Ommadawn wrote:Hajde da ne pobjegnemo previse od teme... ako moze
Gledajuci danas nakon 25 godina otkako je pao Berlinski zid i otvorile se granice prema Zapadu, te ujedinjenje dvije Njemacke - konstatujemo da taj prelaz i nije bio bezbolan i da su mnogi razocarani te bi da se vrate "nazad" u DDR. Gledao sam primjerice jedan dokumentarac kako se u Zapadni Berlin pumpalo para da bi sto vise izgledao saren i privlacan Istocnim Nijemcima tako da je itekako bilo jake propagande sa strane Zapada.
Stoga sam misljenja da se kojim slucajem Zid srusio 20 godina ranije - nijedan Istocni Nijemac se ne bi ni sjetio DDR-a.
Ovako, masovna nezaposlenost, zatvaranje neprofitabilnih industrija, animozitet Zapadnjaka prema Istocnjacima...razlike ce biti prisutne jos jedno dugo vrijeme.
Pa nijedna "tranzicija" (uh, kako ovo odvratno zvuči

) nije prošla "BEZBOLNO" - nigdje u svijetu:
Tranzicija (prijelaz) je pojam kojim se označavaju tzv. tranzicijske zemlje, zemlje koje su u prijelazu iz "dogovorne" ekonomije u tržišnu ekonomiju, tj. iz socijalizma u parlamentarnu demokraciju.
Tranzicija iz centralnoplanskoga socijalističkoga gospodarstva na tržišno te transformiranje totalitarističke nedemokracije u demokraciju, stavljanje socijalističkih poduzeća na ravnopravni teren s novim tržišnim konkurentima te na kraju, pokušaj da se uz pomoć znanja i modernizacije premosti vijekovni civilizacijski jaz između razvijenih i nerazvijenih zemalja u relativnom kratkom vremenskom roku od jednog do nekoliko desetljeća. Proces se smatra završenim tek onda kada ne uživaju specifične beneficije u oblicima javnih subvencija ili financijskih olakšica i kada se produktivnost ne može prepisivati povijesti poduzeća. Kao svjetski proces započeo je 90-ih godina 20. stoljeća, a u nekim je zemljama zastupljen sve do danas. Sami uzrok tranzicije su gospodarske krize koje su u tim socijalističkim zemljama nastupile zbog pada komunizma. U tim zemljama su tada po prvi puta provedeni demokratski izbori.
Najznačajnije karakteristike same tranzicije su: sporost, skupoća, teškoće pri djelovanju samoga procesa i dramatične promjene u dva smjera:
- što prije i što bezbolnije društvenu imovinu učiniti privatnom sa prepoznatljivim i odgovornim vlasnikom
- uklopiti se u svjetske tokove prijelaza u postindustrijsko doba
Nažalost, u nekim zemljama te se silne krize nisu riješile, već su se samo produbile. Bivše zemlje SSSR-a zadnjih godina pokazuju najizrazitije zaostavljanje u razvoju od gotovo svih zemalja Svijeta. Nasljeđe vrlo nepovoljne gospodarske i društvene strukture, ekološka zapuštenost je uzrokovalo taj zastoj u razvitku.
U tim državama se najsporije privatizira i mijenja krupna industrijska proizvodnja, a bez toga nema uspješne tranzicije. Nasuprot tome, najbrže se preobražava u trgovini, ugostiteljstvu i intelektualnim uslugama. Prema podacima Svjetske banke iz 1994. godine bruto nacionalni dohodak po stanovniku (per capita) veći od 2000 $ su ostvarile 10 država od njih 28 u tranziciji, a one su redom:
Slovenija 7120 $
Mađarska 3840 $
Češka 3210 $
Estonija 2820 $
Rusija 2650 $
Hrvatska 2530 $
Poljska 2470 $
Bjelorusija 2460 $
Latvija 2290 $
Slovačka 2230 $
Dok dobar dio tih država ostvaruje bruto nacionalni dohodak per capita među nanižima na svijetu: Tadžikistan 350 $, Albanija 360 $, Azerbejdžan 600 $, Turkmenistan 830 $, Gruzija 580 $, Kirgistan 610 $, Makedonija 790 $ i Uzbekistan 950 $. Najbitniji događaji koji se zbivaju u tim promjenama su 7 kriznih udara:
1. drastičan pad industrijske proizvodnje
2. zamiranje investicijskih ulaganja
3. sporo osvajanje novih tržišta i uključivanje u svjetske tokove robe i usluga
4. prespori dotok stranog kapitala
5. nagli porast nezaposlenosti i osiromašenje većine stanovništva
6. prespora afirmacija policentričnoga prostornoga razvoja
7. presporo rješavanje katastrofalnih ekoloških stanja.
No, izuzev svih ovih kriza, glavni problemi tranzicije su nezaposlenost radi nepovoljne radne bilance i država koja se javlja kao "Najlošiji vladar" jer je najkrupniji vlasnik i arbitrar. Države bivše članice Istočnoga bloka, još pogrdno su nazivane "Istočno od Raja", a one su redom: Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija, Mađarska, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora, Rumunjska, Bugarska, Albanija, Makedonija, Ruska federacija, Kazastan, Gruzija, Armenija, Azerbejdžan, Turkmenistan, Uzbekistan, Tadžikistan i Kirgistan. Po mnogim stvarima su iste, ali se i po puno toga razlikuju, kao npr. brzina trajanja (tempo promjena), gospodarska orijentacija i položaj (europske i azijske zemlje u tranziciji).
Tranzicijske zemlje su imale brojne karakteristike pogodne za korupciju: sveprisutne države, nevladavine prava i nepoštivanja vlasničkih prava. Iz toga razloga su rezultati pro-tržišnih reformi svugdje manjkavi. Klijentelizam, kao posljedica desetljeća provedenih u planskoj ekonomiji, je bio i ostao sveprisutna pojava u tranzicijskim društvima, i upravo je on motor korupcije, kao i traženje rente. Neuspjeh tranzicijskih zemalja međutim često se pripisuje "ekonomskom izrabljivanju" od strane moćnih, neokolonijalizmu, globalizaciji...
Brojni visoki komunistički dužnosnici su tokom tranzicije počeli posao bespravno stečenim početnim kapitalom imovine komunističke partije. Tako su nastali brojni oligarhi ili tajkuni.
Ključ opstanka u ekonomiji je prilagodba svijetu i danim okolnostima.
Jah... Ne možeš nešto što se jebalo 50 godina promijeniti za 50 dana. I na kraju krajeva, sreća po DDR što je "progutala" GBR. Vidi šta se nama desilo
Ali interesantno je da sve neuspješne tranzicijske zemlje imaju istu "priču": Bilo je sigurnije, nije bilo nezaposlenosti, bila je sigurna plata, znalo se ko vlada, bilo je puno uređenije društvo, više su se ljudi družili... A u stvari, sve je bilo potpuno suprotno od toga.
A i Osteri seru br'te: te n'akve ankete, te n'akvi procenti koliko bi se njih "vrnulo" u DDR, te 'vako, te 'nako... A svima još uvijek "guza gaće žvaće" na sam spomen Rusa. Ostalgija i Yugo-nostalgija je zanimljiva "životinjka" - najizraženija je kod onih kojima ni na pamet ne pada da se vrate na "staro" (vidi pod Slovenija)