Korisnikk wrote:mO k3 wrote:Korisnikk wrote:Ej majko, kaze "blokirali nam ulaz." Ja mislio da se uopste ne moze uci u zgradu a proci se moze sasvim normalno. Medjutim gospodin bi da u krugu od 100 metara od ulaza nema nijednog predmeta.
I meni smeta sto ker mog komsije dijasporca laje svaki dan kad ga dijasporac dovede vamo kad dodje na odmor, ali jbg, ne moze se nista uraditi. Ne moze se radi svake sitnice obracati drzavnim organima. Jos samo fali da tuzimo ljude sto nam duguju 5 KM i trazimo zateznu kamatu.
Sarajevo puno kerova a tebi bas smeta jer od dijasporca
Ne zivim u Sarajevu a smeta mi ker dijasporca jer samo taj ker laje non stop. Ostali povremeno ali taj dijasporas non stop laje. Valjda su i ljudski i pasji dijasporasi naucili da rade sta hoce kad dodju u Bosnu misleci da im niko nista ne moze.
30. 07 .2015. 6
Bez novca dijaspore BiH bi gladovala
Rođaci iz inostranstva su poslavši rekordnih 3,81 milijardi KM u Bosnu i Hercegovinu prošle godine uspjeli očuvati socijalni mir u državi. Ukoliko njihova neraskidiva emotivna veza sa maticom nestane, osuđeni smo na finasijsku propast
U BiH je samo tokom prošle godine kroz regularne bankarske tokove uplivala 3,81 milijarda KM, novac kojeg je BH građanima poslala rodbina iz inostranstva. Ova prošlogodišnja suma finasijske podrške je prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH bila najveća u proteklih sedam godina.
Ekonomski značaj
Ukoliko napravimo veoma jednostavnu računicu, te godišnju sumu pristiglog novca iz dijaspore podijelimo sa brojem stanovnika, sa još uvijek nezvaničnih 3,79 miliona KM, dobijamo statistički prosjek prema kome bh. dijaspora po glavi jednog stanovnika u ovoj državi uplati 1007 KM.
Udio novca dijaspore u ukupnom Bruto društvenom proizvodu BiH je nezavidnih 13,5 odsto. Po važnosti koju za nju igraju sredstva dijaspore nalazi BiH se nalazi na samom vrhu među zemaljama Jugoistočne Evrope.
Preciznije govoreći na vrhu te zavisnosti se već tradicionalno nalaze Srbija i BiH. Državljani ove dvije zemlje bivše Jugoslavije, koji su razasuti širom svijeta.Ove podatke u svojim analizama na godišnjem nivou tradiocionalno iskazuje Svjetska banka.
U Srbiju je prošle godine iz dijaspore ušlo 2,5 milijardi evra, dok se Hrvatska po prilivu rodbinskog ino novca nalazi iza BiH. Hrvati su matici prošle godine poslali 1,1 milijardu evra.
Novac iz inostranstva u BiH ne dobijaju svi, ali prema nezvaničnim procjenama, kojima se već dugo barata, smatra se da svaka treća porodica u BiH ima nekoga u inostrantvu ko im na redovnoj bazi šalje finasijske uplate neophodne za održavanje svakodnevnog života.
Ipak, u cijeloj priči nikako ne treba zanemariti činjenicu da se ogroman iznos ovog novca ne uplaćuje posredstvom računa, već se donosi u zemlju direktno. Sume tih iznosa zajedno sa zvaničnim bi suštinski mogle pokazati koliko su šuplji naši novčanici i u kolikoj mjeri dijaspora zaista finasira socijalni mir u BiH.
Priliv novca rekordan
Podaci Centralne banke BiH ukazuju na to da je iznos koji su građani bh. porijekla sa radnim prebivalištem u inostranstvu uplatili prošle godine bio za 202 miliona KM veći u odnosu na godinu dana ranije.
Ovakav trend rasta ekonomisti s jedne strane objašnjavaju time što su da su se naši rođaci i prijatelji rasuti po svijetu nakon perioda svjestke ekonomske krize blago finasijski oporavili.
Ipak, realiniji uzrok značajno većeg upliva novca iz dijaspore u ovoj godini ima svoje vjerovatnije uporište u činjenici da je nakon prošlogodišnjih katastrofalnih poplava, a nakon izostanka brzog regovanja države da pomogne potopljenim građanima, dijaspora bila ta koja je morala regovati efikasno.
Uz sve ovo nijedna važeća ekonomska analiza na nivou BiH trenutno ne zaobilazi zaključak da je ogroman broju građana BiH na socijalnim marginama. Očito je da velikom broju njih u nastojanju da preko te iste margine ne skliznu za ruku drži neko od rodbine iz inostranstva.
Jedan vani zarađuje za dvojicu u BiH
Stopa nezaposlenosti na nivo BiH iznosi 27,5 odsto, dok se nezvanično ovaj postotak kotira na 40 odsto. Prosješna plata iznosi 835 KM, a većina građana sa zakašnjenima svakog mjeseca dobija ispodprosječnu platu. Kalkulacija potrošačke korpe (onako kako je shodno realnim primarnim ljudskim potrebama računaju sindikati) iznosi oko 1770 KM. Sve ove stavke nabrojane u nizu jasno stavljaju do znanja da bi bez novca dijaspore u BiH mnogi bili gladni.
Analize
Prema važećim procjenama, van BiH živi dva miliona ljudi porijeklom iz BiH. Sudeći prema ovim brojkama slobodno bi se moglo reći da na dva bh. državljanina dođe jedan koji živi u inostranstvu.
Moglo bi se reći da taj jedan građanim bh. porijekla treba da zarađuje i za onu dvojicu u BiH jer te pare obezbjeđuju ozbiljno narušenu socijalnu sigurnost zemlje koja bez njihovog novca ne bi postojala, smatraju ekonomisti.
Sve ekonomske analize pokazuju i to da novac dijaspore građani BiH uglavnom koriste za tekuće troškove, zapravo za puko preživljavanje- prehranu i plaćanje računa. Da toga nema, kupovna moć bi bi bila izuzetno niska, smatraju ekonomski stručnjaci.
Miloš Todorović, ekonomski stručnjak iz Udruženja ekonomista RS SWOT je ocijenio da novca iz inostranstva u BiH pristiže sve više, zbog činjenice da iz godine u godinu sve više ljudi odlazi van,a novac se šalje zbog sve lošije situacije u državi.
– Novac koji ulazi iz dijaspore u BiH je svakako jedan od tri najznačajnija prihoda države. Iznos ove visoke sume sasvim sigurno uspijeva da očuva socijalni mir u državi. Ono što je u cijeloj priči nepovoljno je činjenica da on u potpunosti odlazi u direktnu potrošnju – kaže Todorović.
Investicije
Komentarišući pitanje da li bi novac dijaspore mogao biti pametnije iskorišten kroz neki vid investicija u BiH on je konstaovao da su naši ljudi koji rade u inostranostrastvu najvećim dijelom radnici, a ne privrednici i spadaju u grupu onih koji odvajajući dio svoje plate iz emotivnih razloga šalju rodbini.
– Međutim i među onim našim ljudima koji imaju više novca kojeg bi mogli investirati niko nije baš toliko lud da ulaže u privredu zemlje samo zato što je voli. To se kosi sa svim elementarnim pravilima investiranja. Sasvim je sigurno da mi kao država ne šaljemo pravi signal da je ovo mjesto za privređivanje jer je kod nas po jako otrcanom, ali sistemu koji uvijek pali, jako lako napraviti gorljivu nacionalističku priču koja bi svakoga, pa i našu emotivnu dijasporu, odmakla od ideje o bilo kakvom ozbiljnom ulaganju – kaže on.
Todorović je prokomentarisao i to da bi pokrenuta inicijatvu za osnivanje Ministarstva dijaspore BiH, koje bi u perspektivi kvalitetno i investiciono trebalo upravljati novcem koji pristiže iz inostranstva, veoma lako, po već ranije oprobanim receptima, mogla prerasti u gomilanje nove administracije bez konkretnog usmjerenja ka praktičnom djelovanju.
– Nisam pobrnik takve ideje. Na nivou države postoje mnogobrojne agencije i ministarstva, imamo i ambasade, koje bi mogle raditi na istinskom uspostvljanju boljih odnosa sa dijasporom a s ciljem da se njihov novac kanališe ka investiranju. Međutim smatram da za takvo šta ne postoji volja. Mi nemamo planski način privlačenja investicija, a naš nastup prema dijaspori je takođe sasvim neorganizovan – rekao je on.
Dijaspora održava finasijski sistem
Postoje i ona stručna mišljenja koja kažu da bez dijaspore funkcionisanje BiH uopšte ne bi bilo moguće.
Goran Radivojac, ekonomski stručnjak je istakao da sadašnji politički i finasijski sistem BiH ne bi mogao da funkcioniše bez priliva novca iz dijaspore.
– Radi se o milijardama KM od kojih u BiH ne zavise samo njihovi rođaci već i čitav sistem javne uprave, odnosno javne potrošnje, jer se na sve što troše ljudi koji dobiju ovaj novac iz inostranstva u BiH obračunava 17 odsto PDV, odnosno puni budžet – konstatuje Radivojac.
On je istakao da je BiH država koja bukvalno živi od priliva inostranog novca, bilo da se radi o kreditima međunarodnih finasijskim institucijama ili novcu dijaspore.
– Veliki dio ovog novca dolazi u BiH neformalnim kanalima i iznos od 3,81 milijarde KM nije realan jer jako mnogo ovog novca ulazi u zemlju“, kaže on.
Radivojac je dodao i to da dijaspora slanjem novca namiruje i izrazito negativnu stopu spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom.
Iseljavanja
On je podsjetio na to da se u BiH, naročito početkom šezdesetih godina, zabilježeni prvi značajniji talasi iseljavanja u inostranstvo, koji su se tada imenovali kao „privremeni rad u inostranstvu“. Drugi talas veliki talas iseljenja je, kako kaže, nastupio nakon posljednjih ratnih dešavanja, tako da sada više niko ne može precizirati koliko je ljudi bh. porijekla zaista vani.
– Ne znam da li postoji zemlja na planeti u kojoj ne živi neko ko je porijeklom iz BiH. Oni osjećanjima i zbog svog kulturološkog nasljeđa i dalje smatraju da se porodica uvijek mora pomagati i upravo zahvaljujući tom njihovom jakom osjećaju BiH živi danas – kaže on.
