Radikalna ljevica uzela izbore u Grčkoj

[Banksy]

Kuda ide Evropa: Krajnja desnica i ljevica će jačati

Zlatko Dizdarević, novinar i bivši diplomata, nije iznenađen jačanjem Syrize budući na tešku socio-ekonomsku situaciju u Grčkoj, a predviđa da će do jačanja krajnje desnice ili ljevice doći i u drugim zemljama, posebno u južnoevropskim državama u kojima vlada drugačiji mentalitet prema ekonomskoj realnosti.

''Mediteranski dio Evrope doživljava nesnošljiv pritisak njemačke logike i tzv. starih evropskih država u finansijskom i ekonomskom smislu. Obećanja i stavovi u predizbornoj kampanji su uvijek bitno radikalizovani u odnosu na ono što će se dešavati ako oni pobijede. Oni (Syriza op. a) ne mogu da ignorišu politički, ekonomski i vojni koncept Evropske unije, tako da ne očekujem da će biti toliko radikalnih promjena koliko se obećava u predizbornoj kampanji'', pojašnjava Dizdarević, ističući da će nakon izbora EU otvoriti potpuno novi pristup ekonomskoj i političkoj realnosti. Navodi da je na snazi primjena politike koja ide u korist ''stare Evrope'' preko leđa manjih i novih članica EU.
''Nemoguće je primjenjivati iste ekonomske kriterije u Njemačkoj, Grčkoj ili Portugalu, da ne govorimo o Bugarskoj ili Rumuniji. Dosadašnji Bruxelles nije imao previše razumijevanja za ovaj drugi dio Evrope i to im se sada vraća kao bumerang'', kaže Dizdarević i podvlači da bi pobjeda Syrize poslala jasan znak Bruxellesu da preispita realnost u kojoj se nalazi.

Tačno je to da su to drugačiji mentaliteti, s drugačijim odnosom prema radu i životu uopće, no neko će dugove ipak morati vratiti. Lijepo je što Kostas sjedi pod lozom i pijucka crno, no pravo pitanje je šta irget Hans misli o tome.

[It_is_a_Leclerc]

Euro lijepo cecnuo. Plašljive li i krajnje budalaste valute.

Eurofili u šoku i dalje, suze trostruke. Za nauk, da miješanje u unutrašnje stvari neke zemlje i vikanje - "Nemojte glasati za njih ! Oni su loši" iz Brisela, donosi samo kontraefekat.

[jao_situacije]

I mi kao hoćemo u EU

[jastuk1]

Euro lijepo cecnuo. Plašljive li i krajnje budalaste valute.

Eurofili u šoku i dalje, suze trostruke. Za nauk, da miješanje u unutrašnje stvari neke zemlje i vikanje - "Nemojte glasati za njih ! Oni su loši" iz Brisela, donosi samo kontraefekat.

A nepada ti napamet da ustvari Grke žele navući da ih natjeraju pokažu karte, da izađu iz eura i dotuku ono što je ostalo od grčke privrede i tako od Grčke naprave primjer ostalim mediterancima da im je bolje da šute.

[It_is_a_Leclerc]

Euro, koliko ja razumijem, nije kino sala, da uđeš i izađeš kad ti dosadi. Ako Grčka napusti eurozonu, urušila bi se monetarna stabilnost te eurozone i najviše bi stradali oni koji imaju najviše eura - Njemci, Francuzi i dr. Da nije tako, pa ne bi Njemačka sama Grke izvlačila iz bankrota sa pola milijarde eura.

[stakasa]

Euro lijepo cecnuo. Plašljive li i krajnje budalaste valute.

Eurofili u šoku i dalje, suze trostruke. Za nauk, da miješanje u unutrašnje stvari neke zemlje i vikanje - "Nemojte glasati za njih ! Oni su loši" iz Brisela, donosi samo kontraefekat.

A nepada ti napamet da ustvari Grke žele navući da ih natjeraju pokažu karte, da izađu iz eura i doduku ono što je ostalo od grčke privrede i tako od Grčke naprave primjer ostalim meriterancima da im je bolje šute.

A pada li tebi na pamet da su Grci izuzetno neproduktivni, da su se maksimalno zavaljivali dok se je moglo i trosili lovu nemilice i da se sada bune kada trebaju platiti ceh? Mislim, ovo su cinjenice i tesko ih je pobit. Od tih posudenih para se je slabo sta ulagalo u obrazovanje. Mahom je to bila konzumacija, imalo se, moglo se...
Ostali mediteranci, tj Italija i Spanija su ipak neki drugi nivo

[stakasa]

Euro, koliko ja razumijem, nije kino sala, da uđeš i izađeš kad ti dosadi. Ako Grčka napusti eurozonu, urušila bi se monetarna stabilnost te eurozone i najviše bi stradali oni koji imaju najviše eura - Njemci, Francuzi i dr. Da nije tako, pa ne bi Njemačka sama Grke izvlačila iz bankrota sa pola milijarde eura.

Sad se osjecaju dovoljno jaki da ih puste da izadu. Na Grcima je hoce li stisnut i to uradit

[fosna2014]

Tsipras je u vise navrata rekao da im nije cilj izlazak iz eurozone, nego novi pregovori o vracanju i otpisivanje odredjenog duga.

[emigrazione]

Grčka ima novu vladu: Tsipris dogovorio koaliciju s populističkim desničarima

hajmo SDP-ovci da vas sad cujem, da vam nije ovo poznato...
Populisticka ljevica i populisticka desnica, zajedno smo jaci

[jastuk1]

Euro lijepo cecnuo. Plašljive li i krajnje budalaste valute.

Eurofili u šoku i dalje, suze trostruke. Za nauk, da miješanje u unutrašnje stvari neke zemlje i vikanje - "Nemojte glasati za njih ! Oni su loši" iz Brisela, donosi samo kontraefekat.

A nepada ti napamet da ustvari Grke žele navući da ih natjeraju pokažu karte, da izađu iz eura i doduku ono što je ostalo od grčke privrede i tako od Grčke naprave primjer ostalim meriterancima da im je bolje šute.

A pada li tebi na pamet da su Grci izuzetno neproduktivni, da su se maksimalno zavaljivali dok se je moglo i trosili lovu nemilice i da se sada bune kada trebaju platiti ceh? Mislim, ovo su cinjenice i tesko ih je pobit. Od tih posudenih para se je slabo sta ulagalo u obrazovanje. Mahom je to bila konzumacija, imalo se, moglo se...
Ostali mediteranci, tj Italija i Spanija su ipak neki drugi nivo

Upravo zato Grke mogu iskoristiti za primjer.

Imaju 3 opcije - pristanak na restrukturiranje, ali ni blizu koliko Siriza traži, čime Siriza gubi kredibilitet, a Grčka i dalje neuspjeva ostvariti nekakav ekonomski napredak, a zlatna zora - ultradesničari - rastu.

Opcija 2 Grčki izlazak iz eura i vraćanje duga u drahmama - grčka privreda bi nekoliko godina bila prava kataklizma, ali bi oporavak nekad za 5, 10 godina bio izgledan.

Opcija 3 - Grčki izlazak bez vraćanja duga čime bi Grčka postala potpuno izolovana i izbačena iz svih asocijacija i niko joj ne bi dao nikakve pare. Ova opcija je samoubistvo, pa ćemo je zanemariti.

Grčka znači može da bira - da uz opciju 1 maksimalno bude na pozitivnoj nuli u narednim desetljećima ili da sada doživi potpuni kolaps uz izlazak iz eura, ali uz izgledni oporavak za 5, do 10 godina.

Mnogi ustvari navlače Grčku na izlazak iz Eura da lakše i superjeftino preuzmu Grčke biznise i imovimu. Istim potezom bi zauvijek osujetili planove izlaska iz eura bilo koje druge zemlje.

[The 51st State]

klapnuce usima, cim sjednu u fotelje i skontaju u sta su se uvalili...,

[It_is_a_Leclerc]

Syriza jutros dobila podršku 15 zastupnika liste "Slobodni Grci" koji se još radikalnije protive bilo kakvim mjerama agresivne štednje.

[BHCluster]

Kakva Grcka... ISLAND!

[jastuk1]

Syriza jutros dobila podršku 15 zastupnika liste "Slobodni Grci" koji se još radikalnije protive bilo kakvim mjerama agresivne štednje.

Da, o tome sam pisao na prethodnim stranicama, što izlazak iz Eura čini izvjesnijim.
Trojka koja daje pare ne može puno popustiti novoj vladi jer će time napraviti presedan za ostale mediteranske zemlje.
Sve su prilike da će se od Grčke napraviti "oho ti se" primjer ili će nova vlast klepnuti ušima.

Ja mislim da će klepnuti ušima - malte ne time osigurati pobjedu ultradesničarima na slijedećim izborima.

[nosara]

Donosimo program Syrize: Evo zbog čega su osvojili Grke

GRČKA ljevičarska stranka Syriza koja je pobijedila na jučerašnjim izborima, biračima je obećala odustajanje od mjera štednje i pregovore s međunarodnim kreditorima kako bi se izmijenili uvjeti otplate duga.

Donosimo plan njihove Vlada pod nazivom "Solunski program", i za usporedbu, njihov program u 40 točaka objavljen 2012. godine.

Solunski program

Sastoji se od četiri stupa: 1. Borba protiv humanitarne krize, 2. Pokretanje gospodarstva i promicanje porezne pravde, 3. Pokretanje zapošljavanja, 4. Transformacija političkog sustava kako bi se produbila demokracija

1. Borba protiv humanitarne krize

Troškovi programa borbe protiv humanitarne krize, koja uključuje interventne mjere za najugroženiji dio stanovništva iznose 1,9 milijardi eura.

Program uključuje besplatnu električnu energiju za 300 tisuća kućanstava od 300 kWh mjesečno po osobi.

Predviđa se i subvencionirana prehrana za 300 tisuća obitelji bez prihoda. U provedbu mjere bit će uključene javne agencije, lokalne vlasti, Crkva i humanitarne organizacije.

Uvodi se program socijalnih stanova, njih 30 tisuća, čija najamnina bi iznosila 3 eura po četvornom metru.

Za umirovljenike koji imaju mirovinu vraća se "božićnica" kao 13. mirovina.

Uvodi se besplatna medicinska skrb za nezaposlene bez zdravstvenog osiguranja.

Uvodi se besplatan javni prijevoz za dugotrajno nezaposlene i siromašne.

Ukida se poseban porez na toplinsku energiju (grijanje) i dizelsko gorivo, a cijena goriva za grijanje kućanstava vraća se na 0,90 eura, u odnosu na sadašnjih 1,20 eura po litri.

2. Pokretanje gospodarstva i promicanje porezne pravde

Troškovi ovih mjera procjenjuju se na 6,5 milijardi eura, a korist na tri milijarde.

Ovaj paket mjera usmjeren je na pokretanje gospodarstva, smanjivanjem poreznog opterećenja za realni sektor i građane, povećanje likvidnosti sustava i potražnje.

Pretjerano oporezivanje srednje klase i svih onih koji ne izbjegavaju porez, doveo je veliki broj građana u situaciju da su im ugrožena radna mjesta, privatna imovina, pa čak i fizička egzistencija, što pokazuje rastući broj samoubojstava.

Predviđa se omogućavanje otplate duga prema državi i državnim fondovima u 84 rate.
Prihodi koji se očekuju od naplate poreznih dugova trebali bi iznositi između 5 i 15% ukupnog duga, a naplata će biti olakšana sljedećim mjerama:

zaustavljanje postupka prisilne naplate, blokade računa i oduzimanja nekretnine u kojoj dužnik stanuje, za sve one koji se uključe u proces nagodbe,
Zaustavljanje postupka prisilne naplate na 12 mjeseci za dužnike za koje se utvrdi da su bez prihoda.
Ukidanje protuustavnog tretmana duga prema državi kao počinjenog prekršaja.
Ukidanje obveznog depozita od 50% poreznog duga ako preduvjet za otvaranje sudske rasprave. Depozit će biti smanjen na 10 do 20%, ovisno o financijskim okolnostima dužnika.

Predviđa se i momentalno ukidanje jedinstvenog poreza na sve nekretnine, te uvođenje poreza na veliku imovinu. Planira se uvođenje većeg broja poreznih razreda kako bi se omogućilo progresivno oporezivanje.

Previđeno je i restrukturiranje teško naplativih kredita za građane i tvrtke. To će uključivati individualnu procjenu dužnika, otpis dugova najsiromašnijima i opće načelo da rata za otplatu preostalih dugova ne prelazi 1/3 prihoda dužnika. Predviđa se i uspostava javne institucije koja će posredovati u naplati dugova.

Predložit će se zakon kojim će se zabraniti ovrhe nad jedinom nekretninom dužnika čija vrijednost je ispod 300 tisuća eura, a također se predviđa i zabrana preprodaje ili ustupanja dugova nebankarskim institucijama

Minimalna plaća podiže se na 751 euro.

Planira se osnivanje razvojne banke i banaka posebne namjene.

3. Pokretanje zapošljavanja

Planom je predviđeno neto povećanje broja radnih mjesta za 300 tisuća u svim sektorima gospodarstva: javnom, privatnom i socijalnom, što bi se trebalo vidjeti kroz dvije godine.

Plan zapošljavanja vodi računa o starijima od 55 godina, kao i o velikom broju nezaposlenih mladih.

Predviđa se i povrat institucionalnog okvira za zaštitu prava iz radnog odnosa, kao i vraćanje kolektivnih ugovora i arbitraže.

Plan predviđa ukidanje svih propisa koji omogućuju velika otpuštanja i neopravdane otkaze, kao i onih koji omogućuju iznajmljivanje radnika.

4. Transformacija političkog sustava kako bi se produbila demokracija

Programom je predviđena institucionalna i demokratska rekonstrukcija države. Želi se osnažiti predstavnička demokracija i uvesti nove institucije izravne demokracije.

Predviđa se regionalna organizacija države. Povećanje transparentnosti, ekonomske autonomije i djelotvoran rad općina i regija. Žele se osnažiti institucije izravne demokracije i uvesti nove.
Planira se osnažiti demokratsko sudjelovanje građana.

Uvođenje novih institucija, kao što su zakonodavne inicijative građana, građanski veto i inicijative za raspisivanje referenduma.

Predviđa se osnaživanje uloge parlamenta i smanjenje zastupničkog imuniteta.

Ponovna uspostava javne radio-televizije.

Program u 40 točaka iz 2012. godine preuzet je sa stranice Radnička borba:

1. Revizija javnog duga i novi pregovori o kamatama te suspenzija otplate do oživljavanja gospodarstva i povratka zaposlenost.

2. Zahtijevanje od Europske Unije da promijeni ulogu Europske centralne banke, tako da ona financira države i programe javnih ulaganja.

3. Povećanje porez na dohodak na 75 % za sve dohotke iznad 500.000 eura.

4. Promjena izbornog zakona radi uvođenja proporcionalnog sustava.

5. Podizanje poreza za velike kompanije do razine europskog prosjeka.

6. Usvajanje poreza na financijske transakcije i posebnog poreza na luksuzna dobra.

7. Zabrana špekulativnih financijskih derivata.

8. Ukidanje financijskih privilegija Crkve i brodogradilišne industrije.

9. Borba protiv tajnih mjera banaka i bježanja kapitala u inozemstvo.

10. Drastični rezovi vojnih izdataka.

11. Povećanje minimalne plaće do razine prije smanjenja, 750 eura mjesečno.

12. Korištenje zgrada vlade, banaka i Crkve za beskućnike.

13. Otvaranje menzi u javnim školama radi davanja besplatnog doručka i ručka djeci.

14. Besplatno zdravstvo za nezaposlene, beskućnike i one s niskim plaćama.

15. Subvencioniranje do 30% otplata hipoteka za siromašne porodice koje ne mogu plaćati rate.

16. Povećanje potpora za nezaposlene. Povećanje socijalne zaštite obitelji samohranih roditelja, starijih osoba, invalida i obitelji bez prihoda.

17. Fiskalne redukcije za dobra od primarne neophodnosti.

18. Nacionalizacija banaka.

19. Nacionalizacija bivših javnih (uslužnih i komunalnih) poduzeća u strateškim sektorima radi rasta zemlje (željeznice, zračne luke, pošta, voda).

20. Preferiranje obnovljivih izvora energije i zaštita okoliša.

21. Jednake plaće za muškarce i žene.

22. Ograničavanje nesigurnih zapošljavanja i podrška ugovorima na neodređeno vrijeme.

23. Proširenje zaštite rada i plaća radnika koji ne rade puno radno vrijeme.

24. Obnova kolektivnih ugovora o radu.

25. Povećanje inspekcija rada i zahtjeva za poduzeća koja daju ponude za javne ugovore.

26. Ustavne reforme koje garantiraju razdvajanje Crkve i države i zaštitu prava na obrazovanje, zdravstvo i okoliš.

27. Referendumi o ugovorima i drugim sporazumima s Europom.

28. Ukidanje privilegija parlamentarnim zastupnicima. Uklanjanje posebne sudske zaštite za ministre i dozvola sudovima da procesuiraju članove vlade.

29. Demilitarizacija Obalne straže i protupobunjeničkih specijalnih jedinica. Zabrana nošenja maski i korištenja vatrenog oružja policiji tijekom prosvjeda. Promjena obuke policije u smislu naglašavanja socijalne tematike poput imigracije, droga i društvenih činitelja.

30. Jamčenje poštivanja ljudskih prava u centrima za zadržavanje imigranata.

31. Olakšavanje ponovnog ujedinjavanja imigrantskih obitelji.

32. Ukidanje kazni za konzumiranje droga u korist borbe protiv šverca droge. Povećanje financiranja centara za rehabilitaciju ovisnika.

33. Reguliranje prava na prigovor savjesti u zakonima o regrutaciji.

34. Povećanje financiranja javnog zdravstva do razine europskog prosjeka. (Europsko prosjek je 6% BDP-a; u Grčkoj 3%.)

35. Ukidanje plaćanja zdravstvenih usluga od strane građana.

36. Nacionalizacija privatnih bolnica. Ukidanje privatnog učešća u nacionalnom zdravstvenom sustavu.

37. Povlačenje grčkih vojnika iz Afganistana i s Balkana. Bez grčkih vojnika izvan naših vlastitih granica.

38. Prekid vojne suradnje s Izraelom. Podrška stvaranju palestinske države unutar granica iz 1967.

39. Pregovori o stabilnom sporazumu s Turskom.

40. Zatvaranje svih stranih baza u Grčkoj i povlačenje iz NATO saveza.

[nosara]

YANIS Varoufakis, profesor Teorije ekonomije, koji je gostovao na brojnim svjetskim sveučilištima, vjerojatni je ministar financija u novoizabranoj grčkoj Vladi. Za HRT-ovu emisiju Horizonti još 2013. godine rekao je da je naziv njegove knjige "Globalni Minotaur" metafora za globalni ekonomski sustav koji je uspostavljen nakon propasti sustava iz Bretton Woodsa 1997., a koji se urušio 2008. zbog financijske implozije.

"Prvi put se pojavio globalni hegemon koji se temeljio na sposobnosti recikliranja tuđih profita i suficita. Obično velika carstva stvaraju viškove, ali u tom razdoblju SAD je reciklirao tuđe viškove a istodobno stvarao veliki deficit, koji je doduše pogonio tvornice u Njemačkoj, Kini i Japanu. Kad se taj sustav urušio zbog arogancije Wall Streeta svjetsko gospodarstvo je ušlo u krizu koja još traje", smatra Varoufakis.

U Europi postoje tri najveće krize, navodi ekonomist. Prva je kriza bankarskog sektora u kojem je sve i počelo, druga je kriza javnog duga, a treća je nedovoljno ulaganje zbog kojeg je recesija asimetrična.

Mobilizacija institucija

"Naš prijedlog je skroman jer ne predlažemo osnivanje Sjedinjenih europskih država ili savez državnih riznica. To nam ne bi pomoglo da se kratkoročno uhvatimo u koštac s krizom. Trebali bismo mobilizirati postojeće institucije da bismo riješili te tri krize. Potreban je mehanizam, a Europski stabilizacijski mehanizam je za to sposoban, uz pomoć kojega bi se ujedinio europski bankarski sustav te preinačila vlasnička glavnica. ESM je stvoren da bi posuđivao novac Grčkoj ili Portugalu, ali to ne bi trebala biti njegova zadaća. Trebao bi se brinuti za banke", kaže Varoufakis.

Prijedlog Syrize što napraviti s dugom je podjela duga svake države na dva dijela, na dobar i loš dug. Dobar dug je onaj koji je bio dopušten ugovorom iz Maastrichta. Tim se dijelom treba baviti Europska središnja banka tako što će se u ime zemalja članica zaduživati na međunarodnom tržištu, a taj bi novac trebala iznajmljivati zemljama članicama, objasnio je Varoufakis.

Europska središnja banka trebala bi biti posrednik između međunarodnih monetarnih tržišta i zemalja eurozone. Tako bi osigurala niske kamatne stope i tako smanjila golemi dug i kamate koje eurozona u cjelini mora otplatiti. Treća stvar koju treba promijeniti su ulaganja.

Ušteđevina se ne koristi

"Trebamo New Deal za Europu poput Rooseveltova 1933. Postoji golem dug, ali i jednako golema ušteđevina koja se ne koristi. Viškovi koje se nitko ne usudi uložiti u produktivne djelatnosti koje će donijeti prihode kojim će se otplatiti dugovi. Trebamo mehanizam koji će osloboditi postojeće troškove kako bismo otvorili radna mjesta i tako otplatili dugove. No, to se neće dogoditi ako se prepustimo automatskom djelovanju tržišta. Također, u Europi imamo slabo iskorištenu instituciju Europsku investicijsku banku. Dovoljno je da sklopi partnerstvo s Europskom središnjom bankom kako bi potaknula ulaganja, posebno u gospodarstvu, koja trebaju prihode da bi otplatila dugove, osobito u zemljama periferije", rekao je HRT-u budući grčki ministar.

Rekao je da je na svoje prijedloge doživio dvije reakcije. Na službenoj razini potpunu tišinu, a najzanimljivija je bila neslužbena reakcija savjetnika gđe Merkel. Rekao je da je zamisao sjajna, ali politički neizvediva. Varoufakis objašnjava da bi stvaranje uvjeta za rješavanje ove krize, kako oni to predlaži, zauvijek vezalo države članice eurozone za euro. To bi značilo da se države koje ostvaruju suficit poput Nizozemske i osobito Njemačke odriču prava na izlazak iz eurozone. Time bi oslabila njihova pregovaračka pozicija u EU.

"Na kraju smo suočeni sa strašnom dilemom. Oni koji imaju moć riješiti krizu izgubit će povoljniji položaj u EU ako iskoriste moć da razriješe krizu. I zato kriza ne jenjava kako bi zemlje članice koje imaju moć u kontekstu institucija Europske unije zadržale tu moć. Zbog toga Titanic neumitno plovi prema ledenjaku", zaključuje Varoufakis.

[madner]

Svaki ekonomista zna da je u stednja u kriznim vremenima samo recept za dublju krizu. No Angela se odavno vodi populizmom umjesto pragmatizmom.

Izlazak Grcke bi bio dobar za Grcku i za EU.

[The 51st State]

od kojih para ovo misle provesti, hans kristijan spinoza. demagogija i populizam obicni, sve i da im otpisu kamate i pola duga.

[madner]

Inflacija bi rjesila sve, ako izadju iz eurozone.

Sto bi rekao Mile, odstampamo milijardu dvije i bum nema problema.

[It_is_a_Leclerc]

Svaki ekonomista zna da je u stednja u kriznim vremenima samo recept za dublju krizu. No Angela se odavno vodi populizmom umjesto pragmatizmom.

Izlazak Grcke bi bio dobar za Grcku i za EU.

Upravo. Ja nisam ekonomist, al' je naprosto logično da bi trebalo stimulirati potrošnju, jer to stimulira proizvodnju, a proizvodnja diže ekonomiju na noge. Ovo - ne trošite pare, čuvajte ih pod jastukom je totalna glupost.

Grčkoj treba pomoći. Ne možete ponižavati ljude, oduzeti im dostojanstvo, osiromašiti najjadnije slojeve društva, jer se država zaduživala.

[madner]

Grcka ima jednostavno nerealan zivotni standard u odnosu na svoju produktivnost. Trziste bi to regulisalo da je valuta Grcka, cijenom uvoza i izvoza bi doslo do realnog stanja privrede. Grci bi bili siromasniji, no imali bi mogucnost da prodisu.

[The 51st State]

Inflacija bi rjesila sve, ako izadju iz eurozone.

Sto bi rekao Mile, odstampamo milijardu dvije i bum nema problema.

pa bi ali dobro znas da to nije realno rjesenje, ono mozda bi ih njemci nabili nogom u dupe da se ne peglaju sa njima ali veliki brat nece narediti izbacivanje iz kuce.

[madner]

Mislim da je to najrealnije rjesenje, dok je sve ostalo produzavanje agonije.

To da li ce doci do toga je druga stvar.

[fosna2014]

EU ce uraditi sve da Grcka vrati bar pola duga, ostalo ce im halaliti, jer moraju odrzati Euro stabilnim, ali i zadovoljiti narod koliko-toliko da bi na kraju izasli kao pomagac u svemu tome. Kamate ce spustiti, otpisati dobar dio duga i produziti vrijeme isplate istog.

Samo na taj nacin ce biti zadovoljene sve strane. Tsipras ce morati uraditi zadacu i napraviti reforme u administraciji i srezati korupciju da to bude vidljivo.

[ferratilis]

Kod njih se makar zna ko je ljevica a ko desnica i zna se šta to tačno znači. Kod nas nema ni glave ni repa, samo oligarhija