoj, industrijskoj proizvodnji da tražimo.

Samo kvalitet može spasiti privredu, BiH od kvantiteta nema ništa.

Problem je što je takva poljoprivreda mnogo skupa. I treba mnogo znanja.

Alfons Kauders wrote:

almir90 wrote:

Toto wrote:
Ma šta li ti kreativno radiš pa si se ovako raspametio, U USA cijela drzava sadi krompir (Idaho), druga samo žito, Kalifornija sami bademe.Kod mene kanton ko Hercegovina posađeno 200 kvadratnih kilometara(hej kilometara ne ha) vinograda i stalno sade nove..250 vinarija u prečniku od 100 km.
Jei to zato da komsiji crkne krave ili zato što je vidio jedan od drugoga. NE. Već zato što u toj zemlji najbolje raste krompir,žito,bademi, grožđe i tako diljem USA. Svak je specijaliziran za ono što tu najbolje uspjeva

Ne kontam šta si se ti našao uvrijeđen mojim komentarom, ono što ja gledam oko sebe je realnost. I kad spominješ Ameriku, baš me zanima šta bi oni uradili da ljudi masovno pođu proizvoditi više nego što imaju potrebu za robom da upotpune potrebu domaćeg tržišta. A za izvoza neće sigurno proizvoditi prvo, pa tražiti kupca te robe.

I ne znam zašto se uopšte ova rupa, zvana BiH, poredi sa razvijenim ekonomijama, da nije žalosno, bilo bi smiješno.

Nemamo mi šanse u industrijskoj proizvodnji, prvo śto smo premali, drugo što smo skkloni podvalama i prevarama. Naravno da ima izuzetaka, ali kad se pogleda stanje okolo, izgleda da su ti normalni na nivou statističke greške.

Evo ja sam blizu Arizone, manje-više veliki dio uvezene robe u ovom dijelu prođe kroz Arizonu, imam prijatelje koji dole rade, i neka mi neko objasni kakvu mi konkurentnost možemo imati kad iz Turske dođe jabuka, kruška, klementina, paradajz, krompir, kupus i da ne nabrajam više. Roba koja sa svim troškovima od prevoza, dadžbina, radnika, troškova firme košta manje od one koju mi proizvodimo? A, sve su to kulture koje mi možemo da proizvodimo.

I jesmo mentaliteta "nek' crkne komšiji krava", od deset poslova koji se otvore, njih sedam nema pojma ni o čemu, već je vidio kako to drugi radi. Pa ide ono čuveno dugovanje za robu, za obaveze itd., do krajnje granice kad više nema gdje da se zaduži, i tako ti povuku i ostale zasobom u propast.

Kod nas se šljiva masovno sadila, otkupna cijena bude 15-20 feninga. Već drugu godinu čupaju se sadnice. Pa je bila masovnja sadnja jabuke, ni to više nije to. Sad su se jagode počele ganjati. Par pođe nešto da radi, krene invazija i na kraju svi donji. Zato mora kontrole biti. Ali se opet sve svodi na to, kada se pogleda oko sebe nije ni čudo, ovo nam je realan odraz stanja.

Uzmimo primjer nama blizu rastuće ekonomije Njemačke, imaju rast i samim tim razvojem imaju sve viśe bogatih koji, normalno, žele da jedu kvalitet. I tu bi, po mom mišljenju, da se kreira strategija razvoja kvalitetnih proizvoda za izvoza. Nemamo mi šta u masovnoj, industrijskoj proizvodnji da tražimo.

Što se mene tiče ja imam svoje ideje i planove na kojima radim. Ali tu smo da diskutujemo, ne da se vrijeđamo i slično, nego da razmjenjujemo mišljenja. I meni je posao i zarađivanje najveći prioritet, a volio bih da imamo dobar sistem u kojem bi većina od rada dobro živjela i zatrađivala. A ne, kao što je sada, da manjina kontroliše sve.

Sami sebe znamo zajebat ko malo ko

A da se krene s kontrolom i ogranicavanjem proizvodnje, sutra bi zemljoradnici blokirali cijelu zemlju. I jebiga onda... Ne valja drzava, ne valja narod.

Slabo se vas sjeca izgleda da prije rata uberes sljivu, jabuku, krusku pa na TAMic pa volj ti na pijacu u Osijek, jal u Zagreb, jal u Sarajevo jal u Dalmaciju . Sad dodjes do Orasja i kurko ti je dalje . Zaboravljate da su postojali ogromni preradjivacki kapaciteti koji su mahom u ratu i nakon rata opustoseni a da nisu zamijenjeni novim kapacitetima. Svaljivati svu krivicu na seljaka koji pokusava da prezivi sa onom malo jada u drzavi gdje ne postoji nikakva strategija je prilicno neukusno. Kad toliko znate o poljoprivredi zasto ne uzmete par poljoprivrednika pod svoje pa im ne budete mentori, da vidimo kako ce to onda izgledati.

detroit-mercy wrote: Slabo se vas sjeca izgleda da prije rata uberes sljivu, jabuku, krusku pa na TAMic pa volj ti na pijacu u Osijek, jal u Zagreb, jal u Sarajevo jal u Dalmaciju . Sad dodjes do Orasja i kurko ti je dalje . Zaboravljate da su postojali ogromni preradjivacki kapaciteti koji su mahom u ratu i nakon rata opustoseni a da nisu zamijenjeni novim kapacitetima. Svaljivati svu krivicu na seljaka koji pokusava da prezivi sa onom malo jada u drzavi gdje ne postoji nikakva strategija je prilicno neukusno. Kad toliko znate o poljoprivredi zasto ne uzmete par poljoprivrednika pod svoje pa im ne budete mentori, da vidimo kako ce to onda izgledati.

Ti ko da si prespavao zadnjih 20 godina.

Najbolje se na intervjuu Pirije može vidjeti kako to funkcioniše kada imaš butum znanja, ali nemaš "svoje". Znači, postoje samo dvije opcije. Ili da sami poljoprivrednici imaju znanje, ili da plate onoga ko ima. Oni koji su spremni platiti znanje u BiH su skoro nepostojeći.

Stvar je da to što se govori da u poljoprivredi ima love, ali nema kako je većina seljaka zamislila - ne znači da je neukusno reći kada je neko u krivu.

Ja ću prvi reći da poljoprivredniku društvo treba dati mnogo više od onoga što uplati kao porez. U vidu javnih, a i skrivenih subvencija. Treba graditi rezervoare vode, popravljati puteve, obezbjeđivati infrastrukturu, osiguravati besplatan prevoz u škole djeci na selima....mali milion stvari.

Ali seljak mora da shvati da je prošlo vrijeme privatizacije profita, a socijalizacije gubitka. Jugoslavenska ekonomija je propala jer se između ostalog sijalo i sadilo po direktivama. Mi bi da se vratimo 20 godina u prošlost.

Poljoprivreda u EU, na koju se trebamo ugledati, jeste teško subvencionirana. Ali, ipak ima granica. Pogriješi u kulturi, varaj na kvaliteti - propaščeš kad tad.

detroit-mercy wrote: Slabo se vas sjeca izgleda da prije rata uberes sljivu, jabuku, krusku pa na TAMic pa volj ti na pijacu u Osijek, jal u Zagreb, jal u Sarajevo jal u Dalmaciju . Sad dodjes do Orasja i kurko ti je dalje . Zaboravljate da su postojali ogromni preradjivacki kapaciteti koji su mahom u ratu i nakon rata opustoseni a da nisu zamijenjeni novim kapacitetima. Svaljivati svu krivicu na seljaka koji pokusava da prezivi sa onom malo jada u drzavi gdje ne postoji nikakva strategija je prilicno neukusno. Kad toliko znate o poljoprivredi zasto ne uzmete par poljoprivrednika pod svoje pa im ne budete mentori, da vidimo kako ce to onda izgledati.

I ja sam prije 20 godina mogao po 3-4 puta za noc, sad ne mogu toliko ni za heftu... i sta sad? Da se zalim drzavi i da zahtjevam da mi ona dignu tjunu?
To kako je bilo prije rata ne pije vode... sada je tako kako jeste i valja se snaci pod novim okolnostima. Naravno da je drzavna (odnosno entitetska, jer drzavne i nema) strategija za qurca, ali ni zemljoradnici ne propustaju priliku da sami sebe zajebu.

Haris.ba wrote:

detroit-mercy wrote: Slabo se vas sjeca izgleda da prije rata uberes sljivu, jabuku, krusku pa na TAMic pa volj ti na pijacu u Osijek, jal u Zagreb, jal u Sarajevo jal u Dalmaciju . Sad dodjes do Orasja i kurko ti je dalje . Zaboravljate da su postojali ogromni preradjivacki kapaciteti koji su mahom u ratu i nakon rata opustoseni a da nisu zamijenjeni novim kapacitetima. Svaljivati svu krivicu na seljaka koji pokusava da prezivi sa onom malo jada u drzavi gdje ne postoji nikakva strategija je prilicno neukusno. Kad toliko znate o poljoprivredi zasto ne uzmete par poljoprivrednika pod svoje pa im ne budete mentori, da vidimo kako ce to onda izgledati.

Ti ko da si prespavao zadnjih 20 godina.

Najbolje se na intervjuu Pirije može vidjeti kako to funkcioniše kada imaš butum znanja, ali nemaš "svoje". Znači, postoje samo dvije opcije. Ili da sami poljoprivrednici imaju znanje, ili da plate onoga ko ima. Oni koji su spremni platiti znanje u BiH su skoro nepostojeći.

Stvar je da to što se govori da u poljoprivredi ima love, ali nema kako je većina seljaka zamislila - ne znači da je neukusno reći kada je neko u krivu.

Ja ću prvi reći da poljoprivredniku društvo treba dati mnogo više od onoga što uplati kao porez. U vidu javnih, a i skrivenih subvencija. Treba graditi rezervoare vode, popravljati puteve, obezbjeđivati infrastrukturu, osiguravati besplatan prevoz u škole djeci na selima....mali milion stvari.

Ali seljak mora da shvati da je prošlo vrijeme privatizacije profita, a socijalizacije gubitka. Jugoslavenska ekonomija je propala jer se između ostalog sijalo i sadilo po direktivama. Mi bi da se vratimo 20 godina u prošlost.

Poljoprivreda u EU, na koju se trebamo ugledati, jeste teško subvencionirana. Ali, ipak ima granica. Pogriješi u kulturi, varaj na kvaliteti - propaščeš kad tad.

Jebaji ga, sto onda to ne kazes rudarima Rudnici nas kostaju mnogo vise nego seljaci, da ne pricamo o vodovodima, kanalizacijama, GRASOVima i ostalom. Sve ove drugo kurko zaboli za kretanjem berzi, jedino na kome treba da se lome berzanska kola su seljaci. Ili jos bolja kategorija, borci .

A jebiga, jest malo ofucano - rat poceo prije 25 godina... Ljudi koji danas imaju 15-20 godina rada u poljoprivredi su prije rata bili balavurdija. Jebiga onda, ako cemo uvijek tako nalaziti izgovore, kriv je Gavrilo sunce mu kalajsano

Alfons Kauders wrote:A jebiga, jest malo ofucano - rat poceo prije 25 godina... Ljudi koji danas imaju 15-20 godina rada u poljoprivredi su prije rata bili balavurdija. Jebiga onda, ako cemo uvijek tako nalaziti izgovore, kriv je Gavrilo sunce mu kalajsano

Kakav Gavrilo a dje je tu Murat?

triconja wrote:*
1700-2000 hektara

Usporedbe radi, imamo oko 3500 hektara pod vinovom lozom, ako se dobro sjecam.

Dakle, odnos je 2:1 - na svaki hektar loze koja se proizvodi stotinama godina, u svega par godina "dodali" smo pola hektara smilja, i onda se cudimo sto nesto ne stima, a pocinili zlocin nad prirodom.

Jel' ovaj podatak o hektarima odokativan, ofrljativan ili okoprilican?
Od kud bosanca u vinogradima?

Alfons Kauders wrote:

Sami sebe znamo zajebat ko malo ko

A da se krene s kontrolom i ogranicavanjem proizvodnje, sutra bi zemljoradnici blokirali cijelu zemlju. I jebiga onda... Ne valja drzava, ne valja narod.

Ma nije dobar taj zatvoreni sistem, jer nam se može obiti o glavu. Evo, recimo kod nas u gradu 90% firmi u industrijskoj zoni koji nešto proizvode su orjentisana ka izvozu. Da mi sada zabranimo uvoz određenih roba, isto tako će drugi i nama zabraniti da izvozimo njima. I samo kod nas u gradu takav potez može dovesti do gašenja više hiljada radnih mjesta. Iako nisam pobornik većine tih firmi koje iskorištavaju radnike, opet realno gledajući nešto se mora raditi. Ni ja nisam pretjerano zadovoljan s poslovima koje radim, ali nemam mogućnost velikog izbora, zato koristim slobodno vrijeme da učim nove stvari, čitam i da nešto više mogu u narednim godinama da ostvarim, no to nije tema ove priče.

Haris.ba wrote: Samo kvalitet može spasiti privredu, BiH od kvantiteta nema ništa.

Problem je što je takva poljoprivreda mnogo skupa. I treba mnogo znanja.

Bilo koja grana proizvodnje, a kada se odnosi na kvalitet je zahtjevna. Recimo kod voća, rijetko ko želi da se muči, ali moj otac voće najviše pršće sa žarom. Žaru potopi u vodu 24 sata, nakon toga je procijedi i samu onu vodu istrese u špricu i poprska voće. To je jedan od starih metoda održavanja voća. Naravno mora se poprskati protiv uši kad napadne list, ali to nije pesticid da ubrzava rast, i povećava plod. Mi imamo par duluma sve starog voća koje uzgajamo za kućne potrebe. Recimo jabuka ostavljena u podrumu koji je ukopan u zemlji može da ne truhne, iako nije komora. Dovoljno ti je da svaku posebno umotaš u komad novine i da ih redaš u jedan red, da ne stavljaš jednu na drugu da gornje ne gniječe donje. Naravno, nije to neko trajno rješenje, da sad ne bude da kažem ne treba komora, za ozbiljnije količine naravno da treba. Ima tu sad još stvari, ali da ne duljim.

Najveći je problem naći odgovarajuće ljude, jer treba tu cijeli jedan sistem od vlasti do najnižeg sloja. To je ono što koči stvar, jer nemamo prave ljude na pravim mjestima, koji imaju znanje, vještine, veze kako se proizvodi određenio kvalitetan proizvod, kako taj isti proizvod plasirati i prodati za dobar profit. Cijeli taj lanac mora imati dobre i kvalitetne ljude da bi to sve uspjelo, dovoljno je da jedan dio bude pokvaren, sve ode u helać. To je ono što je najveći problem.

Rijedak je slučaj da neko potpuno sam uspije sve da pokrije, i nešto uspije da ostvari. Nije da je ne moguće, ali je dosta teško, i zahtijeva neko ko ima ogroman kapacitet kako da smisli posao, organizuje sve i na kraju sprovede sve u djelo. I ne može jedan čovjek raditi sve, koliko sam ja vidio, ovako uspiju jedino oni koji se porodično upuste u poslove i nešto konkretno ostvare. Nisu to stotine hiljada ili milioni maraka, ali jedan solidan život gdje se postignu solidni rezultati. Ali, to bi bilo mnogo bolje da mi imamo sistem da se takvi uvezuju, i što je najvažnije da takvi imaju udio vlasti.

almir90 wrote: Mnogo toga je već rečeno, i ovo stvarno više prelazi sve granice gluposti.

Najveći je problem kod nas je slaba kreativnost naroda,

Dosta mi je vrijeđanja i ponižavanja naše zajednice koja to najmanje zaslužuje.

Može li se pojava ili događaj opisati i analizirati bez vfijeđanj ili priče o mentalitetu.
Dobro, nisi ti najgori ail si mi naletio.

Šta ti je kreativnost naroda?
U razvijenom zapadu: 80% novoosnovaih firmii ne doživi petu godinu postojanja.
Sve imaju: banke, para ko u priči, nauku , konsalting kojeg placa drzava, tržište od 358 milona ili 530 miliona EU i opet 80 % nekreativnih ili ti ''redneka''. Budale sprcase milijarde i niko se nije ni po prknu počešao.
Kazu to je normalno od kad je kapitalizma.
USA 350 miliona stan. a 29 mil.registrovanih malih bixnisa. haman kou BiH. 35 mil beskućnika i oko 20 mil praznih kuća u vlasništvu banaka. trebali bi im poslati 3-4 forumasa da rijese ove probleme u Americi.

Toto wrote:

almir90 wrote: Mnogo toga je već rečeno, i ovo stvarno više prelazi sve granice gluposti.

Najveći je problem kod nas je slaba kreativnost naroda,

Dosta mi je vrijeđanja i ponižavanja naše zajednice koja to najmanje zaslužuje.

Može li se pojava ili događaj opisati i analizirati bez vfijeđanj ili priče o mentalitetu.
Dobro, nisi ti najgori ail si mi naletio.

Šta ti je kreativnost naroda?
U razvijenom zapadu: 80% novoosnovaih firmii ne doživi petu godinu postojanja.
Sve imaju: banke, para ko u priči, nauku , konsalting kojeg placa drzava, tržište od 358 milona ili 530 miliona EU i opet 80 % nekreativnih ili ti ''redneka''. Budale sprcase milijarde i niko se nije ni po prknu počešao.
Kazu to je normalno od kad je kapitalizma.
USA 350 miliona stan. a 29 mil.registrovanih malih bixnisa. haman kou BiH. 35 mil beskućnika i oko 20 mil praznih kuća u vlasništvu banaka. trebali bi im poslati 3-4 forumasa da rijese ove probleme u Americi.

It's just a money.

seln wrote: Komuisti su bar ponudili alternativu: posao u gradu. Vecina nasih seljaka je prije rata WW2 imala sitne posjede od maksimalno 5 hektara zemlja, kao posljedicu "pravedne podjele" medju djecom. Za zivot premalo, za umrijeti previse; pa se posije malo psenice, malo kukuruza, malo povrca, a polovina se drzi slobodna kao pasnjak za jednu mrsavu kravicu. Protjeran nije niko, to je tipicna naci- onalisticka bajka za plasenje malih buducih naci- onalista. A ja ne vidim da je mrznja "carsijanera" ikog sprijecila da se sljegne.

Nije to bilo bas tako, barem ne u cijeloj zemlji.

Gledajuci globalno, selo i poljoprivrednik/stocar je donji.
Toto dobro poentira na ukrupnjavanju posjeda. Tada cemo moci govoriti o pravoj ekonomskoj isplativosti rada na zemlji.
A mozda necemo ni tada, ukoliko drustvo iz korijena ne promijeni odnos prema ruralnoj ili manjoj gradskoj sredini.
Vec je neko spominjao, moraju se izgraditi putevi, prevoz do skole za djecu, subvencije moraju ojacati, mora se pojaviti interes trgovaca.
Glupo je ocekivati od poljoprivrednika da bude proizvodjac, komercijalista, marketinski strucnjak, ... sve ne moze.

Toto wrote: Dosta mi je vrijeđanja i ponižavanja naše zajednice koja to najmanje zaslužuje.

Može li se pojava ili događaj opisati i analizirati bez vfijeđanj ili priče o mentalitetu.
Dobro, nisi ti najgori ail si mi naletio.

Šta ti je kreativnost naroda?
U razvijenom zapadu: 80% novoosnovaih firmii ne doživi petu godinu postojanja.
Sve imaju: banke, para ko u priči, nauku , konsalting kojeg placa drzava, tržište od 358 milona ili 530 miliona EU i opet 80 % nekreativnih ili ti ''redneka''. Budale sprcase milijarde i niko se nije ni po prknu počešao.
Kazu to je normalno od kad je kapitalizma.
USA 350 miliona stan. a 29 mil.registrovanih malih bixnisa. haman kou BiH. 35 mil beskućnika i oko 20 mil praznih kuća u vlasništvu banaka. trebali bi im poslati 3-4 forumasa da rijese ove probleme u Americi.

66% ljudi koji otvore piceriju u jednom od najjacih naselja na zapadnoj obali SAD-a propadne u roku od 3 godine.
I ljudi i dalje pokusavaju ...

almir90 wrote:
Bilo koja grana proizvodnje, a kada se odnosi na kvalitet je zahtjevna. Recimo kod voća, rijetko ko želi da se muči, ali moj otac voće najviše pršće sa žarom. Žaru potopi u vodu 24 sata, nakon toga je procijedi i samu onu vodu istrese u špricu i poprska voće. To je jedan od starih metoda održavanja voća.

A što se ne bi posluzili primjerom tvoga oca.Pa postai najveći evropski uzgajivač i prerađivač žare. To je čudesna biljka.
Šta sam soka popio od žare. Pa ćimbur i razljevak.
A tek onaj šampon.
Eto samo na tom pesticidu bi zaradili više nego hercegovci na cmilju.

Toto wrote:
Dosta mi je vrijeđanja i ponižavanja naše zajednice koja to najmanje zaslužuje.

Može li se pojava ili događaj opisati i analizirati bez vfijeđanj ili priče o mentalitetu.
Dobro, nisi ti najgori ail si mi naletio.

Šta ti je kreativnost naroda?
U razvijenom zapadu: 80% novoosnovaih firmii ne doživi petu godinu postojanja.
Sve imaju: banke, para ko u priči, nauku , konsalting kojeg placa drzava, tržište od 358 milona ili 530 miliona EU i opet 80 % nekreativnih ili ti ''redneka''. Budale sprcase milijarde i niko se nije ni po prknu počešao.
Kazu to je normalno od kad je kapitalizma.
USA 350 miliona stan. a 29 mil.registrovanih malih bixnisa. haman kou BiH. 35 mil beskućnika i oko 20 mil praznih kuća u vlasništvu banaka. trebali bi im poslati 3-4 forumasa da rijese ove probleme u Americi.

[/quote]

Nemoj bogati okretati priču na neki kvazi patriotizam, to se ne smije ništa reći od onoga što je istina. Ako ti je teško prihvatiti realnost, to je tvoj problem, nije moj.

Sad ćemo malo i statistike, ima l' još kakav članak sa Wikipedie da upotpuni sve? Pa i tamo ljudi kopiraju jedni druge, normalno da će neko i propasti. No, kad se sastave plusevi i minusi, ova močvara se ne može porediti sa razvijenim ekonomijama.

ona prva žara u aprilu-maju je beton, toliko je ljekovita da ljudi nemaju pojma, cak je i antikarcigogerna, nije da sada liječi sve al da je ljekovita to jest... i da za ispiranje kose onom kojem opada kosa iz nekog razloga je čudotvorna... previše smo naviknuti na antibiotike i ostale lijekove a lijek nam pred nosom...

"Kopriva je jedna od najkorisnijih ljekovitih biljaka. Kad bi ljudi shvatili, koliko je ova biljka ljekovita, sadili bi samo koprive.

Svi dijelovi koprive - stabljika, lišće, korijen i cvijet - imaju ljekovita svojstva. U drevna vremena kopriva je bila vrlo cijenjena.