Forum Klix.ba

zigzag wrote: ↑22/09/2025 09:20 kakav je bio avgust sa izvozom? jel se ljetovalo il se ratovalo

Izvoz zaključno sa avgustom 2025. godine. Dogurali smo do 400 miliona:

Izvoz - 93 - Oružje i municija; njihovi dijelovi i pribor 2025.
Država Količina u kg Vrijednost u KM
Ukupno (vodećih 10 država)

5.429.419,92

285.044.253,37
Ukupno:

5.893.744,80

309.916.010,04
Država

Količina u kg

Vrijednost u KM
Sjedinjene Američke Države 1.815.286,44 79.464.613,61
Češka Republika 785.965,57 55.345.077,31
Irak 693.340,25 37.961.893,74
Srbija 511.156,47 28.654.086,14
Saudijska Arabija 687.886,30 23.719.073,90
Slovačka 305.467,50 21.604.030,62
Bugarska 217.867,17 12.432.394,26
Turska 100.012,00 9.618.961,47
Njemačka 153.690,06 8.134.852,72
Hrvatska 158.748,16 8.109.269,60
Ukupno (vodećih 10 država) 5.429.419,92 285.044.253,37
Ukupno: 5.893.744,80 309.916.010,04

Izvoz - 36 - Eksplozivi; pirotehnički proizvodi; šibice; piroforne legure; zapaljivi preparati 2025.
Država Količina u kg Vrijednost u KM
Ukupno (vodećih 10 država)

587.267,95

70.292.637,69
Ukupno:

945.600,23

93.076.821,52
Država

Količina u kg

Vrijednost u KM
Srbija 118.715,60 17.014.980,47
Češka Republika 71.963,62 14.518.732,41
Turska 252.173,23 11.574.456,16
Rumunija 21.106,86 6.382.890,30
Hrvatska 58.687,70 4.216.925,05
Poljska 17.954,10 4.022.093,98
Italija 12.232,56 3.552.738,38
Filipini 12.798,00 3.447.326,41
Egipat 11.126,56 2.878.488,89
Sjedinjene Američke Države 10.509,72 2.684.005,64
Ukupno (vodećih 10 država) 587.267,95 70.292.637,69
Ukupno: 945.600,23 93.076.821,52

Srbija 511.156,47 kg 28.654.086,14
Srbija 118.715,60 kg 17.014.980,47

Hrvatska 158.748,16 kg 8.109.269,60
Hrvatska 58.687,70 kg 4.216.925,05

630 tona u Srbiju - 45.669.066,61
217 tona u Hrvatsku - 12.326.194,65

Ovo za Hrvatsku su uglavnom upaljači i eksplozivna punjenja za FPV dronove.

moonco wrote: ↑22/09/2025 15:06

Srbija 511.156,47 kg 28.654.086,14
Srbija 118.715,60 kg 17.014.980,47

Hrvatska 158.748,16 kg 8.109.269,60
Hrvatska 58.687,70 kg 4.216.925,05

630 tona u Srbiju - 45.669.066,61
217 tona u Hrvatsku - 12.326.194,65

Ovo za Hrvatsku su uglavnom upaljači i eksplozivna punjenja za FPV dronove.

Ko trenutno (ako znaš) proizvodi više minobacačkih mina 60 mm i 120 mm, mi, ili Srbija?

Seawolf wrote: ↑22/09/2025 15:10

moonco wrote: ↑22/09/2025 15:06

Srbija 511.156,47 kg 28.654.086,14
Srbija 118.715,60 kg 17.014.980,47

Hrvatska 158.748,16 kg 8.109.269,60
Hrvatska 58.687,70 kg 4.216.925,05

630 tona u Srbiju - 45.669.066,61
217 tona u Hrvatsku - 12.326.194,65

Ovo za Hrvatsku su uglavnom upaljači i eksplozivna punjenja za FPV dronove.

Ko trenutno (ako znaš) proizvodi više minobacačkih mina 60 mm i 120 mm, mi, ili Srbija?

60mm ? Krušik. Ja ne pamtim kad sam vidio da u Pretisu rade 60mm. Mi kad bi uključili Unis tok u Kalesiji i TMD u Gradačcu sa svojim kovačkim kapacitetima prešišali bi proizvodnju mina u Srbiji jedno 10 puta.

120mm? Pretis je mnogo jači od Krušika. Posebno sad sa proširenim kovačnicom.

Česi su kupili 14 oktobar u Kruševcu gdje municiju proizvode i rade na proširenju pogona. Baš rade minobacački program.

14 Oktobar

Trenutno je 35% proizvodnje fabrike namenjeno kompanijama u okviru odbrambene industrije Srbije.

U Slobodi također proizvode municiju (granate) 122mm

Jedna smjena u Pretisu proizvede oko 500 komada 120mm i 200 komada 155mm minimalno. Ali se mora proširiti pogon termičke obrade za veću proizvodnju 155mm. To su one peći za termičku obradu što ima Alatnica od Pretisa.

Masa 1000 mina od 120mm je oko 10 tona.
Masa 200 granata od 155mm je oko 10 tona.

Poslije kovanja mora se termički obraditi da lakše ide mašinska obrada.



Masa košuljica 120mm - 120.000 mina je oko 1200 tona godišnje, a ukupni kovački kapacitet Unis Toka je oko 10.000 tona godišnje.
Ako uzmemo u obzir dužinu hoda prese, jačinu i kapacitet proizvodnje oko 10-12% to je samo iz Unis Toka dupli kapacitet Pretisa, a isti kapacitet kovanja ima i TMD Kovgrad.

Ove manje kalibre 60, 81. To je smiješno za porediti.

Samo za jednu smjenu u Pretisu godišnje potrebno je 600 tona TNT-a.

Srbija 511.156,47 kg 28.654.086,14

Ovo je oko 50.000 mina od 120mm ili oko 10.000 granata 155mm.

moonco wrote: ↑22/09/2025 16:24 Samo za jednu smjenu u Pretisu godišnje potrebno je 600 tona TNT-a.

Srbija 511.156,47 kg 28.654.086,14

Ovo je oko 50.000 mina od 120mm ili oko 10.000 granata 155mm.

Granata 2860 KM izvozna cijena?

zigzag wrote: ↑22/09/2025 21:29

moonco wrote: ↑22/09/2025 16:24 Samo za jednu smjenu u Pretisu godišnje potrebno je 600 tona TNT-a.

Srbija 511.156,47 kg 28.654.086,14

Ovo je oko 50.000 mina od 120mm ili oko 10.000 granata 155mm.

Granata 2860 KM izvozna cijena?

Da samo košuljica. Bez eksploziva, barutnog punjenja, bez upaljača, pitanje koliki je procenat i finalizacije.

Od svih pogona i fabrika najviše bih volio da osvojimo proizvodnju procesne opreme što bi kolega forumaš rekao onih kazana za rakiju

Reaktora/Nitratora za proizvodnju nitroceluloze - serijska šaržna proizvodnja
Reaktora/Nitratora za proizvodnju nitroglicerina serijska šaržna proizvodnja
Reaktora/Nitratora za proizvodnju TNT-a serijska šaržna proizvodnja. Ovdje idu tri ona reaktora zbog različitih temperatura nitriranja (nitro, dinitro, trinitro)

Kod ova prva dva pogona iznad hlađenje je najbitnije. A kod ovog trećeg mora se i zagrijavati i održavati temperatura.

Uz ove pogone idu i kontinuirani pogoni sa izmjenjivačima toplote za reciklažu kiselina i otpada iz proizvodnje. Tako da se sirovine maksimalno iskoriste.

Za hemijsku proizvodnju najbitnija tehnologija

Staklom obloženi industrijski reaktori za nitriranje - Nitratori.
Glass Lined Reactor





Mikser u reaktoru





Instalacija reaktora



Proizvodnja reaktora




Ovo su samo reaktori, mjesto gdje se proizvodi. Uz ovo idu još rezervoari cisterne za ulazne hemikalije, rezervoar ili generator dušika za hlađenje reaktora, rezervoari i cisterne za gotove proizvode, kolone za hlađenje/zagrijavanje ulaznih/izlaznih sirovina/proizvoda, vakum pumpa, pumpe za vodu...sve cijevima povezano.

Prvo se počne sa izgradnjom odgovarajućeg laboratorijskog pilot pogona kapaciteta par litara 1-5-10. Na ovom malom eksperimentalnom pilot pogonu na njemu se svi procesi simuliraju i testiraju. Kad se svi procesi verifikuju na ovome malom pogonu. Onda se ide na industrijski šaržni pogon.

Jel ovo za barut ili za ekspoziv za kapsle?

zigzag wrote: ↑23/09/2025 21:57 Jel ovo za barut ili za ekspoziv za kapsle?

Ovo što trebaju da izgrade u Ginexu za nitriranje, a isto to je i za barutanu.

CFD (Computational fluid dynamics) kompjutersko modeliranje i simuliranja ide paralelno sa ovim pogonima i pilot i industrijskim

A možda Ginex potiho napravi barutanu.

zigzag wrote: ↑23/09/2025 22:06 A možda Ginex potiho napravi barutanu.

Ista je tehnologija u pitanju 80-90% pa ti vidi.

Tehnologija reaktora je u osnovi ista – glass-lined reaktori, jer oni najbolje podnose kombinaciju jake kiselosti i potrebe za čistim, inertnim površinama. Međutim, razlike su u:

temperaturnom režimu (NG i NC hladno, TNT i TNR toplije),

kapacitetu i dizajnu hlađenja (NG i NC traže jače hlađenje), zato se moraju koristiti različite (dvije tehnologije hlađenja).

TNT i TNR imaju veće tačke topljenja/ključanja tako da se prije proizvodnje moraju zagrijati da bili u tečnom stanju i kad budu u tečnom stanju mogu se nitrirati.

sistemima sigurnosti (NG posebno osjetljiv, TNR zahtijeva bolje upravljanje NOx gasovima). Drugim riječima isti tip reaktora, ali različita konfiguracija opreme i sigurnosnih sistema prema procesu.

Ginex ima finansijski kapacitet, ima stabilnu upravu tj ljude koji znaju šta rade i koje političke opcije ne mogu mijenjati kao čarape jer su ti ljudi i suvlasnici. I ako već imaju neki svoj pogon od ranije, lakše im je modernizovati i eventualno dodati taj za barut.

Radi toga Ginex izgleda najstabilnija firma u cijeloj industriji. Ne računajući Pobjedu- rudet.

zigzag wrote: ↑23/09/2025 22:39 Ginex ima finansijski kapacitet, ima stabilnu upravu tj ljude koji znaju šta rade i koje političke opcije ne mogu mijenjati kao čarape jer su ti ljudi i suvlasnici. I ako već imaju neki svoj pogon od ranije, lakše im je modernizovati i eventualno dodati taj za barut.

Radi toga Ginex izgleda najstabilnija firma u cijeloj industriji. Ne računajući Pobjedu- rudet.

Prednost kod ove tehnologije za nitriranje, a koja je najbitnija za proizvodnju baruta i eksploziva je u tome, ako se osvoji proizvodnja samo jednog reaktora. Osvaja se kompletna tehnologija za nitriranje. Ostalo je samo konfiguracija, igranje sa inertnim gasovima, vakumom, temperaturama, grijanjem, hlađenjem itd...Tako da bi imali kompletnu tehnologiju nitriranja od proizvodnje baruta NC, NG i eksploziva TNT, TNR, PETN, RDX, HMX.

Osvajanje proizvodnje mikro pogona za baznu hemiju nešto je drugačija jer su različiti procesi i tehnologije u pitanju. Od Haberovog procesa za amonijak, do Ostwaldovog procesa za dušičnu kiselinu i upotrebe katalizatora koji imaju vecu cijenu (platina-rodijum). Ali tehnički imamo kapacitet da i ovu proizvodnju osvojimo. Jeste da je potrebno minimalno 2 miliona eura i da više para treba nego za ovu tehnologiju nitriranja. Za Haberov i Ostwaldov proces imaš temperature rada od 400-500 C i 900-950 C, za sumpornu kiselinu 1000 C. Reaktori za amonijak, dušičnu i sumpornu kiselinu su promjera oko 0.5m, visine oko 3-4 metra za mikro pogone, obloženi vatrostalnim materijalom, industrijskim betonom itd..

Vidiš kolike su ove četri apsorpcijske kolone u azotari, visina im je oko 25-30 metara za proizvodnju oko 100.000 tona dušične kiseline. Za mikro pogon treba manja apsorpcijska kolona visine 3-4 metra. Tako da se u slučaju ratnog stanje ne može tek tako pronaći i raketirati ili bombardovati. Bukvalno 3-4 metra je ništa. Prosječna visina kuće u BiH je veća.

Zemljište tvornice NI Zrak Sarajevo kupilo preduće Srbinjeputevi doo vlasnika Gordana Pavlovića

Treba im asfaltna baza bliže gradu radi tendera

Koliko je to zemljiste atraktivno pokazuje i činjenica da je prodato na prvom javnom pozivu, što je rijedak slučaj kada su stečajni postupci u pitanju.

Prodato je za oko 100 KM po kvadratu, što je po mom mišljenju izuzetno niska cijena obzirom na lokaciju.

anelsol wrote: ↑24/09/2025 11:21 Koliko je to zemljiste atraktivno pokazuje i činjenica da je prodato na prvom javnom pozivu, što je rijedak slučaj kada su stečajni postupci u pitanju.

Prodato je za oko 100 KM po kvadratu, što je po mom mišljenju izuzetno niska cijena obzirom na lokaciju.

Pa nije ekonomski mag 8 godina unistavao Zrak da bi zemlju prodao po realnoj cijeni

Ono da tibra nije kupila...cudno, veoma cudno....

Jedino me sada interesuje hoce li ih Efendic blokirati sa izgradnjom, ili je ova njegova prica da dize cijenu radi"papirologije" oko izgradnje.
Jer, u ovoj izjavi nista ne spominje hoce li dopustiti izgradnju.

https://www.klix.ba/biznis/privreda/efe ... /250924064

Jebo ti vučić familiju, a ti njemu, et!!!
Uspjeh, jel?!? Riješio ti problem,jel?!?
U tvom mandatu ste i napravili ovaj problem i sad ga vas dvojica kao rješavate!!! Jedan drugom se zahvaljujete. Slino ona servilna.

Novalića su prozivali jer mu je na kćerici registrovana firma u Vogošći u krugu Pretisa.

A ovo ćemo tišu mišu.

Na čelu Federacije je Nermin Nikšić, inače rođen u Konjicu, ali osim porijekla Nikšićevu porodicu vežu i poslovne veze s Igman Konjicem. Po onom što kažu revizori Igman Konjic je posuđivao novac kompaniji CTK koja je u vlasništvu porodice Nikšić.

Ured za reviziju institucija u FBiH utvrdio je da su potraživanja po finansijskim najmovima Igman Konjica iskazana u iznosu 2.400.000 KM i odnose se i na pozajmicu CTK u iznosu od 20.000 KM.

Sve pozajmice su date na osnovu potpisanih ugovora na 12 mjeseci i bez kamate. Pozajmice su date bez kamate, a Društvo redovno vrši procjenu naplativosti i sva potraživanja po ovom osnovu koja su starija od 365 dana su utužena i isknjižena na teret rashoda“, naveli su revizori.

Iako je sve legalno prema reviziji, sama činjenica da je Igman posuđivao novac CTK-u, kojoj su vlasnici Nerminov sin i rođeni brat, izaziva zabrinutost kod svih onih koji se bave poslovanjem u ovoj industriji, jer može izgledati kao da su privatni interesi upleteni u poslovne odluke.

A, gdje je Nikšić tu je i Elvedin Grabovica. Njegova kompanija Meganet također je bila jedan od osnivača CTK, ali 2020. istupa iz kompanije.