#19401 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Posted: 05/09/2025 12:49
Granate, mine, rakete, streljačka municija, PA municija svi koriste kapisle iz Ginexa.
image link hostingPogresnog si Ahmetlica "okacio"tramvajtrojka wrote: ↑05/09/2025 14:16image link hosting
Jedini razlog pada igmana ahmetlicev mentalitet ovo se sve desava zbog njih i njihovog nasilnog pokušaja preuzimanja Igmana
https://www.klix.ba/vijesti/bih/niksic- ... /250908108Nikšić: Pričao sam sa Vučićem, za 48 sati se ukida zabrana uvoza baruta iz Srbije za Igman
Izgleda da se malo čitao forum oko toga šta i kakoPeacean wrote: ↑08/09/2025 15:51https://www.klix.ba/vijesti/bih/niksic- ... /250908108Nikšić: Pričao sam sa Vučićem, za 48 sati se ukida zabrana uvoza baruta iz Srbije za Igman
Cudno je bilo sto je i Vucko BiH svrstao u zabranu izvoza jer realno mi nismo Ukrajina, niti Izrael niti izvozimo metke u te zemlje. Dobro, znamo da idu, ali ne idu direktno. Ovo je sve cudno, ali bi dobro bilo da se nastavi s Lucanima. Ili ce sacekati pa opet zavrnuti pipu.anelsol wrote: ↑08/09/2025 16:20Izgleda da se malo čitao forum oko toga šta i kakoPeacean wrote: ↑08/09/2025 15:51https://www.klix.ba/vijesti/bih/niksic- ... /250908108Nikšić: Pričao sam sa Vučićem, za 48 sati se ukida zabrana uvoza baruta iz Srbije za IgmanAli neka im ovo bude za nauk. Hitno krenuti u realizaciju fabrike baruta, eksploziva i raketnog goriva, u suprotnom ovo se može ponoviti bilo kada u budućnosti. Dokumentaciju već imaju.
Posjetili smo Binas u Bugojnu: Proizvodi jednog od lidera bh. namjenske industrije traženi širom svijeta, 80 posto zaposlenih čine žene
Proizvodni program su upaljači za minobacačku municiju, upaljači za artiljerijsku municiju, minobacači za raketne sisteme, metak 40 mm kratkog dometa, topovske kapisle i kapisle za ručne bombe
Autor: Rabija Arifović
Na samom ulazu u krug fabrike namjenske industrije Binas u Bugojno teško je naslutiti da se ovdje odvija proizvodnja koja prati svjetske standarde, ali život unutra pulsira punom snagom.
Naime, već pri prvom koraku unutar kruga fabrike postaje jasno da ovdje sve vrvi životom i poslom, u funkciji je svaki objekat, svaka mašina, a hodnicima se osjeća ritam snažnog industrijskog zamaha.
Nekada kompanija na izdisaju, danas je Binas vjerovatno najbolji primjer transformacije koju je doživjela namjenska industrija u Bosni i Hercegovini.
Impresivni rezultati
Od osnivanja 1952. godine do danas ova bugojanska firma prošla je put pun izazova, ali i impresivnih uspjeha.
Broj zaposlenih gotovo se udvostručio u tri godine - sa 279 radnika početkom 2022. na više od 530 u ljeto 2025. godine.
Usporedo s rastom zaposlenosti, vraćeni su višemilionski dugovi, izmirene zaostale plaće i doprinosi, otplaćen kredit Razvojne banke, a istovremeno je osigurana stabilna proizvodnja i nova tržišta.
Rezultati govore sami za sebe: prihodi su od osam miliona KM u 2022. narasli na rekordnih 45,5 miliona u 2024, dok je samo u prvih sedam mjeseci 2025. već zabilježeno preko 31 milion. Dobit, nekada skromna i nesigurna, u protekle dvije godine eksplodirala je - sa svega 276 hiljada KM u 2023. na više od 9,5 miliona već do sredine 2025. godine.
Binas iz Bugojna
Kako je "otpisana" firma postala jedan od lidera bh. industrije
Binas se, uvjerili smo se, svojim stabiliziranim poslovanjem, investicijama u modernizaciju i jasnom vizijom razvoja, izdvaja kao primjer kako domaća preduzeća mogu odgovoriti globalnim standardima i postati priče o uspjehu.
Razvojni planovi
I za ovu i narednu godinu imaju jasne razvojne planove, kaže nam na početku razgovora direktor Binasa Abaz Manđuka, doktor tehničkih nauka i profesor na Mašinskom fakultetu u Zenici.
Abaz Manđuka
U toku je adaptacija pogona za površinsku zaštitu, investicija vrijedna više od 800.000 KM, za koju je značajnu podršku pružila Vlada FBiH.
Završetak radova očekuje se do kraja godine, čime će se opravdati uložena sredstva i stvoriti uvjeti za moderniji i efikasniji proizvodni proces.
- Imamo planove da proširimo proizvodnju sa našom poslovnom jedinicom u Cazinu, s čijim će otvaranjem doći i nova radna mjesta. Također, imamo planove da adaptiramo našu staru livnicu i da u njoj lijemo i radimo municiju 155 mm - navodi on.
Binas iz Bugojna
Bh. gigant vojne industrije kupuje halu i ide u gradnju nove fabrike
U prošloj godini Binas je realizovao investicije u vrijednosti od oko 1,4 miliona KM, dok je u tekućoj godini do sada uloženo približno 1,2 miliona KM.
Ovaj kontinuitet ulaganja pokazuje jasnu opredijeljenost firme da modernizuje proizvodne procese i stvara bolje uvjete rada, ali i da održava stabilan rast koji prati sve veće zahtjeve tržišta.
- Cilj nam je da povećamo produktivnost, a produktivnost povećavamo kupovinom mašina i dizanjem naše tehnologije na viši nivo, te da dobijemo veću količinu naših proizvoda. Imamo dovoljno ugovora za ovu godinu, i imamo do juna 2026. godine - ističe direktor.
Proizvodni program
Posebnu odrednicu "Binasa" predstavlja činjenica da otprilike 80 posto zaposlenih čine žene, dok je 20 posto muškaraca.
Planirani projekti otvaraju prostor za novo zapošljavanje, pa se očekuje da će broj radnika u narednom periodu biti još veći od današnjeg.
A javnost, s pravom, baš kao i mi, želi znati šta to sve proizvode ovi vrijedni ljudi.
- Proizvodni program su upaljači za minobacačku municiju, upaljači za artiljerijsku municiju, minobacače za raketne sisteme, metak 40 mm kratkog dometa, topovske kapisle i za ručne bombe. To je naš proizvodni program koji je višedecenijski, s tim da su određeni proizvodi usavršeni - objašnjava direktor.
Na proizvode Binasa danas računa veliki broj država i korisnika, što potvrđuje da je riječ o robi koja se sve više traži na međunarodnom tržištu.
- Do mog dolaska korisnik je jedino bio Pretis Vogošća - minoran broj i minorna količina, a sada imamo ugovor s Česima, Slovacima, Romunima i nekim američkim firmama koji su instalirane u Zapadnoj Evropi. Imamo široku, veliku potraženju naših upaljača i našeg metka - naglašava naš sagovornik.
Manđuka: Cilj nam je da povećamo produktivnost
Potencijal
Namjenska industrija u FBiH ima realne šanse da se etablira kao prepoznatljiv brend na svjetskom tržištu, smatra direktor.
- Međutim, treba uraditi sanaciju preduzeća. Namjenska industrija FBiH u prethodnom periodu je bila zapuštena i nije bilo interesa ni FBiH, ni države, da se naprave iskoraci. Mi imamo izuzetno dobru strukturu i dobar proizvod, od Goražda, Vogošće, Novog Travnika, Konjica, Bugojna. Nama još u tom lancu nedostaje naš barut i eksploziv, koji je rađen do 1992. u Vitezitu. Međutim, u Vitezitu su napravljene stvari koje nisu baš najbolje i pokušava se, na određen način, i ono što je ostalo uništiti - zaključuje Manđuka.
Od kompanije na izdisaju do jednog od lidera bosanskohercegovačke namjenske industrije - Binas ispisuje lijepu priču.
Proizvodi Binasa danas putuju u mnoge zemlje, a firma stalnim ulaganjima u tehnologiju i modernizaciju potvrđuje da ima viziju i ambiciju da postane prepoznatljiv brend na svjetskom tržištu.
Planovi za proširenje proizvodnje, otvaranje novih radnih mjesta i uvođenje inovacija pokazuju da rast nije samo trenutna faza, već strategija, čime se domaća industrija postavlja rame uz rame sa globalnim igračima.
Napustili smo Binas s pozitivnim impresijama.
Ono što se izdaleka ne vidi - posvećenost uprave, energija radnika, preciznost proizvodnje i jasna vizija razvoja, ostavlja snažan dojam.
Jasan je zaključak - Binas pokazuje da domaća namjenska industrija, uz stručnost, posvećenost i jasnu viziju, može pratiti svjetske standarde, stvarati uspjeh i biti simbol industrijskog potencijala Bosne i Hercegovine.
A je, a sirovine, sve bi se moralo uvozit i taj izvoz-uvoz je strogo regulisan jer se zna za sta se upotrebljavaanelsol wrote: ↑08/09/2025 16:20Izgleda da se malo čitao forum oko toga šta i kakoPeacean wrote: ↑08/09/2025 15:51https://www.klix.ba/vijesti/bih/niksic- ... /250908108Nikšić: Pričao sam sa Vučićem, za 48 sati se ukida zabrana uvoza baruta iz Srbije za IgmanAli neka im ovo bude za nauk. Hitno krenuti u realizaciju fabrike baruta, eksploziva i raketnog goriva, u suprotnom ovo se može ponoviti bilo kada u budućnosti. Dokumentaciju već imaju.
Ovo neka zezancija ili ti to ozbiljno? Ko je imao bilo kakvog dodira sa BNT-om u vrijeme dok je doticni bio direktor bi ovo smatrao za uvredu.
Jbg nismo Kina da imamo zatvoren sistem proizvodnje svega i svačega. Naravno da bi morali nabavljati sirovine.Bobi wrote: ↑10/09/2025 14:40A je, a sirovine, sve bi se moralo uvozit i taj izvoz-uvoz je strogo regulisan jer se zna za sta se upotrebljava.
Odkako je došao u Binas firma je doživila nagli skok. Za epizodu u BNT-u ne znam. Kada je to bilo ja sam tada igrao klikera i ta-ta
Koje sirovine? Amonijak, dušična kiselina, sumporna kiselina? Gikil u Lukavcu proizvodi dušičnu kiselinu oko 50%. Toluen za TNT? I to se proizvodi/rafinira u Lukavcu kao nus proizvod. Proizvodio se i u Zenici u koksari. Glicerin se mora uvozitiBobi wrote: ↑10/09/2025 14:40A je, a sirovine, sve bi se moralo uvozit i taj izvoz-uvoz je strogo regulisan jer se zna za sta se upotrebljava.
GORAŽDE – U krugu Bazne industrije “Azot” u Vitkovićima kod Goražda deponovano je 350 kilograma gotovo nezaštićenog srebra, čija vrijednost je oko pola miliona KM, upozorava Mirsad Bilajac, kantonalni tužilac iz Goražda.
“Budući da štrajkači i Nadzorni odbor ne mogu da se dogovore, to srebro se faktički nalazi u krugu bazne industrije na dohvat ruke svakome. Nakon krađe platine, čija je vrijednost oko tri miliona KM, predlagao sam da to srebro bude premješteno u Kantonalno tužilaštvo. Međutim, Ibrahim Imamović, predsjednik NO ‘Azota’, odgovorio mi je da se on ne bi bavio time”, govori Bilajac.
Imamović, međutim, tvrdi drugačije. Kaže da bi se pobrinuo za srebro, ali da mu je onemogućen ulazak u krug fabrike.
“Ja ne mogu da priđem krugu fabrike i samim tim nisam nadležan. Prošle godine u avgustu pokušao sam ući u krug i tada sam pretučen od strane nelegalnih štrajkača, a zatim i uhapšen. U policiji mi je napisan prekršajni nalog i platio sam kaznu. Po mom mišljenju, tužilac i sud su ti koji imaju ovlasti, pa što oni ne izmjeste to srebro”, ističe Imamović, uz konstataciju da je za krađu platine odgovorna Vlada Bosansko-podrinjskog kantona, “jer u vrijeme izvršenja djela platina bila državna imovina”.
Sead Zorlak i Azemina Velić, predstavnici oko 120 štrajkača, pak tvrde da su pisali dopise s upozorenjem Vladi BPK.
“Upozoravali smo ih i za platinu i za srebro. Ako i ovo neko ukrade, šta da radimo, mi goloruki ne možemo ništa. Policija i tužilaštvo su tu pa neka rade svoj posao”, mišljenja su Zorlak i Velićeva.
U vrijeme naše posjete “Azotu”, koji se prostire na sedam kilometa kvadratnih površine, Zorlak i Velićeva su nas uvjeravali da je platinu mogao ukrasti samo neko ko je znao gdje je uskladištena. I oni smatraju da bi nakon platine i srebro moglo biti ukradeno.
“Više od 20 godina radila sam u upravnoj zgradi i nisam znala gdje se nalazi platina. Pljačku je morao ‘aminovati’ neko iz vrha, ko je izvršiocima krađe dao tačne upute. Mi imamo službeni izvještaj policije, u kojem je navedeno da je sef otvoren originalnim ključem. A originalni ključ od tog sefa imao je samo blagajnik Smail Herak. A ključeve od sefa u kojem je dio srebra ima samo direktor Hakija Kalkan”, govori Velićeva.
Zorlak ističe da je drugi dio srebra u pećima, odnosno “u kolonama” za izbjeljivanje formalina, kako ih ovdje zovu, koji se koristi za proizvodnju sintetskih ljepila.
“I platina je tokom rata stavljena u peći, ali po nečijoj direktivi je izvađena i stavljena u sef. Iz peći platinu je mogao dići samo kran, a isto je i sa srebrom”, upozorio je Zorlak.
Ko će ga znati. Vjerovatno poslali Iranci uz Franjinu proviziju.
Radila se pištoljska municija od 9mm na liniji koja je dislocirana u Zenicu jer ide dosta manje baruta u poređenju sa puščanom municijom.
Ovo da ne bude zabune, misli na livenje eksploziva u košuljice. I sušenje u komorama. Tehnički ovo nije nešto bauk, međutim odakle dodatne košuljice od 155mmImamo planove da proširimo proizvodnju sa našom poslovnom jedinicom u Cazinu, s čijim će otvaranjem doći i nova radna mjesta. Također, imamo planove da adaptiramo našu staru livnicu i da u njoj lijemo i radimo municiju 155 mm - navodi on.