Ukrajina

[sumirprimus]

zapadni podupiratelji - valjda od western supporters lajkam prevod

Hrvatski, sto sta fali, to ne smije biti hrvatski prevod jel?

[dr_Evil]

zapadni podupiratelji - valjda od western supporters lajkam prevod

Hrvatski, sto sta fali, to ne smije biti hrvatski prevod jel?

Ma moze ciji god, ali podupiratelji e sta jos necu cuti.

Jezik je ziv, uvijek ima nekih izmjena, ali ovo mi je u rangu onog sa audicije "namicatelj znanja".

"zapadna podrska", "zapadni sponzori", "zapadni partneri", "zapadni simpatizeri" ima li su izbora na cistom Hrvatskom.

[drndalo]

[drndalo]

Bjez'te noge, usta vas guzica...

[sumirprimus]

Ima jos jedan snimak sa istog dijela haman, dobro su ih ugazili, pravi mesni valovi orka..

[drndalo]

Predajte se, svakako cete izgubiti... Mi smo Borg, otpor je uzaludan...

[drndalo]

Koji je ovo stepen SCH?

[drndalo]

Sabah-morning

[Dupli_skalp]

"nešto je trulo u državi danskoj", tako nekako mogu opisati ovo sranje koje radi politika sa zalužnim.

zelenski očigledno počinje da gubi kompas, a sirski se obična hinja.

[Čitalac]

Volodimir Paniotto, direktor Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) o fenomenu Zalužni.

„Ako govorimo o društvenom fenomenu Zalužni, koji je postao vrlo popularan među stanovništvom Ukrajine, mogu se sjetiti kako ga je komentirao Yevhen Holovakha [ravnatelj Instituta za sociologiju Nacionalne akademije znanosti Ukrajine]. Prije svega, napomenuo je da Zalužni rijetko istupa u javnosti, pa se o njemu malo zna. Stoga se, prema Holovakhi, fenomen može objasniti kao imprinting. To se može usporediti s načinom na koji, primjera radi, kokoši doživljavaju prvog stvora kojeg vide kao svoju majku – to može biti mačka ili čovjek, na primjer. Ako povučemo takvu paralelu, onda se prisjetimo događaja iz 2022. godine, kada su oružane snage imale važne pobjede, nakon čega je Zalužni postao svojevrsna majka za stanovništvo. To je osoba koja nas izravno štiti, on je doslovno personifikacija Oružanih snaga Ukrajine, stoga ima vrlo visok autoritet u društvu. Ali s vremenom bi stanovništvo moglo biti razočarano njegovom figurom. Sjetimo se, na primjer, Oleksija Arestoviča, koji je također bio vrlo popularan u nekom trenutku. Ali onda, kako su njegove izjave postajale sve bizarnije, povjerenje Ukrajinaca u njega palo je s vrlo visokog na vrlo nisko. Sve to ovisi samo o tome što će se dogoditi sljedeće, kako će se Zalužni ponašati u budućnosti…
Općenito, najveći stupanj povjerenja javnosti ima Zalužni, prema istraživanju iz prosinca 2023. — 88%, pa onda dolazi Zelenski [62%]. A ako Zalužni doista bude smijenjen, to može ozbiljno smanjiti razinu povjerenja u vlasti. Stoga možemo zaključiti da ako su informacije o smjeni generala samo trač, onda iza njihovog širenja možda stoje protivnici Zelenskog koji na taj način žele potkopati njegov kredibilitet. U Ukrajini je nakon početka agresije došlo do takozvanog "okupljanja oko zastave" [koncept koji su uveli američki politolozi za označavanje konsolidacije društva u vrijeme opasnosti], razina povjerenja u vlasti se povećala, odnosno došlo je do određenog procesa ujedinjenja Ukrajinaca. I na neko je vrijeme politički život u zemlji zapravo stao. Ali kasnije, kada je postalo jasno da će rat potrajati, nastavila se politička borba...

[arman1]

"nešto je trulo u državi danskoj", tako nekako mogu opisati ovo sranje koje radi politika sa zalužnim.

zelenski očigledno počinje da gubi kompas, a sirski se obična hinja.

Navijam za Ukre ali sad opušteno jer nije uspio Blitzkrieg koji je moskvu trebao spojiti s Jadranom. Sad laganini, kokice i Joys Cola.

[drndalo]

[Hame_]

Ukrajina masovno proizvodi dronove: Oni su ključni igrači na strani Ukrajine, ozbiljno remete novu rusku ofanzivu.

Vikram Mittal za Forbes
30. Januara 2024.


Ukrajinski vojnik upravlja FPV dronom blizu grada Horlivke.


U ratu između Ukrajine i Rusije, ključnu ulogu imaju dronovi: bitke dobija ona strana koja ima superiornu tehnologiju dronova.

Dok se rat kreće prema novoj fazi, ruska vojska pokrenula je novu ofanzivnu operaciju, a ukrajinske snage zauzimaju odbrambene položaje. U ovom trenutku se čini kako Ukrajina ima prednost u ratovanju dronovima, što im je omogućilo da uspješno poremete novu rusku ofanzivu, piše za Forbes Vikram Mittal, vanredni profesor u odjelu inžinjerstva na američkoj vojnoj akademiji.

Ova ofanziva kreće nakon završetka ukrajinske protuofanzive, u kojoj je Ukrajina ostvarila napretke. Tada su ruske snage učvrstile svoje pozicije iza snažnih odbrambenih linija i to vrijeme iskoristile kako bi ojačale svoje jedinice ljudstvom i opremom potrebnima za ovu novu ofanzivu. Posljednjih sedmica, ruske snage pojačale su napore oko gradova Kupjanska i Krokhmalnea u Luhansku, kao i oko Avdiivke u Donjecku.

Ipak, ruske snage ostvarile su minimalne napretke u ovim početnim operacijama, uglavnom zbog nemogućnosti koncentriranja svojih snaga. Ofanzivne operacije uglavnom se oslanjaju na gomilanje snaga na slabim tačkama odbrambenih linija neprijatelja. Ruske snage nisu uspjele nagomilati svoje snage upravo zbog ukrajinskih napada dronovima.

Ukrajinski dronovi uspješno su napadali sve ruske elemente veličine bataljona ili veće, čak i one na pozadinskim pozicijama. Naprijed prema fronti, dronovi napadaju jedinice veličine satnija, prisiljavajući Ruse da napadaju jedinicama veličine drona uz podršku tenkova i artiljerije koji su daleko iza njih. Neadekvatan sustav komande i kontrole ograničava Ruse da sinkroniziraju svoje napade, što ih čini još neefikasnijima.

Ukrajina danas raspolaže sa raznim dronovima.

Ukrajina ove napade može izvoditi jer njihovi dronovi mogu precizno napadati ruske jedinice, a istovremeno izbjegavati ruske protudronovske sustave. Kako bi to postigli, Ukrajinci su ubrzano razvili svoje dronove integriranjem nove tehnologije. Prije dvije godine, ukrajinske snage najviše su se oslanjale na dron TB-2 Barjaktar, dok danas u svom arsenalu imaju iznimno raznolik portfelj dronova.

Iako su mnogi od ovih sustava kupljeni od stranih zemalja ili su u Ukrajinu stigli u sklopu paketa pomoći, veliki dio ukrajinskih dronova proizvodi se upravo u Ukrajini. Od početka rata je broj ukrajinskih kompanija za dronove porastao od sedam do čak osamdeset.

Te kompanije proizvode čitav niz dronova za vojsku. Najčešću su ukrajinski sustavi A1-CM Fury, ASU-1 Valkirja i Leleka-100. Uz njih se nalaze i nešto rjeđi dronovi ukrajinske proizvodnje od kompanija kao što su Saker, Spaitech i Ukrspecsystems.

Inovacije i prilagođavanje.

Ukrajinska proizvodnja dronova iznimno se razlikuje od one u Rusiji, koja se fokusira na masovnu proizvodnju. Uvjeti masovne proizvodnje po definiciji rezultiraju dronovima koji nisu fleksibilni i fokusiraju se na kvantitetu umjesto prilagodljivosti. Iako je kvantiteta važna u ratu iscrpljivanja, protudronska tehnologija vrlo brzo napreduje, što znači da se dronovi moraju moći prilagoditi promjenama u sustavima.

Rusija je tokom rata bila dominantna u području protudronske tehnologije. Ipak, ti sustavi – pogotovo sustavi za elektronsko ratovanje kakve Rusi preferiraju – često ciljaju mane specifičnih modela dronova. Rusija se zbog toga suočava s izazovima jer moraju svoju opremu prilagođavati nizu različitih ukrajinskih dronova.

Usprkos tome, Rusija će vjerovatno uskoro na frontu poslati poboljšanu tehnologiju za elektronsko ratovanje koja bi mogla biti efikasna protiv velikog dijela ukrajinskih dronova. Dok ukrajinske kompanije za dronove prilagođavaju svoje proizvode kako bi oni bili otporni na ruske sustave, ruske snage moći će slobodno manevrisati i provoditi svoju ofanzivu. Kako bi to izbjegle, ukrajinske kompanije za proizvodnju dronova moraju ostati korak ispred ruske tehnologije, što je vrlo izazovno.

Ukrajina će ovdje dobiti pomoć – koalicija predvođena SAD-om najavila je prošlog tjedna inicijativu čiji je cilj pomoći Ukrajini da ojača svoje sposobnosti razvoja dronova.

Uzevši u obzir prirodu ovog rata, obje strane su pokušale postati dominantne po pitanju tehnologije dronova. Iako je ruska vojska u nekim trenutcima to i uspjela, trenutno je prednost na ukrajinskoj strani, i to uglavnom zbog velikog broja ukrajinskih kompanija za dronove koje inovativno osmišljavaju novu tehnologiju. Ukrajina će s time morati nastaviti kako bi ostala ispred ruske tehnologije i tako uspješno poremetila novu rusku ofanzivu, zaključuje Mittal.

[Distortion]

Ukraine will receive the first batch of GLSDB missiles from the Pentagon tomorrow, — Politico

Jel ovo konacno stize GLSDB?

[Crvene_brigade]

20 dana Mariupolja: Pogledali smo film ukrajinskog novinara iz ratnog Mariupolja. Uznemirujući dokumentarac o užasima ruske invazije nominiran je za Oscara". 20 dana u Mariupolju" nagrađen je na Sundanceu i ima dvije nominacije za BAFTA-u. Za Oscara se natječe u kategoriji najboljeg dokumentarnog film.

Posve konvencionalno zamišljen i izveden, iako se u njemu ništa konvencionalno ne prikazuje, film se u cijelosti oslanja na nepodnošljivu težinu snimljenog materijala. Najsnažniji onda kad je najmanje uređivan, "20 dana u Mariupolju" uradak je koji udara na visceralnoj razini.

Da nekim čudom svih drugih izvora nestane, srž tužne povijesti rusko-ukrajinskih odnosa u posljednjih deset godina dijelom bi se mogla rekonstruirati iz par dragocjenih dokumentarnih filmova. Iako iz potpuno različitih redateljskih perspektiva, filmovi “Majdan” (2014.) Sergeja Loznice i “Zima u plamenu” (Winter on Fire, 2015.) Jevgenija Afinevskog osvjedočili su snagu Revolucije dostojanstva demonstrirajući svijetu da Ukrajinci neće samo tako dopustiti da njihova zemlja postane Putinovo igralište.

Među naslovima koji prikazuju nemilosrdnu narav posljednje ruske invazije na Ukrajinu, a koja se evo približava drugoj godini trajanja, nijedan nije ostavio jači dojam od prošlogodišnjeg “20 dana u Mariupolju” redatelja Mstislava Černova, višestruko nagrađivanog novinara i ratnog dopisnika Associated Pressa koji već dvadesetak godina pokriva neke od najsloženijih globalnih konflikata. O tome svjedoči i ulazak filma među pet dokumentarnih naslova koji se u ožujku mogu nadati Oscaru.

Potresno svjedočanstvo

Nedavno prikazan na zagrebačkom Festivalu tolerancije, “20 dana u Mariupolju” u pojedinim je momentima nepodnošljivo težak film za gledanje. Ako ste pratili jezive reportaže iz devastiranog Mariupolja, ukrajinskog lučkog grada na obali Azovskog mora koji je u svibnju 2022. nakon višemjesečne borbe pao pod rusku kontrolu, velike su šanse da ste gledali materijale Černova i njegove ekipe.

No u tih dvadeset dana snimanja grada pod opsadom, redatelj je uspio proslijediti manje od sat vremena videozapisa. Najpotresnije od onoga što nije poslao, i što vjerojatno nikad ne bi moglo završiti u večernjem dnevniku, Černov je prikazao ovdje.

Prije ruske invazije dom otprilike 450 tisuća ljudi, što je nakon nesuzdržanog ruskog bombardiranja reducirano na znatno manju brojku, Mariupolj je važan lučki i industrijski grad u jugoistočnoj Ukrajini, smješten između Donbasa i Krima. Rodno mjesto krvnika ruske umjetnosti Andreja Aleksandroviča Ždanova, po kojemu je u SSSR-u duže od 40 godina nosio ime Ždanov, zbog lokacije i strateške važnosti bio je očigledna meta rane faze ruskog napada. Pokušali su ga zauzeti i 2014. godine, čemu je Černov također svjedočio kamerom.

Videodnevnik kaosa

Pretpostavivši da će biti jedan od primarnih ruskih ciljeva, on i njegovi suradnici u Mariupolj stižu netom nakon Putinove najave “specijalne vojne operacije” 24. veljače 2022. godine. Ulazeći u tada još netaknuti grad, Černov u svojstvu naratora govori: “Ratovi ne počinju eksplozijama, počinju tišinom”. Na ulici susreću očajnu ženu: sama je i, dok čeka sina da se vrati s posla, ne zna kud sa sobom. Smiruju je, šalju kući; tamo je sigurno, govore joj, ne brinite, neće napadati civile. Sat vremena kasnije, prvi projektili pogađaju grad.

Film ukrajinskog autora na osnovnoj je razini svojevrsni videodnevnik. Černov i suradnici dokumentiraju zbunjenost stanovništva; mnogi nemaju kamo poći, ne znaju što napraviti. Dok žure prema svojim automobilima jedni pristaju govoriti u kameru – drugima nije nimalo drago što su tu novinari. “Jebi se prostitutko”, ispaljuje iznervirani muškarac u hladno oko kamere, ulovljen u očajničkom pokušaju evakuacije.

Trećega dana Rusi već okružuju grad. U jednom od improviziranih skloništa Černov ponovo sreće ženu koju je dva dana ranije uvjeravao da se nema čega plašiti. Sjeća ga se. Predbacuje mu. Istog tog dana, govori ona, svega nekoliko sati kasnije, morala je bježati pred ruskom paljbom. Jedino što mu u ovom trenutku preostaje jest ispričati se. Vjerovala mu je.

Svijet mora vidjeti

Rane naznake onoga što slijedi – i čime će nas ovaj film držati prikovanima za ekran u hladnome užasu – stižu s četvrtim danom, koji snimatelje zatiče u bolnici, gdje pratimo dolaske kola hitne pomoći s ranjenim civilima. Trudnice, djeca, starci. Černovljeva kamera je sigurna, ali ne bez emocija: dok prati uplakanu majku, doktore tijekom operacije, nepomično tijelo četverogodišnje Evangeline kojoj nije bilo spasa, ne prekida tijek snimanja, samo kut – povremeno se radnja događa negdje u offu, kamera je okrenuta prema tlu, čujemo uplakane glasove, armagedon ne prestaje.

Takvi se prizori ponavljaju. Obrazac je uvijek isti, svaka je smrt pakao za sebe. Šesnaestogodišnjaka raznese granata dok igra nogomet s prijateljima; otac ostaje slomljen nad pokrivenim trupom bez nogu. Osamnaestomjesečnog Kirila mladi roditelji donose na rukama ravno u operacijsku salu; ubrzo podliježe ozljedama glave. Kamera bespoštedno fokusira beživotnu ručicu, majku kako ljubi malo mrtvo lišce. Majku koja svoje mrtvo dijete mora umotati u krvavu dekicu pod kojom je do malo prije spavalo.

Gledajući to, intenzivno osjećamo okrutnost te kamere, tog beskrupuloznog svjedoka najgorih trenutaka nečijih života. Neka spusti kameru i ostavi ih na miru! Ali baš zbog neizmjerne potresnosti tih prizora, Černov shvaća da je zabilježiti ih od esencijalne važnosti. Liječnici dijele njegovo mišljenje. Snimajte, svijet mora vidjeti, govore. Jer ako svijet vidi što se događa, netko će zaustaviti tu ludost, misle. Ne slute da najgore tek dolazi.

Rasap društva

Černovljev film otkriva i praktičnu stranu ratnog izvještavanja: na temelju tih snimaka svjetski su mediji pokrivali rusko osvajanje Mariupolja. Upravo njegovi kadrovi čine neke od najupečatljivijih prizora rane faze rata, primjerice poznate scene bombardiranja rodilišta koje su obišle svijet.

No redatelj ide još dalje, pa užasu ratne realnosti nevinih ukrajinskih civila jukstaponira “drugu stranu” priče: isječke iz ruske televizijske propagande koja svu tu ljudsku patnju banalizira, svodi na “glumu”, “filmski set”, “antirusku propagandu”, u zaprepašćujućem spinu prepoznatljivog putinovskog stila. Otkako je modernoga tiska, svaki je oružani rat bio i informacijski rat. Ovdje je to dovedeno do apsurdnog vrhunca cinizma.

U uvjetima prekida komunikacija (interneta, televizije, radija i telefonskih linija), u neizvjesnosti za sutrašnji dan, rasipa se i društvo kao takvo. Redatelj ne bježi od realnosti Mariupolja kasnih zimskih dana 2022. godine: ljudi masovno provaljuju u trgovine, kradu hranu, vodu, nužne potrepštine, ali i skupe elektroničke uređaje, što god im dođe pod ruku. U ratu dobri ljudi postanu još bolji, loši postanu lošiji, govori rezignirano jedan od liječnika.

Patnja bez katarze

Tijela zatrpavaju prvo mrtvačnice, a onda i druge prostore bolnica; uskoro ih viđamo po ulicama. Kamera nas vodi u obližnje polje, gdje se leševi – isprva uredno zatvoreni u zapečaćene vreće, pa zamotani u kojekakve priručne materijale, a onda i nepokriveni – bacaju u duboko iskopane uske jarke. Tu je nekome ispala cipela, tamo pod čudnim kutom proviruje nečija ruka. Kamera čitavo vrijeme izbjegava lica, izbjegava intimne dijelove tijela. Smrt ne dokida obavezu prema ljudskom dostojanstvu. Nemoguće je ne prisjetiti se sličnih kadrova iz nekih od najgorih dana prošloga stoljeća.

Službena brojka vjerojatno još neko vrijeme neće biti potvrđena, ali pretpostavka je ukrajinskih vlasti da je u tih nekoliko mjeseci opsade Mariupolja stradalo preko 25 tisuća civila. Ovo nije film koji će probuditi nadu – ovo je rana kojoj se nitko neće poželjeti vratiti. S izuzetkom jedne dramatične scene u bolnici, suviše dragocjene za usputno prepričavanje, katarzičnih trenutaka nema.

U posjedu obilja neposlanog dokumentarnog materijala, sedamnaestog dana opsade snimateljska ekipa evakuirana je iz bolnice u okruženju ruskih tenkova. Linija fronte pomaknuta je – bolnica se već nalazi na području koje kontrolira ruska vojska. Da su uhvaćeni, ništa od svega toga ne bi ugledalo svjetlo dana. Strane novinarske ekipe odavno su napustile grad.

Film koji udara

Černov i njegovi suradnici čine to dvadesetog dana okupacije, 15. ožujka 2022. godine. Samo dan poslije, događa se notorni napad na jedno od gradskih kazališta u kojem je utočište potražilo na stotine civila. Dobro se znalo da je to jedno od glavnih gradskih skloništa; između ostaloga, na zidovima je golemim slovima bio ispisan natpis “DJECA”. Ruski zračni napad odnijet će možda i šesto ljudskih života.

Borbe za grad potrajale su do svibnja, kad su i posljednji borci iz čeličane Azovstal položili oružje. Razumljivo, Černov u to razdoblje ne ulazi; perspektiva bi jednostavno bila previše rascjepkana, uvid neujednačen. No, nema sumnje da su i ova nepuna tri tjedna koje pokriva više nego dovoljna da spoznamo stravičnost onoga što se odvijalo u Mariupolju, odnosno hrabrost šačice ljudi koji su riskirali sve da to zabilježe, za povijest.

Posve konvencionalno zamišljen i izveden, iako se u njemu ništa konvencionalno ne prikazuje, film se u cijelosti oslanja na nepodnošljivu težinu snimljenog materijala. Zbog toga je i naknadno ubačena glazbena pozadina zapravo suvišna. Najsnažniji onda kad je najmanje uređivan, “20 dana u Mariupolju” uradak je koji udara na visceralnoj razini, a pitanje hoće li se nakon premijere na 17. Festivalu tolerancije prikazivati još koji put nije ništa drugo no pitanje razine hrvatske kulture i civilizacijskih dosega našeg društva.

Izvor: Dino Staničić, “Telegram.hr”

[Labirint]

Neko je nekad ostavio link za taj film, ako postoji još on line neka ponovi, unaprijed zahvalan.

[512MB]

Iskustvo kaze ni u cemu u zivotu se ne valja isticati, jer ti prvom leti glava, a u ozbljnijim situacijma revolucije pojedu svoju djecu.
Najbolje sutit i konformirati se.

Luzerski mentalitet

[CrveniKuk]

Ako se potvrdi kao tacna vijest i ako do Ukrajinaca dođe GLDSB, radi o odličnoj oruziju koje će pomoći ZSU u daljoj borbi protiv Rusa.

[Bernardinac]

Ukraine will receive the first batch of GLSDB missiles from the Pentagon tomorrow, — Politico

Jel ovo konacno stize GLSDB?

Izgleda sutra ili 3 februara. Zanimljivo da ovo niko zvanično nema u svom arsenalu osim Ukrajine.
Boeing i Saab su ovo testirali u USA i sada ide na provjeru u stvarnim uslovima.
Domet 160 km. Bomba oko 100kg.
To je HIMARS na steroidima.

[CrveniKuk]

Ako se potvrdi kao tacna vijest i ako do Ukrajinaca dođe GLDSB, radi o odličnoj oruziju koje će pomoći ZSU u daljoj borbi protiv Rusa.

Po ovome, prva količina treba,i bi u Ukrajini već sutra.

[Čitalac]

[Bernardinac]

Ubiće hljeb u njima.
Još jedan potencijalni operater će biti Taiwan.


https://en.m.wikipedia.org/wiki/Ground_ ... meter_Bomb

[drug_profi]

17 kila eksploziva koje ti dojedri u krilo cak i ako si iza ugla.

[Čitalac]

Zapadni mediji o Zalužnom...

The Economist: Smjena jedne od najpopularnijih osoba u Ukrajini bila bi vrlo kontroverzna i predstavljala bi prekretnicu u sukobu Ukrajine s Rusijom. Zalužnom je 29. siječnja ponuđeno mjesto tajnika Vijeća za nacionalnu sigurnost, ali je on to odbio...
58-godišnji Syrsky nepopularan je u vojsci zbog svog oštrog pristupa ratovanju, a 38-godišnji Budanov nikada prije nije vodio konvencionalne oružane snage ili organizaciju od milijun ljudi, pa se spekulira da je načelnik Glavne obavještajne uprave odbio mjesto vrhovnog zapovjednika. Predsjednik ima pravo promijeniti zapovjednika kojemu više ne vjeruje, ali smjena čovjeka tako popularnog među vojnicima i javnošću kao što je general Zalužni, nosi političke i vojne rizike. Ne znamo kako će ova priča završiti. Ali ako Zelenski ostavi svog vrhovnog zapovjednika na dužnosti, izgledat će slab. Ako ga otpusti, nespretan način na koji je to učinjeno samo će narušiti vjerodostojnost vodstva.
*
Financial Times: Prema četvorici sugovornika FT-a upoznatih s razgovorima, Zelenski je ponudio Zalužnom ulogu savjetnika za obranu. Dvojica od njih rekla su da je Zelenski jasno dao do znanja Zalužnom da će, bez obzira prihvati li tu ulogu, biti otpušten sa trenutne pozicije. Četiri sugovornika FT-a rekli su da, iako je u uredu Zelenskog donesena odluka o smjeni Zalužnog, on možda neće biti otpušten neko vrijeme, nakon što su se izvještaji o tim planovima pojavili u ukrajinskim medijima. Prema ova četiri izvora, trenutno nije jasno tko će zamijeniti Zalužnog na mjestu vrhovnog zapovjednika. Moguću kandidati su zapovjednik kopnenih snaga Ukrajine Oleksandr Syrskyi i načelnik Glavne uprave vojne obavještajne službe Kyrylo Budanov koji su bliski Zelenskom.
*
BBC: Izvori iz vojnih krugova kažu da ni Syrsky ni Budanov ne žele preuzeti poziciju Zalužnog te su odbili ovo imenovanje. S druge strane, kaže izvor u jednoj od ukrajinskih specijalnih službi, nezamislivo je da bilo koji general odbije povinovati se predsjednikovoj odluci. BBC-jevi sugovornici u obrambenom sektoru Ukrajine kažu da u sadašnjim okolnostima smjena vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Ukrajine izgleda kao pitanje vremena. Navodno je broj nesuglasica između Zelenskog i Zalužnog dosegao kritičnu točku. Vjerojatno se ne radi samo o različitim pogledima na neprijateljstva, već o osobnim suprotnostima i nedostatku povjerenja među njima.
Volodimir Zelenski, Valerij Zalužni i ministar obrane Rustem Umerov sastali su se u ponedjeljak u Uredu predsjednika, bez šefa Ureda predsjednika Andrija Yermaka. Sastanak je protekao u mirnom tonu. Predsjednik je rekao da je odlučio smijeniti vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Ukrajine i da će ukaz o tome biti potpisan u bliskoj budućnosti. Posljednjih mjeseci Zelenski je više puta bio blizu smjene Zalužnog. Što je točno nagnalo predsjednika da 29. siječnja obavijesti vrhovnog zapovjednika, ne zna se pouzdano. Situacija na fronti se u posljednje vrijeme nije bitno promijenila. Velika vijest bio je prošlotjedni pad ruskog Il-76 kod Belgoroda, no detalji ovog incidenta još uvijek nisu poznati.
Jedan od sugovornika BBC-ja rekao je da je predsjednik u razgovoru u ponedjeljak opravdao potrebu smjene Zalužnog činjenicom da želi promjene u čitavom sustavu tijela nacionalne sigurnosti i obrane Ukrajine. Međutim, još uvijek nema izvješća o kadrovskim promjenama u drugim snagama, vojnim agencijama i agencijama za provođenje zakona. Također nije poznato što je točno spriječilo pojavu predsjedničkog dekreta nakon što je Zelenski Zalužnom objavio svoju kadrovsku odluku. BBC-jevi sugovornici u vladi iznose dvije opcije: ili su se zapadni partneri Kijeva umiješali u situaciju ili postoji problem s imenovanjem novog vrhovnog zapovjednika.

[Distortion]

17 kila eksploziva koje ti dojedri u krilo cak i ako si iza ugla.