Kongeriget Danmark, all about (Zviz owned)

[beobasket]

Uvjeren sam kako nema nista sa protesom bacanja hrane. Pioniri su bili obicni sudenti iz Kopenhagena, iz razloga, jer su novacno ograniceni bili. Situacija koja danas je jos izrazenija zbog opste skupoce. Nisam imao priliku viditi bogatase iz Hellerupa, Gentofta, Charlottelunda, istocnog Kgs. Lyngbija, Østerbroa, Indre by i Frederiksberga kako rovare po kontenjerima iz razloga potesta prema bacanju hrane. Ljude koje cesto vidim kako rove su na pogled iz dojnjeg sloja sto je isto TV u vise navrata dokumentovao, te naravno studenti od kojih je solidan broj iz inostranstva. Necu reci kako nema pojedinaca koji stvarno protestuju na ovaj nacin ali kad se samo prisjetim tv reportaze za ovaj Bozic gdje preko 16.000 (1/3 svih porodica na socijali) porodica na socijali trazi pomoc u hrani, mislim da je sve jasno.

[hrle1976]

Zivi dokaz da welfare state je samo izum novinara. Da nemam prijatelje kod Koldinga maogao bi mi svak svasta prodati o toj Danskoj. A da nepricam o ksenofobizmu mada u tom napreduju broji danas.

[beobasket]

Tesko ces naci saku ljudi koji jos imaju povjerenja prema poreznoj upravi i birou za rad. U poreznoj upravi od 2015 do danas preko 1,5 milijardu eura mrak pojeo. Direktori biroa za rad imaju mjesecna primanja koliko samac na socijali dobije za nepunih 9 mjeseci. Dok zaposleni na birou za rad nisu u stanju da ponude posao nego samo znaju ocitavati zakone i slati ljude sa prakse na praksu. U prosjeku od 100 ljudi na praksi svega 7 dobije ponudu za posao. Eto koliko je sistem postao cinican do vlastitih gradjana, a ako jos nemas volje vise biti na socijalnoj pomoci a jos uvjek si bez posla, drzava te zavede u knjigu statistike kao da si u radnom odnosu. Gdje to ima u svijetu da neko bez posla se vodi u statistici kao zaposlen? A pazi sad ovo, imas duga do javnih ustanova a to su pretezno opcine, drzavne (ne sve) i djecije institucije onda ti opcina ima pravo oduzeti dodatak za djecu u cjelini. Nisam nikada tvrdio kako u Bosni svaki potez ima logike ali bogme ga i ovdje brojni nemaju takodje. Meni su smjesni Hrvati! Doslo njih nekoliko kod nas u firmu na produkciju i dobijem zadacu da ih uvedem u sistem. Prvo pitanje glasilo za koliko brzo se da ustedit 100.000 eura, poslje cetri mjeseca ljudi otisli u Njemacku.

[stakasa]

Tesko ces naci saku ljudi koji jos imaju povjetenja prema poreznoj upravi i birou za rad. U poreznoj upravi od 2015 do danas preko 1,5 milijardu eura mrak pojeo. Direktori biroa za rad imaju mjesecna primanja koliko samac na socijali dobije za nepunih 9 mjeseci. Dok zaposleni na birou za rad nisu u stanju da ponude posao nego samo znaju ocitavati zakone i slati ljude sa prakse na praksu. U prosjeku od 100 ljudi na praksi svega 7 dobije ponudu za posao. Eto koliko je sistem postao cinican do vlastitih gradjana, a ako jos nemas volje vise biti na socijalnoj pomoci a jos uvjek si bez posla, drzava te zavede u knjigu statistike kao da si u radnom odnosu. Gdje to ima u svijetu da neko bez posla se vodi u statistici kao zaposlen? A pazi sad ovo, imas duga do javnih ustanova a to su pretezno opcine, drzavne (ne sve) i djecije institucije onda ti opcina ima pravo oduzeti dodatak za djecu u cjelini. Nisam nikada tvrdio kako u Bosni svaki potezi imaju logike ali dobge ga ovdje brojni nemaju takodje. Meni su smjesni Hrvati! Doslo njih nekoliko kod nas u firmu na produkciju i dobijem zadacu da ih uvedem u sistem. Prvo pitanje glasilo za koliko brzo se da ustedit 100.000 eura, poslje cetri mjeseca ljudi otisli u Njemacku.

[Mentha_Piperita]

Da li neko zna tacno, ukoliko se naruci tehnicki proizvod (npr. telefon) sa e-buy (China), u vrijednosti npr. oko 400 DKK, obicna posta, placa li se kakav porez? Ako ide DHL-om? Takodje, placa li se sta na pakete iz npr. USA? Hvala unaprijed.

[beobasket]

Taman da nocna smjena prodje brze jos ako si tu javi se, jer u 4 idem kuci.

Nekoliko puta sam imao posiljki sa razlicitim sitnicama iz Azije i USA pa mogu tacno opisati proceduru.

Na prvih 80 kruna, ukljucujuci i iznos postarine, je posiljka olobodjena momsa (pdv) i poreza (told).

Granica za placanje porez je 1.150 kruna a procenat se razlikuje od kategorije do kategorije. Porez na mobitele je 0%

Znaci ako je rijec o mobitelu koji kosta 400 kruna i pod uslovom da postarina je 0 kruna onda ces platit 100 kruna (25%) momsa. Plus importgebyr to je tosak posti ili kuriru koji ce obraditi naplatu momsa i poreza u ime porezne uprave. Koliko uslugu naplati DHL nije mi poznato ali znam da Post Danmark naplati izmedju 160 i 250 kruna. Tako da mobitel ce vas doci 500 kruna plus impotgebyr.

Kad je rijec o USA isto vazi kao i za Aziju. Jedini nacin kako mozes izbjeci mimo da slucjano propuste je ako dolazis iz Sjedinjenih Americkih drzava i posiljke sadrze licne stvari. Da bi mogao izvuci prednosti ovog zakona moras na poreznoj upravi zatraziti jedan broj koji ce tvoji iz USA priloziti u posiljci, na taj nacin radnici na poreznoj mogu vidjeti da sadrzaj tvog paketa spada u kategoriju licnih stvari. Isto pravilo vazi za sve drzave svijeta koje nisu dio EU.

Evo i mala lista nekih stvari na koje treba platit porez mimo 25% momsa. Znaci na vrijednost sa postarinom preko 1.150 kruna.
Suncane naocale 2,9% uvoznog poreza.
Fotoaparati na film 4,9%
Digitalni foto aparati 0%
Videokamere 12,5%
Oprema za kamere 6,7%
Odjeca (tekstil obicni) 12%
Odjeca od koze 4%
Odjeca od pelsa 3,7
Hlace i jeans 12%
Kozna obuca 8%
Obuca (tekstil i platika, guma) 17%
Cizme ne plasticne ili guma 17%
Satovi 4,5%
Dijamanti 0%
Nakit obicna biziterija 4%
Nakit platin, zlato ili srebro 2,5%
Torbe kozne 3%
Torbe plast 9,7%
Rusaci, skolske i sportske torbe 3%
Torbe obicni testil 3,7%
Kajsevi 5%
Kravate, masne i slicni detalji 6,3%
Zvucnici 4,5%
Igre konzoli 0%
Tv i projektori 14%
Tableti samo na WIFI 0% na GPS 3 ili 4 mreza 3,7%
Compjuteri 0%
Namjestaj pretezno 0% ali neke stvari npr. za kuhinju idu i do 12%
DVD i Blue-ray fimovi 3,5%
Igracke od 2,7 do 13,9%
Kopacke 16,9%
Skije i snowbordi 3,7%
Satori 12%
Bicikla sa dva tocka 14%
Djecija kolica 2,7%

[Mentha_Piperita]

@beobasket,

hvala ti PUNO i vise od toga.

[hrle1976]

Zasto gumene cizme i kopecke tako puno?

[beobasket]

Sve sto ima ima procenat je zato sto je moguce svercati a neke stvari imaju visok procenat jer na njima bi mogao debelo zaradit kada bi bilo poreznog popusta.

[Mentha_Piperita]

Ima li neko iskustva sa stednjom i troskovima vodjenja stednog racuna u Danskoj ili Svedskoj? Koja je banka najpovoljnija i gdje su najkorektniji? Hvala.

[beobasket]

Mogu odgovorno tvrditi kako razlike unutar Danske su u pet deka. Uslovi u Svedskoj mi nisu poznati osim da obe drzave imaju izmjenu infomacija, tako i bankovnih.

Stedni racun u klasicnom pojmu skoro pa i nema ga, jer pozitivna kamata je skoro ravna nuli a obicno da izvuces neku sitnu dobit moras zakljucati stedni racun na puno godina. Vecina stedi na tekucem racunu. Najkorektnija? Na sta konkretno mislis. Ponude, iskrenost, odnos do tebe?

[Mentha_Piperita]

Mogu odgovorno tvrditi kako razlike unutar Danske su u pet deka. Uslovi u Svedskoj mi nisu poznati osim da obe drzave imaju izmjenu infomacija, tako i bankovnih.

Stedni racun u klasicnom pojmu skoro pa i nema ga, jer pozitivna kamata je skoro ravna nuli a obicno da izvuces neku sitnu dobit moras zakljucati stedni racun na puno godina. Vecina stedi na tekucem racunu. Najkorektnija? Na sta konkretno mislis. Ponude, iskrenost, odnos do tebe?

Najkonkretnija - ponude, na to uglavnom mislim. Npr. da banka u navedenom slucaju (stednja) ima opisano - sta nude i mogucnosti + troskovi vodjenja takvog racuna. Znaci da je racun zaseban od tekuceg racuna. Informacije na njihovim web stranicama su jako skrte.
To nije kao u Bosni, pa mi je sve jako zapetljano.

[beobasket]

Mogu odgovorno tvrditi kako razlike unutar Danske su u pet deka. Uslovi u Svedskoj mi nisu poznati osim da obe drzave imaju izmjenu infomacija, tako i bankovnih.

Stedni racun u klasicnom pojmu skoro pa i nema ga, jer pozitivna kamata je skoro ravna nuli a obicno da izvuces neku sitnu dobit moras zakljucati stedni racun na puno godina. Vecina stedi na tekucem racunu. Najkorektnija? Na sta konkretno mislis. Ponude, iskrenost, odnos do tebe?

Najkonkretnija - ponude, na to uglavnom mislim. Npr. da banka u navedenom slucaju (stednja) ima opisano - sta nude i mogucnosti + troskovi vodjenja takvog racuna. Znaci da je racun zaseban od tekuceg racuna. Informacije na njihovim web stranicama su jako skrte.
To nije kao u Bosni, pa mi je sve jako zapetljano.

Stedni racun je opsparingskonto i koliko znam gatis su. Opsparingskonto i nem-Konto (tekuci racun) nemaju povezanosti.
Kod den Danske Bank je pozitivna kamata do 150.000 kruna ustede 0,5% a preko 150.000 je 0,2% - racun je gratis.
Kod den Jyske Bank je do 100.000 kruna 0%, od 100.000 do 250.000 kruna 0,1% i preko 250.000 kruna 0,10% - racun je gratis.
Kod Nykredit je (formuekonto) na zakljucavanje racuna od 1 do 3 godine - zakljucana suma na 1 godinu daje 0,85% a na 3 godine od 1 do 3%. Minimum 25.000 kruna treba imati na racunu. Racun je gratis.
Kod Arbejdernes Landsbank nude na izbor dva stedna racuna. Formue (prvih 6 puta godisnje je dzaba podici pare sa stednog racuna poslje kosta) ili Millionærkonto. Broj dva racun je njihova lutrija za svakih 100 kruna ustede dobijes jedan listic za lutriju ako pobjedis dobijes 1.000.000 kruna na racun. Kod AL sa stednih racuna mozes samo podici novac sa upozorenjem od tri mjeseca unaprijed. Racun je gratis.

Ima jos banki pa preporucujem jedan dan da prosetas od banke do banke i raspitas se. Sve banke se drze pravila 750.000 kruna koje drzava garantuje u slucaju stecaja. Bilo je slucaja. Sve preko je na vlastiti rizik.

Ja licno stedim na tekucem racunu, jer pozitivne kamate su tako siromasne da bi morao biti teski milioner da bi vidio neku dobit a vjeruj mi kad bi bio nebi zivio u Danskoj.

[beobasket]

Dodao bi jos nesto povodom stednje. U slucaju da covjek ostane bez posla pravo na socijanu pomoc ako niste uplacivali u radnicku kasu nemate sve dok postoji ustedjevina. Drzava ima 100 % uvid u bilo ciji racun i moze provjeriti stanje, kretanje novca i sta sve ne.

Kako bi stekli pravno na radnicku kasu (a-kasse), koja nudi dvije godine isplacivanja (plus pola godine ako ipunjavate neke druge kriterije) morate na dan otkaza ili kad zatrazite pomoc dokazati godinu dana clanstva i najmanje 1948 radnih sati. U slucaju da vam nedostaje nekoliko sati moze se napraviti dispenzacija uz neku doplatu ili manju isplatu a ako imate nesto veci broj sati nego sto je prosjek onda mozete biti suspendovani od mjesec i po do tri, ceti mjeseca sve ovisi o kojem prekoracenju je rijec, jer tad racunaju da si u stanju od velike zarade da sam o sebi brines kraci period.

Clanarina a-kasse ukljucujuci i sindikat kosta odprilike 9.000 do 10.000 kruna godisnje. Neke kuce naplacuju mjesecno druge kvartalno.

Zato kod nas ko moze stedi u jastuku ili u nekoj od popularnih drzava za stednju.

[Mentha_Piperita]

@ beobasket,

, hvala na velikom trudu i konkretnim pojasnjenjima, velika pomoc.

[beobasket]

Evo malo bisera iz Kopenhagena. Mada ovo vise nisu biseri vec svakodnevnica na nasim cestama. Nije potrebno ici u Bukurest da vidite kako konjska kola idu na McDrive.

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23 - opet nam vozoi kasne po pola dana.

24 - Zabrana koristenja WCja jer su zidovi zamazani govnima.

25 - Radujte se (bukvalno) Columbia restoran: Indiska i pakistanska hrana.

26 - Kengur steak, zebra steak i krokodilovi repovi

[hrle1976]

Oplaka Pa vi imate seljaka na izvoz

[mad_max_ba]

Drug, ja sam sreo nekoliko nasih ljudi, nesto na moru te u dva navrata Hrvate koji su dosli ovdje pokusati srecu. Price koje sam cuo od tih istih ljudi, sta su sve culi od drugih o Danskoj i tako dalje, su bile fantazija. Iskreno, poceo sam razmisljati kako mozda govore o nekoj drugoj Danskoj. Puno ljudi ima precepciju tipa; ako je visok standard dobro je. Nije tacno. Visok standard nista drugo nije nego vise plate i veci racuni! Jednostavno sve na nekoj visoj stepenici ali kada saberes i oduzmes na istom si kao u drugim drzavama. U Danskoj bogati imaju, u Bosni bogati imaju. U Danskoj siromasni nemaju, u Bosni siromasni nemaju. U Danskoj preko sredine drzava lomi kolo, u Bosni preko sredine drzava lomi kolo.

Vjeruj mi ja sam imao priliku pricati sa nasim covjekom koji je pomocu braka dosao. Nije rijec o nekom bez skole sa nekog brda. Fin obrazovan momak. Covjek je ostao bez rijeci kada je prvi put zakoracio u jedan socijalni kvart. Covjek rece, ja ovo nisam u snu zamislit mogo da vako nesto moze postojati u jednoj "razvijenoj" drzavi.

Da preselimo temu vamo jer više priliči ovde o ovome da razgovaramo, a strah me i banane

Gledanje iz mog ugla je sljedeće.
Nekom srećom, sretnom zvijezdom šta li, imao sam priliku posjetiti sve kontinente (izuzev Down Under), negdje se zadržao duže(45 dana), negdje krače 7-10 dana i dovoljno sam stvari vidio na tim putovanjima da bih mogao da igradim svoj stav i mišljenje bez da mi ljudi govore ili hvale neke stvari.
Stav je takav da u dobro uređenim društvima, što BiH nije, je dosta lagodnije živjeti. Da se razumijemo nigdje ne teče med i mlijeko i svuda ako nešto želiš da ostvariš moraš dobro zasukati rukave i oznojiti guzicu za to, ko god da kaže drukčije LAŽE!!!
Poenta je ta da se u "Državama" sa uređenim normama lakše diše i sasvim je normalna pojava koja ide jedna sa drugom u potrošačkom društvu Standard-Plata-Troškovi života (stavi manji, stavi veći, šta želiš).
Kad kažem lagodnije u uređenom društvu mislim u tom kontekstu da je tačno određen Zakon o radu koji se i sprovodi u praksi (hajde da malo odvadim 90% ga se sprovodi).
U BiH je situacija drukčija postoji Zakon o radu koji se u realnom sektoru slabo ili nikako ne sprovodi. Razlog tome je što na tržištu rada ima puno više ponude nego potražnje, drugim riječima, onaj ko radi baš robija jer ako ne želi on ima 10 drugih za tu poziciju.
Zdravstvo, svaki mjesec se od plaće koju prima radnik odvaja pozamašan iznos za zdravstvo da bi kada ti to zatreba (hospitalizacija, neznam boli te zub) opet morao platiti neke klince palce preglede itd ili nedoBog da ti treba Ultrazvuk npr, hajmo lista čekanja dodji do godine, znači privatno, pa opet plati.
Socijalne skrbi nema, vozdra papa krepaj stoko.
Na stranu ovi politički nonsensi jer pazi rat u BiH nikad nije prestao, samo je nastavljen drugim sredstvima.

Ako ništa drugo u državama kao što je evo Danska npr, tačno se zna koji zupčanik ide gdje, maloprije si to i sam potvrdio sa školom ta i ta škola aha a šta su ti roditelji završili i šta rade.
I da dosta je veći izbor poslova, ne svidja mi se to, ima ono-odoh raditi to, (simplificiram, nije tako jednostavno ali dosta jednostavnije nego u BiH).

Prijatelju u firmi sam radio 11 jebenih godina i na kraju sam dao otkaz, bez da sam imao nešto drugo, nisam mogao više robijat i još me Vlasnik te firme kad sam se zaposlio u drugoj firmi, zvao da mi prijeti.......
Mislim da ćeš se složiti sa dosta mojih stavova napisanih u ovom postu...

[mad_max_ba]

da vidjoh da si editovao,
odgajanje djece je svuda skupo....... ali opet se vračamo na onu
STANDARD-PLATA-TROŠKOVI

[prog321]

[
Ako ništa drugo u državama kao što je evo Danska npr, tačno se zna koji zupčanik ide gdje, maloprije si to i sam potvrdio sa školom ta i ta škola aha a šta su ti roditelji završili i šta rade.
I da dosta je veći izbor poslova, ne svidja mi se to, ima ono-odoh raditi to, (simplificiram, nije tako jednostavno ali dosta jednostavnije nego u BiH).
..

Hahah

[mad_max_ba]

[
Ako ništa drugo u državama kao što je evo Danska npr, tačno se zna koji zupčanik ide gdje, maloprije si to i sam potvrdio sa školom ta i ta škola aha a šta su ti roditelji završili i šta rade.
I da dosta je veći izbor poslova, ne svidja mi se to, ima ono-odoh raditi to, (simplificiram, nije tako jednostavno ali dosta jednostavnije nego u BiH).
..

Hahah

[hrle1976]

Zar ima nasih koji misle da na zapadu je kao u Jugi, kad zavrsis skolu firme steru crvene staze i bore se nogama i rukama za tebe? i da mozes birati iz dana u dan.

[stakasa]

Zar ima nasih koji misle da na zapadu je kao u Jugi, kad zavrsis skolu firme steru crvene staze i bore se nogama i rukama za tebe? i da mozes birati iz dana u dan.

Ne znaju ti oni moj hrle nista

[beobasket]

[
Ako ništa drugo u državama kao što je evo Danska npr, tačno se zna koji zupčanik ide gdje, maloprije si to i sam potvrdio sa školom ta i ta škola aha a šta su ti roditelji završili i šta rade.
I da dosta je veći izbor poslova, ne svidja mi se to, ima ono-odoh raditi to, (simplificiram, nije tako jednostavno ali dosta jednostavnije nego u BiH).
..

Hahah

U Danskoj skakati iz firme u firmu po tvom receptu je samo moguce ako ces raditi dzaba. Bez debele stele, bilo to preko rodbine ili prijatelja nemas sasnu koliko je crno za noktom. Danski privatnici nisu nimalo humaniji od privatnika u Bosni. I ovdje ljudi rade od jutra do sutra, subotom, nedeljom, svetim danom, praznikom, pa cak i kad imaju godisnji sef zna zvati. Naravno mozemo se zaliti, jer imamo sindikate koji zaista se bore za prava radnika, ali isto tako budi svjestan da vrata zatvaras guzicom. To znaci, ako zivis u maloj sredini, u krugu od 30 kilometara gdje bukvalno svak svakog zna, tvoje mogucnosti su ravne nuli kod drugih poslodavaca, jer ovdje takve stvari munjevito idu u krug.

U javnom sektoru gotovo 3/4 poslova je unaprijed dodjeljeno a oglasi nisu nista drugo nego obicna fasada. Vecina opcina su klasicno kaubojske naravi. U privatnom sektoru cvijeta prijateljska stela ili klasicni nepotizam. Obicno u formi, mama ili babo su u dobrim odnosima sa tamo nekim na petom odjelu i tako sin ili od sestre djete upadne u firmu.

Jako malo ljudi moze izboriti poziciju bez poznanstva, koje mudro nazivamo netværk (mreza).

I treba isto podvuci da trenutna situacija nikako nije optimalna. Preko 150.000 ljudi je bez posla. U brojku nisu uracunati ljudi bez posla a trenutno vode se na sygedagpenge (bolovanju bez posla), obicno do 22 sedmice ali svaka opcina odlucuje hoce li produzit status. Takodje nisu uracunati ljudi na socijali koji trenutno su poslani na aktivaciju (praksu ili tecaj). Dalje, ljudi koji su napustili socijalnu pomoc bilo to iz razloga jer imaju zenu ili muza cija primanja su dovoljna ili roditelje koji brinu o njima, nije bitno. Znaci preko 170.000 ljudi je bez posla. U prijevremenskoj penziji je preko 250.000 ljudi! Od te cjelokupne sume eksperti polaze od teze da 1/4 uziva na osnovi simulacije. U pojedinim opcinama imaju retrospektivnu inspekciju za takve slucaje ali rezultati su minimalni ako ne i ravni nuli. Sve u svemu kada bi skinuli 1/4 sa prijevremenske prenzije onda imamo preko 200.000 ljudi bez posla. Kada bi otjerali sve EU radnike (gastarbajtere) opet imamo preko 140.000 na birou. Nekad davno 1998 pa sve do 2004 je stopa besposlenih bila izmedju 30.000 i 50.000 ljudi.

Razlika izmedju nepotizma i prijateljskih stela u Bosni i Danskoj je samo u kretivnosti zataskivanja. Ovdje su ljudi po prirodi zatvoreni pa tako i te stvari su na isti nacin zapakovane.

I na sve ovo imas politicare (pojedince) koji javno bez stida i srama kazu kako besposleni su proljev naseg drustva, jer skolstvo je dzaba i tako svi mozemo biti uspjesni doktroi, politicari i direktori. Mi imamo ljude u politici koji tvrde da drzava moze postojati iskljucivo od bankara, doktora, ucitelja, direktora i politicara. Mislim da u Bosni ima slicnih ispada.

[beobasket]

Anders Salmonsen, ministar vanjskih poslova i lider Liberalne Alijanse (neo liberalna stranka) je nedavno izjavio provalu stoljeca. U direktnoj tv debati iz usta mu izleti sljedece: -"Slovenija je najjednakija zemlja na svijetu, gdje bogati i siromasni skoro isto zaradjuju". Ja kada nisam sa stolice pao. Za godinu dana ce provaliti se izjavom kako je Bosna jednaka po istom pitanju. Blago je reci da ovaj covjek zivi u svom svijetu, ali budala i par drugih iz njegove stranke imaju nekoliko ministarskih pozicija.