Forum Klix.ba

ZASTUPNIK DENIS GRATZ POSTAVLJA PITANJE: Što se Izetbegović ne očituje o hapšenju bosanskog studenta?
Federalni zastupnik Dennis Gratz pozvao je člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića da napravi iskorak i reaguje po pitanju hapšenja bosanskog studenta Selmira Mašetovića u Turskoj.

Politika

Prije 1h Prije 1h


„Šta god se mladom Mašetoviću stavlja na teret, neprihvatljivo je da mu nije omogućen kontakt s roditeljima i našim diplomatskim predstavništvom u Turskoj. Pitanje je da li i na koji način mu je uopće osigurana adekvatna pravna pomoć. Gospodin Izetbegović ima jedinstvenu priliku da pokaže vlastiti uticaj i moć u slučaju ovog bosanskog studenta. Neka ga oslobodi i dočeka na sarajevskom aerodromu. Može li ozbiljnija poruka građanima BiH od toga? Ili se, ipak, njegovi odnosi sa AKP i Erdoganom zasnivaju na logističkoj podršci javnim skupovima“, upozorava Gratz.

„Sada, međutim, nije vrijeme za prebacivanja. Sada je važno da budemo jedinstveni i stanemo u zaštitu naše države, štiteći njene građane. Gospodine Izetbegoviću, apelujte, zovite, urgirajte. Učinite sve što je potrebno i dovedite Selmira kući“ zaključuje Gratz.

Figen Yüksekdağ grew up as the ninth of ten children in a rural household in the village Gölovası, Yumurtalık, in the Adana electoral district. She describes her family as devout, conservative and nationalistic. Nevertheless, her father made a point that his daughters were studying and were successful. During her time in high school, she began to engage in political activities and joined the labor movement. When she was arrested on an International Workers' Day demonstration, this led to conflicts in the family. At the age of 18 she left home and went to Istanbul; later the relationship to her family normalized again.[5][6]

She was an independent parliamentary candidate for the Adana electoral district in the 2002 general election. She was involved in women's rights movements for several years before becoming the editor of the Socialist Woman magazine. While serving on the board of the Atılım newspaper, she was taken into custody in 2009 due to her political activity. She cofounded the Socialist Party of the Oppressed (ESP)[7] shortly after in 2010 and resigned as leader in 2014 to join the HDP, with which the ESP merged later the same year. During the second ordinary congress of the HDP, she was elected the co-leader of the HDP.[8]

“I became a different person. My life’s course changed … although I didn’t fully understand the reason behind the events, now I knew: we were Kurds, and since this wasn’t an identity I would toss away, this was also my problem.”[3]

notsure wrote:

Nakon novinara i radnika u državnoj službi, na red su došli i turski umjetnici. Turska država je objavila listu najtraženijih terorista na kojoj se nalaze i šestorica pripadnika folk skupine Grup Jorum (Grup Yorum) za koje se nudi 300,000 turskih lira (oko 50,000 eura) nagrade za informaciju koja bi dovela do hapšenja.

Grupa Jorum je poznata po političkom angažmanu i kritici Erdogana, kao i po velikoj popularnosti kako u Turskoj tako i van nje. Tradicionalni koncert Grupe Jorum pod nazivom „Za nezavisnu Tursku“ okupi i do milion gledalaca. Uprkos tome što je ovaj koncert prošle godine bio zabranjen, Grupa Jorum je svirala i pjevala po ulicama ispred kuća u siromašnim kvartovima.

Godinama unazad Grupa Jorum je žrtva političkog progona: na Kulturni centar „Idil“ su u više navrata vršene racije prilikom kojih je uništavan inventar i muzički instrumenti, članovi grupe su hapšeni i u pritvoru mučeni. Sve u vezi sa grupom se smatra zločinom: distribucija albuma, organizovanje koncerata, pa čak i samo slušanje!

Zahvaljujući vanrednom stanju jedanaest članova grupe su u pritvoru bez ikakvih dokaza, a na listi „najtraženijih terorista“ se nalaze Inan Altin, Selma Altin, Ali Aradži, Ibrahim Gokček, Emel Ješilirmak i Ihsan Džibelik.

U saopštenju za javnost Grupa Jorum pita: „Da li je terorizam da milioni pjevaju o demokratskoj Turskoj, ili je terorizam predati zemlju imperijalistima i njihovim saradnicima? Nije li terorizam da se ljudi ubijaju na ulici, usred noći, u njihovim kućama, da se sahrani 301 rudar pod zemljom, da se šutiraju i udaraju radničke porodice, da se ubije preko 2000 radnika pod vanrednim stanjem?“

Bošnjake historijski već 140 godina s Austrijom vežu bliske veze. 1912. godine Austrougarska monarhija, ulaskom Bosne u njen sastav, priznaje islam kao ravnopravnu vjeru.

Od tada do danas Bošnjaci uživaju veliki ugled u Austriji te slove među najobrazovanijim, najintegriranijim te najuspješnijim muslimanskim zajednicama u Austriji.

Naredne godine muslimani će obilježiti 40 godie IZ u Austriji (1979. osnovana IGGÖ/IZ u Austriji).

BarbaDue wrote:Jašta neg pogana. Svako malo nekoga proćeraju ili ga strpaju u bajbukanu.
Ma, žao mi ovih silnih "demokrata" šta im napraviše. Ne daju im mira.

Kako ih nije stid, što se ne ugledaju na ove nam prijateljske zemlje, npr.
kao što je Austrija. One nam samo zatvaraju džamije, zabranjuju hidžab i slične sitnice.
Sve ostalo je u duhu demokracije.

Braćo Austrijanci HILFE!!!!