Pojam (jugo)slavenstvo neologizam je njemačkog podrijetla (Slawentum), što asocira na tvorbeno i značenjski usporedivi njemački pojam Deutschtum, stvoren oko 1770. godine, u pokretu Sturm und Drang, tj. u formativnom razdoblju modernog njemačkog nacionalizma. Johann Gottfried Herder (Mohrungen, 25. avgust 1744 – Weimar, 18. decembar 1803), kontemplirajući o odnosu mišljenja i jezika, razvio je pojmove narodnoga genija i narodnog jezika, odnosno utemeljio romantičarsku koncepciju nacije. U svojoj filozofiji povijesti čovječanstva visoko je vrednovao budućnost slavenstva, a kako je inače bio jedan od vodećih njemačkih/europskih mislilaca koji su razvijali koncept Kulturnation, tj. model filološko-literarne konstrukcije nacija („narodnih preporoda“), inače je nezaobilazan u bilo kakvu pokušaju razumijevanja procesa nacionalnih integracija većine (južno)slavenskih nacija. Bio je tim važniji što je implicirao kasnije uvelike izgrađivana načela slavenske uzajamnosti i sveslavenstva. Ján Kollár (Mošovce, 29. jul 1793 – Beč, 24. januar 1852) razvio je ta načela, koja su u cijelome slavenskom svijetu – a naročito južnoslavenskom – imala velik utjecaj (Über die literarische Wechselseitigkeit zwischen den verschiedenen Stämmen und Mundarten der slawischen Nation /O književnoj uzajamnosti različitih plemena i narječja slavenske nacije (1837)/.
Međutim, nacije, shvaćene primarno kao suveren narod, u „dugom XIX stoljeću“ već su nakon Francuske revolucije 1789. godine postajale povijesni akteri koji su „totalizirali“ iskustvo narodne prošlosti, narodnu sadašnjost i budućnost, pa je tako i (jugo)slavenstvo, izvorno kao fenomen južnoslavenske uzajamnosti, pojmovno stubokom mijenjalo svoja značenja u različitim nacionalnim tradicijama. S tog stajališta, (jugo)slavenstvo ne može biti analitički pojam, ali mora biti predmet analize, i to u svim svojim distinktivnim, konkretnohistorijskim očitovanjima, što znači i kao ideologem.
Iako Duden sada Slawentum tumači kao „Wesen und Kultur der Slawen“, a Deutschtum kao „1. Gesamtheit der für die Deutschen typischen Lebensäußerungen; deutsche Wesenart; 2. Zugehörigkeit zum deutschen Volk; 3. Gesamtheit der deutschen Volksgruppen im Ausland“, ove su definicije za povjesničara „arheološke“, jer tek redukcionistički prate značenjske pomake obaju pojmova od XVIII do XX stoljeća. Zadaća je povjesničara izvoditi značenja iz teksta i konteksta. S tim u vezi, najprije treba nešto reći o južnoslavenskom kontekstu jugoslavenstva u transepohalnom obzorj
Jugoslavenstvo je u osnovi bilo jedini pokušaj da se endogenim procesima, „odozdo“, dakle među Južnim Slavenima u srednjo-jugoistočnoj Europi izađe iz (sub)regionalnih logika opstanka na periferijama imperijalnih poredaka, da se konstituiranjem višestruko složene državne zajednice svima zajamči bolja budućnost, prema mjeri vlastitih potreba. Međutim, takva idealtipskog jugoslavenstva, dakako, nikada nije bilo. Nije ga ni moglo biti, jer su dinamike međuovisnih promjena „izvana“ i „iznutra“ sprečavale sve nacije pojedinačno u srednjoj i jugoistočnoj Europi u razvoju. Bile su prisiljene izdvajati velike dijelove svojih potencijala za oružane snage ili policijske efektive zbog sporova ili sukoba unutar vlastitih granica ili sa susjedima, u miru ili u ratu. Ponavljamo, jugoslavenstvo kao alternativa dobilo je svoju prvu šansu tek kad su se u Prvom svjetskom ratu raspali imperiji koji su u spomenutom prostoru imali hegemonijalni status u dugom vremenskom trajanju. No, Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca međunarodno su legitimirale sile pobjednice u ratu koje s njome nisu graničile (Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska), a ona koja jest (Italija) bila je istovremeno najveća vanjska opasnost za sam međunarodni opstanak jugoslavenske države. K tome, donekle s izuzetkom Grčke, nije bilo nijedne susjedne države s kojom Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca nije imalo otvorene ili prikrivene teritorijalne sporove. Dakle, jugoslavenska alternativa u srednjo-jugoistočnoj Europi u ishodištu nije mogla izbjeći periferijalizacijske efekte, u biti upravo onakve radi kojih je i bila stvorena.
... zatim zastitta domaceg trzista i proizvodjaca, carine i ostali nameti na uvoz ...