panonije85 wrote:imama nekoliko pitanja:
ako sam dobro shvatio u federaciji je službeni bošnjački jezik. koji je službeni naziv, bosanski ili bošnjački? on je dakle propisan ustavom? jel bošnjački u lingvistici i službeno priznat kao jedan od južnoslavenskih standarda?
imate li na filozofskim fakultetima odvojene odsjeke za srpski, bošnjački i hrvatski? ili su, kao u hrvatskoj srpski i bošnjački, srpski i hrvatski izborni ili u sklopu južnoslavistike?
što se tiče bošnjačke književnosti, na šta se ona sve odnosi? šta se smatra njenim počecima? pripadaju li joj npr. glagoljski i dr. staroslavenski spomenici iz bosne ili bosanski franjevci,kao što se npr. u hrvatsku književnost (opravdano ili ne, ne bih u to ulazio) svrstavaju neki pisci bošnjačkog porijekla (npr. muhamed hevaji uskufi - v. "5 stoljeća hrvatske književnosti")? drugim riječima, jel važniji geografsko-politički ili nacionalno-kulturni kriterij?
Nisi dobro shvatio bosnjacki jezik ne postoji - postoji bosanski jezik.
Bosanski jezik je dakle u lingvistici priznat kao jedan od 4 juznoslavenska standarda. Naravno, kao i sve ostalo problem je pojedinca sta ce priznati ili ne. U svakom slucaju zavisi ti od lingviste do lingviste i njegovog proucavanja i nacina rada.
Kada je rijec o knjizevnosti, tu se moze pricati o nacionalnim knjizevnostima zbog situacije u XIX stoljecu u BiH. Postojale su 3 konfesione skole pa su se razvijale i tri tradicije u stvaralastvu. Orijentalno islamska, rimokatolicka i bizantijsko-pravoslavna tradicija.
Bosanski franjevci jesu bosansko-hercegovacka knjizevnost, cak je to bila i najjaca knjizevnost na narodnom jeziku ( u to doba). Cak je jedan od franjevaca, mislim da se prezivao Jukic bio u velikom sukobu sa Vukovim pristalicama oko "svi su stokavci Srbi" i osnovao casopis "Bosanski prijatelj". Inace jedini pravi cuvari narodnog jezika tog doba pisali bosanskom cirilicom i bosancicom, jer su Bosnjaci Muslimani bili okrenuti arapskom jeziku (vecinom), Bosnjaci Pravoslavci pisu crkveno-slavenskom cirilicom (bastinjenom u Srbiji).
(ostalo se nadam da ce ti odgovoriti kolege sa druge godine jer su upuceniji)
Sto se tice Uskufija pa i njegovih kolega iz XVII stoljeca pa do kraja XVIII, oni su sve to posmatrali kao stokavsko narjecje i kao takvo ga proucavali, tako da i knjizevnosti koje su proucavali nisu bile tako izrazene da bi iste svrstavale u jedne druge pete desete, osim sto su proucavali knjizevnost jednog geografskog podneblja. Kasnije se standardizacijom dogadjaju neke druge stvari (kraj XVIII i pocetak XIX stoljeca).
(moje misljenje)
Ovo geografsko-nacionalno-ovakav-onakav kriterij, veze nemam sta pitas tako da -
