RADONČIĆ PROTIV MUSLIMOVIĆA
Ko je radio za KOS
SVE BOJE FAHRUDINA RADONČIĆA: SIVO- MASLINASTA I MASKIRNA
U sudskom procesu koji je utemeljitelj AVAZ-a i SBB-a pokrenuo protiv penzioniranog generala Armije BiH i predratnog oficira KOS-a FIKRETA MUSLIMOVIĆA i „Slobodne Bosne“, koja je prenijela dijelove Muslimovićeve knjige u kojoj on tvrdi da je Utemeljitelj prije rata radio za KOS, nedavno se u sudnici pojavio osobno Radončić i otkrio do sada brižljivo skrivane tajne iz svoje predratne i ratne vojne karijere
Prije skoro dvije godine
Fahrudin Radončić, utemeljitelj Avaza, tužio je na sarajevskom Općinskom sudu
Fikreta Muslimovića, penzioniranog generala Armije BiH (kao prvotuženog), te listove Slobodna Bosna i SAFF. Povod za Radončićevu tužbu bila je dvotomna knjiga memoara generala Muslimovića Argumenti, sjećanja u ratu, štampana nekoliko mjeseci ranije u izdanju Društva za očuvanje tekovina oslobodilačkog rata. Muslimović je tužen zbog toga što je u knjizi napisao da je Fahrudin Radončić prije rata u vrijeme kada je radio u Titogradu (danas Podgorici), najprije kao novinar a potom i kao visoki činovnik tamošnjeg Saveza komunista, bio na određen način povezan sa Kontraobavještajnom službom Jugoslovenske narodne armije (skraćeno KOS). Slobodnu Bosnu i SAFF Radončić je tužio zbog toga što su prenijeli dijelove iz Muslimovićeve knjige, pored ostalih one u kojima je on napisao tvrdnje o Radončićevim vezama sa juslovenskom vojno-sigurnosnom mrežom.
PREDRATNI RATNI (NE)PRIJATELJI
Tokom suđenja utemeljitelj «Avaza» odustao je od tužbe protiv omladinskog islamskog časopisa SAFF. O razlozima se može samo nagađati, tek, može biti indikativno da je tužba povučena nakon što je Radončić utemeljio i vlastitu političku partiju (SBB) s kojom računa i na ozbiljnu podršku krugova unutar islamskih vjerskih i medijskih struktura.
Tokom pet-šest sudskih ročišta održanih prošle godine tužitelj Radončić se niti jednom nije pojavio u sudnici, vođenje optužbe prepustio je svojem advokatu, dok se on pozivao na to da je bolestan, ili poslovno zauzet. Pojavio se u sudnici Općinskog suda tek prije dvadesetak dana, 11. februara, kada se sučelio sa «prvooptuženim», generalom Fikretom Muslimovićem. Mjesec dana ranije svoj iskaz pred sudom dao je urednik Slobodne Bosne odgovarajući na pitanja Radončićevog advokata, kao i advokata ovoga lista. Nešto ranije saslušani su i Muslimovićevi svjedoci, mahom pripadnici vojnoobavještajnih struktura Armije BiH, koji su, baš kao i Muslimović, iste poslove obavljali sve do početka agresije na Bosnu i Hercegovinu u Jugoslovenskoj narodnoj armiji. Tek da podsjetimo, od kraja 70-ih godina prošlog vijeka pa sve do jeseni 1991.godine, kada je napustio JNA, Muslimović je bio jedna od najmarkantnijih obavještajno-sigurnosnih ličnosti u hijerarhiji JNA. Jedan od Muslimovićevih svjedoka,
Mustafa Čandić, obavještajni oficir JNA, tokom iskaza kazao je da je na početku rata stigao u Sarajevo i ponudio tadašnjem vojnom i političkom vrhu mrežu bivših KOS-ovaca infiltriranih na istaknute pozicije u Armiji BiH, međutim, to nikoga u tom trenutku nije zanimalo. Naveo je da se ne sjeća svih imena i detalja, ali da misli da je nadležne namjeravao upozoriti i na Fahrudina Radončića, tada šef kabineta načelnika Štaba Armije BiH
Sefera Halilovića. Čandić je inače u 2002. godine svjedočio u Haagu kao svjedok Tužilaštva u predmetu protiv bivšeg srbijanskog predsjednika
Slobodana Miloševića; objašnjavao je i analizirao ulogu i metode Kontraobavještajne službe JNA u agresiji na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Radončić je u svom svjedočenju prije 20-ak dana kazao da Mustafu Čandića ne poznaje, «niti sam za njega ikada čuo», dodao je. U takvo što je teško vjerovati s obzirom da u istom iskazu za sebe govori da je prije rata bio afirmisan i informisan novinar, te da danas u «Avazom» kolegiju sjede vrhunski profesionalci, obučavani u biranim žurnalističkim edukativnim centrima širom planete. A malo je čudno kako ga niko od «vrhunskih profesionalaca» nije informirao da je Čandić svjedočio protiv Miloševića. Neobično je da da niko u «Avazu» nije informiran da je Čandić, bivši oficir JNA (u takozvanom KOG-u - Kontraobavještajnoj grupi Vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane), bio jedan od ključnih ljudi u timu odbrane Sefera Halilovića na suđenju u Haagu?!
KO JE UHAPSIO RADONČIĆA
Za razliku od bivšeg KOS-ovog oficira, kasnije pokajnika Čandića, Radončić kaže u sudnici da prvotuženog Fikreta Muslimovića dobro poznaje.
«Ja moram biti iskren i reći da je naša saradnja mojim dolaskom i dolaskom gospodina Muslimovića u Štab vrhovne komande bila vrlo korektna. U Armiji BiH tada je vladala velika konfuzija u smislu odnosa među profesionalnim oficirima, među kojima sam ja u nekom smislu bio civil, iako sam bio novinar, i mislim da nisu bili dobri odnosi na nivou tadašnjeg šefa Vrhovne komande i Predsjedništva (BiH)».
No prava sudska poslastica počinje u trenutku kada Radončić, dokazujući svoju čast, poštenje i čojstvo, najprije tvrdi da nikada nije imao problema sa zakonom, pravosuđem, da bi odmah zatim priznao da je «1993. godine bio kidnapovan ispred vojnoobavještajne službe (na čijem je čelu bio Muslimović, op. S.A.)“.
„Tri sam dana bio zatvoren u srušenom objektu kasarne Maršal Tito, a tek poslije tri dana sam bio prebačen u vojni zatvor Viktor Bubanj», precizirao je on.
Je li Radončić, dakle, bio kidnapovan, kako tvrdi, ili je bio uhapšen, kako također izjavljuje ?! On dalje kaže da je sa tim njegovim, nazovimo to lišavanjem slobode, Muslimović morao imati veze, ali budući da nikada ne iznosi neprovjerene činjenice priznao je kako se «na nalogu za hapšenje nije nalazilo ime gosp. Muslimovića, već komandanta Vojne policije gospodina Dževada Rađe.»
Zašto je šef kabineta Sefera Halilovića Radončić, koji je punu godinu dana «korektno sarađivao» sa prvim armijskim bezbjednjakom Muslimovićem, «kidnapovan», odnosno, «uhapšen» u julu 1993? Kako stoji u optužnici koju je protiv Radončića u ljeto 1993. podiglo Okružno vojno tužilaštvo u Sarajevu, on je optužen što je iz kabineta Sefera Halilovića ukrao dokumentaciju koja je imala oznaku tajnosti i bez znanja pretpostavljenih oficira priredio je i dostavio na objavljivanje u list «AS», odnosno uredniku u tom listu
Džemalu Džakmiću, koji je sporni materijal objavio. Radilo se o dijelu istražnog spisa u istrazi koja se vodila protiv komandanta jedinice Armije BiH sa Igmana
(pogađate, i on je u JNA radio kao oficir KOS-a!).
Radončić je u tokom boravka u pritvoru priznao počinjeno kazneno djelo «zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja», za koje je zaprijećena zatvorska kazna do tri godine. Džakmić je terećen za mnogo blaže krivično djelo «nesavjesnog rada u službi».
Iako je na početku glavnog ročišta prošlog mjeseca propisno upozoren «na dužnost kazivanja istine kao i posljedice davanja lažnog iskaza“, on je u općim generalijama, uz ime roditelja, mjesto rođenja, adresu stanovanja, iznio i poluistinu - da nije osuđivan. Radončić je na Općinskom sudu priznao da je, „koliko mu se čini“, nakon hapšenja u ljeto '93. „aboliran“. To je tačno, međutim, u pravnoj teoriji i praksi abolicija je akt milosti a ne oslobađanja od odgovornosti. Uostalom, tokom istražnog postupka Radončić je priznao krivično djelo za koje se sumnjičio i za koje je optužen.
Fahrudina Radončića (kao i drugooptuženog urednika AS-a Džakmića) abolirao je Alija Izetbegović, pet mjeseci nakon što su pušteni na slobodu, gdje su trebali čekati suđenje. Prema izjavama tadašnjih svjedoka iz „Viktora Bubnja“, po Radončića je po oslobađanju osobno došao Bakir Izetbegović i sproveo ga direktno u očev kabinet u Predsjedništvu BiH.
- Muslimovićeva ponuda Radončiću
JELI MUSLIMOVIĆ TRAŽIO IZVINJENJE OD RADONČIĆA ILI GA JE UCJENJIVAO
Tokom svog svjedočenja, Fahrudin Radončić je rekao da ga je Fikret Muslimović nakon izlaska knjige ucjenjivao da će navode o njegovoj suradnji sa KOS-om izbaciti iz drugog izdanja knjige ukoliko Radončić otkupi cjelokupan tiraž prvog izdanja njegovih memoara. Radončiću je navodno ovu nagodbu prenio zajednički prijatelj prof.dr. Šefkija Čekić. „Čekić mi je rekao da će Muslimović da poboljša moj položaj u muslimanskom narodu te da on sa svojom infrastrukturom to može i zna učiniti“, dodao je Radončić. Muslimović je to opovrgao tvrdeći da je on od Čekića tražio samo da prenese Radončiću da će ga on preskočiti u drugom izdanju knjige, ukoliko mu se „Avaz“ izvini zbog dosadašnjeg negativnog pisanja o njemu. „Čekić mi nije pominjao nikakvo izvinjenje niti opciju mog izvinjenja Muslimoviću“, ostao je pri svojoj ranijoj tvrdnji utemeljitelj „Avaza“.
- Radončićeva JNA karijera
OBUČAVAN U LUKAVICI, OPREMAN U SARAJEVSKOM DOMU JNA
Na zahtjev odvjetnika „Slobodne Bosne“ Dražena Zubaka da odgovori gdje je i kada je služio vojni rok u bivšoj SFRJ, Fahrudin Radončić je prilično nervozno kazao: „Po sili zakona vojsku sam služio 1983/84 u Sarajevu. Pola vojnog roka sam služio u vazdušnoj odbrani u Lukavici a preostali dio sam bio prekomandovan za novinara u vojnom listu Sedme armijske oblasti Narodni borac“. Zanimljivo je da je u to vrijeme u RVO i PVO JNA oficir bezbjednosti bio Mustafa Čandić. Čandićev kolega, također KOS-ovac i „plavac“, Nikola Radujko je prije osam godina u razgovoru za „SB“ implicitno kazao da relativno dobro poznaje Fahrudina Radončića. U tadašnjoj Sedmoj armijskoj oblasti „organ bezbednosti“ koji je vedrio i oblačio bio je Fikret Muslimović!?
Radončić je naposljetku nevoljko priznao i da je od sredine 80-ih godina bio član Saveza komunista Jugoslavije, a dvije godine kasnije imenovan za izvršnog sekretara Saveza komunista u Titogradu. „Međutim“, pojasnio je, premda to od njega nije traženo, „poslovi izvršnog sekretara SK su bili apsolutno odvojeni od poslova kojima se tada bavio gospodin Muslimović, od obavještajnih i špijunskih poslova“.
- Bošnjačka pomirba
DŽEVAD RAĐO U RATU HAPSIO RADONČIĆA, A DANAS MU JE DESNA RUKA U SBB-U
Radončić je, kako smo već napisali, tokom svjedočenja prije 20-ak dana kazao da je nalog za njegovo hapšenje u ljeto 1993. godine potpisao Dževad Rađo, komandant Vojne policije Armije BiH. Rađo, bivši poručnik JNA, predsjednik Udruženja „Zlatni ljiljani“, danas je jedan od čelnih ljudi u Radončićevoj Stranci za bolju budućnost...
SLOBODNA BOSNA; 04.03.2010: Broj 694
Moj doprinos državi BiH 
