Forum Klix.ba

Mislim regulisati tarifni sistem.
Formirati elektronsku naplatu i vremenske zone, ukinuti subvencionirane karte (dio njih). Pa neke karte i poskupiti.

man_464 wrote:Mislim regulisati tarifni sistem.
Formirati elektronsku naplatu i vremenske zone, ukinuti subvencionirane karte (dio njih). Pa neke karte i poskupiti.

Citam ja izmedju redova

Naravno.
Sve važne poruke su naravno sakrivene između redova, ali reko da bude crno po bijelo (narandžasto po bijelo.)

Jer ĐE ima za 16 maraka se vozat povazdan po čitavom kantonu - samo kod nas.
Ili one besplatne?

man_464 wrote:Naravno.
Sve važne poruke su naravno sakrivene između redova, ali reko da bude crno po bijelo (narandžasto po bijelo.)

Jer ĐE ima za 16 maraka se vozat povazdan po čitavom kantonu - samo kod nas.
Ili one besplatne?

treba smrdljivim studentima,ucenicima, a Boga mi i penzionerima 250 KM mjesecno naplacivati, stoka je to

Jos traze klimu ljeti i grijanje zimi. Kako bahato!

thekupus wrote: treba smrdljivim studentima,ucenicima, a Boga mi i penzionerima 250 KM mjesecno naplacivati, stoka je to

Jos traze klimu ljeti i grijanje zimi. Kako bahato!

Svojim stavom i pisanjem pokazuješ kako voditi dalju raspravu ne treba.

Niko nikada nije napisao gore izrečeno, cijena mjesečne karte je 53KM za jednu zonu. Za kategorije navedene mora biti subencionirana, ali fer i srazmjerno. Ne može karta biti besplatna ili 16KM, nikako. Također treba ograničiti broj vožnji i period važenja karte.

Zimi grijanje da, ljeti je klima luksuz. Ima prozor otvoriš i puše. 50% onih koji se žale da nema klime nemaju istu ni kući, a očekuju da bude u prevozu kojeg devastiraju razularena djecurlija jer je to valjda simbol junaštva.

Strašno.

man_464 wrote:Naravno.
Sve važne poruke su naravno sakrivene između redova, ali reko da bude crno po bijelo (narandžasto po bijelo.)

Jer ĐE ima za 16 maraka se vozat povazdan po čitavom kantonu - samo kod nas.
Ili one besplatne?

Nemoj samo o pravopisu , nije valjda da si ispucao sve adute

Ako je puno 2-3KM mjesečno više, onima koji se voze mjesec dana za 12, 14, 16KM onda ne znam.

Jedino se nadam da će se nešto riješiti za nezaposlene i da će kanton uletjeti sa učešćem u subvencioniranju.
Jer te kupone subvencionira isključivo GRAS i te karte će duplo poskupiti ako kanton ne uleti.

Redovne građanske karte nebi trebale mijenjati cijenu.

Sodom1 wrote:

man_464 wrote:Naravno.
Sve važne poruke su naravno sakrivene između redova, ali reko da bude crno po bijelo (narandžasto po bijelo.)

Jer ĐE ima za 16 maraka se vozat povazdan po čitavom kantonu - samo kod nas.
Ili one besplatne?

Nemoj samo o pravopisu , nije valjda da si ispucao sve adute

O pravopisu nije bilo ni riječi.

Inače dolazi kako kažu 15 do 20 trolejbusa i minibusi novi u Oktobru.

umjesto širenja u eventualnoj budućnost treba birnuti o tome da se ne propadne sada

Slušam u subotu u tramvaju razgovor vozača i kolege mu.

Kaže - Gras vrijedi milijardu.

al dinara
iz njegove domovine vjerojatno

moram priznati da mi fale te šuplje iz tramvaja jer permanentno držim slušalice

ali neki dan kad je bio zastoj stane pred mene bus od centrotransa i dok čekamo nemam slušalice

kaže jedna hamša al bukvalno hamša... boj look žena s kačketom... znate taj profil nogometašica u pokušaju
dabogda propao gras dabogda banktorirali dabogda odmah prestali raditi..
a njena jaranica jel važi ova mjesečna i pokazuje na bus centrin dok se formirao red za kupovinu karata

man_464 wrote:

thekupus wrote: treba smrdljivim studentima,ucenicima, a Boga mi i penzionerima 250 KM mjesecno naplacivati, stoka je to

Jos traze klimu ljeti i grijanje zimi. Kako bahato!

Svojim stavom i pisanjem pokazuješ kako voditi dalju raspravu ne treba.

Niko nikada nije napisao gore izrečeno, cijena mjesečne karte je 53KM za jednu zonu. Za kategorije navedene mora biti subencionirana, ali fer i srazmjerno. Ne može karta biti besplatna ili 16KM, nikako. Također treba ograničiti broj vožnji i period važenja karte.

Zimi grijanje da, ljeti je klima luksuz. Ima prozor otvoriš i puše. 50% onih koji se žale da nema klime nemaju istu ni kući, a očekuju da bude u prevozu kojeg devastiraju razularena djecurlija jer je to valjda simbol junaštva.

Strašno.

Da, takodjer treba pruziti uslugu na nivou, pa onda taziti nekakva povecanja. Kvalitetna usluga, sa tacnim redom voznje je prvi preduslov za takvo nesto. Ali, jok , bolje je guzovace, ĐE ces podici nivo usluge.

Podignut je prošle sedmice debelo nivo usluge, bar u autobuskom saobraćaju.

Nije baš na evropski nivo, ali eto, sad je 80 autobusa u saobraćaju ima 38 autobusa na plin koji vrlo malo zagađuju, 48 niskopodnih autobusa pristupačnih invalidima.
Do nedavno se niskopodni bus mogao vidjeti samo na komercijali i još 3 linije, a sad se na mnogo više linija mogu voziti osobe u kolicima.
Što se tiče tramvaja tu će gužve uvijek biti, kašnjenja su većinom zbog nepredviđenih situacija. Kvar, belaj, udes na šinama itd...
Također šine su u katastrofalnom stanju, skretnice su počele otkazivati. Šestica je proradila, petica i dalje ne radi, jer skretnica ne prebacuje.
Minibusa bi trebalo 20-25 komada, 12 neće baš puno pomoći. Pogotovo što će 18 minibusa prodati porezna kad tad.
Trolejbusi koji trebaju doći biće punoljetni, ali opet savremeniji i mlađi od ovih koje imamo i pristupačni invalidima.

Ako se odluči nastaviti sa sanacijom vdjerovatno će se odobriti sredstva da se uradi još 4-5 SATRA tramvaja, čime bi projekat Satra bio završen.

Što se tiče poskupljenja karata. Poskupljenja mjesečnih karata subvencioniranih kategorija bi trebala biti minimalna. 2-3 KM.
Nagrabusiće jedino nezaposleni jer njih niko ne subvencionira, već je 12KM od direktne prodaje sve što GRAS dobija a karta važi za sve 4 zone. Kažu biće 24KM
Bilo bi dobro da kanton uleti sa subvencijama i preuzme dio te cijene, ili bar da subvencionira korisnike iz siromašnih porodica.

Invalidima kažeš...

Invalidima, roditeljima sa dječijim kolicima, starijim osobama... Zdravima je svejedno ima li stepenice ili nema.
Pored toga busevi su tiši i udobniji, ugodnija je vožnja.

Gdje je bio autobuski sektor recimo 2014 kad je u jednom trenutku radilo svega 40 autobusa, kad na 15 linija nije bilo ni jednog autobusa a na 30 za Hadžiće išao mali Otoyol minibus umjesto 2 zglobna autobusa.

orinoco wrote:
Ako bi GRAS prodao zemljište na A. Mostu, tim novcem otplatio dugove, kupio zemljiše između Hrasnice i Vojkovića za remizu, kupio potrebne dijelove i drugi repromaterijal, te promjenom načina upravljanja i kadrovske strukture, mogla bi postati profitabilna i respektabilna firma

Eh, ako se ne varam NIJE remiza GRAS-ova nego je to imovina Kantona.
I, vjerovali ili ne, prije skoro 60 godina su ZNALI KAKO PROJEKTOVATI TRAMVAJSKI SISTEM.

Remiza je na idealnoj lokaciji sa pogleda saobraćaja, dakle operativno mijenjanje vozila, prebacivanje vozila u kvaru, to sve znači minimalne prazne kilometre. Realno moramo imati na umu da svaki pređeni kilometar košta kod tramvaja par maraka. U slučaju da bude remiza izbaćena negdje do Hrasnice ili koji vrag zna, SVAKI tramvaj će morati da ide mnogo kilometara u remizu ili iz remize. Budući da u gradu NE POSTOJE kolosijeci za parkiranje vozila osim okretaljki na ČVili i Nedžarićama.

U nekim gradovima to rade tako da npr. neki dio tramvaja čeka početak jutarnje smjene na terminalima, ali opet rizik vandalizma.
U Brnu imaju na kraju jedne ekspresne linije podzemnu stanicu gdje tokom noći stoje 4 trodijelna tramvaja čekajući prve jutarnje putnike i vozače, ali to je zatvoreno i pod nadzorom.



I opet i da Kanton proda zemljište i da se te pare ne pokradu kako je to tradicija i običaj kod bh. političara, šta dalje.
Tramvajska pruga - obnova nekih 40-50 miliona uz najmanju ruku. Jedan novi savremeni tramvaj oko 2-3 miliona i potrebno bi ih bilo 20 da se nešto bitno promijeni u kvalitetu prevoza. Ne govorim o tehnologiji održavanja koja bi se morala nabaviti, jer to više nije priča o čekiću i komadu lima nego o računarskoj dijagnostici.

I bezbroj puta sam spominjao da i za tekuće troškove moraju vlasti plaćati subvencije. Oni NAJEFIKASNIJI sistemi gradskog prevoza dostižu maks 70 posto zarade za tekuće troškove.
Dok npr. u Beču ne zarade niti pola troškova, ostalo plaća gradska uprava.

Opet, Bogami, javni prevoz NIJE profitabilan. NIJE. Isto kao nisu profitabilne osnovne i srednje škole, ili porodilišta.

Javni prevoz može biti uz stručne kadrove i pametne političare doveden do što veće efikasnosti i da se obrazloži svaka potrošena marka i da se vidi njen rezultat. Ali stvarno javni prevoz u gradovima NIJE BIZNIS. Ili može li meni neko konačno navesti neki grad gdje vozi na liniji 1tramvaje firma Mujo i na dvici firma Hase, tramvaji se preticaju na šinama (kako?) ili sebi međusobno stavljaju skretnice u pogrešan pravac? Ili jeste li vidjeli u Beču Minhenu Budimpešti privatne vozove metroa svaki nekog drugog vlasnika?

Nažalost, u pogledu ogromnog broja ljudi isto kao foteljaša je gradski prevoz reduciran na onaj trenutak kada putnik daje pare za kartu. To je uzrok onih mentalnih orgazama brojnih lopova u foteljama. Nikome ne pada na pamet da je gradski prevoz nešto više nego kad tetka ide na čaršiju na pijacu nego da se napravi nešto tako solidno da čovjek bez problema putuje sa Dobrinje na Vogošću sa jednom kartom i da zna tačno na minutu kada će biti u odredištu. Da čovjeku ustvari NE TREBA automobil. Ovako, u rezultatu sve ide na nivo Lagosa, Dhake, Kinshase. Sa ovakvim razmišljanjem i "strukom" i konjski tramvaj će postati "nedostižan luksuz".

Uz svo dužno poštovanje @dresdner78 koje imaš u vezi sa sistemima javnog gradskog prevoza, mislim da nisi upravu u nekim ključnim stvarima.

Gradski prevoz se smatra uslugom od javnog interesa (zato i jeste Kantonalno javno KOMUNALNO preduzeće GRAS). Usluge od javnog interesa se mogu davati na koncesioniranje (po novoj direktivi EU o koncesijama postoje koncesije na radove i koncesije na usluge). I našim postojećim Zakonom o koncesijama je predviđena mogućnost davanja na koncesiju javnog gradskog saobraćaja.

Dakle, moguće je i da gradski prevoz bude profitabilan u određenoj mjeri.

Na linku ispod nalazi se izvještaj o svim vrstama ugovora za javni gradski prevoz u nekoliko velikih Evropskih gradova:

https://ec.europa.eu/transport/sites/tr ... _annex.pdf

Iz izvještaja:

Another feature of the last two decades is the growing usage of some form of competition in the award of
operational right to operators. This can, broadly speaking, be classified under the headings of ‘competition on the road’ and ‘competition off the road’ but the klix organisational forms implemented in various countries exhibit much more variety than
suggested by this division.

BadBoy wrote:Uz svo dužno poštovanje @dresdner78 koje imaš u vezi sa sistemima javnog gradskog prevoza, mislim da nisi upravu u nekim ključnim stvarima.

Gradski prevoz se smatra uslugom od javnog interesa (zato i jeste Kantonalno javno KOMUNALNO preduzeće GRAS). Usluge od javnog interesa se mogu davati na koncesioniranje (po novoj direktivi EU o koncesijama postoje koncesije na radove i koncesije na usluge). I našim postojećim Zakonom o koncesijama je predviđena mogućnost davanja na koncesiju javnog gradskog saobraćaja.

Dakle, moguće je i da gradski prevoz bude profitabilan u određenoj mjeri.

Na linku ispod nalazi se izvještaj o svim vrstama ugovora za javni gradski prevoz u nekoliko velikih Evropskih gradova:

https://ec.europa.eu/transport/sites/tr ... _annex.pdf

Iz izvještaja:

Another feature of the last two decades is the growing usage of some form of competition in the award of
operational right to operators. This can, broadly speaking, be classified under the headings of ‘competition on the road’ and ‘competition off the road’ but the klix organisational forms implemented in various countries exhibit much more variety than
suggested by this division.

Ta određena mjera je UVIJEK zasnivana na subvencijama, odnosno na tome koliko VLAST plaća prevozniku npr. po kilometru.
Tako se naravno kod nas npr. odvijaju tenderi za prigradski prevoz.
"Kanton" raspiše tender za jednu regiju, i mogu se u tender prijaviti prevoznici. Kanton nudi cijenu po kilometru koju plaća iz svog budžeta i stavlja uvjete:
Redove vožnje (to NE stvara prevoznik nego naručilac usluge dakle Vlast),
Kvalitet vozila (niskospodna, klima ili bez, maks. starost),
Prihvaćanje karata drugih prevoznika- zajednička regionalna tarifa (karta važi bez obzira na prevoznika),
i tako dalje.

Sa druge strane niti ovo nije univerzalan spas, jer mnoge lokalne vlasti nude tako malo novca da prevoznik koji pobijedi na tenderu jednostavno NE MOŽE da to ispuni. Vidim to ja oko sebe, redovi vožnje tako na "knap" da svaka druga vožnja totalno kasni, autobusi nesređeni, često i propuštaju vožnje jer prevoznik nudi tako niske plate da niko ne želi raditi kao vozač za par stotina € i nemaju osoblja.

I tu govorim sada samo o autobuskom saobraćaju jer on zahtijeva minimalnu posebnu infrastrukturu.

Kod električne i šinske infrastrukture je još kompliciranije, teoretski vozila remize pruge kontaktna mreža jesu u vlasništvu grada/regije, i opet oni ih iznajmljuju odabranom prevozniku - do sada u rijetkim slučajevima, jer se pokazalo da je bolje imati efikasno gradsko preduzeće nego stalno na tenderima pokušavati sreću posebno kod sistema koji nose glavni teret gradskog prevoza. Desilo se u par gradova da je npr. međunarodni koncern Veolia preuzeo gradski prevoz i počeo je gradske vlasti na baš drski način ucjenivati da naknadno povećaju količinu isplaćivanih para.

A KAO ŠTO SAM SPOMENUO: UVIJEK I SVAKI PUT JESU U PITANJU SUBVENCIJE U NEKOM OBLIKU. Ili kao takve ili tako da Vlast "kupuje" od prevoznika kilometražu.

Jer ovdje stalno ima osoba koje čvrsto vjeruju da je gradski prevoz neki izvor ogromnog bogatstva poput naftne bušotine i da će svako zaraditi milione od prodaje karata. U tender za prevoznika koji će morati da preživi SAMO od prodaje karata neće NIKO da ti se prijavi.

dresdener78 wrote:

BadBoy wrote:Uz svo dužno poštovanje @dresdner78 koje imaš u vezi sa sistemima javnog gradskog prevoza, mislim da nisi upravu u nekim ključnim stvarima.

Gradski prevoz se smatra uslugom od javnog interesa (zato i jeste Kantonalno javno KOMUNALNO preduzeće GRAS). Usluge od javnog interesa se mogu davati na koncesioniranje (po novoj direktivi EU o koncesijama postoje koncesije na radove i koncesije na usluge). I našim postojećim Zakonom o koncesijama je predviđena mogućnost davanja na koncesiju javnog gradskog saobraćaja.

Dakle, moguće je i da gradski prevoz bude profitabilan u određenoj mjeri.

Na linku ispod nalazi se izvještaj o svim vrstama ugovora za javni gradski prevoz u nekoliko velikih Evropskih gradova:

https://ec.europa.eu/transport/sites/tr ... _annex.pdf

Iz izvještaja:

Another feature of the last two decades is the growing usage of some form of competition in the award of
operational right to operators. This can, broadly speaking, be classified under the headings of ‘competition on the road’ and ‘competition off the road’ but the klix organisational forms implemented in various countries exhibit much more variety than
suggested by this division.

Ta određena mjera je UVIJEK zasnivana na subvencijama, odnosno na tome koliko VLAST plaća prevozniku npr. po kilometru.
Tako se naravno kod nas npr. odvijaju tenderi za prigradski prevoz.
"Kanton" raspiše tender za jednu regiju, i mogu se u tender prijaviti prevoznici. Kanton nudi cijenu po kilometru koju plaća iz svog budžeta i stavlja uvjete:
Redove vožnje (to NE stvara prevoznik nego naručilac usluge dakle Vlast),
Kvalitet vozila (niskospodna, klima ili bez, maks. starost),
Prihvaćanje karata drugih prevoznika- zajednička regionalna tarifa (karta važi bez obzira na prevoznika),
i tako dalje.

Sa druge strane niti ovo nije univerzalan spas, jer mnoge lokalne vlasti nude tako malo novca da prevoznik koji pobijedi na tenderu jednostavno NE MOŽE da to ispuni. Vidim to ja oko sebe, redovi vožnje tako na "knap" da svaka druga vožnja totalno kasni, autobusi nesređeni, često i propuštaju vožnje jer prevoznik nudi tako niske plate da niko ne želi raditi kao vozač za par stotina € i nemaju osoblja.

I tu govorim sada samo o autobuskom saobraćaju jer on zahtijeva minimalnu posebnu infrastrukturu.

Kod električne i šinske infrastrukture je još kompliciranije, teoretski vozila remize pruge kontaktna mreža jesu u vlasništvu grada/regije, i opet oni ih iznajmljuju odabranom prevozniku - do sada u rijetkim slučajevima, jer se pokazalo da je bolje imati efikasno gradsko preduzeće nego stalno na tenderima pokušavati sreću posebno kod sistema koji nose glavni teret gradskog prevoza. Desilo se u par gradova da je npr. međunarodni koncern Veolia preuzeo gradski prevoz i počeo je gradske vlasti na baš drski način ucjenivati da naknadno povećaju količinu isplaćivanih para.

A KAO ŠTO SAM SPOMENUO: UVIJEK I SVAKI PUT JESU U PITANJU SUBVENCIJE U NEKOM OBLIKU. Ili kao takve ili tako da Vlast "kupuje" od prevoznika kilometražu.

Jer ovdje stalno ima osoba koje čvrsto vjeruju da je gradski prevoz neki izvor ogromnog bogatstva poput naftne bušotine i da će svako zaraditi milione od prodaje karata. U tender za prevoznika koji će morati da preživi SAMO od prodaje karata neće NIKO da ti se prijavi.

Odlična diskusija

Istina je, naravno, uvijek negdje na sredini i svaka država treba da kroji sistem koji je njenoj naprimjereniji. Ja sam samo istakao činjenicu da i pored subvencija, gradski prevoz može biti profitabilan inače (u zavosnosti od države, regije ili grada), a na neprofitabilnim lokacijama kao što si i sam naveo niko se ne javlja.

Međutim, mi niti imamo pravilno upravljanje od strane javne vlasti niti smo pokušali sa bilo kojim oblikom javno-privatnog partnerstva. Nemamo ništa.

BadBoy wrote: Odlična diskusija

Istina je, naravno, uvijek negdje na sredini i svaka država treba da kroji sistem koji je njenoj naprimjereniji. Ja sam samo istakao činjenicu da i pored subvencija, gradski prevoz može biti profitabilan inače (u zavosnosti od države, regije ili grada), a na neprofitabilnim lokacijama kao što si i sam naveo niko se ne javlja.

Međutim, mi niti imamo pravilno upravljanje od strane javne vlasti niti smo pokušali sa bilo kojim oblikom javno-privatnog partnerstva. Nemamo ništa.

Činjenica jeste da javni gradski prevoz na visokom nivou može biti u određenoj formi profitabilan SAMO uz subvencije.

Kao što sam naveo, i uz najefikasnije poslovanje gradski prevoz u velikim gradovima (koji logično NE MOŽE da ovisi samo o autobusima) u Evropi ne zaradi u plus. U prošlosti sam se bavio traženjem informacija, i koliko sam saznao, samo negdje u Singapuru/Hong-Kongu imaju toliku disciplinu putnika, zaposlenika i političara, da javni prevoz pokriva prodajom karata tekuće troškove.
Ali opet: NE MOŽE NI TAMO da zaradi za nove šine, stanice, tunele, kontaktnu mrežu, vozila, stanice. Tu opet mora debelo plaćati država ova ulaganja.

Jer jednostavno jeste činjenica da u zapadnoj Evropi NEMA nijednog prevoznika koji bi bio dio nekog sistema saobraćaja u civiliziranom gradu, i preživljavao bi samo od pazara za karte. I konkurisao bi ostalim vozilima na ulici u stilu "vozi Miško vozi" da bude prvi na stanici i pokupi putnike brže od konkurencije.

Pod određenim uslovima može biti profitabilan međugradski saobraćaj, npr. u Poljskoj ima željeznica tešku konkurenciju u obliku firme PolskiBus.Com, ja koji mrzi autobuse radije idem sa njima nego vozom u Poljsku. U Češkoj postoji firma RegioJet koja ima puno međugradskih linija te jako razvija željeznički prevoz, i još firma LeoExpress koja ima opet nekoliko željezničkih i autobuskih linija. Oni direktno konkurišu državnim željeznicama i sada su malo u stresu zbog nastupa FlixBusa. Šta meni smeta kod ovih privatnika jeste sistem jeftinih karata SAMO za određen voz i mjesto. Ako ne uspiješ, tvoj problem plaćaj novu kartu, dok kod državnih željeznica mogu kupiti jeftinu kartu za relaciju i dan i mogu putovati bilo kojim vozom od početka do kraja tog dana.

Ali u gradskom prevozu NE POSTOJI NIKAKO da imaš recimo linije trolejbusa metroa koje međusobno konkurišu.
Ima različitih prevoznika, npr. iz historijskih razloga u Barceloni jedan dio podzemnih pruga je pod upravom firme FGC (Katalonske željeznice) dok na ostalim linijama je prevoznik tamošnji "gras", ali opet nema konkurencije u smislu da probuše još duži tunel paralelno sa konkurencijom ili da betonom začepe stanice konkurencije. Nego su svi u jednom sistemu i dobijaju kompenzacije (subvencije) od lokalnih vlasti. Ti kada putuješ kupio si kartu u automatu i uopće se ne brineš o nekim prevoznicima, nego jednostavno vidiš broj linije gdje ide i voziš se.

U Sarajevu je očigledno problem taj što političari pokušavaju baciti gradski prevoz preko ograde - katastrofalno zanemaren i nema para za obnovu, i još neki sanjaju da na 3-4 profitabilne linije će kružiti sa polovnim autobusima i naplaćivati ljudima teške pare. Tu smo opet kod nivoa gradova kao Dhaka, Kinshasa. Katastrofa zvana GRAS je nastala poput lopovluka i anarhije u toj firmi i zbog dugogodišnjeg NEPLAĆANJA subvencija potrebnih za odvijanje dostojanstvenog i pouzdanog prevoza. Sarajevski politički papakluk se barem prema mome mišljenju zasnivanom na nekih 10 godina pažljivog posmatranja želi riješiti bilo koje odgovornosti za javni prevoz.

dresdener78 wrote:
Ali u gradskom prevozu NE POSTOJI NIKAKO da imaš recimo linije trolejbusa metroa koje međusobno konkurišu.
Ima različitih prevoznika, npr. iz historijskih razloga u Barceloni jedan dio podzemnih pruga je pod upravom firme FGC (Katalonske željeznice) dok na ostalim linijama je prevoznik tamošnji "gras", ali opet nema konkurencije u smislu da probuše još duži tunel paralelno sa konkurencijom ili da betonom začepe stanice konkurencije. Nego su svi u jednom sistemu i dobijaju kompenzacije (subvencije) od lokalnih vlasti. Ti kada putuješ kupio si kartu u automatu i uopće se ne brineš o nekim prevoznicima, nego jednostavno vidiš broj linije gdje ide i voziš se.

Slažem se sa svim rečenim samo mislim da me u ovom dijelu nisi razumio. Normalno je da se konkurencija u javnom prevozu, kao usluzi od općeg interesa, ne može ostvariti "fizički" kroz polaganje novog seta tračnica ili bušenja novog tunela za druge vozove. To nisam ni mislio. Konkurencija se uvodi kroz "off-the-road" metod, dakle kroz redovno tenderisanje i odabiranje najboljeg ponuđača. Naravno uz pravilnu podjelu rizika i alokaciju subvencija od strane javne vlasti. Na taj način se može uvesti konkurencija u javni gradski saobraćaj.

A ne kao kod nas na linije koje privatnik HOĆE, ne koje mu se nude, iako na linijama koje on HOĆE je najbolja pokrivenost, I privatnik dikitira sam svoje TARIFE i svoje redove vožnje. To može samo kod nas.

Hoćeš brate da voziš na komercijali, može, ali moraš i za Aerodromsko ili za Zabrđe gdje ima 5-6 putnika ili za Zabrđe gdje je cesta kao makadam. Hoćeš mega profit na komercijali, ali moraš uzeti i nerentabilnu liniju.

Privatnika treba u potpunosti ukloniti sa svih linija sada. Nema potrebe da se duplaju polasci. Danas je na liniji za Vogošću vozilo vjerovali ili ne čak 9 (DEVET) autobusa koji su se trkali i rizikovali udes. Sve jer nema reda vožnje. Na toj liniji je predviđeno 5 vozila u intervalu od 12 minuta u špici...

Na liniji za Ilijaš 6 autobusa a po redu vožnje su 3. Smiješno. Jedine linije na kojima privatnik (Centrotrans) može i mora ostati trenutno su 20b, 41a, 62 i 86. Te linije su registrovane na centrotrans. Nedospustivo je da na liniji 41a (Autobuska linija) vozi ovakav kombi. Rezultat ovome je što se samo gleda profit jer nema putnika.

a svime tim u cijelom poslijeratnom periodu upravlja ista stranka kao i grasom, gle tog čuda...

BadBoy wrote:
Slažem se sa svim rečenim samo mislim da me u ovom dijelu nisi razumio. Normalno je da se konkurencija u javnom prevozu, kao usluzi od općeg interesa, ne može ostvariti "fizički" kroz polaganje novog seta tračnica ili bušenja novog tunela za druge vozove. To nisam ni mislio. Konkurencija se uvodi kroz "off-the-road" metod, dakle kroz redovno tenderisanje i odabiranje najboljeg ponuđača. Naravno uz pravilnu podjelu rizika i alokaciju subvencija od strane javne vlasti. Na taj način se može uvesti konkurencija u javni gradski saobraćaj.

Recimo jeste sve češće ali bio bi oprezan sa korištenjem riječi "normalno". Meni se bukvalno pred kućnim pragom dešava to da je "Kanton" dugogodišnje toliko nezadovoljan uslugom privatnih kompanija u prigradskom prevozu da je počeo razgovore o osnivanju sopstvenog JAVNOG saobraćajnog preduzeća jer tvrde da će to biti stabilnije i jeftinje (jer nije nimalo lako organizovati stalno nove tendere za autobuski prigradski prevoz u regiji sa nekih 500 hiljadu stanovnika i desetinama linija).

Problem je u tome da mnogi prevoznici svjesno prihvaćaju nerealne cijene pa računaju sa tim da će od vlasti iznuditi više para pod prijetnjom da će obustaviti prevoz sa dana na dan jer je jasno da su u debelom minusu. Jednu liniju zamijeniš lako ali kada takav prevoznik funkcioniše u regiji od stotina kvadratnih kilometara... na kraju vlasti plaćaju da ne bude belaja i zaustavljenog prevoza.

Trenutno bh. vlasti nisu sposobne srediti JEDNU firmu pa možeš zamisliti kako bi izgledalo da se ukluče u gradski prevoz više firmi. Subvencije jesu osim drugog neizbježan uvjet da prevoznik prihvaća zajedničke karte (dakle i karte koje je prodala "konkurencija"). Zbog nesposobnosti Vlasti da plaća bilo šta u realnom iznosu posljedica biće samo situacija kada će se stvarno duplirati linije, dakle ono što sada ima GRAS/CENTRO, i u jednom dijelu grada važiti će samo karte koje prodaje Mujo, u drugom gradu samo karte od Haseta i u trećem dijelu grada karte firme Ferid....