#1951 Re: Filozofski fakultet u Sarajevu
Posted: 01/10/2010 00:07
jpanonije85 wrote:ok, znači bosanski. mali ispravak, jedan od 4 štokavska južnoslavenska standarda (tu su još bugarski, slovenski i makedonski).Privatna poruka wrote:panonije85 wrote:imama nekoliko pitanja:
ako sam dobro shvatio u federaciji je službeni bošnjački jezik. koji je službeni naziv, bosanski ili bošnjački? on je dakle propisan ustavom? jel bošnjački u lingvistici i službeno priznat kao jedan od južnoslavenskih standarda?
imate li na filozofskim fakultetima odvojene odsjeke za srpski, bošnjački i hrvatski? ili su, kao u hrvatskoj srpski i bošnjački, srpski i hrvatski izborni ili u sklopu južnoslavistike?
što se tiče bošnjačke književnosti, na šta se ona sve odnosi? šta se smatra njenim počecima? pripadaju li joj npr. glagoljski i dr. staroslavenski spomenici iz bosne ili bosanski franjevci,kao što se npr. u hrvatsku književnost (opravdano ili ne, ne bih u to ulazio) svrstavaju neki pisci bošnjačkog porijekla (npr. muhamed hevaji uskufi - v. "5 stoljeća hrvatske književnosti")? drugim riječima, jel važniji geografsko-politički ili nacionalno-kulturni kriterij?
Nisi dobro shvatio bosnjacki jezik ne postoji - postoji bosanski jezik.
Bosanski jezik je dakle u lingvistici priznat kao jedan od 4 juznoslavenska standarda. Naravno, kao i sve ostalo problem je pojedinca sta ce priznati ili ne. U svakom slucaju zavisi ti od lingviste do lingviste i njegovog proucavanja i nacina rada.
Kada je rijec o knjizevnosti, tu se moze pricati o nacionalnim knjizevnostima zbog situacije u XIX stoljecu u BiH. Postojale su 3 konfesione skole pa su se razvijale i tri tradicije u stvaralastvu. Orijentalno islamska, rimokatolicka i bizantijsko-pravoslavna tradicija.
Bosanski franjevci jesu bosansko-hercegovacka knjizevnost, cak je to bila i najjaca knjizevnost na narodnom jeziku ( u to doba). Cak je jedan od franjevaca, mislim da se prezivao Jukic bio u velikom sukobu sa Vukovim pristalicama oko "svi su stokavci Srbi" i osnovao casopis "Bosanski prijatelj". Inace jedini pravi cuvari narodnog jezika tog doba pisali bosanskom cirilicom i bosancicom, jer su Bosnjaci Muslimani bili okrenuti arapskom jeziku (vecinom), Bosnjaci Pravoslavci pisu crkveno-slavenskom cirilicom (bastinjenom u Srbiji). (ostalo se nadam da ce ti odgovoriti kolege sa druge godine jer su upuceniji)
Sto se tice Uskufija pa i njegovih kolega iz XVII stoljeca pa do kraja XVIII, oni su sve to posmatrali kao stokavsko narjecje i kao takvo ga proucavali, tako da i knjizevnosti koje su proucavali nisu bile tako izrazene da bi iste svrstavale u jedne druge pete desete, osim sto su proucavali knjizevnost jednog geografskog podneblja. Kasnije se standardizacijom dogadjaju neke druge stvari (kraj XVIII i pocetak XIX stoljeca). (moje misljenje)
Ovo geografsko-nacionalno-ovakav-onakav kriterij, veze nemam sta pitas tako da -
da pojasnim: kiterij je očito geografsko-politički (to nije nikakav stručni termin, da se razumijemo) jer proučavate književnost jednog geografsko-političkog prostora (bosne) i, logično, svih njenih naroda, a ne književnost samo jedne nacije/kulture (bošnjaka). mislim da je to dobar princip jer se ideja nacionalnih književnosti, uspostavljena u svjetskoj književnosti još u XIX.st., ionako često pokazala nepreciznom i uvjetnom.
taj jukić kog spominješ je ovaj (imaš ga na jednoj novčnici KM ako se ne varam): http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Franjo_Juki%C4%87
pozdrav!
Iako smo duboko u off-u moram ti odgovoriti:
Gore tacno za stokavsko juznoslavensko.
Zasto sam ti rekao da nemam pojma sta me pitas. Ne proucavamo prostor Bosne. Proucavamo prostor stokavskog narjecja i 3 standarda (bosanski, hrvatski i srpski) s tim da je pojava i 4 (crnogorskog) prihvacena jako dobro, iako jos uvijek usputno. Sada prostor stokavskog narjecja kroz historiju nije mogao biti preciziran itd. itd. to je vec historija. Ono sto ti zelim reci sto je bilo i tvoje pitanje na pocetku samo sto sam ja otisao na dugo i na siroko jer sam na prvu shvatio tvoje pitanje kao provokaciju, jeste, da ne postoji ta odbojnost prema jednoj, drugoj, trecoj i cetvrtoj knjizevnosti pa tako i standardu. Jedna od rijetkih stvari gdje se ta raznolikost naroda i narodnosti ovog podneblja iskoristila na pravi nacin.
To je taj samo se nisam mogao sjetiti imena.
Izvinjavam se u ime svoje i svog kolege na offtopicu.
Pozdrav.
Naime jedna cura se hvalila da studira turski engleski i francuski.. pa sad koliko joj vjerovati 
Kako god, dobio diplomu ili ne, sigurno će biti u prednosti onaj ko završi dvopredmetni studij od jednopredmetnog, no, sve ima svoje prednosti i mane.
i germanistiku.. smatrala sam da cu nakon faxa lakse naci posao sa ova dva jezika.. a iskreno nisam se usudjivala upisati dva jezika koja nikad prije nisam ucila 
