Željeznice - all about

[Jimmy McNulty]

Glupost

Idi pitaj ljude koji rade je li glupost.

[So What!]

Nije istina. Npr. SBB je uvijek u pozitivi u putničkom prometu, sve japanske željezničke kompanije, kineske, ruske, štoviše putnički dio SNCF predvođen TGV divizijom zapravo pokriva gubitke teretnog prometa... Ni u Njemačkoj se uopće nije subvencionirao putnički promet, sve dok nisi uveli taktni vozni red prema i najmanjoj selendri, no to je opet pitanje društvenog dogovora. Ali i danas je DB Fernverkehr pozitivan, i primjerice zaradi 5-6 puta više po putniku od autobusne konkurencije na istoj relaciji.

Self loading freight je tradicionalno uvijek bio najisplativi, npr. prevesti 10 putnika na međugradskoj ruti je isplativije od prevlačenja vagona uglja na istoj distanci (omjer masa 1:50-60), čak i kad se ne računaju dodatni prihodi (što se potroši u vozu, na kolodvoru, ...). Samo da bi putnički promet bio profitabilan, mora imati neke prednosti prema ostaloj konkurenciji, brzinu, redovitost, učestalost, komfor... Očekivati to u državi gdje direktori samo gledaju kako "uzeti" svoj dio i dio za stranku, kako uhljebiti podobne po potrebi - koji opet gledaju kako da se i sami ogrebu, gdje se i kondukter za marku proda, ...

Drago mi je što ima i ovakvih forumaša. Dakle iznese se stav i onda se dobro argumentuje, pa makar se i meni lično ne sviđao ipak je utemeljen na nečemu, a ne ponavljanje jednih te istih klišeja, najčešće uzrokovanim nekim ličnim frustracijama i kompleksima.

Svaka čast

Ja opet misli mda putnički saobraćaj kod nas može biti dio nekog društvenog dogovora, kao i tramvaji, gradski prijevoz pa i autoputevi ako ćemo tako. Oni su većinom neisplativi, donose zaradu i malo troše, ali troškovi gradnje se decenijama vraćaju.

Ali poenta je da su to javni servisi koji indirektno ili direktno doprinose razvoju društva, dakle to je neka indirektan investicija države u prviredu i društvo.

Sve navedene zemlje su poprilično velike i mnogoljudne sa jakom operativom, tako da ne iznenađuje da im je putnički saobraćaj isplativ. Mi smo ipak mala zemlja sa malo stanovnika, teško je razviti model po kojem bi željeznice poslovale u plusu kada je putnički saobraćaj u pitanju.

[SSemir]

Glupost

Idi pitaj ljude koji rade je li glupost.

Nemam sta nekog pitati. Glupost je izjaviti da max popunjenost voza pravi gubitke. Ukljuci malo logiku makar

[Jimmy McNulty]

Nemam sta nekog pitati. Glupost je izjaviti da max popunjenost voza pravi gubitke. Ukljuci malo logiku makar

Dobro, ti znaš bolje od mene koji se školujem u vezi tog posla.

[SSemir]

Nemam sta nekog pitati. Glupost je izjaviti da max popunjenost voza pravi gubitke. Ukljuci malo logiku makar

Dobro, ti znaš bolje od mene koji se školujem u vezi tog posla.

Ne valjaju ti ucitelji onda

[orinoco]

Zar ovaj stari elektromotorni voz mora biti ovako išaran Nisam stručnjak, i laički pretpostavljam da su ovi vozovi idealni za lokalni i saobraćaj po BiH. Još kad mogli biti detajlno očišćeni i uređeni, ne bi nam trebali skupi Talgo i slični vozovi, posebno u Sarajevu i Doboju, čekajući na promjenu lokomotiva.

[kakaljin]

Zar ovaj stari elektromotorni voz mora biti ovako išaran Nisam stručnjak, i laički pretpostavljam da su ovi vozovi idealni za lokalni i saobraćaj po BiH. Još kad mogli biti detajlno očišćeni i uređeni, ne bi nam trebali skupi Talgo i slični vozovi, posebno u Sarajevu i Doboju, čekajući na promjenu lokomotiva.

Lokomotive na talgo vozovima se ne mjenjaju

PS: i kada se prije mjenjala lokomotiva to je radjeno samo u Doboju

[orinoco]

Zar ovaj stari elektromotorni voz mora biti ovako išaran Nisam stručnjak, i laički pretpostavljam da su ovi vozovi idealni za lokalni i saobraćaj po BiH. Još kad mogli biti detajlno očišćeni i uređeni, ne bi nam trebali skupi Talgo i slični vozovi, posebno u Sarajevu i Doboju, čekajući na promjenu lokomotiva.

Lokomotive na talgo vozovima se ne mjenjaju

PS: i kada se prije mjenjala lokomotiva to je radjeno samo u Doboju

Tebe kao daje Lindov učio Nije poanta promjena lokomotive, već ovaj stari mađarski voz koji je idealan za naše pruge i njegov izgled.

A osim toga, lokomotiva se u Sarajevu mijenja

[So What!]

Od Čapljine do Sarajeva za tri mjeseca prevezeno 23.800 putnika

Kako Željeznice Federacije BiH za putnike više nisu ružno pače, moglo se zaključiti po ljetošnjim slikama s čapljinskoga kolodvora. S prispijećem vlaka iz Sarajeva, znale bi se stvoriti slike poput nekadašnjih, kada su željeznice bile ključni prijevoz na duge relacije prema Zagrebu i Frankfurtu, pa Osijeku, Subotici i Budimpešti ili, pak, Beogradu, rijeke putnika koji, silazeći iz vlaka, žure prema krajnjem odredištu.

Vlak, koji je bio predviđen kao sezonski, koji je trebao prometovati do Čapljine do 31. kolovoza, zatim do konca rujna, prometovat će do izmjene reda vožnje koja će se obaviti u prosincu, a ja se nadam kako će prometovati tijekom cijele godine. Produljenje smo napravili zbog zanimanja putnika i anketa koje smo provodili. Jednostavno, morali smo napraviti uslugu ljudima koji se zanimaju za vožnju vlakom, a pogotovo nam je drago što se mladi ljudi zanimaju, pa smo tako posljednjih dana imali izlete učenika osnovnih i srednjih škola iz Mostara i, naravno, Čapljine”, govori Mario Kozina, direktor prometno-poslovnog područja Mostar.

Dodaje kako prilikom uvođenja linije nisu očekivali tako optimistične brojke za ovu sezonu.

"Za prva tri mjeseca od uvođenja talgo kompozicija iz Čapljine u Sarajevo i obrnuto prevezli smo 23.800 putnika. Popunjenost vlaka bila je iznad 50 posto. Svi oni koji se bave željeznicom znaju kako je to u prvoj godini dobar broj putnika. Sve je to ponukalo Željeznice produljiti prometovanje vlaka, a nadam se kako će u budužnosti ti brojevi biti samo veći. Naravno, novi je vlak, a za prijevoz putnika manje-više svi znamo kako su nužna četiri preduvjeta da se ljudi opredijele za željeznicu.To su, na prvom mjestu, sigurnost, pa udobnost, brzina i cijena. Mislim da sva ta četiri uvjeta zadovoljavaju naše putnike i, naravno, ljudi su to prepoznali”, ističe.

Polazak za Sarajevo je svaki dan ujutro u 5.52, popodne, trenutačno od 1. listopada u 16.25 (u tijeku turističke sezone bilo je u 19-25 sati), a iz Sarajeva u 7 sati za Čapljinu, dolazak je u 9.30, te poslijepodne u 16.25 s dolaskom u Čapljinu u 19 sati, piše Večernji list.

"Znači, svi oni koji putuju iz Čapljine u Sarajevo, poslom ili na izlet, mogu krenuti rano ujutro i vratiti se u 19 sati. Dakle, vrijeme putovanja, što je vrlo bitno, iz Čapljine do Sarajeva je dva i pol sata, što je automobilom danas gotovo i nemoguće, a ako usput platite još koju kaznu, to je vrlo skupo”, mišljenja je Kozina

Cijena redovite karte na relaciji Čapljina – Sarajevo je 14.30 KM, a povratna 22.30 KM. U tu cijenu je uračunata 1 KM obveznog rezerviranja sjedala.

”Osim toga, imamo povlastice za putovanja u skupinama. Za skupine do šest ljudi na tu cijenu je popust 30%, a ako je skupina veća od 30 ljudi, onda je popust 50 post. Tako da iz Čapljine za skupinu od 30 ljudi dobijete cijenu od 7,70 KM. Mislim kako se ni s jednim prijevoznim sredstvom ne može postići takva cijena, a pogotovo sada, s obzirom na udobnost i kvalitetu, novih garnitura, mislim da je to pravi pogodak”, kaže Kozina, koji priznaje kako nisu računali ni na toliki broj izletnika.

”Prije svega, računali smo na relaciju Mostar-Sarajevo, koja je inače tijekom ljetnih mjeseci turistički više popunjena. Drago nam je što se ta relacija produžila i na Čapljinu, pogotovo što smo ovoga ljeta imali izravno prijevoz autobusima za Neum i iz Neuma te iz Čapljine u Makarsku. Putnika je bilo, u srpnju i kolovozu smo imali po tri autobusa iz Čapljine za Neum. Drago nam je što su se putnici vratili željeznici, samo bih ih zamolio da prilikom putovanja kupnju karata obave petnaestak minuta prije polaska, jer imamo situaciju da nam dvadeset, trideset putnika dođe u zadnjih pet-šest minuta, moramo ih čekati, pa nam se zna dogoditi da vlak kasni u polasku, što nije dobro”, dodaje direktor prometno-poslovnog područja Mostar.

Prioritet Željeznica FBiH, što se tiče putničkog prometa, je povezivanje svih destinacija unutar BiH.

”Osim toga, u planu je ponovno povezivanje putničkog vlaka s Pločama, s Hrvatskim željeznicama, dobre veze za Zagreb, Beograd i Budimpeštu.Postoje kontakti, ali nije sve do Željeznica Federacije u tim razgovorima. Inače, Čapljina je nastala i rasla uz željeznicu, pa je i danas uz nju vezana, uz ostalo, Željeznice Federacije, s oko 130 zaposlenih u putničkom i terenom prometu te željezničkoj radionici, su među najvećim poslodavcima”, zaključuje Kozina.

Čapljinski Portal

[So What!]

Korak bliže projektu uvođenja putničke linije Sarajevo - Bihać

Vlada FBiH prihvatila je danas informaciju Federalnog ministarstva prometa i komunikacija o potrebi elektrifikacije Unske pruge na dionici Bihać – Blatina i zadužila ovo i Federalno ministarstvo finansija da prilikom izrade prijedloga izmjena i dopuna Budžeta FBiH za 2017. godinu planira 2.300.000 KM potrebnih za elektrifikaciju ove dionice.

Okončanjem ovog projekta bili bi stvoreni uslovi za uvođenje putničke linije Sarajevo - Bihać i to Talgo garniturom koja sada dolazi do Banje Luke. Time bi, također, bili smanjeni troškovi prevoza u željezničkom saobraćaju jer bi se obavljao elektro vučom, odnosno bio bi korišten domaći energent koji je jeftiniji od nafte.

Prema studijama transporta, Unska pruga je nezamjenjiva za značajne količine roba i putnika do i od jadranskih luka Zadar, Šibenik i Split, pa treba usmjeravati napore za njeno obnavljanje. S današnje pozicije, Unska pruga je praktično nekada imala isti značaj kao što ga sada ima željeznički koridor Vc, Budimpešta - Bosanski Šamac - Sarajevo - Čapljina - Ploče koji je u 2016. dobio i obilježje Evropskog (TNT-T) koridora.

Prohodnost Unske pruge bi obezbijedila i bolju konkurentnost privrede BiH, a bili bi intenzivirani željeznički tokovi, posebno na paralelnom koridoru X. Također, značaj Unske pruge će sve više rasti s porastom intermodalnog transporta što je trend kod prevoza roba u svijetu, te razvojem pomorskih luka u Dalmaciji i riječnih na Savi, stoji u informaciji.

Vlada FBiH je zadužila Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i Federalno ministarstvo finansija da, u slučaju neodobravanja prijedloga izmjena i dopuna Budžeta FBiH za ovu godinu, sredstva planiraju u budžetu FBiH za 2018. godinu.

Akta

[So What!]

Za "spas" Željeznica Republike Srpske planirano smanjenje broja radnika za 1.000

Željeznice Republike Srpske (RS) su treći kvartal ove godine završile sa novim finansijskim minusom, od oko 7,7 miliona KM, čime je akumulirani gubitak ovog javnog preduzeća povećan na 91,6 miliona KM.

U finansijskom izvještaju, objavljenom na Banjalučkoj berzi, navedneo je da je broj radnika u posmatranom periodu bio 3.055.

Entitetska vlada je u Prednacrtu ekonomskih reformi u 2018. godini podržala projekt restrukturiranja ovog strateškog privrednog društva, u čemu bi podršku trebalo da pruži Svjetska banka.

Priznaju da Željeznice RS-a već godinama posluju sa gubitkom te da finansijska dubioza, kao i kašnjenje u izmirenju poslovnih obaveza, u velikoj mjeri prijete stečaju tog preduzeća.

"Gubitak i loša finansijska situacija su prouzrokovani visokim poslovnim rashodima, u kojima dominantno učešće uzimaju rashodi za bruto zarade i naknade zaposlenim", naveli su iz Vlada RS-a.

Kroz analizu stanja u Željeznicama RS-a, koju je uradila Svjetska banka tokom 2016. godine, utvrđeno je da Željeznice RS imaju 1.000 zaposlenih viška i da bi se optimalna produktivnost postigla smanjenjem broja radika.

Željeznice imaju oko 21 posto manjinskih akcionara, te, kako tvrde iz Vlade, RS se nije mogla zadužiti za ulaganje u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture, zbog čega su u kreditna zaduženja morale ići Željeznice, iako nisu sposobne da same redovno servisiraju navedene dugove.

Da bi se riješili navedeni problemi i Željeznice dovele u stanje finansijske održivosti i operativne efikasnost,i potrebno je, naglašavaju, iz kredita Svjetske banke izmiriti nagomilane obaveze po osnovu neisplaćenih naknada toplog obroka, prijevoza i regresa prema svim zaposlenima, izmiriti obaveze prema Poreskoj upravi za poreze i doprinose, izvršiti konverziju potraživanja, koja RS ima od Željeznica RS po osnovu servisiranja ino duga u njihovo ime, u kapital, čime bi se izvršilo saniranje tih obaveza; te smanjiti broj zaposlenih za 1.000 (500 do kraja 2017. i još 500 do okončanja projekta 2021.).

U Vladi su stava da treba izvršiti i računovodstveno razdvajanje infrastrukture i operacija na dvije odvojene organizacione jedinice, a nakon izvršene konverzije potraživanja u kapital RS bi postala 100 postotni vlasnik Željeznica RS.

Klix

[So What!]

Studentski pohodi - Talgo vozom u Mostar - 11. 11. 2017.

[So What!]

Obnova Unske pruge: BiH i Hrvatska pokazuju spremnost na saradnju, počele konkretne aktivnosti

Projekt revitalizacije Unske pruge u posljednjih nekoliko mjeseci kreće se u izuzetno pozitivnom smjeru, BiH i Hrvatska pokazuju zajedničke interese i spremnost na saradnju, a projekt podržava i Evropska komisija iz čijih fondova bi trebalo da bude finansiran, kazali su za Klix.ba iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

U maju ove godine predstavnici Ministarstva komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske potpisali su zajedničku inicijativu za obnovu, modernizaciju i stavljanje u promet Unske pruge. Inicijativa podrazumijeva osnivanje zajedničkog operativnog tijela koje će pripremiti analizu trenutnog stanja te izraditi detaljan elaborat i dostaviti ga Vijeću ministara na razmatranje i usvajanje.

Zajednički projekt BiH i Republike Hrvatske

"Nadamo se da će zajednička inicijativa dvaju ministarstva vrlo skoro preći u inicijativu dviju država za projekt obnove i revitalizacije Unske pruge. On podrazumijeva formiranje ekspertnih timova koji će napraviti kompletan elaborat, a u kojem će se vidjeti koji su to prvi koraci koje trebamo uraditi: od elektrifikacije, izmjene trupa pruge do povećanja njene brzine, kako bi se u punom kapacitetu pruga mogla staviti u funkciju", kazao je za naš portal Igor Pejić, sekretar Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

On kaže da je sada zadatak da se, vrlo detaljno, pripremi projekt u cijelosti, i to s obje strane, budući da pruga podrazumijeva hrvatski i bosanskohercegovački dio.

"Vijeće Ministara je usvojilo informaciju o Unskoj pruzi i mi sada idemo u formiranje ekspertnog tima s bh. strane. Imena su već spremna, kao i njihovi zadaci i rokovi, a Vijeće ministara bi na jednoj od sljedećih sjednica trebalo to potvrditi. Ministarstvo je u međuvremenu već poduzelo niz aktivnosti, tako da su pomenute elaborate dobrim dijelom pripremila nadležna tijela. Elaborat ili projekt podrazumijevaju sve korake koje je potrebno napraviti da bi se pruga stavila u funkciju u punom kapacitetu", kaže Pejić, dodajući da od Vijeća ministara očekuje da imenuje ekspertni tim u što kraćem roku.

Ističe da ne očekuje velike poteškoće pri realizaciji, budući da je, što posebno naglašava, obnova pruge strateški interes Republike Hrvatske i bitna za ekonomski razvoj regije oko Knina.

"Također, osim za luke Zadar, Šibenik i Split koje su direktno i u velikoj mjeri zainteresovane za projekt, jasno je da će ovo mnogo značiti i za razvoj područja sjeverozapadne Bosne, odnosno onog što nazivamo Krajinom i njenim gradovima koji prirodno gravitiraju i prema Hrvatskoj", dodaje.

EU spremna podržati i finansirati projekt

Predstavnici Ministarstva komunikacija i prometa BiH obavili su razgovore i s Violetom Bulc, komesarkom za transport Evropske unije, koja je u potpunosti dala podršku projektu. Također, projekt obnove pruge trebao bi se finansirati iz EU fondova.

"Činjenica je da je Evropska komisija spremna podržati taj projekt. Jasno je da je željeznica i u Evropskoj uniji jedan od prioriteta i da je u prednosti nad cestovnim prijevozom, pogotovo kada je riječ o prijevozu tereta i aspektu zagađenja zraka. S komesarkom Bulc smo usaglasili i njenu posjetu BiH, a to bi trebalo biti u maju iduće godine, a do tada je na nama da uradimo nešto konkretno", ističe naš sagovornik.

Prije toga, razgovori o ovoj temi s predstavnicima EU najvjerovatnije će biti obavljeni i početkom decembra u Briselu, a Pejić je istakao nadu da će Vijeće ministara u međuvremenu usvojiti odluku o imenovanju radne grupe s bh. strane, kako bi se moglo što brže djelovati. U Ministarstvu ne žele izlaziti s podacima o finansijskim vrijednostima obnove pruge.

"Ne bismo nagađali o brojkama prije ocjene stručnog tima, ali to uopće nisu stotine miliona eura. Ovaj projekt ne traži multimilionska i basnoslovna sredstva i zbog te činjenice očekujemo podršku Evropske komisije", napomenuo je Pejić.

Pruga nekada "hranila" srednjodalmatinske luke teretima

Podsjećamo, Unska pruga podrazumijeva željezničku dionicu Novi Grad - Knin, ukupne dužine 177,9 km, od čega kroz Bosnu i Hercegovinu prolazi 119,44 km, kroz Republiku Hrvatsku 58,46 km, a pruga na sedam mjesta prelazi granicu Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Pruga je u nadležnosti tri željeznička preduzeća: Željeznice Federacije BiH (99,8 km), Željeznice Republike Srpske (19,6 km) i Hrvatske željeznice (58,46 km). Dionica Unske pruge u nadležnosti Hrvatskih željeznica od Martin Broda do Knina u dužini 58 km zatvorena je za saobraćaj od 17. maja 2010. godine.

Sve do 1990. godine Unska pruga je bila najsigurnija i najbrža veza između sjevera i juga Hrvatske. Pruga je "hranila" srednjodalmatinske luke teretima, naročito s tržišta BiH, ali i drugih istočnih republika iz bivše države. Godišnje je njom prevoženo četiri miliona različitih tereta robe i blizu dva miliona putnika.

S današnje pozicije, Unska pruga je praktično nekada imala isti značaj kao što ga sada ima željeznički koridor 5C, Budimpešta - Bosanski Šamac - Sarajevo - Čapljina - Ploče koji je u 2016. dobio i obilježje Evropskog (TNT-T) koridora.

Prohodnost Unske pruge bi osigurala i bolju konkurentnost bh. privrede, a bili bi intenzivirani željeznički tokovi, posebno na paralelnom koridoru X. Također, značaj Unske pruge sve više će rasti porastom intermodalnog transporta, što je trend u prijevozu robe u svijetu, te razvojem pomorskih luka u Dalmaciji i riječnih na Savi.

Klix

[So What!]

Uskoro izgradnja autoputa Banja Luka - Novi Grad i rekonstrukcija pruge

U Budimpešti su juče potpisani sporazum i ugovor u vezi sa izgradnjom auto-puta od Banjaluke do Novog Grada i rekonstrukcijom pruge od Banjaluke do granice sa Hrvatskom, čija je ukupna vrijednost oko 560 miliona evra.

Svoje potpise na ove dokumente su stavili direktori “Autoputeva Republike Srpske” Dušan Topić i “Željeznica Republike Srpske” Dragan Savanović sa predstavnicima kineske komapnije “Čajna Šandong internešnel ekonomik end tehnikal korporejšn grup”, u prisustvu pomoćnika ministra saobraćaja i veza Republike Srpske Dijane Obradović.

Sporazum o saradnji u vezi sa izgradnjom auto-puta Banjaluka-Prijedor-Novi Grad vrijedan je oko 320 miliona evra. Kineski partneri bi trebalo da svojim sredstvima grade ovaj auto-put i da se poslije naplaćuje putarina. Do polovine naredne godine trebalo da bude zatvorena finansijska konstrukcija za projekte da bi se nakon toga krenulo sa radovima.

Savanović i predstavnici “Čajna Šandong internešnel ekonomik end tehnikal korporejšn grup” potpisali su komercijalni ugovor za projekat modernizacije i rekonstrukcije oko 100 kilometara pruge od Banjaluke, preko Prijedora i Novog Grada do granice sa Hrvatskom, čija je vrijednost oko 241 milion evra.

Od izgradnje autoputa i rekonstrukcije pruge mnogo očekuju i Prijedorčani.

Kozarski Vjesnik

[Heller]

Sad imaju i podmornicu

[Jimmy McNulty]

Sad imaju i podmornicu

[neki]

Ha ha ha.. jako smiješno...
Najmanje jedna osoba teze povrijeđena, ogromna materijalna šteta, Al glupavi bosnjo i tu nadje razloga za sprdanje..

[Heller]

Ha ha ha.. jako smiješno...
Najmanje jedna osoba teze povrijeđena, ogromna materijalna šteta, Al glupavi bosnjo i tu nadje razloga za sprdanje..

[Jimmy McNulty]

Malo crnog humora ne škodi

Naravno da mi je žao čovjeka tj mašinovođe, to mi je kolega na kraju krajeva

[avenija]

Jel van zivotne opasnosti ?

[So What!]

Čapljina: Blokada prometa nakon željezničke nesreće

Željeznički promet trenutno je u prekidu. Blokiran je i cestovni promet iz pravca Šurmanaca prema Čapljini.



Zbog željezničke nesreće koja se dogodila u mjestu Šurmanci u blizini Čapljine promet je blokiran.

''Željeznički promet trenutno je u prekidu. Blokiran je i cestovni promet iz pravca Šurmanaca prema Čapljini, a koriste se drugi pravci'', navedeno je iz Civilne zaštite HNŽ-a.

Podsjećamo, u nedjelju 3. prosinca 2017. godine u oko 19.10 sati putnički vlak ''Talgo'' na relaciji Čapljina-Sarajevo izletio je s tračnica.

Nesreća se dogodila zbog odrona u mjestu Šurmanci u blizini Čapljine kada je lokomotiva udarila u odron na izlazu iz tunela i skliznula do rijeke Neretve, a ostatak kompozicije pao s tračnica i skliznuo na cestu koja povezuje naselja Dretelj i Šurmance.

U trenutku nesreće u vlaku je bilo 20 putnika, ali nitko od njih nije ozlijeđen. Ozlijeđen je strojovođa koji je prebačen u Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar, a svi putnici su prevezeni do njihovih domova.

Bljesak.info

[So What!]

Čeka se izvlačenje lokomotive nakon iskakanja voza iz šina kod Čapljine, saobraćaj obustavljen

Željeznički i cestovni saobraćaj je još uvijek u potpunosti obustavljen nakon željezničke nesreće koja se desila sinoć kod Čapljine, a u kojoj je talgo voz iskočio iz šina, pri čemu je lokomotiva završila pored Neretve.

Do nesreće je došlo kada je lokomotiva udarila u veći kamen koji se odronio s obližnje stijene.

Potvrđeno nam je da je mašinovođa lakše povrijeđen, a u vozu je u trenutku nesreće bilo ukupno 20 osoba. Prilikom nesreće su iskočila tri vagona.

Kako javlja reporter Klixa s mjesta nesreće, obustavljen je saobraćaj, a sve ekipe su i dalje na terenu. Istragu predvodi dežurna tužiteljica Tužilaštva HNK-a.

Još uvijek nema informacije kada će biti izvučena lokomotiva, čeka se završetak uviđaja kako bi se pristupilo izvlačenju.

Podsjećamo, lokomotiva je udarila u odron na izlazu iz tunela i skliznula do rijeke Neretve, a ostatak kompozicije je pao s tračnica i skliznuo na cestu.

Nesreća se dogodila između mjesta Dretelj i Šurmanci.

Klix

[Theta]

Kako je bio blizu rijeke Sreća u nesreći definitivno, izvukao živu glavu za dlaku

[Theta]

Postoje interesi koji zagovaraju tu prugu preko Vareša. Radi se između ostalih i o nekim "bivšim" političarima koji to rade iz ličnih interesa.
Samo što niko neće da kaže ima li smisla boriti se sa 500 metara nadmorske visine između Vareša i Banovića. A mi zaobilazimo Jablanicu autoputem da bi uštedjeli lovu.

Ali, veće su šanse da se iskoristi trasa za autocestu preko Žepča. Plus što je jednostavniji teren (iako i on nije lagan), plus što se iskorištava postojeća pruga do Žepča (Zavidovića). Plus što je na toj trasi Zenica.

Ali, ponavljam. Sve su ovo snovi. Kada donesu odluku da se nafta uvozi prugom - onda ću vjerovati da se nešta dešava. Dotada - doživljaj će biti da riješe pružne prelaze između Sarajeva i Zenice koji su kriminalni.

I jedna zanimljivost. Postojala je uskotračna pruga Zavidovići - Olovo - Han Pijesak. I ona je prolazila relativno blizu i Varešu i Banovićima sa jedne strane. I nikome nije palo na pamet da to spaja.

http://vremeplov.ba/?p=10362

Sad ti je tu obična cesta, puna rupa

[So What!]