BH vojna industrija i naoruzanje

[moonco]

U Turskoj osvojena proizvodnja presa za municiju. Ova vrsta presa može se koristiti za kovanje municije 155mm.

3000 tons capacity hydraulic press production was completed in our domestic order 3000 tons capacity hydraulic special press manufacturing plant hürsan Press A, which gives weight to large tonnage presses.P.the goal is even further, as always...

https://en.hursanpres.com.tr/h/news/dom ... leted.html

[moonco]

Države sa kovačkim presama ≥10.000 t

• Rusija –
  • VSMPO-AVISMA / Verkhnyaya Salda | 75.000 t | 2012 | Verkhnyaya Salda
  • Kamensk-Uralsky Metallurgical Works (KUMZ) | 30.000 t | 1970–1990 | Kamensk-Uralsky
  • Uralmash / Ural Heavy Machinery Plant | 20–300 MN | 1950–1970 | Jekaterinburg
• SAD –
  • Bethlehem / Watervliet Arsenal | 50.000 t | 1955 | Watervliet, NY
  • Grafton / Cleveland (Wyman-Gordon / Loewy) | 50.000 t | 1955–1960 | Grafton, MA
• Italija –
  • GIVA Group | 10.000 t, 13.000 t, 20.000 t, 100.000 t | Rho, Lombardija | Najveća preša "Tyson", 100.000 t
  • Molla Srl | 10.000 t | Solbiate Arno, Varese | Čelični prstenovi za građevinu i poljoprivredu
  • Hydromec Srl | 10.000 t do 200.000 t | N/A | Flanše, valjci, dijelovi za vozove, energetiku i naftnu industriju
• Japan – Japan Steel Works (JSW)
  • Prese: 10.000 t, 14.000 t | Muroran, Hokkaido | Obrada čeličnih ingota do 670 t
• Kina –
  • China National Erzhong Group | 22.000 t | Deyang, Sichuan
  • Jinan Linteng Technology & Trade Co., Ltd. | 10.000 t | Jinan
  • Taitian Hydraulic Press | 10.000 t | Qingdao
  • Zhengxi Hydraulic Press | 10.000 t | N/A
• Južna Koreja –
  • Hyundai WIA | 10.000 t | Changwon, Gyeongsangnam-do
  • Poongsan Corporation | 12.000 t, 6.000 t | Angang
• Kanada –
  • Danieli Breda | 10.120 t | 2017 | Hamilton, Ontario
• Češka – Pilsen Steel (Skoda Steel)
  • Prese: 10.200 t | Pilsen
• Engleska – Sheffield Forgemasters
  • Prese: 10.000 t (postojeća), 13.000 t (u izgradnji) | Sheffield | Open-die forging press
• Brazil – Gerdau Açominas
  • 10.000 t | 2010 | Open-die
• Indija – Bharat Forge
  • Prese: 10.000 t (do 200.000 t) | Mundhwa, Satara, Baramati, Chakan

Legenda:
DA = Ima prešu ≥10.000 t (potvrđeno)

[moonco]

# Heavy Manufacturing of Power Plants
Updated Thursday, 4 March 2021

• Japan
  • Company: Japan Steel Works - Press 14000,14000 t - Max ingot 650 t - RPV sets/year 12 - Products: RPV
  • Company: JCFC - Press 13000 t - Max ingot 500 t - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
  • Company: MHI - Press Nil (uses forgings) - Max ingot Unknown - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
• South Korea
  • Company: Doosan - Press 13000,17000 t - Max ingot 540 t - RPV sets/year 5? - Products: RPV
• China
  • Company: China First Heavy Industries - Press 12500,15000 t - Max ingot 715 t - RPV sets/year 5 - Products: RPV, SG, PRZ
  • Company: Shanghai Electric Group - Press 12000,16500 t - Max ingot 600 t - RPV sets/year 6 - Products: RPV, SG, PRZ, RCP, CRD
  • Company: China Erzhong - Press 12700,16000 t - Max ingot 650 t - RPV sets/year 5 - Products: RPV, PRZ
  • Company: Dongfang Electric (DEC) - Press large - Max ingot Unknown - RPV sets/year 5 - Products: RPV, SG, PRZ, RCP, CRD
  • Company: Harbin Electric Co - Press 8000 t - Max ingot Unknown - RPV sets/year 4 - Products: SG, PRZ, RCP
  • Company: Shandong Nuclear Power Equipment - Press Unknown - Max ingot Unknown - RPV sets/year 6 - Products: Containment vessels, modules
• India
  • Company: Larsen & Toubro - Press 9000,15000 t - Max ingot 300 t - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
  • Company: BHEL - Press 10000 t - Max ingot Unknown - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
  • Company: Bharat Forge - Press 12500,16000 t - Max ingot Unknown - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
• France
  • Company: Framatome, Creusot Forge - Press 11300,9000 t - Max ingot 500 t - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
• Italy
  • Company: GIVA Forgiatura - Press 6000 t - Max ingot 150 t - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
  • Company: Societa della Fucine - Press 12600 t - Max ingot 530 t - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
• Czech Republic
  • Company: Pilsen Steel - Press 10200,12000 t - Max ingot 250 t - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
  • Company: Vitkovice - Press 12000 t - Max ingot 250 t - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
• United Kingdom
  • Company: Sheffield Forgemasters - Press 10000 t - Max ingot 200 t - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
• Germany
  • Company: Saarschmiede - Press 8670,12000 t - Max ingot 370 t - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
• USA
  • Company: Lehigh - Press 10000 t - Max ingot 270 t - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
  • Company: North American Forgemasters - Press 10000 t - Max ingot 170 t - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
  • Company: ATI - Press 15000 t - Max ingot 175 t - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
  • Company: CB&I Lake Charles (Global Modular Solutions/Shaw) - Press modular components - Max ingot Unknown - RPV sets/year Unknown - Products: Modular components
• Russia
  • Company: OMZ Izhora - Press 12000,15000 t - Max ingot 600 t - RPV sets/year 4 - Products: RPV
  • Company: OMZ Spetsstal - Press major - Max ingot 420 t - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
  • Company: ZiO-Podolsk - Press 4 t - Max ingot Unknown - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
  • Company: AEM: Atommash - Press 15000 t - Max ingot Unknown - RPV sets/year 5 - Products: RPV
  • Company: AEM: Petrozavodsk - Press major - Max ingot Unknown - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
• Ukraine
  • Company: AEM: EMSS - Press major - Max ingot 420 t - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
• Sources:
  • World Nuclear Association – Heavy Manufacturing of Nuclear Power Plants

[Seawolf]

# Heavy Manufacturing of Power Plants
Updated Thursday, 4 March 2021
....
[*] Italy

[*]Company: GIVA Forgiatura - Press 6000 t - Max ingot 150 t - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
....

A kamo ona njihova presa kapaciteta 100.000 t?

[moonco]

# Heavy Manufacturing of Power Plants
Updated Thursday, 4 March 2021
....
[*] Italy

[*]Company: GIVA Forgiatura - Press 6000 t - Max ingot 150 t - RPV sets/year Unknown - Products: RPV
....

A kamo ona njihova presa kapaciteta 100.000 t?

Vidiš datum kad je ažurirana ova lista.

Ipak su je sakrili. Nije do datuma.

Open die press sizes range from 1500 tonnes to 100,000 tonnes. Of interest is the new 100,000-tonne press at GIVA’s Forgiatura A Vienna facility, which is located in Terrazzano De Rho (Milan), Italy. During 2013 and 2014 this press became operational and owns the title of the largest press in the world.

Kažu samo koliko je stara jaka, a novu prešute i prikriju.

Italy’s GIVA Forgiatura A Vienna plant near Milan installed a very large open die press in 2014 for forging turbine wheels from nickel-based alloys. GIVA already had open die forging capacity of 34 to 59 MN and using ingots of 200 t.
www.forgevienna.it

https://www.powerengineeringint.com/coa ... ing-ahead/

[anelsol]

Poređenje površine barutane u Lučanima sa Vitezitom. Ovakav očerupan Vitezit izgleda dosta veće.


Lučani
https://www.google.com/maps/place/Lu%C4 ... JQAQ%3D%3D

Vitezit
https://www.google.com/maps/place/5Q4C% ... JQAQ%3D%3D


Glavni pogon za svaku barutanu. Nitrator za kontinuiranu proizvodnju nitroceluloze.

Cijena oko 6.000.000 eura



Ovo bi trebalo da je nitrator ili energana u Vitezitu. Ako željezo nisu opuhali znači da je nitrator.



Uz ovaj nitrator ide i vertikalni pogon za obradu kiselina, reciklaža i pranje nitroceluloze tako da se kiseline maksimalno iskoriste.

Nitrator i pogon za preradu kiselina iz Vitezita su izgleda, za divno čudi još u komadu i u funkciji.

https://www.zurnal.info/clanak/stecajna ... zita/28136

Neka Federalni ministar malo porazgovara sa onom stečajnom upraviteljicom Vitezita, prije nego što onaj Zubak to sve raskupusa. Jer koliko me sjećanje služi WDG je kupio samo nekretnine a ne i pokretne stvari, što nitrator svakako jeste.

Eto prilike da dobijemo barutanu za male pare.

[moonco]

Spoiler

Show

Poređenje površine barutane u Lučanima sa Vitezitom. Ovakav očerupan Vitezit izgleda dosta veće.


Lučani
https://www.google.com/maps/place/Lu%C4 ... JQAQ%3D%3D

Vitezit
https://www.google.com/maps/place/5Q4C% ... JQAQ%3D%3D


Glavni pogon za svaku barutanu. Nitrator za kontinuiranu proizvodnju nitroceluloze.

Cijena oko 6.000.000 eura



Ovo bi trebalo da je nitrator ili energana u Vitezitu. Ako željezo nisu opuhali znači da je nitrator.



Uz ovaj nitrator ide i vertikalni pogon za obradu kiselina, reciklaža i pranje nitroceluloze tako da se kiseline maksimalno iskoriste.

Nitrator i pogon za preradu kiselina iz Vitezita su izgleda, za divno čudi još u komadu i u funkciji.

https://www.zurnal.info/clanak/stecajna ... zita/28136

Neka Federalni ministar malo porazgovara sa onom stečajnom upraviteljicom Vitezita, prije nego što onaj Zubak to sve raskupusa. Jer koliko me sjećanje služi WDG je kupio samo nekretnine a ne i pokretne stvari, što nitrator svakako jeste.

Eto prilike da dobijemo barutanu za male pare.

Onda imamo barutanu ako imamo nitrator (ovaj toranj) i pogon za proizvodnju kiselina. I proizvodnju baruta i eksploziva. Sve. Može se to sve demontirati. Skine se ovaj šamot obloga vatrostalni materijal, izmjenjivači toplote u tornju, destilacione kolone. Sve se uslika od dijelova jer sigurno nešto treba i zamijeniti sa novim. Uglavnom ovaj pogon toranj za nitriranje/kiseline on je srce proizvodnje. I one mašine za granulaciju, ekstrudiranje baruta ma kompletnu mašinsku opremu zajedno sa procesnom opremom. Vjerujem da je to onda sve snimljeno i uslikano, sve sa šemama, dijagramima, vrstama i tipovima materijala opreme. Tako da se ima Know How.

I ovdje se spominje nitrator NGL za nitroglicerin. Valjda se nitroceluloza ne mora nitrirati ili šta li. ili nije opasna NC kao NGL ko ce ga znati

Uglavnom proizvodnja NGL-a je opasnije od NC i TNT-a, NC je dosta stabilnija i lakša, sigurnija za proizvodnju.

U vezi pokretne opreme, nego šta nego pokretna oprema, pogon srce proizvodnje.

Sad Jel ovo kotlovnica energana ili nešto drugo. Drugi toranj. Ili onaj iznad.

[moonco]

Bit ce da je ovo

[moonco]

U jednom izvještaju o izvozu uvozu eksploziva. Piše da je Vitezit uvozio NG? Ako su uvozili NG, to znači da taj pogon odavno ne radi ili nije uopšte u krugu Vitezita, već je možda davno dislociran negdje.

Na ovom drugom izvještaju piše obrada prerada nitroceluloze?

Da li su oni uopšte imali pogon za proizvodnju nitroceluloze, ili su to uvozili?

Onda prerada kiselina? Što prerada recikliranje? Gdje je Destilacija kiselina?

[anelsol]

Ako je WDG i kupio nitrator i ovaj pogon za preradu kiseline u stečajnom postupku rješenje kako da se isti legalnim putem preuzme od neke naše firme može biti u sljedećem:

WDG nije platio cca 500.000,00 KM poreza na promet nekretnina koji mu je obračunat od strane Porezne uprave FBiH. Protiv prvostepenog rješenja su se žalili drugostepenom organu koji je u ovom slučaju Federalno ministarstvo finansija.

-ubrzati postuak po žalbi da bi prvostepeno rješenje postalo pravosnažno i izvršno;
- pokrenuti postupak prinudne naplate obračunatog neplaćenog poreza prodajom pokretnih stvari (nitrator i sve ono što je vezano za to) jer na nekretninama ne mogu budući da WDG nije upisan kao vlasnik i oko toga se trenutno vode sporovi;
- u postupku prinudne naplate poreza kao kupac se pojavi Ginex ili neko treći ko je likvidan i kupi na javnoj prodaji te pogone.

Elegantno rješenje, bez mnogo pompe, samo ubrzati administrativnu proceduru.

Neko bi plaćao za ove besplatne savjete

[moonco]

Ako je WDG i kupio nitrator i ovaj pogon za preradu kiseline u stečajnom postupku rješenje kako da se isti legalnim putem preuzme od neke naše firme može biti u sljedećem:

WDG nije platio cca 500.000,00 KM poreza na promet nekretnina koji mu je obračunat od strane Porezne uprave FBiH. Protiv prvostepenog rješenja su se žalili drugostepenom organu koji je u ovom slučaju Federalno ministarstvo finansija.

-ubrzati postuak po žalbi da bi prvostepeno rješenje postalo pravosnažno i izvršno;
- pokrenuti postupak prinudne naplate obračunatog neplaćenog poreza prodajom pokretnih stvari (nitrator i sve ono što je vezano za to) jer na nekretninama ne mogu budući da WDG nije upisan kao vlasnik i oko toga se trenutno vode sporovi;
- u postupku prinudne naplate poreza kao kupac se pojavi Ginex ili neko treći ko je likvidan i kupi na javnoj prodaji te pogone.

Elegantno rješenje, bez mnogo pompe, samo ubrzati administrativnu proceduru.

Neko bi plaćao za ove besplatne savjete

Sve se može kad se hoće. Sad je pitanje hoće li se?


1. Nitrator za nitroglicerin to je reaktor za nitriranje nitroglicerina.
2. Pogon za preradu kiseline? Šta to znači? O kakvom se pogonu radi?

Nitrator to je kotao sa dosta ulaza za injektiranje kiselina i za odvod plinova tokom procesa nitriranja. (Većina standardnih dvobaznih baruta koristi nitrocelulozu najmanje 50-60%, a za pješadijsku puščanu municiju to je preko 90-95% nitroceluloze.)

Mene zanima ovo. Prema ovim izvještajima, dostupnim informacijama SPS i Vitezit nisu ni imali proizvodnju nitroceluloze. Već su koristili polu-industrijska postrojenja. Jer proizvodnja nitroceluloze zahtjeva pogone za ispiranje i sušenje nitroceluloze. Ovaj dio u procesu proizvodnje nitroceluloze najduže traje vremenski i on je dosta kompleksan zbog sigurnosti. Proces ispiranja i sušenja nitroceluloze nigdje se ne spominje u kontekstu SPS-a, Vitezita ili Sintevita. Što znači da ovaj dio proizvodnje nije ni postojao u navedenim fabrikama. Ako uzmemo u obzir monopol i politiku iz Beograda/Jugoslavije da se ovdje onemogući proizvodnja baznih hemikalija i proizvoda koji imaju upotrebu u vojnoj industriji ovo mi ima smisla. Tako je Azotara u Lukavcu koristila uvozni amonijak i skladište amonijaka od 500 tona koje je uvozila iz Srbije. Znači nama je bilo uskraćena proizvodnja:
- amonijaka (koji se koristi kao bazna ulazna hemikalija za azotnu kiselinu), a tokom rata je Soda/Solana proizvodila amonijak jer oni koriste elektrolizu
- koncentrirane azotne kiseline (destilacija sa sumpornom kiselinom)
- koncentrirane sumporne kiseline (koja se koristi za proizvodnju koncentrirane azotne kiseline, oleuma i u procesu nitriranja)
- etanola(Industrijskog), etil-acetata ili acetona (koja se koriste kao otapala za nitro spojeve)

U proizvodnji nitroceluloze, nitroglicerina, trinitrotoluena kao otpad ostaju kiseline (azotna i sumporna kiselina), etanol, etil-acetat i aceton. Navedene hemikalije se recikliraju jer su sve razblažene poslije postupka proizvodnje nitroceluloze, nitroglicerina ili trinitrotoluena. Recikliranje se obavlja destilacijom i ponovnom koncentracijom. Najveći prinos recikliranjem postiže se sa otapalima acetonom, etanolom i etil acetatom. Deset-dvadeset puta mogu se ista otapala koristiti. Iz ugla logistike i skladištenja, mase upotrebe otapala najmanje mase treba za aceton. Ili se koristi etanol/etil acetat ili aceton. Bio je dostupan jedan izvještaj HVO gdje su baš aceton nabavljali kao otapalo. Pored otapala i azotna i sumporna kiselina se recikliraju oko 50% iskorištenih kiselina. Tako da se mogu i ove kiseline više puta koristiti. Vjerovatno se radi o ovoj vrsti prerade kiseline, a ne o procesu proizvodnje koncentrirane azotne kiseline. Moje mišljenje je da SPS, Vitezit, Sintevit nije imao ovaj pogon za proizvodnju koncentrirane azotne kiseline destilacijom.

Pazi ove petlje:
- u prvom ciklusu nitriranja koristi se uvozna koncentrirana azotna kiselina i ima se kapacitet za koncentraciju iz "procesa" nitriranja (iz reaktora). Isto je i za sumpornu kiselinu.
- Međutim ovdje nedostaje koncentrisanje kiselina odvojeno iz posebnog vanjskog rezervoara. Jer u ovome postupku koji je koristio Vitezit ne znam da li je moguća koncentracija iz vanjskog rezervoara ili samo direktno iz reaktora.

Zanimljivo je i to da navedene fabrike nemaju bazne hemije, kao što je npr. imala i ima Pobjeda u Goraždu. U kontekstu proizvodnje koncentrirane azotne kiseline valjalo bi uzeti odnos i Azotare u Vitkovićima sa vojnom industrijom. Jer su oni proizvodili bazne hemikalije i za neke druge eksplozive RRX/PETN. Kad se kaže bazna hemija to znači da proces proizvodnje ima autonomiju ili vanjski rezervoar za ulazne hemikalije.

Ali u svakom slučaju mi imamo tehnologiju koncentrisanja kiselina iz postupka recikliranja. Najmanji je problem umjesto reaktora napraviti rezervoar za ulazne kiseline i to razblažene i poslije ih koncentrisati.

Imamo i tehnologiju za reaktore i to za nitroglicerin koji je mnogo opasniji za proizvodnju od nitroceluloze. Tako da u oblasti proizvodnje nitroceluloze i nitroglicerina imamo potrebne tehnologije.

Iskustvo u nitriranju imat ćemo u Ginexu u proizvodnji TNR-a.
Iskustvo i opremu za ispitivanje stabilnosti baruta već imamo u kasarni OSBIH u Doboju.
Iskustvo u procesiranju i obradi eksploziva topljenjem imamo u Pretisu, Binasu i Pobjedi.
Iskustvo u presovanje eksploziva imamo u Binasu i Pobjedi.

Sa iskustvom nitriranja TNR-a, neće biti problem nitrirati ni TNT, a poslije ni RDX i HMX.

[anelsol]

Ako je WDG i kupio nitrator i ovaj pogon za preradu kiseline u stečajnom postupku rješenje kako da se isti legalnim putem preuzme od neke naše firme može biti u sljedećem:

WDG nije platio cca 500.000,00 KM poreza na promet nekretnina koji mu je obračunat od strane Porezne uprave FBiH. Protiv prvostepenog rješenja su se žalili drugostepenom organu koji je u ovom slučaju Federalno ministarstvo finansija.

-ubrzati postuak po žalbi da bi prvostepeno rješenje postalo pravosnažno i izvršno;
- pokrenuti postupak prinudne naplate obračunatog neplaćenog poreza prodajom pokretnih stvari (nitrator i sve ono što je vezano za to) jer na nekretninama ne mogu budući da WDG nije upisan kao vlasnik i oko toga se trenutno vode sporovi;
- u postupku prinudne naplate poreza kao kupac se pojavi Ginex ili neko treći ko je likvidan i kupi na javnoj prodaji te pogone.

Elegantno rješenje, bez mnogo pompe, samo ubrzati administrativnu proceduru.

Neko bi plaćao za ove besplatne savjete

Sve se može kad se hoće. Sad je pitanje hoće li se?


1. Nitrator za nitroglicerin to je reaktor za nitriranje nitroglicerina.
2. Pogon za preradu kiseline? Šta to znači? O kakvom se pogonu radi?

Nitrator to je kotao sa dosta ulaza za injektiranje kiselina i za odvod plinova tokom procesa nitriranja. (Većina standardnih dvobaznih baruta koristi nitrocelulozu najmanje 50-60%, a za pješadijsku puščanu municiju to je preko 90-95% nitroceluloze.)

Mene zanima ovo. Prema ovim izvještajima, dostupnim informacijama SPS i Vitezit nisu ni imali proizvodnju nitroceluloze. Već su koristili polu-industrijska postrojenja. Jer proizvodnja nitroceluloze zahtjeva pogone za ispiranje i sušenje nitroceluloze. Ovaj dio u procesu proizvodnje nitroceluloze najduže traje vremenski i on je dosta kompleksan zbog sigurnosti. Proces ispiranja i sušenja nitroceluloze nigdje se ne spominje u kontekstu SPS-a, Vitezita ili Sintevita. Što znači da ovaj dio proizvodnje nije ni postojao u navedenim fabrikama. Ako uzmemo u obzir monopol i politiku iz Beograda/Jugoslavije da se ovdje onemogući proizvodnja baznih hemikalija i proizvoda koji imaju upotrebu u vojnoj industriji ovo mi ima smisla. Tako je Azotara u Lukavcu koristila uvozni amonijak i skladište amonijaka od 500 tona koje je uvozila iz Srbije. Znači nama je bilo uskraćena proizvodnja:
- amonijaka (koji se koristi kao bazna ulazna hemikalija za azotnu kiselinu), a tokom rata je Soda/Solana proizvodila amonijak jer oni koriste elektrolizu
- koncentrirane azotne kiseline (destilacija sa sumpornom kiselinom)
- koncentrirane sumporne kiseline (koja se koristi za proizvodnju koncentrirane azotne kiseline, oleuma i u procesu nitriranja)
- etanola(Industrijskog), etil-acetata ili acetona (koja se koriste kao otapala za nitro spojeve)

U proizvodnji nitroceluloze, nitroglicerina, trinitrotoluena kao otpad ostaju kiseline (azotna i sumporna kiselina), etanol, etil-acetat i aceton. Navedene hemikalije se recikliraju jer su sve razblažene poslije postupka proizvodnje nitroceluloze, nitroglicerina ili trinitrotoluena. Recikliranje se obavlja destilacijom i ponovnom koncentracijom. Najveći prinos recikliranjem postiže se sa otapalima acetonom, etanolom i etil acetatom. Deset-dvadeset puta mogu se ista otapala koristiti. Iz ugla logistike i skladištenja, mase upotrebe otapala najmanje mase treba za aceton. Ili se koristi etanol/etil acetat ili aceton. Bio je dostupan jedan izvještaj HVO gdje su baš aceton nabavljali kao otapalo. Pored otapala i azotna i sumporna kiselina se recikliraju oko 50% iskorištenih kiselina. Tako da se mogu i ove kiseline više puta koristiti. Vjerovatno se radi o ovoj vrsti prerade kiseline, a ne o procesu proizvodnje koncentrirane azotne kiseline. Moje mišljenje je da SPS, Vitezit, Sintevit nije imao ovaj pogon za proizvodnju koncentrirane azotne kiseline destilacijom.

Pazi ove petlje:
- u prvom ciklusu nitriranja koristi se uvozna koncentrirana azotna kiselina i ima se kapacitet za koncentraciju iz "procesa" nitriranja (iz reaktora). Isto je i za sumpornu kiselinu.
- Međutim ovdje nedostaje koncentrisanje kiselina odvojeno iz posebnog vanjskog rezervoara. Jer u ovome postupku koji je koristio Vitezit ne znam da li je moguća koncentracija iz vanjskog rezervoara ili samo direktno iz reaktora.

Zanimljivo je i to da navedene fabrike nemaju bazne hemije, kao što je npr. imala i ima Pobjeda u Goraždu. U kontekstu proizvodnje koncentrirane azotne kiseline valjalo bi uzeti odnos i Azotare u Vitkovićima sa vojnom industrijom. Jer su oni proizvodili bazne hemikalije i za neke druge eksplozive RRX/PETN. Kad se kaže bazna hemija to znači da proces proizvodnje ima autonomiju ili vanjski rezervoar za ulazne hemikalije.

Ali u svakom slučaju mi imamo tehnologiju koncentrisanja kiselina iz postupka recikliranja. Najmanji je problem umjesto reaktora napraviti rezervoar za ulazne kiseline i to razblažene i poslije ih koncentrisati.

Imamo i tehnologiju za reaktore i to za nitroglicerin koji je mnogo opasniji za proizvodnju od nitroceluloze. Tako da u oblasti proizvodnje nitroceluloze i nitroglicerina imamo potrebne tehnologije.

Iskustvo u nitriranju imat ćemo u Ginexu u proizvodnji TNR-a.
Iskustvo i opremu za ispitivanje stabilnosti baruta već imamo u kasarni OSBIH u Doboju.
Iskustvo u procesiranju i obradi eksploziva topljenjem imamo u Pretisu, Binasu i Pobjedi.
Iskustvo u presovanje eksploziva imamo u Binasu i Pobjedi.

Sa iskustvom nitriranja TNR-a, neće biti problem nitrirati ni TNT, a poslije ni RDX i HMX.

Uvjek sam bio slab sa hemijom Da skratim. Isplati li se ulaziti u nabavku ove opreme iz Vitezita obzirom na podatke iz zapisnika komisije koja je izvršila primopredaju u stečajnom postupku?

[moonco]

Spoiler

Show

Ako je WDG i kupio nitrator i ovaj pogon za preradu kiseline u stečajnom postupku rješenje kako da se isti legalnim putem preuzme od neke naše firme može biti u sljedećem:

WDG nije platio cca 500.000,00 KM poreza na promet nekretnina koji mu je obračunat od strane Porezne uprave FBiH. Protiv prvostepenog rješenja su se žalili drugostepenom organu koji je u ovom slučaju Federalno ministarstvo finansija.

-ubrzati postuak po žalbi da bi prvostepeno rješenje postalo pravosnažno i izvršno;
- pokrenuti postupak prinudne naplate obračunatog neplaćenog poreza prodajom pokretnih stvari (nitrator i sve ono što je vezano za to) jer na nekretninama ne mogu budući da WDG nije upisan kao vlasnik i oko toga se trenutno vode sporovi;
- u postupku prinudne naplate poreza kao kupac se pojavi Ginex ili neko treći ko je likvidan i kupi na javnoj prodaji te pogone.

Elegantno rješenje, bez mnogo pompe, samo ubrzati administrativnu proceduru.

Neko bi plaćao za ove besplatne savjete

Sve se može kad se hoće. Sad je pitanje hoće li se?


1. Nitrator za nitroglicerin to je reaktor za nitriranje nitroglicerina.
2. Pogon za preradu kiseline? Šta to znači? O kakvom se pogonu radi?

Nitrator to je kotao sa dosta ulaza za injektiranje kiselina i za odvod plinova tokom procesa nitriranja. (Većina standardnih dvobaznih baruta koristi nitrocelulozu najmanje 50-60%, a za pješadijsku puščanu municiju to je preko 90-95% nitroceluloze.)

Mene zanima ovo. Prema ovim izvještajima, dostupnim informacijama SPS i Vitezit nisu ni imali proizvodnju nitroceluloze. Već su koristili polu-industrijska postrojenja. Jer proizvodnja nitroceluloze zahtjeva pogone za ispiranje i sušenje nitroceluloze. Ovaj dio u procesu proizvodnje nitroceluloze najduže traje vremenski i on je dosta kompleksan zbog sigurnosti. Proces ispiranja i sušenja nitroceluloze nigdje se ne spominje u kontekstu SPS-a, Vitezita ili Sintevita. Što znači da ovaj dio proizvodnje nije ni postojao u navedenim fabrikama. Ako uzmemo u obzir monopol i politiku iz Beograda/Jugoslavije da se ovdje onemogući proizvodnja baznih hemikalija i proizvoda koji imaju upotrebu u vojnoj industriji ovo mi ima smisla. Tako je Azotara u Lukavcu koristila uvozni amonijak i skladište amonijaka od 500 tona koje je uvozila iz Srbije. Znači nama je bilo uskraćena proizvodnja:
- amonijaka (koji se koristi kao bazna ulazna hemikalija za azotnu kiselinu), a tokom rata je Soda/Solana proizvodila amonijak jer oni koriste elektrolizu
- koncentrirane azotne kiseline (destilacija sa sumpornom kiselinom)
- koncentrirane sumporne kiseline (koja se koristi za proizvodnju koncentrirane azotne kiseline, oleuma i u procesu nitriranja)
- etanola(Industrijskog), etil-acetata ili acetona (koja se koriste kao otapala za nitro spojeve)

U proizvodnji nitroceluloze, nitroglicerina, trinitrotoluena kao otpad ostaju kiseline (azotna i sumporna kiselina), etanol, etil-acetat i aceton. Navedene hemikalije se recikliraju jer su sve razblažene poslije postupka proizvodnje nitroceluloze, nitroglicerina ili trinitrotoluena. Recikliranje se obavlja destilacijom i ponovnom koncentracijom. Najveći prinos recikliranjem postiže se sa otapalima acetonom, etanolom i etil acetatom. Deset-dvadeset puta mogu se ista otapala koristiti. Iz ugla logistike i skladištenja, mase upotrebe otapala najmanje mase treba za aceton. Ili se koristi etanol/etil acetat ili aceton. Bio je dostupan jedan izvještaj HVO gdje su baš aceton nabavljali kao otapalo. Pored otapala i azotna i sumporna kiselina se recikliraju oko 50% iskorištenih kiselina. Tako da se mogu i ove kiseline više puta koristiti. Vjerovatno se radi o ovoj vrsti prerade kiseline, a ne o procesu proizvodnje koncentrirane azotne kiseline. Moje mišljenje je da SPS, Vitezit, Sintevit nije imao ovaj pogon za proizvodnju koncentrirane azotne kiseline destilacijom.

Pazi ove petlje:
- u prvom ciklusu nitriranja koristi se uvozna koncentrirana azotna kiselina i ima se kapacitet za koncentraciju iz "procesa" nitriranja (iz reaktora). Isto je i za sumpornu kiselinu.
- Međutim ovdje nedostaje koncentrisanje kiselina odvojeno iz posebnog vanjskog rezervoara. Jer u ovome postupku koji je koristio Vitezit ne znam da li je moguća koncentracija iz vanjskog rezervoara ili samo direktno iz reaktora.

Zanimljivo je i to da navedene fabrike nemaju bazne hemije, kao što je npr. imala i ima Pobjeda u Goraždu. U kontekstu proizvodnje koncentrirane azotne kiseline valjalo bi uzeti odnos i Azotare u Vitkovićima sa vojnom industrijom. Jer su oni proizvodili bazne hemikalije i za neke druge eksplozive RRX/PETN. Kad se kaže bazna hemija to znači da proces proizvodnje ima autonomiju ili vanjski rezervoar za ulazne hemikalije.

Ali u svakom slučaju mi imamo tehnologiju koncentrisanja kiselina iz postupka recikliranja. Najmanji je problem umjesto reaktora napraviti rezervoar za ulazne kiseline i to razblažene i poslije ih koncentrisati.

Imamo i tehnologiju za reaktore i to za nitroglicerin koji je mnogo opasniji za proizvodnju od nitroceluloze. Tako da u oblasti proizvodnje nitroceluloze i nitroglicerina imamo potrebne tehnologije.

Iskustvo u nitriranju imat ćemo u Ginexu u proizvodnji TNR-a.
Iskustvo i opremu za ispitivanje stabilnosti baruta već imamo u kasarni OSBIH u Doboju.
Iskustvo u procesiranju i obradi eksploziva topljenjem imamo u Pretisu, Binasu i Pobjedi.
Iskustvo u presovanje eksploziva imamo u Binasu i Pobjedi.

Sa iskustvom nitriranja TNR-a, neće biti problem nitrirati ni TNT, a poslije ni RDX i HMX.

Uvjek sam bio slab sa hemijom Da skratim. Isplati li se ulaziti u nabavku ove opreme iz Vitezita obzirom na podatke iz zapisnika komisije koja je izvršila primopredaju u stečajnom postupku?

Ma jok.

Da skratim
Reciklaža nije ništa specijalno jer tu se vakum i destilacija koriste. U procesu proizvodnje kao otpad nastanu razblažene kiseline, a one se ne mogu koristiti za nitriranje celuloze, već se mora opet u postojeću blažu koncentraciju dodavati jača kiselina više koncentracije. Tako da se opet dobije potrebna kiselina za nitriranje. Znači ništa se ne baca.

Jednostavnije seljački

Imaš kiselinu od 100%
U proizvodnji se iskoristi 20% mase od te 100%
Poslije prerada, obrada, sušenja, ekstrudiranja reciklira se ovih 80% kiseline
Ova od 80% ne može se koristiti, već treba jača od opet 100%
Na tih 80% dodaš još 20% one od 100%
Tako da na kraju masa/kompozicija opet bude 100%

Isto se tako radi reciklaža otapala.

[atma]

Ova od 80% ne može se koristiti, već treba jača od opet 100%
Na tih 80% dodaš još 20% one od 100%
Tako da na kraju masa/kompozicija opet bude 100%

Ne ide to baš tako. Ne možeš dodati "novih" 20% već iz iskorištene kiseline ukloniti nusprodukte koji su zamijenili onih "starih" 20% a to je već malo komplikovanije

[Peacean]

Prema pisanju američkog portala Washington Reporter, Bosna i Hercegovina mogla bi uskoro postati globalni centar za proizvodnju municije, čime bi pomogla u zatvaranju rastuće "rupe" u zalihama oružja NATO-a i ojačala poziciju Zapada u vremenu sve izraženijih globalnih sigurnosnih prijetnji

https://www.klix.ba/biznis/finansije/am ... /251009084

[Porodice Foht]

Prema pisanju američkog portala Washington Reporter, Bosna i Hercegovina mogla bi uskoro postati globalni centar za proizvodnju municije, čime bi pomogla u zatvaranju rastuće "rupe" u zalihama oružja NATO-a i ojačala poziciju Zapada u vremenu sve izraženijih globalnih sigurnosnih prijetnji

https://www.klix.ba/biznis/finansije/am ... /251009084

DakleM, sad je jasniji agresivniji nastup Amerikanaca i njihove ambasade u Sarajvu glede i unatoc Pretisa u Vogosci. Valja se i tu Uncle Sam skloniti u nadi da nas nece prevariti i izigrati.

[Prpa.ba]

Placeni clanak na opskurnom portalu, Regulus nastavlja sa svojom ublehom.

[zigzag]

Pa sad. Jel bolje neko takav ili da svake četiri godine za direktore firmi dolaze difovci iz različitih stranaka. Nije sjajan izbor.

[moonco]

Ova od 80% ne može se koristiti, već treba jača od opet 100%
Na tih 80% dodaš još 20% one od 100%
Tako da na kraju masa/kompozicija opet bude 100%

Ne ide to baš tako. Ne možeš dodati "novih" 20% već iz iskorištene kiseline ukloniti nusprodukte koji su zamijenili onih "starih" 20% a to je već malo komplikovanije

Hajde, ukloniš nus produkte frakcijskom destilacijom, i zbog stabilnosti moraš opet dodati koncentrirane kiseline jer su reciklirane potrošene. Reciklirana nije iste koncentracije kao tokom procesa nitriranja, tako da se mora u vakumu opet destilirati pomoću sumporne. Sto znaci da se ova sumporna najvise koristi, a nju je najlakse proizvoditi i ona je najjeftinija.

[anelsol]

To su ti "investitori"

Ukrajina je raspisala potjernicu za Matiasom Zubakom koji je kupio fabriku namjenske industrije "Vitezit" iz Viteza, odnosno, ta kupovina nije u potpunosti završena zbog njenih spornih elemenata. Ista Zubakova firma je poslovala i u Ukrajini zbog čega ga oni sada potražuju.

[moonco]

To su ti "investitori"

Ukrajina je raspisala potjernicu za Matiasom Zubakom koji je kupio fabriku namjenske industrije "Vitezit" iz Viteza, odnosno, ta kupovina nije u potpunosti završena zbog njenih spornih elemenata. Ista Zubakova firma je poslovala i u Ukrajini zbog čega ga oni sada potražuju.

Pazi sad ovo. Kad se hoće registrovati firma NVO, za to treba hrpa dozvola saglasnosti, provjera.

U ovom slučaju sa kupovinom dionica firmi NVO, kako nema nikakvih sigurnosnih provjera? Rupa u zakonu.

[PM72]

Ova od 80% ne može se koristiti, već treba jača od opet 100%
Na tih 80% dodaš još 20% one od 100%
Tako da na kraju masa/kompozicija opet bude 100%

Ne ide to baš tako. Ne možeš dodati "novih" 20% već iz iskorištene kiseline ukloniti nusprodukte koji su zamijenili onih "starih" 20% a to je već malo komplikovanije

Hajde, ukloniš nus produkte frakcijskom destilacijom, i zbog stabilnosti moraš opet dodati koncentrirane kiseline jer su reciklirane potrošene. Reciklirana nije iste koncentracije kao tokom procesa nitriranja, tako da se mora u vakumu opet destilirati pomoću sumporne. Sto znaci da se ova sumporna najvise koristi, a nju je najlakse proizvoditi i ona je najjeftinija.

Kinezi izmislili barut prije hiljadu godina a nama će trebat još toliko da skontamo kako se pravi...

[moonco]

Ne ide to baš tako. Ne možeš dodati "novih" 20% već iz iskorištene kiseline ukloniti nusprodukte koji su zamijenili onih "starih" 20% a to je već malo komplikovanije

Hajde, ukloniš nus produkte frakcijskom destilacijom, i zbog stabilnosti moraš opet dodati koncentrirane kiseline jer su reciklirane potrošene. Reciklirana nije iste koncentracije kao tokom procesa nitriranja, tako da se mora u vakumu opet destilirati pomoću sumporne. Sto znaci da se ova sumporna najvise koristi, a nju je najlakse proizvoditi i ona je najjeftinija.

Kinezi izmislili barut prije hiljadu godina a nama će trebat još toliko da skontamo kako se pravi...

Nije to taj barut, iako se i on koristi u manjim količinama za pripale za topovsku municiju za detonatorske kapisle. Ovo je malo kompleksnija priča, jer se hemikalije dobivaju sintetički u fabrikama sintezom, od amonijaka, azotne kiseline razblažene i koncentrirane, sumporne kiseline razblažene i koncentrirane, oleuma. To nemaju ni mnogo ozbiljnije i veće i bogatije države.

Imamo iskustva u proizvodnji baruta. Glavna fabrika za proizvodnju artiljerijskih i raketnih baruta bila je u SPS-u u Vitezitu. Većina artiljerijskog i raketnog baruta u municiji u vojskama nastalim raspadom Jugoslavije je iz Viteza. Ovdje o čemu mi pričamo je procesni dio, o zatvorenoj vertikalnoj proizvodnji. Od ulaznih sirovina, od dna početka do vrha finalnog dijela proizvodnje.

Ključne tehnologije i procese za nitriranje tj. za proizvodnju baruta i eksploziva mi smo imali u SPS-u/Vitezitu tzv. pogon za proizvodnju nitroglicerina. On se koristi za dvobazne barute, primarno za artiljerijske i raketne barute. (Oganj, Plamen, Grad, Nora, D30). Berko Zečević je prije desetak godina koristio pilot opremu za proizvodnju raketnog goriva baruta za njegove Grad rakete dometa 25-35km i za razvoj gas-generatora za municiju od 155mm i 105mm povećanog dometa. Osim toga u toj fabrici su imali mašine za proizvodnju HTPB raketnog goriva za rakete dometa 120km i drugih kompozitnih raketnih goriva.

Proizvodnja baruta i raketnog goriva je jedan dio priče. Procesni dio proizvodnje. Da se dođe samostalno bez uvoza hemikalija (kiselina, otapala), do toga dijela treba imati domaću baznu hemija. Sa domaćom baznom hemijom zatvara se kompletan vertikalni nivo proizvodnje. Hoćeš 1000 tona baruta-eksploziva proizvesti ili 10.000 tona godišnje nije bitno kad se ima izgrađena domaća bazna hemija, jer upotreba ključnih hemikalija ne ovisi od uvoza, već od domaće proizvodnje.

[moonco]

Balistički akvizicijski sistem

Za potrebe fabrika POBJEDA-SPORT Goražde i IGMAN Konjic, Katedra je dizajnirala balistički akvizicijski sistem za mjerenje pritiska gasova u komori sagorijevanja municije, pritisak na povratniku gasova, mjerenje brzine projektila i karakterističnih vremena za municiju malog kalibra. Za opremu je razvijen softver u programskom paketu LabVIEW, koji omogućava mjerenje zadatih parametara i statističku obradu rezultata mjerenja, a rezultate analize zapisuje u izvještaj, u skladu sa tipom municije i standardom.

[anelsol]

Zamišljeno



Rezultat

Gdje je nestao "sektor za obrambene tehnologije" u sistematizaciji Centra za napredne tehnologije koji je po elaboratu trebao imati četrdesetak stručnjaka i trebao biti kičma razvoja namjenske industrije?

Nažalost od odlične ideje da se dobije institut koji bi bio naučno-istraživački centar iz oblasti vojnih tehnologija, dobili smo centar za uhljebljivanje i NGO na budžetu na čijem čelu se nalazi lik čiji je krajnji domet slikanje po konferencijama, seminarima i okruglim stolovima.

Koja katastrofa u pm.