Autoputevi u BiH - Koridor 5C

[escobar__]

A što se tiče kvalitetnih veza između gradova, kako bi ti opisao kvalitetnu vezu i kuda bi je pružio između Sarajeva i Tuzle, da je u rangu kvalitetnog.

Dodatno izravnao trasu gdje god je to moguće (@Alfons Kauders je o tome pisao u više navrata), na usponima uradio trake za spora vozila, onemogućio na desetine divljih priključaka koji su u prethodnom periodu osvanuli na toj cesti, proširio magistralu na mjestima na kojima trenutno ne ispunjava standarde i, što je najvažnije, održavao ono što imamo, a ne puštao da se stvaraju krkanski kolotrazi, krateri i sranja po cesti. U globalu podigao prosječnu brzinu i skratio putovanje između dva grada.

Ne očekujem čuda ali očekujem neki minimum, a osim prijevoja Karaula i onog ravnanja trase oko Olova ništa se drugo na toj cesti nije radilo.

[Haris.ba]

Super je obilaznica Brčkog, ali meni nije jasno zašto je nisu gradili na način da je u budućnosti lako proširiti u puni profil autoputa

Pa namjerno nisu. Zasto? Zato sto je ovo

Ovako ce imati i zaobilaznicu koju neces morati placati, i autoput za tranzit. Mozda i nisu tako pogrijesili?

[mistek]

Ma cesta Sarajevo-Tuzla je bukvalno najgori dio putne infrastrukture u državi, ako se u obzir uzme kakve gradove spaja. Bezveze je pričati o imaginarnim stvarima, ali se cjelokupan put od petlje u Vogošći do Dolova morao modernizovati i to je dio gdje se bez problema moglo dovesti u stanje da je 80km/h prosječna brzina. Apsolutno svuda ima prostora za treću traku gdje je potrebno, a i peglanje par krivina i uspona. Obilazak Olova je već naučna fantastika. Olovo-Kladanj samo nastaviti/uraditi ono što je urađeno na Karauli, ali mi mrak padne na oči kad skontam da je ograničenje stavljeno na 60km/h. A ovo iznad eto još i postoje nekakvi planovi Ali, za 25 godina se stvarno moralo nešto uraditi ovdje.

Za ostatak je fakat bezveze pričati da nema korektne ceste u FBiH. Kao što sam naveo, sve dole na jugu je više nego korektno, a plus sad ide ova cesta Stolac-Neum i ko je vozio onim napravljenim dijelom zna šta je milina. Veliki broj prevoja je također fino odrađen. Recimo, ako se ne varam, put preko Rostova prije rata nije ni postojao, a danas je vrlo ugodan za voziti.

A kao što Sowhat! reče, ipak je najznačajnije u kakvo su stanje dovedene ceste koje su ranije bile makadamske ili vrlo uske. Sve takve ceste u FBiH su danas dovedene u vrlo prihvatljivo stanje. Plus, masa je nekih pravaca za koje se prije 20 godina nije ni sanjalo da se tuda prolazi, a danas idu regularni asfaltni putevi. Recimo, u odnosu na RS, puno je bolje stanje, jer je u RS postoje još uvijek i makadamske ceste između dva grada, a i ceste su generalno dosta uže. Evo ovaj dio dole, Mostar-Stolac voziš ekstra cestom i onda pređeš prema Ljubinju na cestu širine 4,5m, neobilježenu, oronulu, neravnu i zakrpljenu. Ista stvar par kilometara sjevernije, kad kreneš za Nevesinje. Do table "dobrodošli u RS" voziš 120km/h i još pjevaš. Nakon toga, otvoriš četvere oči zbog rupa na cesti, neravnina, užasa. U FBiH mislim da nema općinskog središta do kojeg ne postoji solidan put (možda Dobretići, nikad nisam bio). U RS imaš masu takvih mjesta.

[tyrdh]

Ja sam seniznenadio kako jedobar put od Sarajeva do granica sa CG Sitnica. Preletio s pjesmom, bilo je dijelova gdje se moze ici komotno 100kmh... a od Trebinja do granice je pista, 140kmh, pustara i savrsena cesta.

[geralt]

Nije to patriotizam, nego jednostavno, samo potpun pristup informacijama, kako iz tog perioda tako i današnjeg.

Uporedi koliko je kilometara tunela iskopano za vrijeme one države, a koliko danas, ovih visokih mostova, obilaznica, petlji i svega što je u saboraćajnom smislu iole složenije.

Koliki je najduži saobraćajni tunel koji je bivša Jugoslavija napravila, a kolike smo poslije rata kao nezavisna država izgradili, isto to vrijedi i za mostove.

Recimo petlje dimenzija poput one u Mahovljanima ili Butilama su bile možda samo u nacrtima, a Šićki Brod ili Stup su bile neadekvatne polupetlje.

Sarajevo kao glavni grad republike, kakav je pristupni i tranzitni saobraćaj prije rata imalo, kakav ima danas, Tuzla, Zenica, Mostar, Banja Luka, svi su dobili ili gradske prilaze ili obilaznice ili gradske magistrale.

Onda koliko je regionalnih i lokalnih cesta bilo asfaltirano, a koliko ih je danas. Ja se dobro sjećam koliko je asfaltiranih puteva bilo iza rata ovdje u okolini Doboja, Teslića, Tešnja i Usore, a dobro znam koliko ga ima danas. To je primjer, slično je bilo i u ostatku države.

Nego mi u današnje vrijeme imamo potpunu slobodu da izrazimo mišljenje, koje u ono vrijeme nismo imali. Daleko od toga da je to vrijeme bilo nazadno, ali jednostavno, običan čovjek i kritikovanje javne infrastrukture nisu bili nešto što je išlo jedno s drugim. Danas imamo tu privilegiju i treba da je imamo, da se bunimo, zahtijevamo i tražimo još, i da nikad ne budemo zadovoljni jer kasnimo dosta za ostatkom Europe, ali je zasigurno napravljen ogroman skok od rata pa na ovamo, samo mi nemamo običaj da ga primjetimo.

Budeš realan, podvučeš šta su jedni i šta su drugi napravili, bez da navijaš za jedne ili druge, i vidiš otprilike gdje su propusti jednih ili drugih, na čemu su radili više jedni ili drugi itd... Napomena je svakako da je infrastruktura iz bivše Jugoslavije bila od revolucionarnog značaja za ovu državu nakon rata, ali nije istina da poslije rata ista nije nadograđivana.

Besmisleno je porediti stanje infrastrukture u SFRJ i BiH, dijelom zbog raspolozive tehnologije i nacina finansiranja, ali sto je i najvaznije i zbog zatecenog stanja. Ja bih opet podsjetio da je jedini asfalt u SR BiH '45. bio od Bascarsije do Ilidze, da gradovi kao sto su Banovici i Novi Travnik nisu postojali, te da je npr. bilo kakva cestovna veza izmedju Sarajeva i Tuzle bila misaona imenica. Poredjenje izgradjenog u periodu 1945-70 sa periodom 1995-2020 je porazno za nasu generaciju, i to samo sto se tice cestovne infrastrukture. O npr. elektroenergetskoj necu ni da govorim jer nemam bukvalno nista sa cim bih poredio. EP BiH nam nije dodala nijedan vlastiti MW u sistem za 25 godina. BH Telecom nam predstavlja 4G mrezu kao cudo tehnologije u 2019.

Najbolji dokaz o istinitosti izreke o "krecenju onoga sto nam je Tito ostavio" je tunel Crnaja na M17. Nije ni da su ostali puno bolji, pola ih nije ni osvijetljeno. Jbg, na rekonstrukciji se ne moze puno "ugraditi", i odmah nije interesantna.

[dr_Evil]

Nije to patriotizam, nego jednostavno, samo potpun pristup informacijama, kako iz tog perioda tako i današnjeg.

Uporedi koliko je kilometara tunela iskopano za vrijeme one države, a koliko danas, ovih visokih mostova, obilaznica, petlji i svega što je u saboraćajnom smislu iole složenije.

Koliki je najduži saobraćajni tunel koji je bivša Jugoslavija napravila, a kolike smo poslije rata kao nezavisna država izgradili, isto to vrijedi i za mostove.

Recimo petlje dimenzija poput one u Mahovljanima ili Butilama su bile možda samo u nacrtima, a Šićki Brod ili Stup su bile neadekvatne polupetlje.

Sarajevo kao glavni grad republike, kakav je pristupni i tranzitni saobraćaj prije rata imalo, kakav ima danas, Tuzla, Zenica, Mostar, Banja Luka, svi su dobili ili gradske prilaze ili obilaznice ili gradske magistrale.

Onda koliko je regionalnih i lokalnih cesta bilo asfaltirano, a koliko ih je danas. Ja se dobro sjećam koliko je asfaltiranih puteva bilo iza rata ovdje u okolini Doboja, Teslića, Tešnja i Usore, a dobro znam koliko ga ima danas. To je primjer, slično je bilo i u ostatku države.

Nego mi u današnje vrijeme imamo potpunu slobodu da izrazimo mišljenje, koje u ono vrijeme nismo imali. Daleko od toga da je to vrijeme bilo nazadno, ali jednostavno, običan čovjek i kritikovanje javne infrastrukture nisu bili nešto što je išlo jedno s drugim. Danas imamo tu privilegiju i treba da je imamo, da se bunimo, zahtijevamo i tražimo još, i da nikad ne budemo zadovoljni jer kasnimo dosta za ostatkom Europe, ali je zasigurno napravljen ogroman skok od rata pa na ovamo, samo mi nemamo običaj da ga primjetimo.

Budeš realan, podvučeš šta su jedni i šta su drugi napravili, bez da navijaš za jedne ili druge, i vidiš otprilike gdje su propusti jednih ili drugih, na čemu su radili više jedni ili drugi itd... Napomena je svakako da je infrastruktura iz bivše Jugoslavije bila od revolucionarnog značaja za ovu državu nakon rata, ali nije istina da poslije rata ista nije nadograđivana.

Besmisleno je porediti stanje infrastrukture u SFRJ i BiH, dijelom zbog raspolozive tehnologije i nacina finansiranja, ali sto je i najvaznije i zbog zatecenog stanja. Ja bih opet podsjetio da je jedini asfalt u SR BiH '45. bio od Bascarsije do Ilidze, da gradovi kao sto su Banovici i Novi Travnik nisu postojali, te da je npr. bilo kakva cestovna veza izmedju Sarajeva i Tuzle bila misaona imenica. Poredjenje izgradjenog u periodu 1945-70 sa periodom 1995-2020 je porazno za nasu generaciju, i to samo sto se tice cestovne infrastrukture. O npr. elektroenergetskoj necu ni da govorim jer nemam bukvalno nista sa cim bih poredio. EP BiH nam nije dodala nijedan vlastiti MW u sistem za 25 godina. BH Telecom nam predstavlja 4G mrezu kao cudo tehnologije u 2019.

Najbolji dokaz o istinitosti izreke o "krecenju onoga sto nam je Tito ostavio" je tunel Crnaja na M17. Nije ni da su ostali puno bolji, pola ih nije ni osvijetljeno. Jbg, na rekonstrukciji se ne moze puno "ugraditi", i odmah nije interesantna.

Svi mi koji vozimo cesto krzo Bosnu svjedocimo kvaliteti cesta koje imamo, u svim pravcima. Takodjer svjedocimo kako izgleda sve oko tih cesta, tako da komentari mi ovo, mi ono su suvisni. Navlacimo novi asfalt na ceste koje su omladinci kopali, pa se onda hvalimo sa tim presjecamo vrpce, do sela dovlacimo "ASFALT DO SVAKE KUCE" koji je tanji od mobitela koji imas u dzepu i ispuca cim izbori prodju. Naravno da je bilo nekih projekata dobrih, ali to je sve kap kise u moru.

Porediti sta je Jugoslavija mogla graditi sa tehnologijom onda, i sta se gradi sa danasnjim tehnologijama je smijesno. Jugi je bio prioritet uvezati sve, jer ponavljam imala je samo 80km asfalta, a kad se sve uveze onda pravi autoceste, eto nismo docekali, nedadose prvo cetnici pa onda i ostali.

[drug_profi]

Možemo samo govoriti na način da pretpostavimo šta bi SFRJ danas radila da je preživjela.
Vjerovatno bi bilo urađeno više, jer bi se politika mješala na pozitivan način, u smislu da u sve republike bude jednako ulagano.
U republikama bi se nastojalo da se u svaki region ulaze spram broja stanovnika i potreba industrije.
A i manje bi IMT-a bilo. Prosto jer bi veća bila domaća konkurencija.

I da obrnemo. Da je nakon WW2 nastala neka Dejtonska, i li bilo kakva BiH na osnovi etnokratije, bojim se da bi danas umirali od gladi.

[So What!]

Besmisleno je porediti stanje infrastrukture u SFRJ i BiH, dijelom zbog raspolozive tehnologije i nacina finansiranja, ali sto je i najvaznije i zbog zatecenog stanja. Ja bih opet podsjetio da je jedini asfalt u SR BiH '45. bio od Bascarsije do Ilidze, da gradovi kao sto su Banovici i Novi Travnik nisu postojali, te da je npr. bilo kakva cestovna veza izmedju Sarajeva i Tuzle bila misaona imenica. Poredjenje izgradjenog u periodu 1945-70 sa periodom 1995-2020 je porazno za nasu generaciju, i to samo sto se tice cestovne infrastrukture. O npr. elektroenergetskoj necu ni da govorim jer nemam bukvalno nista sa cim bih poredio. EP BiH nam nije dodala nijedan vlastiti MW u sistem za 25 godina. BH Telecom nam predstavlja 4G mrezu kao cudo tehnologije u 2019.

Najbolji dokaz o istinitosti izreke o "krecenju onoga sto nam je Tito ostavio" je tunel Crnaja na M17. Nije ni da su ostali puno bolji, pola ih nije ni osvijetljeno. Jbg, na rekonstrukciji se ne moze puno "ugraditi", i odmah nije interesantna.

Svi mi koji vozimo cesto krzo Bosnu svjedocimo kvaliteti cesta koje imamo, u svim pravcima. Takodjer svjedocimo kako izgleda sve oko tih cesta, tako da komentari mi ovo, mi ono su suvisni. Navlacimo novi asfalt na ceste koje su omladinci kopali, pa se onda hvalimo sa tim presjecamo vrpce, do sela dovlacimo "ASFALT DO SVAKE KUCE" koji je tanji od mobitela koji imas u dzepu i ispuca cim izbori prodju. Naravno da je bilo nekih projekata dobrih, ali to je sve kap kise u moru.

Porediti sta je Jugoslavija mogla graditi sa tehnologijom onda, i sta se gradi sa danasnjim tehnologijama je smijesno. Jugi je bio prioritet uvezati sve, jer ponavljam imala je samo 80km asfalta, a kad se sve uveze onda pravi autoceste, eto nismo docekali, nedadose prvo cetnici pa onda i ostali.

Možemo samo govoriti na način da pretpostavimo šta bi SFRJ danas radila da je preživjela.
Vjerovatno bi bilo urađeno više, jer bi se politika mješala na pozitivan način, u smislu da u sve republike bude jednako ulagano.
U republikama bi se nastojalo da se u svaki region ulaze spram broja stanovnika i potreba industrije.
A i manje bi IMT-a bilo. Prosto jer bi veća bila domaća konkurencija.

I da obrnemo. Da je nakon WW2 nastala neka Dejtonska, i li bilo kakva BiH na osnovi etnokratije, bojim se da bi danas umirali od gladi.

A šta, jel to Jugoslavija bila jedina zemlja koja je zatekla 80 kilometara asfalta iza 2. svjetskog rata. Šta je trebala ostaviti nas kao tamni vilajet sa makadamom, dok se putna infrastruktura razvijala diljem Evrope, .

I dalje jednostavno, jako teško je poreći činjenicu da je BiH, a dobro je se sjećam nakon rata u ruralnim i međugradskim područjima funkcionisala na sistemu makadamskih puteva.

Trebalo je izaži malo iz velikih gradova tog doba, pa posjetiti neki osrednji grad u BiH, vidjeti da ih je recimo mnogo bilo sa neasfaltiranim gradskim ulicama čak.

Pola regionalnih cesta koje danas imamo, bile su neasfaltirane, za tranzit u potpunosti neadkevatne saobraćajnice, u odnosu na danas.

Dakle priča o nekom masovnijem uvezivanju zaista nema smisla. Ozbiljna tehnologija u izgradnji puteva u Jugoslaviji je već daleko primjenjivana, ne zaboravite da su za vrijeme Jugoslavije izgrađeni tuneli Karavanke i Učka, dakle tehnologija izgradnje složenih konstrukcija je postojala i bila daleko i naširoko primjenjivana, ali u BiH i Crnoj Gori nije.

Crna Gora trenutno pored autoputa je imala i masovna ulaganja u magistralne ceste, jer realno ono što im je ostalo od prošle države je bilo zaista na nekom nižem nivou.

Mi smo imali tu sreću da smo dobili magistralnu cestu M17 kao jedan ozbiljniji putni pravac u zemlji, koji od početka do kraja je imao odličan format, sve ostalo su bile osrednje magistrale, iste koje pokušavamo i dan danas ukrotiti.

I kao što rekoh najozbiljnije projekte tek sad gradimo, govoriti da su kao kap u moru je zaista pokušaj obmanjivanja samog sebe da se ništa nije desilo, a sama priča, da je Juga ostala izgradila bi ona to nema isto tako nema smisla. Vjerovatno bi gradila, ali kakvom dinamikom i to je pitanje, jer sjetite se da Jugoslavija nije stigla završiti ni svoje autoputeve do 1990.

[dr_Evil]

A šta, jel to Jugoslavija bila jedina zemlja koja je zatekla 80 kilometara asfalta iza 2. svjetskog rata. Šta je trebala ostaviti nas kao tamni vilajet sa makadamom, dok se putna infrastruktura razvijala diljem Evrope, .

I dalje jednostavno, jako teško je poreći činjenicu da je BiH, a dobro je se sjećam nakon rata u ruralnim i međugradskim područjima funkcionisala na sistemu makadamskih puteva.

Trebalo je izaži malo iz velikih gradova tog doba, pa posjetiti neki osrednji grad u BiH, vidjeti da ih je recimo mnogo bilo sa neasfaltiranim gradskim ulicama čak.

Pola regionalnih cesta koje danas imamo, bile su neasfaltirane, za tranzit u potpunosti neadkevatne saobraćajnice, u odnosu na danas.

Dakle priča o nekom masovnijem uvezivanju zaista nema smisla. Ozbiljna tehnologija u izgradnji puteva u Jugoslaviji je već daleko primjenjivana, ne zaboravite da su za vrijeme Jugoslavije izgrađeni tuneli Karavanke i Učka, dakle tehnologija izgradnje složenih konstrukcija je postojala i bila daleko i naširoko primjenjivana, ali u BiH i Crnoj Gori nije.

Crna Gora trenutno pored autoputa je imala i masovna ulaganja u magistralne ceste, jer realno ono što im je ostalo od prošle države je bilo zaista na nekom nižem nivou.

Mi smo imali tu sreću da smo dobili magistralnu cestu M17 kao jedan ozbiljniji putni pravac u zemlji, koji od početka do kraja je imao odličan format, sve ostalo su bile osrednje magistrale, iste koje pokušavamo i dan danas ukrotiti.

I kao što rekoh najozbiljnije projekte tek sad gradimo, govoriti da su kao kap u moru je zaista pokušaj obmanjivanja samog sebe da se ništa nije desilo, a sama priča, da je Juga ostala izgradila bi ona to nema isto tako nema smisla. Vjerovatno bi gradila, ali kakvom dinamikom i to je pitanje, jer sjetite se da Jugoslavija nije stigla završiti ni svoje autoputeve do 1990.

ETo sad ispade da je Jugoslavija bila primorana da nama pravi ceste, jer'vo nisu jedini koji su imali 80km asfalta. Nisu bili primorani ali su postavili ekonomski i industrijski razvoj kao prioritet, te milijarde duga sta ti spominjes su otisle u razvoj industrije, izmedju ostalog da bi naucili kako se uopste prave ceste i da se napravi jedna hidrogradnja i energoinvest, znaci komplet "know how" dolazi iz juge, vidis Juga to nije imala, morala je kupiti ili naucit na greskama, ili ti ga grijeskama.

Pola regionalnih koje danas imamo bile makadam? Iza ovoga rata? Wtf? Necu ni komentarisati, kuda si se ti to vozao, jedino ako novu cestu prema podvelezju sada zovemo regionalnom ili gdje su vec sela vladajucih iz sda/hdz/snsd.

Crna Gora je zaista imala losu infrastrukturu cestovnu, tu price nema. Ali za Bosnu koja je takodjer imala losu, samo navodim da se 30 godina od rata promijenilo malo ili nimalo, gdje god podjem osim ono malo autoputa i onog novog preko karaule koristim iskljucivo titine ceste. Inshallah bit ce stolac neum, to ce biti nesto novo

[BadBoy]

Ali kakve koristi imamo od uspoređivanja sa prošlim vremenima i bivšom državom kada je objektivno dinamika gradnje Vc u ovom vremenu i prostoru zaista grozna?

Razumijem ja da se pokušava stvoriti neki kontekst, ali po mom mišljenju, ne može se stvoriti dovoljno dobar kontekst za ovoliko kašnjenje i ovako aljkavu politiku građenja. Jednostavno ne može, pa taman da smo 1992. godine bili samo jedna velika i ogromna livada bez i jednog centimetra asfalta.

[RJ57]

Od Olova do Trnova, preko brda i dolova,
Od Olova do Trnova, preko brda i dolova.

Taj put ne bi zvjerka mogla preći u tom roku,
Tim putem ide samo ko ne luta u životu, hej, hej, hej, hej!

Taj put može ptica ako uzme moja krila,
Tim putem može čovjek kad ga goni viša sila, hej, hej, hej, hej!

[geralt]

A šta, jel to Jugoslavija bila jedina zemlja koja je zatekla 80 kilometara asfalta iza 2. svjetskog rata. Šta je trebala ostaviti nas kao tamni vilajet sa makadamom, dok se putna infrastruktura razvijala diljem Evrope, .

I dalje jednostavno, jako teško je poreći činjenicu da je BiH, a dobro je se sjećam nakon rata u ruralnim i međugradskim područjima funkcionisala na sistemu makadamskih puteva.

Trebalo je izaži malo iz velikih gradova tog doba, pa posjetiti neki osrednji grad u BiH, vidjeti da ih je recimo mnogo bilo sa neasfaltiranim gradskim ulicama čak.

Pola regionalnih cesta koje danas imamo, bile su neasfaltirane, za tranzit u potpunosti neadkevatne saobraćajnice, u odnosu na danas.

Dakle priča o nekom masovnijem uvezivanju zaista nema smisla. Ozbiljna tehnologija u izgradnji puteva u Jugoslaviji je već daleko primjenjivana, ne zaboravite da su za vrijeme Jugoslavije izgrađeni tuneli Karavanke i Učka, dakle tehnologija izgradnje složenih konstrukcija je postojala i bila daleko i naširoko primjenjivana, ali u BiH i Crnoj Gori nije.

Crna Gora trenutno pored autoputa je imala i masovna ulaganja u magistralne ceste, jer realno ono što im je ostalo od prošle države je bilo zaista na nekom nižem nivou.

Mi smo imali tu sreću da smo dobili magistralnu cestu M17 kao jedan ozbiljniji putni pravac u zemlji, koji od početka do kraja je imao odličan format, sve ostalo su bile osrednje magistrale, iste koje pokušavamo i dan danas ukrotiti.

I kao što rekoh najozbiljnije projekte tek sad gradimo, govoriti da su kao kap u moru je zaista pokušaj obmanjivanja samog sebe da se ništa nije desilo, a sama priča, da je Juga ostala izgradila bi ona to nema isto tako nema smisla. Vjerovatno bi gradila, ali kakvom dinamikom i to je pitanje, jer sjetite se da Jugoslavija nije stigla završiti ni svoje autoputeve do 1990.

SFRJ je u prvih 25 godina postojanja izgradila 1031 km sirokotracne zeljeznice. Dejtonska BiH je u prvih 25 godina postojanja izgradila 0 km bilo kakve zeljeznice, a dobar dio naslijedjene mreze je pusten da propadne.

SFRJ je tokom citavog postojanja izgradila 1373 km magistralnih puteva prvog reda, 984 km magistralnih puteva drugog reda, 1231 km regionalnih puteva prvog reda, i 1173 km regionalnih puteva drugog reda. Ne znam koliko od toga je izgradjeno u prvih 25 godina, neka bude da je pola. Dejtonska BiH je u prvih 25 godina svog postojanja izgradila 207 km autoputa (od toga 102 km u FBiH), 27,5 km magistrale (12 km na M17.3, 11,5 km na Cemernu, i 4 km na Karauli), za regionalne nemam informacije.

SFRJ je tokom prvih 25 godina postojanja pustila u rad 1789 MW proizvodnje u elektroenergetski sistem. Dejtonska BiH je tokom prvih 25 godina postojanja pustila u rad 645 MW proizvodnje u elektroenergetski sistem, od cega EP BiH 0 MW.

SFRJ je tokom prvih 25 godina postojanja izgradila 5 novih gradova (Novi Travnik, Banovici, Zivinice, Ilijas, Vogosca), a dejtonska BiH jedan (Istocno Sarajevo).

Necu porediti izgradnje novih ekonomskih subjekata i stambenih jedinica zbog razlicitih drustveno-ekonomskih sistema, ali ni tu poredjenje nije povoljno za nasu generaciju.

Oprostices mi ako dovodjenje asfalta debelog 2cm po ranijoj trasi u Gornju Vukojebinu ne ubrojim u velike infrastrukturne projekte. A ogroman broj regionalnih puteva jos uvijek nije asfaltiran (Fojnica - Prokosko jezero, Vares - Kakanj, Zavidovici - Kakanj, Prozor - Konjic, Konjic - Boracko jezero, itd.)

[drug_profi]

Zapravo Konjic-B.jezero je nekad bio asfaltiran, ali mislim da ga nikad niko nije odrzavao.
Narocito jer je asfalt vjerovatno udaren preko neadekvatno pripremljene podloge, te je vremenom potpuno propao.

[So What!]

SFRJ je u prvih 25 godina postojanja izgradila 1031 km sirokotracne zeljeznice. Dejtonska BiH je u prvih 25 godina postojanja izgradila 0 km bilo kakve zeljeznice, a dobar dio naslijedjene mreze je pusten da propadne.

SFRJ je tokom citavog postojanja izgradila 1373 km magistralnih puteva prvog reda, 984 km magistralnih puteva drugog reda, 1231 km regionalnih puteva prvog reda, i 1173 km regionalnih puteva drugog reda. Ne znam koliko od toga je izgradjeno u prvih 25 godina, neka bude da je pola. Dejtonska BiH je u prvih 25 godina svog postojanja izgradila 207 km autoputa (od toga 102 km u FBiH), 27,5 km magistrale (12 km na M17.3, 11,5 km na Cemernu, i 4 km na Karauli), za regionalne nemam informacije.

SFRJ je tokom prvih 25 godina postojanja pustila u rad 1789 MW proizvodnje u elektroenergetski sistem. Dejtonska BiH je tokom prvih 25 godina postojanja pustila u rad 645 MW proizvodnje u elektroenergetski sistem, od cega EP BiH 0 MW.

SFRJ je tokom prvih 25 godina postojanja izgradila 5 novih gradova (Novi Travnik, Banovici, Zivinice, Ilijas, Vogosca), a dejtonska BiH jedan (Istocno Sarajevo).

Necu porediti izgradnje novih ekonomskih subjekata i stambenih jedinica zbog razlicitih drustveno-ekonomskih sistema, ali ni tu poredjenje nije povoljno za nasu generaciju.

Oprostices mi ako dovodjenje asfalta debelog 2cm po ranijoj trasi u Gornju Vukojebinu ne ubrojim u velike infrastrukturne projekte. A ogroman broj regionalnih puteva jos uvijek nije asfaltiran (Fojnica - Prokosko jezero, Vares - Kakanj, Zavidovici - Kakanj, Prozor - Konjic, Konjic - Boracko jezero, itd.)

S obzirom da sam ja čovjek od činjenica, sviđa mi se što je neko od neistomišljenika na forumu, prvi puta ponudio neke brojeve u raspravi, pa da barem vidim da je to neko ko prati situaciju.

Nažalost ovo dovođenje asfalta u Gornju Vukojebinu je baš onako nisko na kraju bilo i upropastilo je jako dobar post. Ako putna infrastruktura između manjih mjesta u BiH nije od važnosti, onda ne znam šta jeste. Kao što sam rekao, trebalo je otići prije rata malo do nekog manjeg mjesta, pa vidjeti kako se tamo živi, i da li je to bilo baš dostojno stanovnika Evrope u 21. stoljeću.

Što se tiče energetike i željeznica tu se slažem, ali postoji jedna velika činjenica. Ljudi željeznice ne koriste, ne zato što ih nema, nego što u istinu interes za istima je smiješan, a željeznice se uveliko koriste u dalje za transporte i tu na kraju krajeva i zarađuju novac.

Energetski stojimo tako da izvozimo struju, tako da realno osim ovog Bloka 7 kod Tuzle, koji je započeo sa izgradnjom i okretanja alternativama nekih obnovljivih izvora poput solarnih ili vjetroelektrana, ja ne vidim zašto su opšte bila potrebna značajnija ulaganja tamo.

Kod magistrala je jako teško pobrojati, no činjenica je da si ti naveo samo ove radove o kojima smo pričali ovdje na forumu, preskočivši 18 kilometara Brčanske obilaznice, Livanjsku obilaznicu, magistralne segmente sarajevske obilaznice, zatim Sarajevski Zapadni prilaz, Južnu obilaznicu Mostara, Zeničku gradsku magistralu, obilaznica oko Gradiška, obilaznica oko Broda, zatim ispravljanje trase nakon Olova, prije Karaule itd... Ovakvih zahvata je bilo još, no sada da ne brojimo.

Recimo regionalna cesta R413 Kotor Varoš - Kneževo - Vlašić - Turbe, koji je bio dobrim dijelom neasfaltiran je nedavno urađen na novo, i u dijelu koji proalzi kroz RS pripremaju da ga proglase magistralnim pravcem. I to je recimo samo jedan primjer.

Činjenica je da je magistrala iz bivše Jugoslavije i Foča - Šćepan Polje, kao i što su nedavno proglasili magistralnom cestom put preko Grebka za Trnovo. Nije sve što se proglasi regionalnom ili magistralnom cestom, ustvari dostojno tog imena, tako da izgradnja magistrale prvog drugog ili trećeg reda, ponekad može značiti samo trasiranje i ništa više.

A regionalne ceste su prepravljane zasigurno, recimo Banja Luka - Sanski Most, R405, dugo vremena makadamska gudura, sada je pristojna regionalna cesta, kao i recimo R460, regionalna cesta Gradačac - Gračanica, zatim R419, Jablanica - Blidinje, a evo ja bih istakao nedavno otvorenu Pale - Jasik - Triangla, kao dio regionalne ceste R446, na potezu između Pala i Lukavice ili R433a, Kreševo - Lepenica, veza Kreševa i autoputa.

Svakako je svima teško ispratiti sve šta se dešavalo, ali kao što rekoh dobro se sjećam puteva po Tešnju, Maglaju, Doboju i Tesliću poslije rata, da me niko ne može uvjeriti da su to bile razvijene saobraćajnice.

Što se tiče osnivanja gradova, država ih više ne može praviti, niti funkcioniše na taj način. No iza rata neka mjesta su se urbanizovala, da se danas tretiraju kao gradovi. Primjer, Jelah kod Tešnja, od prijeratne raskrsnice, urbana cjelina je postala veća od same urbane cjeline grada Tešnja. Ovakvih mjesta si izrodilo diljem države, a recimo najpopularnija su mjesta po Zapadnoj Hercegovini poput Međugorja, koje je zahvaljujući turizmu izraslo u jedan manji grad ili Rahić pored Brčkog, Klokotnica (Doboj Istok) ili Matuzići (Doboj Jug) pored Doboja i slično.

Vremena su se promjenila, ljudi jednostavno ne prate dovoljno šta se sve izmjenilo od 1995. godine na ovamo. I nije sporno da je trebalo mnogo više da se promijeni, da smo trebali da budemo naprednija zemlja daleko više od ovog što smo trenutno, ali nije istina da se nisu značajne promjene dešavale.

Usput mogao si reći da nam je čika Lemi, sa tvog avatara navraćao za vrijeme Jugoslavije, a poslije rata nije.

[geralt]

S obzirom da sam ja čovjek od činjenica, sviđa mi se što je neko od neistomišljenika na forumu, prvi puta ponudio neke brojeve u raspravi, pa da barem vidim da je to neko ko prati situaciju.

Nažalost ovo dovođenje asfalta u Gornju Vukojebinu je baš onako nisko na kraju bilo i upropastilo je jako dobar post. Ako putna infrastruktura između manjih mjesta u BiH nije od važnosti, onda ne znam šta jeste. Kao što sam rekao, trebalo je otići prije rata malo do nekog manjeg mjesta, pa vidjeti kako se tamo živi, i da li je to bilo baš dostojno stanovnika Evrope u 21. stoljeću.

Što se tiče energetike i željeznica tu se slažem, ali postoji jedna velika činjenica. Ljudi željeznice ne koriste, ne zato što ih nema, nego što u istinu interes za istima je smiješan, a željeznice se uveliko koriste u dalje za transporte i tu na kraju krajeva i zarađuju novac.

Energetski stojimo tako da izvozimo struju, tako da realno osim ovog Bloka 7 kod Tuzle, koji je započeo sa izgradnjom i okretanja alternativama nekih obnovljivih izvora poput solarnih ili vjetroelektrana, ja ne vidim zašto su opšte bila potrebna značajnija ulaganja tamo.

Kod magistrala je jako teško pobrojati, no činjenica je da si ti naveo samo ove radove o kojima smo pričali ovdje na forumu, preskočivši 18 kilometara Brčanske obilaznice, Livanjsku obilaznicu, magistralne segmente sarajevske obilaznice, zatim Sarajevski Zapadni prilaz, Južnu obilaznicu Mostara, Zeničku gradsku magistralu, obilaznica oko Gradiška, obilaznica oko Broda, zatim ispravljanje trase nakon Olova, prije Karaule itd... Ovakvih zahvata je bilo još, no sada da ne brojimo.

Recimo regionalna cesta R413 Kotor Varoš - Kneževo - Vlašić - Turbe, koji je bio dobrim dijelom neasfaltiran je nedavno urađen na novo, i u dijelu koji proalzi kroz RS pripremaju da ga proglase magistralnim pravcem. I to je recimo samo jedan primjer.

Činjenica je da je magistrala iz bivše Jugoslavije i Foča - Šćepan Polje, kao i što su nedavno proglasili magistralnom cestom put preko Grebka za Trnovo. Nije sve što se proglasi regionalnom ili magistralnom cestom, ustvari dostojno tog imena, tako da izgradnja magistrale prvog drugog ili trećeg reda, ponekad može značiti samo trasiranje i ništa više.

A regionalne ceste su prepravljane zasigurno, recimo Banja Luka - Sanski Most, R405, dugo vremena makadamska gudura, sada je pristojna regionalna cesta, kao i recimo R460, regionalna cesta Gradačac - Gračanica, zatim R419, Jablanica - Blidinje, a evo ja bih istakao nedavno otvorenu Pale - Jasik - Triangla, kao dio regionalne ceste R446, na potezu između Pala i Lukavice ili R433a, Kreševo - Lepenica, veza Kreševa i autoputa.

Svakako je svima teško ispratiti sve šta se dešavalo, ali kao što rekoh dobro se sjećam puteva po Tešnju, Maglaju, Doboju i Tesliću poslije rata, da me niko ne može uvjeriti da su to bile razvijene saobraćajnice.

Što se tiče osnivanja gradova, država ih više ne može praviti, niti funkcioniše na taj način. No iza rata neka mjesta su se urbanizovala, da se danas tretiraju kao gradovi. Primjer, Jelah kod Tešnja, od prijeratne raskrsnice, urbana cjelina je postala veća od same urbane cjeline grada Tešnja. Ovakvih mjesta si izrodilo diljem države, a recimo najpopularnija su mjesta po Zapadnoj Hercegovini poput Međugorja, koje je zahvaljujući turizmu izraslo u jedan manji grad ili Rahić pored Brčkog, Klokotnica (Doboj Istok) ili Matuzići (Doboj Jug) pored Doboja i slično.

Vremena su se promjenila, ljudi jednostavno ne prate dovoljno šta se sve izmjenilo od 1995. godine na ovamo. I nije sporno da je trebalo mnogo više da se promijeni, da smo trebali da budemo naprednija zemlja daleko više od ovog što smo trenutno, ali nije istina da se nisu značajne promjene dešavale.

Usput mogao si reći da nam je čika Lemi, sa tvog avatara navraćao za vrijeme Jugoslavije, a poslije rata nije.

Hvala ti na detaljnom odgovoru, i u pravu si, ono za Gornju Vukojebinu jeste bilo nisko i izvinjavam se zbog toga. Ostaje poenta da se zbog kupovine glasova u ruralnim mjesnim zajednicama zanemaruje razvoj potencijalnih turistickih destinacija kao sto su Boracko ili Prokosko jezero, i da se sa pravilnim centralnim planiranjem moglo puno vise i korisnije uraditi sa postojecim sredstvima.

Tvoja perspektiva iz Tesnja je vjerovatno drugacija, ali sam ja u Sarajevu izuzetno frustriran stanjem infrastrukture, a vjerujem da se isto osjecaju i Tuzlaci. Tek sad se najavljuju poceci izgradnje projekata planiranih u 70-im godinama proslog vijeka i to bez skorog roka, nulta transferzala od 500m se ne moze zavrsiti zbog privatnog parkinga, prva transverzala od kljucne vaznosti za saobracaj Sarajeva je bila zakocena zbog cetiri napustene shupe (i dalje bi tako stajala da nije privatnog interesa politickog mocnika), Juzna longitudinala je zakocena zbog jedne zgrade za koju niko nema rjesenje, jedan nadvoznjak na devetoj transverzali se pravi godinama... I ono sto se napravilo (dio Juzna longitudinale, "A" transverzala, kruzni tokovi, brza cesta za Blazuj...) je sve na svoj nacin upropasteno u odnosu na to kako je moglo biti, sto zbog rupa, sahtova, nelogicnih semafora, nedovoljno planiranih traka na kruznim, itd. Plus sto preko godinu nisam imao vode nocu. Dok recimo kad odem u zapadnu Hercegovinu i kad se vozim tamosnjim lokalnim putevima, imam osjecaj da sam u drugoj drzavi (ne samo zbog zastava).

Elektroenergetski sistem je nesto sto mi je po struci blisko, tako da mi smeta apsolutni nedostatak ulaganja i modernizacije. TE Kakanj i Tuzla su pri kraju svog zivotnog vijeka, i ako se Blok 7 ne zavrsi na vrijeme i ne pripremi zamjena za Kakanj, mogli bi doci u situaciju da nam se racuni za struju ucetverostruce zbog uvoza struje, ili da imamo planirane nestanke struje po nekoliko sati dnevno. A istovremeno se jako malo radi na iskoristenju vjetro i solarnog potencijala Hercegovine.

[costacurta]

@so what,
izuzetno cijenim tvoje postove na forumu, svaki put otvorim temu kad viim da si postirao jer su tvoji komentari baš odmjereni, ali ne mogu se složiti niti prihvatiti činjenicu da sam proje 22 god, netom iza rata od Tuzle do Sarajeva vozio 2h i 15min a danas mi treba skoro 3h. To je najblaže rečeno porazna činjenica uzevši u obzir koliko sam za 22 god platio puatrine kroz registraciju auta, kroz gorivo i zadnjih godina kroz akcize. Ja i drugih još 140000 registrovanih vozila samo sa područija TK.
Još mi je strašnije i ovo što je urađeno je uglavnog sumnjivog kvaliteta i niko nikad nije polagao nikome račun. Ako je vjerovati, a nema razloga da ne vjeruje, radi se o iznosu od oko 8B KM. 8 MILIJARDI NEMA!!!!????
2001god pričali su da će nas 330 km autoputa na VC koštati 3.5 milijardi. Mogli smo sa tim parama uraditi dva autoputa, uzduž i poprijeko države i da još ostane para prokletim i gladnim ustima iz kojekakvih uprava.
Volio bih da vidim koliko je potrošeno do sad za ovih 120 km.
Al šta i kad vidim, šta mi znači kad sam 18 mjeseci gledao HI kako betonira 150m tunela na Ormanici za 2.6M KM i što ih gledam sad kako su zauzeli sve i jedan mostić da rade od Tz do Ormanice, po 2-3 čovjeka nešto kuckaju lupaju, a sve projekti milionske vrijednosti i to nikome nije sumnjivo?
Al nadam se da će glavatim spodobama usmrđelim na kafanski dim i janjetinu uskoro doći kraj, da će doći ljudi od struke, znanja i poštenja i da ću se za svog života provozati autoputem ja lično, ne moje dijete da me voza ili abd unuče do Mostara npr.

[dadoka84]

Daj bože. Mi smo 1996 trebali zakopati put sa-tz. Koliko je do sad privreda izgubila radi nikakve infrastrukture.

[un1ted]

Ja im nikada necu halaliti jer sam porodicu mogao viđati ma skoro svako veče za nekih 40tak minuta ugodne i sigurne vožnje. Ovako mi treba 1:40, pa i do 2h u slučaju gužve!

[zippoo87]

put TZ - SA nije problematican samo zbog trajanja voznje...nego je problematican jer je veca vjerovatnoca da neces doci na odrediste,nego da hoces...jer na tom putu najmanje pola godine svaki dan bude manja ili veca nesreca i naravno blokada puta bude.Put najvise koriste kamioni i u zimskim uslovima,svaki dan bude po nekoliko izlijetanja sa puta...tako da je svaki polazak tim putem neizvjesnost,da li ces doci u zadato vrijeme.

Prije 5-6 godina,krenuo ja u Sa preko Tuzle,autobusom (jedina linija tada iz mog grada za Sa) i tamo negdje na pola puta,auto sletilo ,koju minutu prije nego cemo mi proci,vozac tek izasao,vidim razbio glavu,krvari...neko izasao da mu pomogne,auto blokiralo jednu traku...i sreca nekako se vozac autobusa provuce a ja zurio na neki ispit i trebao doci u odredjeno vrijeme.
Da smo naisli par minuta kasnije,ne bi ni dosao na odrediste u zadato vrijeme i propalo bi mi to zbog cega sam i isao.

Taj put bi trebao biti prioritet jednoj vladi i da ga za svog mandata potpuno rekonstruisu ili ako treba izgrade i novi na nekim dionicama...samo da se to jednom rijesi.
Da ne pricam koliko bi to za privredu bilo pozitivno

[So What!]

@so what,
izuzetno cijenim tvoje postove na forumu, svaki put otvorim temu kad viim da si postirao jer su tvoji komentari baš odmjereni, ali ne mogu se složiti niti prihvatiti činjenicu da sam proje 22 god, netom iza rata od Tuzle do Sarajeva vozio 2h i 15min a danas mi treba skoro 3h. To je najblaže rečeno porazna činjenica uzevši u obzir koliko sam za 22 god platio puatrine kroz registraciju auta, kroz gorivo i zadnjih godina kroz akcize. Ja i drugih još 140000 registrovanih vozila samo sa područija TK.
Još mi je strašnije i ovo što je urađeno je uglavnog sumnjivog kvaliteta i niko nikad nije polagao nikome račun. Ako je vjerovati, a nema razloga da ne vjeruje, radi se o iznosu od oko 8B KM. 8 MILIJARDI NEMA!!!!????
2001god pričali su da će nas 330 km autoputa na VC koštati 3.5 milijardi. Mogli smo sa tim parama uraditi dva autoputa, uzduž i poprijeko države i da još ostane para prokletim i gladnim ustima iz kojekakvih uprava.
Volio bih da vidim koliko je potrošeno do sad za ovih 120 km.
Al šta i kad vidim, šta mi znači kad sam 18 mjeseci gledao HI kako betonira 150m tunela na Ormanici za 2.6M KM i što ih gledam sad kako su zauzeli sve i jedan mostić da rade od Tz do Ormanice, po 2-3 čovjeka nešto kuckaju lupaju, a sve projekti milionske vrijednosti i to nikome nije sumnjivo?
Al nadam se da će glavatim spodobama usmrđelim na kafanski dim i janjetinu uskoro doći kraj, da će doći ljudi od struke, znanja i poštenja i da ću se za svog života provozati autoputem ja lično, ne moje dijete da me voza ili abd unuče do Mostara npr.

Dosta odgovora je ovdje vezano, kako za vremenske periode, drumove i željeznice, tako za izgradnju.

Zanimljivo je da BiH 1991. godine imala skoro 4 miliona stanovnika i neopterećene magistrale, a putničke željeznice su radile na solidnom kapacitetu.

Interesantno je da su putni pravci u državi iz godine u godinu od rata pa na ovamo sve opterećeniji, a stanovnika je sve manje.

Dakle poslije rata, stanovništvo je dobilo pristup uvozu jeftinih polovnih automobila većinom iz Njemačke, koji čine i većinu vozila u našoj zemlji. Samim time su se kapaciteti naših puteva povećali. Industrijski pogoni, manji ili veći su se počeli graditi nasumično, pa je potreba za kamionama postala veća, za razliku od prijeratnih kombinata koji su uvijek bili jako blizu željeznica.

Sa povećanjem automobila na cesti, interes za putovanje željeznicom je, da se ne lažemo, opao također. I zatim tu dobijemo balkanski sindrom naseljavanja uz glavne putne pravce. Kažu kada je bivša Jugoslavija započela izgradnju magistralnog pravca Doboj - Tuzla, da je morala isušivati močvare, a da ne spominjem da je na tom pravcu vrlo malo ljudi i živilo. Danas je veći dio te magistrale opterećn priključcima, pa ja do Tuzle putujem mnogo duže nego što bi trebao u pravilu.

Sličan slučaj je i sa magistralnim pravcem Tuzla - Sarajevo, divlji priključci, pojačan teretni saobraćaj i eto ti belaja. Jednom za sva vremena da ponovim, najmanje od ovih putnik investicija je vidio Tuzlanski kanton. Kako i zašto pojma nemam i ne vjerujem u priču zato što je Tuzla crvena, jer u kantonu redovno pobjeđuju druge opcije. Ali istina jeste da se najmanje tamo radi iako je to najmnogoljudniji kanton. Ipak moja poenta je da ako se u TK, pa da se i ne lažemo i u USK ništa ne radi, to ne znači da se od rata na ovamo baš ništa nije radilo.

Zašto su određene regije zapostavljene to nije pitanje na koje ja najbolje mogu dati odgovor, ali ako se sjetite da je federalni premijer kao i mnoštvo drugih funkcionera iz TK, onda nikako ne ide u glavu zašto ti ljud prvi ne učine značajnije korake za rješenje ovog problema. Glasnije inicijative su se mogle čuti od stanovnika USK, pa makar verbalni buntovi, ali iz TK, nikada nisam čuo za neki bunt, pa makar dopis u nekom mediju vezanom za ovaj problem.

Što se tiče Heringa, Integrala i EA, ni tu nije upitno čiji su igrači, ali isto tako koja im je alternativa. Hering je recimo u mom kraju nedavno, radio dva mosta preko rijeke Usore, recimo ljudima ovdje kod i nije bio problem sačekati da to bude završeno, jer mi ovamo nismo ni navikli na te velike investicije.

A što se tiče ubiranja akciza, definisanja cijena i svega ostalog, pa evo ovako, akcize se ubiru na državnom nivou i zatim dijele na entitete i distrikt, bile su uslov EU, a cifra nije 8 milijardi već 2 milijarde KM, otkako se ubiru ove nove akcize za autoputeve, i već ranije sam objavljivao post u kojem stoji, da se u BiH trenutno izvode radovi na 600 miliona eura vijednosti . Akcize koje se ubiru od 2006. skupa sa ovim novim iznose više od 11 milijardi KM. Fazon je što su te akcize baš nisu bile ovako lijepo limitirane od EU, pa su završavale na različitim rebalansima.

[Hame_]

Glasnije inicijative su se mogle čuti od stanovnika USK, pa makar verbalni buntovi, ali iz TK, nikada nisam čuo za neki bunt, pa makar dopis u nekom mediju vezanom za ovaj problem.

Ko im ebe mater, i do sad' sam živio bez njih.

[edin_the]

[mk ultra]

Glasnije inicijative su se mogle čuti od stanovnika USK, pa makar verbalni buntovi, ali iz TK, nikada nisam čuo za neki bunt, pa makar dopis u nekom mediju vezanom za ovaj problem.

Ko im ebe mater, i do sad' sam živio bez njih.

Jesi li siguran?

[neki]

Buna-Počitelj je besmisleno završiti prije izgradnje mosta počitelj, a to će biti tek za 2,5 godine...najgore bi bilo završiti ga kao dio kod Svilaja i ostaviti asfalt da propada..

[-Chesterfield-]

A šta, jel to Jugoslavija bila jedina zemlja koja je zatekla 80 kilometara asfalta iza 2. svjetskog rata. Šta je trebala ostaviti nas kao tamni vilajet sa makadamom, dok se putna infrastruktura razvijala diljem Evrope, .

I dalje jednostavno, jako teško je poreći činjenicu da je BiH, a dobro je se sjećam nakon rata u ruralnim i međugradskim područjima funkcionisala na sistemu makadamskih puteva.

Trebalo je izaži malo iz velikih gradova tog doba, pa posjetiti neki osrednji grad u BiH, vidjeti da ih je recimo mnogo bilo sa neasfaltiranim gradskim ulicama čak.

Pola regionalnih cesta koje danas imamo, bile su neasfaltirane, za tranzit u potpunosti neadkevatne saobraćajnice, u odnosu na danas.

Dakle priča o nekom masovnijem uvezivanju zaista nema smisla. Ozbiljna tehnologija u izgradnji puteva u Jugoslaviji je već daleko primjenjivana, ne zaboravite da su za vrijeme Jugoslavije izgrađeni tuneli Karavanke i Učka, dakle tehnologija izgradnje složenih konstrukcija je postojala i bila daleko i naširoko primjenjivana, ali u BiH i Crnoj Gori nije.

Crna Gora trenutno pored autoputa je imala i masovna ulaganja u magistralne ceste, jer realno ono što im je ostalo od prošle države je bilo zaista na nekom nižem nivou.

Mi smo imali tu sreću da smo dobili magistralnu cestu M17 kao jedan ozbiljniji putni pravac u zemlji, koji od početka do kraja je imao odličan format, sve ostalo su bile osrednje magistrale, iste koje pokušavamo i dan danas ukrotiti.

I kao što rekoh najozbiljnije projekte tek sad gradimo, govoriti da su kao kap u moru je zaista pokušaj obmanjivanja samog sebe da se ništa nije desilo, a sama priča, da je Juga ostala izgradila bi ona to nema isto tako nema smisla. Vjerovatno bi gradila, ali kakvom dinamikom i to je pitanje, jer sjetite se da Jugoslavija nije stigla završiti ni svoje autoputeve do 1990.

SFRJ je u prvih 25 godina postojanja izgradila 1031 km sirokotracne zeljeznice. Dejtonska BiH je u prvih 25 godina postojanja izgradila 0 km bilo kakve zeljeznice, a dobar dio naslijedjene mreze je pusten da propadne.

SFRJ je tokom citavog postojanja izgradila 1373 km magistralnih puteva prvog reda, 984 km magistralnih puteva drugog reda, 1231 km regionalnih puteva prvog reda, i 1173 km regionalnih puteva drugog reda. Ne znam koliko od toga je izgradjeno u prvih 25 godina, neka bude da je pola. Dejtonska BiH je u prvih 25 godina svog postojanja izgradila 207 km autoputa (od toga 102 km u FBiH), 27,5 km magistrale (12 km na M17.3, 11,5 km na Cemernu, i 4 km na Karauli), za regionalne nemam informacije.

SFRJ je tokom prvih 25 godina postojanja pustila u rad 1789 MW proizvodnje u elektroenergetski sistem. Dejtonska BiH je tokom prvih 25 godina postojanja pustila u rad 645 MW proizvodnje u elektroenergetski sistem, od cega EP BiH 0 MW.

SFRJ je tokom prvih 25 godina postojanja izgradila 5 novih gradova (Novi Travnik, Banovici, Zivinice, Ilijas, Vogosca), a dejtonska BiH jedan (Istocno Sarajevo).

Necu porediti izgradnje novih ekonomskih subjekata i stambenih jedinica zbog razlicitih drustveno-ekonomskih sistema, ali ni tu poredjenje nije povoljno za nasu generaciju.

Oprostices mi ako dovodjenje asfalta debelog 2cm po ranijoj trasi u Gornju Vukojebinu ne ubrojim u velike infrastrukturne projekte. A ogroman broj regionalnih puteva jos uvijek nije asfaltiran (Fojnica - Prokosko jezero, Vares - Kakanj, Zavidovici - Kakanj, Prozor - Konjic, Konjic - Boracko jezero, itd.)

Besplatna radna snaga.

U tadašnje vrijeme veliki problem za seljaka je bio kada mu država uzme par radno sposobnih ukućana da bi se država gradila. A velika većina seljaka je i dalje u čizmama morala hodati do najbližeg grada.