Razlog sto meso iz Litvanije ima visu cijenu na trzistu ne mora biti manji obim proizvodnje, vec to sto je organic/bio/eco kvalitet.stakasa wrote:Na istom ste fonu i ti i Toto i rekao bih da ste potpuno u pravu. A to sto je meso iz Litvanije skuplje je najmanji problem. Evropa ne zna sta ce od para a sve je svjesnija i svjesnija da jede smece i oboljeva od istog. Fantasticna prilika, nema sta, valjda cemo se dozvat pameti
Konkurentnost proizvoda bio/organic nije u nizoj cijeni vec u specificnom kvalitetu proizvoda.
Na primjeru mesa se moze najbolje objasniti sta je bio/orgamic/eko kvalutet i proizvodnja. Eko meso je ono koje nikako nije kontaminirano pesticidima, hormonima rasta, GMO i antibioticima.
U intezivnom uzgoju stoka jede: kukuruznu silazu, soju, tehnoloske otpade iz biljne proizvodnje ulja, koncentrate. Sve to ubrazva tov i povecava masu ali ima i nus posljedice, koje obaraju organic/bio eco standard.
Kukuruz i soja za stoku su GMO porijekla. U proizvodnji kukuruza, soje, suncokreta, uljane repice se jako mnogo koriste pesticidi koje stoka kroz hranu unosi u meso i mlijeko. I ono sto je meni bilo najcudnije: kukuriz, soja, suncokret itd nisu prirodna hrana stoke, pa imaju zdravstvenih problema zbog neprilagodjenosti probavnog sistema. Zbog tih bolesi, stoci se daju antibiotici. Stoka jako oboljeva u zatvorenom prostoru pa i to povecava kolicinu antibiotike.
Kakao onda proizvesti meso organic/bio/eco kvaliteta?
Rjesenje je relativno jednotvano: ekstenzivni ili poluintezivni uzgoj, gdje se stoka hrani samo travom. Trava nije kontaminirana, jer se ne koriste pesticidi, nema GMO trave -jos uvjek, stoka jede hranu koju joj organizm najbolje podnosi; pa nema bolesti toga tipa, pa je manje antibiotika itd.
Taj nacin tova je skuplji, jer duza traje i stoka sporije dostize komercijalnu tezinu. Gdje zime nisu jake: Argentina brazil USA stoka stalno boravi na otvorenom, pa ne trebaju stale za smjestaj itd stoka koja je u prirodi ima jaci imunitet itd.
NA organic kvalitet mesa mnogo utice i genetika posebno negativno kod stoke koja je izmiksana genetskim inzenjeringom.
Kad sve skontas: nasi mali stocari, koji uzgajaju bosansku bussu BB -oni sto se opkupljaju na cevljanovicima
BB pase samo svjezu travu i sijeno, ima veliku prirodnu otpornost na bolesti, i odlican imuni sisteem, pa je kolicina antibiotika u mesu zanemaraviva. Malim stocarima se ne isplati kupovina hormona rasta pa ga ne koriste.
Imamo zlatni rudnik i blago koje propada i izumire.
UZ samo malo ulaganja u cetifikciju, uvodjenje standarda, sljedivost i marketing mozemo stvoriti niz poluprizvoda i proizvoda vrhunskog organskog/bio/eco kvaliteta na bazi mesa od bosanske buse. Sve zatititi po izvornosti i geografkom porjieklu pa brendirati: bosanski cevapcic, bosanki cevab, bosanki raznjic, bosanka cevabdzinica, bosanska ascinicai; bosnski buredzik i burek od sjeckanog mesa bosanske buse.
Ne moramo nista izvoziti - sve mozemo plasirati kroz turizam,i ugostiteljstvo lokalno trazite.
Mogli bi imati stotinjak mini farmi autohtone bosanke buse i usrecit par stotina zaposlenih, stotinjak famiija, desetak veterinara, par doktora i magistara, par veteriarskih stanica, dvije ucenicke stocarske zadruge -koje bi promovisale lokane vrijednosti i stitile domace autohton pasmine.
Tkodje bi mmogli imati stotinjak cevabzinica po BiH ovog brenda.
Sve uvezat u klaster naziva Bosansska busa i imas registrovanoh 250 bizinisa, 500-600 stalno zaposlenih + 100-300 u sezoni i eto giganta, --ako se gigantizam mjeri brojem zaposlenih.
Sve je domace: od livade do cavabcica, od cobana do doktora veterinarskih nauka, rostiljdzije.
Mogli bi generisat poslovnih aktivnosti u milionskim izmosima.
Svaki od ovih proizvoda moze imati i dva puta vecu cijenu od cevapa od brazisle smroztine i imat ce svoje triste.
Nista nije nepoznato. Nasa nauka i struka je sve u stanju uraditi samo se treba malo vise posvetiti.
Postoje i veliki i neiskoristeni fondovi i grantovi u EU za ekologiju, organic kavlitet, zastiitu pasmina od izumiranja, trzite rada, ruralni razvoj itd.
Haman marke ne bi morali potrositi a storili bi lokalnog giganta.
