PRAVOPIS BOSANSKOG JEZIKA

[plain vanilla]

Ne moze se standardizovati (ili moze) nesto samo zato jer smo tako oduvijek govorili. U Tuzli cete rijetko cuti da neko kaze djeteta, vecina (i obrazovanih i neobrazovanih) će reci-dijeta.

Isto vazi za pasti/upasti. Kod nas je sve upasti, upadas i na travu i u rupu.

Zato se valjda razlikuje narodni govor od knjizevnog jezika.

[hadzinicasa]

Ali! Jezik je ziva tvar koja se mijenja, pa i raste...sto opet ne znaci da ga ne treba zauzdati (pun intended) i standardizirati... odnosno ukalupiti u prav'la.

tako ja ne bih tako lako odbacila "jer smo oduvijek tako govorili".

[Opetja033]

Nije tačno. Ja sam odrasla na Čaršiji i nikad u životu nisam rekla mahmuran.

Naravno da je tacno. To sto ti nisi tako govorila ne znaci da sarajevska carsija ne govori na taj nacin. Mozda nisi ti, ali ja u potpunosti mogu potvrditi ovo sto kolega @Grean kaze.

Mahmuran, polahko, lahko. Ja jedino i iskljucivo koristim te varijante, citav sam ih zivot koristio i uvijek cu ih koristiti. Cak sta vise, sve do polaska u skolu nisam znao za drugacije varijante obzirom da sam odrastao sa nanom (ili je i ovaj izraz arhaizam, mozda je ispravno baka?). Isto vazi i za neke druge termine poput "hefta", itd.

Jos jedan kuriozitet: nekada na samom pocetku skolovanja, prvi razred sam bio, uciteljica nam govori "iduce sedmice cemo raditi to i to". Na sta ja dizem ruku i pitam "drugarice uciteljice, a je li sedmica isto sto i hefta?"

Sve je do okruzenja. Moja porodica je generacijama u Sarajevu, sa obje strane. Nisam isao u obdaniste vec sam odgajan od strane starije generacije, kao i vecina mojih vrsnjaka. Zbog toga i dan danas vecina nas koristi termine koje smo koristili citav zivot.

Koliko znam standardizirani su svi navedeni termini (polahko, lahko, mahmuran, hefta). Sto je naravno potpuno ispravno.

Tačno je samo i isključivo da bilo ko od nas (i 5-6 kuća oko nas) ne predstavlja nezvanični 'standard'. Trenutno je iz gorenavedene sekvence postova rezultat 2:2. Vještica i ja tvrdimo da taj kako ga ti zoveš "arhaični" standard nije bio 100% standard, nas dvije ga nismo koristile, a vas dvojica jeste.

Jesu naše nane i dede koristile nestandardizovani govorni jezik (i moji su), ali moji roditelji nisu, a nisam ni ja ... hoću reći, koristiti svoje iskustvo i sebe kao mjerilo pa reći 'da se u tim dijelovima isključivo tako govorilo' jednostavno nije tačno.

Koliko sam upratio vjestica nije iz SG tako da je ipak 2:1 za nas

Uz duzno postovanje, kontam ja sta ti zelis reci, ali je suludo raspravljati o tome da li je u SG "standardno" bilo mahmuran, polahko, olahko, mehko. Znamo da jeste.
Sto opet sa druge strane ne znaci da nisu postojali ljudi koji su koristili SH standardiziranu varijantu.

Kada smo vec kod toga: cinjenica je da ti termini nisu bili standardizirani u SH jeziku. Ali je isto tako cinjenica da su standardiziranu u bosanskom jeziku, tako da mozemo zakljuciti da im je vracen "legalitet i legitimitet".

[cLo]

Izgleda da bosanski ima samo dvije rijeci: mahmuran i Banjaluka.

[m_l]

De pustite to, mene zabrinjava nesto drugo. Kako komparirate SUH?
1. suh-suhlji-najsuhlji
2. suh-suvlji-najsuvlji
3. suh-susi-najsusi
Da se mene pita (a ne pita), ja bih oduzela moc komparacije ovom pridjevu. Iz razloga sto: ako je nesto suho, znaci da sadrzi 0% vlage, eh sad, kako nesto moze biti suhlje, suvlje, suse od necega sto nema vlage nikako? Ako ima bar 1% vlage, to vise nije suho, nego vlazno. Vlazno se moze komparirati na vlazno-vlaznije-najvlaznije u zavisnosti koliko vlage sadrzi. Ako sadrzi 100% vlage je li onda mokro?

A npr. suho meso.

suho - suhlje - najsuhlje

Ostalo, iako standard, ne koristim.

[plain vanilla]

Izgleda da bosanski ima samo dvije rijeci: mahmuran i Banjaluka.

a bolan/ba?

[cLo]

Izgleda da bosanski ima samo dvije rijeci: mahmuran i Banjaluka.

a bolan/ba?

i to i znaci
Znaci, pet u vrh glave.

[cLo]

A npr. suho meso.

suho - suhlje - najsuhlje

Ostalo, iako standard, ne koristim.

Hvala na odgovoru.
A suho meso se tako zove zbog susenja na dimu, moglo bi biti i dimljeno.

[hadzinicasa]

issa ti, što dalmatinci ne standardiziraju svoj govor, oduvijek tako govore
ča je život vengo fantažija

to su dvije razlicite stvari, ovo o cemu ti pricas je narjecje iliti dijalekt.

[m_l]

bezbeli da nejma više

E, haj'mo sad malo o ovom J!

[piupiu]

issa ti, što dalmatinci ne standardiziraju svoj govor, oduvijek tako govore
ča je život vengo fantažija

Zato što se ni oni medju sobom ne razumiju, trebalo bi se prvo posvadjati čiji će se govor standardizovati.

Korčula, Split, Hvar, Vis ... svi imaju svoju furku. Ja razumin splitski: lancuni, pome, kukumari, karote, melancane, biži, cata, šugaman ...

[hadzinicasa]

issa ti, što dalmatinci ne standardiziraju svoj govor, oduvijek tako govore
ča je život vengo fantažija

Zato što se ni oni medju sobom ne razumiju, trebalo bi se prvo posvadjati čiji će se govor standardizovati.

Korčula, Split, Hvar, Vis ... svi imaju svoju furku. Ja razumin splitski: lancuni, pome, kukumari, karote, melancane, biži, cata, šugaman ...

ja razumin pijat i pinjur i spiza i tlaka....
vise mi ne treba.

[piupiu]

issa ti, što dalmatinci ne standardiziraju svoj govor, oduvijek tako govore
ča je život vengo fantažija

Zato što se ni oni medju sobom ne razumiju, trebalo bi se prvo posvadjati čiji će se govor standardizovati.

Korčula, Split, Hvar, Vis ... svi imaju svoju furku. Ja razumin splitski: lancuni, pome, kukumari, karote, melancane, biži, cata, šugaman ...

ja razumin pijat i pinjur i spiza i tlaka....
vise mi ne treba.

Poslije toga ti samo treba Zimmer frei ...

Inače, Splićani kažu i pirun i pinjur, kako ko ...

[cLo]

ajme, barba, fjaka, bestija.

[medvjed23]

khm.. suho je ljeto tokom kojeg je samo jednom pala kiša.. al suše je ono koje nije vidjelo ni kap kiše..
to je slično kao sa većinom.. postoji bitna razlika između većine od 51% i one od 99%.. a da li ćemo za ovu drugu reći da je velika ili ogromna ili ubjedljiva.. to je stvar subjektivne preferencije.. elem, mislim da bi i u jednom i u drugom slučaju moralo biti prostora za nijansiranje..

[cLo]

khm.. suho je ljeto tokom kojeg je samo jednom pala kiša.. al suše je ono koje nije vidjelo ni kap kiše..
to je slično kao sa većinom.. postoji bitna razlika između većine od 51% i one od 99%.. a da li ćemo za ovu drugu reći da je velika ili ogromna ili ubjedljiva.. to je stvar subjektivne preferencije.. elem, mislim da bi i u jednom i u drugom slučaju moralo biti prostora za nijansiranje..

Izgleda da meni nikako ne ide to nijansiranje. To za ljeto i ima nekog smisla.

[piupiu]

Koliko sam upratio vjestica nije iz SG tako da je ipak 2:1 za nas

Uz duzno postovanje, kontam ja sta ti zelis reci, ali je suludo raspravljati o tome da li je u SG "standardno" bilo mahmuran, polahko, olahko, mehko. Znamo da jeste.
Sto opet sa druge strane ne znaci da nisu postojali ljudi koji su koristili SH standardiziranu varijantu.

Kada smo vec kod toga: cinjenica je da ti termini nisu bili standardizirani u SH jeziku. Ali je isto tako cinjenica da su standardiziranu u bosanskom jeziku, tako da mozemo zakljuciti da im je vracen "legalitet i legitimitet".

Al' je zato Hadžinica s Bistrika, pa smo opet 2:2.

Naravno da su postojali ljudi koji su koristili i nestandardizovanu i standardizovanu varijantu - čitava poenta obrazovanja u Jugoslaviji nakon 1945. je bila da se narod opismeni i malo 'sofisticira' i to su generacije rodjene nakon onog rata većinom entuzijastično prihvatale i prenosile svojoj djeci. Zato se govor i promijenio. Meni su drage te staroslavenske varijante - lahko, mehko, itd - ali ih jednostavno nikad nisam koristila jer nisu bile po JUS-u.

[hadzinicasa]

ja razumin pijat i pinjur i spiza i tlaka....
vise mi ne treba.

Poslije toga ti samo treba Zimmer frei ...

Inače, Splićani kažu i pirun i pinjur, kako ko ...

znadem.
mogu ja i pod vedrim nebom....
(this came out sooo wrong...)

[hadzinicasa]

Koliko sam upratio vjestica nije iz SG tako da je ipak 2:1 za nas

Uz duzno postovanje, kontam ja sta ti zelis reci, ali je suludo raspravljati o tome da li je u SG "standardno" bilo mahmuran, polahko, olahko, mehko. Znamo da jeste.
Sto opet sa druge strane ne znaci da nisu postojali ljudi koji su koristili SH standardiziranu varijantu.

Kada smo vec kod toga: cinjenica je da ti termini nisu bili standardizirani u SH jeziku. Ali je isto tako cinjenica da su standardiziranu u bosanskom jeziku, tako da mozemo zakljuciti da im je vracen "legalitet i legitimitet".

Al' je zato Hadžinica s Bistrika, pa smo opet 2:2.

Naravno da su postojali ljudi koji su koristili i nestandardizovanu i standardizovanu varijantu - čitava poenta obrazovanja u Jugoslaviji nakon 1945. je bila da se narod opismeni i malo 'sofisticira' i to su generacije rodjene nakon onog rata većinom entuzijastično prihvatale i prenosile svojoj djeci. Zato se govor i promijenio. Meni su drage te staroslavenske varijante - lahko, mehko, itd - ali ih jednostavno nikad nisam koristila jer nisu bile po JUS-u.

Suncana strana bona. Logavina.

i btw, nemojte mi Halilovica zaklinjem vas....

[piupiu]

Suncana strana bona. Logavina.

i btw, nemojte mi Halilovica zaklinjem vas....

Aaaa, pardoniram se ... ne znam okleN mi Bistrik. Mora da smo u istu školu išle.

E, sad mi pade na pamet - ovo 'oklen' se koristi i kod nas i u Dalmaciji ... kao i 'ozgor', 'ozdol' i još dosta nekih starih narodnih izraza ...

[Opetja033]

Koliko sam upratio vjestica nije iz SG tako da je ipak 2:1 za nas

Uz duzno postovanje, kontam ja sta ti zelis reci, ali je suludo raspravljati o tome da li je u SG "standardno" bilo mahmuran, polahko, olahko, mehko. Znamo da jeste.
Sto opet sa druge strane ne znaci da nisu postojali ljudi koji su koristili SH standardiziranu varijantu.

Kada smo vec kod toga: cinjenica je da ti termini nisu bili standardizirani u SH jeziku. Ali je isto tako cinjenica da su standardiziranu u bosanskom jeziku, tako da mozemo zakljuciti da im je vracen "legalitet i legitimitet".

Al' je zato Hadžinica s Bistrika, pa smo opet 2:2.

Naravno da su postojali ljudi koji su koristili i nestandardizovanu i standardizovanu varijantu - čitava poenta obrazovanja u Jugoslaviji nakon 1945. je bila da se narod opismeni i malo 'sofisticira' i to su generacije rodjene nakon onog rata većinom entuzijastično prihvatale i prenosile svojoj djeci. Zato se govor i promijenio. Meni su drage te staroslavenske varijante - lahko, mehko, itd - ali ih jednostavno nikad nisam koristila jer nisu bile po JUS-u.

Izvini ukoliko sam pogresno shvatio (a vjerovatno jesam), ali to je upravo ono sto meni ide na zivce i sto je za mene potpuno neprihvatljivo.

Po ovome sto si napisala, da se zakljuciti da su termini o kojima govorimo "nesofisticirani" i odraz "nepismenosti". Ko je to odlucio? Lingvisti iz Srbije i Hrvatske?
Upravo na takvim stvarima politika zvanicne Jugoslavije je radila na stvaranju kompleksa kod Bosnjaka, pa i u lingvistici.

Jos jednom, shvatio dobro ili ne, ne mislim nista lose. Ili na starom bosanskom, sto me rahmetli nana ucila: no hard feelings

Mozemo li ovako zakljuciti diskusiju: termini o kojima smo raspravljali su danas standardizirani i sasvim ih je ispravno koristiti kada je bosanski jezik u pitanju?

[piupiu]

Al' je zato Hadžinica s Bistrika, pa smo opet 2:2.

Naravno da su postojali ljudi koji su koristili i nestandardizovanu i standardizovanu varijantu - čitava poenta obrazovanja u Jugoslaviji nakon 1945. je bila da se narod opismeni i malo 'sofisticira' i to su generacije rodjene nakon onog rata većinom entuzijastično prihvatale i prenosile svojoj djeci. Zato se govor i promijenio. Meni su drage te staroslavenske varijante - lahko, mehko, itd - ali ih jednostavno nikad nisam koristila jer nisu bile po JUS-u.

Izvini ukoliko sam pogresno shvatio (a vjerovatno jesam), ali to je upravo ono sto meni ide na zivce i sto je za mene potpuno neprihvatljivo.

Po ovome sto si napisala, da se zakljuciti da su termini o kojima govorimo "nesofisticirani" i odraz "nepismenosti". Ko je to odlucio? Lingvisti iz Srbije i Hrvatske?
Upravo na takvim stvarima politika zvanicne Jugoslavije je radila na stvaranju kompleksa kod Bosnjaka, pa i u lingvistici.

Jos jednom, shvatio dobro ili ne, ne mislim nista lose. Ili na starom bosanskom, sto me rahmetli nana ucila: no hard feelings

Mozemo li ovako zakljuciti diskusiju: termini o kojima smo raspravljali su danas standardizirani i sasvim ih je ispravno koristiti kada je bosanski jezik u pitanju?

Pa, ne znam šta se tu ima pogrešno shvatiti. Narod je bio većinom nepismen i opismenjavanje je podrazumijevalo obrazovanje na standardizovanom tj književnom jeziku. To je sve bilo dio duha vremena. Opismeniti narod u tom trenutku značilo je napraviti osnovu za samostalnost, ekonomiju, jako društvo ... na to se tada potpuno drugačije gledalo - i to je svima bilo prioritet. Tako su naše nane, koje su većinom bile slabo pismene, jedva pismene, nepismene, polupismene, itd ... održavale narodni govor u životu jer su one najautentičniji nosioci oralne kulture. A njihova su se djeca već u školi obrazovala na književnom standardu. Nije to nikakav 'value judgment' o starom ili narodnom jeziku, samo konstatacija da je to bilo takvo vrijeme i da je to rezultiralo djelimičnim gubitkom starog jezika iz svakodnevne upotrebe.

[piupiu]

ajme, barba, fjaka, bestija.

A, najbolje su psovke i uzrečice:

"Ben ti Gospu Sinjsku i Solinsku!"
"As ti [ili je asti?] Isusa iz Nazareta!" (Je l' ono neki natpisi na stećcima počinju sa "aste"?)
"*eba te Isus!"

... Uvijek mi je bilo fascinantno kako je taj njihov narodni govor zapravo nema robovski odnos prema svetinjama, nema tu nekog strahopoštovanja, nego, ono - nedjeljom misa, a ostalim danima - narode, opleti!

Mislim da se kod njih najviše zadržalo tog 'arlekinskog' duha u jeziku, koji lično jako volim ...

[medvjed23]

podsjeti me to na:

Kažem, bilo je to tako davno vrijeme kada se "domoroci" nisu trudili da iscijede zadnju paru iz džepova turista, nego smo se osjećali više kao gosti nego kao turisti, a furešti su bili rijetki: slikanje s golubovima ispred Duždeve palače je bilo obavezno, kao i citron sladoled (kako je to zvučalo nobl u poredjenju sa vanilijom i čokoladom u Dvije ruže kod Komše) u Gradskoj kafani, a riječi kao što su "lancun", "ponistra", "mudantine", "maestral" zvučale su egzotično, pa su čak i svadje (u kojima je najžešća psovka bila "porka Madona") ličile na pjesmu u poredjenju s onim našim, mahalskim, kada bi ulicom odjekivalo: "Fatima! Faaatima!!! Jebo me tvoj čojek - evo, tudena me jebo", hvatale su se žene za medjunožje, a muškarci, ispijajući toplo pivo ispred Granapa uživali i smijali se, sve dok im alkohol ne bi došao iz guzice u glavu, a tada bi proradili štosovi, letve, čakije...

http://dariodzamonja.blogspot.ba/2012/0 ... ivota.html
čitajući ovo, morao sam guglati svaku treću riječ

[Avetinho]

{...}
(Je l' ono neki natpisi na stećcima počinju sa "aste"?)
{...}

Ase = ovdje.