Pa izgleda da nece biti privremenog GP. Bila je informacija neki dan da bi za taj privremeni GP trebalo oko 1 milion KM, a buduci da je samo par mjeseci ostalo do zavrsetka ovog, kao ne isplati se davati tolike pare.zastavnik22 wrote: ↑22/08/2020 08:48 Niko nista ne prica o Svilaju.Nema informacija da li su postigli dogovor o privremenom koristenju ili cemo morati sacekati da zavrse izgradnju kompletnog GPa.
Steta a fino bi se ustedjelo na Odzak pa pravo Osijek.
Do kraja 2022. godine, ćemo imati 10 km na dionici Zeničke obilaznice (Drivuša - Donja Gračanica) i trebali bi imati ovih 7 km na dionici (Tarčin - Ivan).mistek wrote: ↑22/08/2020 00:46 Dakle, do kraja 2022. godine bi trebali imati ovdje dodatnih 7km autoputa. Na taj način biće premošteno 10,5km puta na M17. Ušteda je nekih 5 minuta.
Od Drivuše sjeverno bi do tada trebalo biti gotovo 25km autoputa koji se danas ne koriste i ovo će biti najkorisniji dio.
I na jugu bi trebali dobiti novih 15-ak km koji su besmisleni dok se ovo makar do Bune ne dovede.
Dakle, realno je očekivati 40-ak km dodatnog autoputa u upotrebi u naredne dvije godine.
Do tada bi bilo dobro da makar imamo u izgradnji dio do Mostar jug, a na sjeveru sve do Poprikuša i ovaj kraj kod Tešnja. Bilo bi dobro da i u RS do tada počne izgradnja kompletnog dijela. Kako god, trebali bi na manje od 40km prići u spajanju Sarajeva sa EU prema sjeveru, a baš bi bilo kvalitetno da u RS navale na ovih 40km koji su njihova nadležnost.
Potrebno još milion KM da bi most Svilaj profunkcionisaozastavnik22 wrote: ↑22/08/2020 08:48 Niko nista ne prica o Svilaju.Nema informacija da li su postigli dogovor o privremenom koristenju ili cemo morati sacekati da zavrse izgradnju kompletnog GPa.
Steta a fino bi se ustedjelo na Odzak pa pravo Osijek.
Akta
Ministar transporta i komunikacija u Savjetu ministara BiH Vojin Mitrović rekao je kako izradnja izgradnja graničnog prelaza na mostu "Bratoljub" u Bratuncu ide dobrim tempom i da očekuje početkom godine da će i taj granični prelaz biti izgrađen i pušten u funkciju.
Mitrović je istakao da je most već nekoliko godina završen, stoji bez izgrađenog graničnog prelaza i nije u funkciji, a u interesu je i Srbije i Republike Srpske i BiH da taj granični prelaz zaživi.
"Ista stvar sa ovim mostom i graničnim prelazom desila se kao i sa graničnim prelazom u Svilaju. Nedostajala su sredstva tako da je novi saziv Savjeta ministara odobrio dodatna sredstva i odmah se krenulo u izgradnju graničnog prelaza. Već je bio izabran izvođač i tako da se nije kasnilo", istakao je Mitrović.
Smatra da bi se most trebao pustiti u promet kako bi se rasteretili drugi granični prelazi.
"Što se tiče privođenja namjeni mosta Svilaj na rijeci Savi, imamo zastoj u realizaciji izgradnje carinskog terminala koji je počeo da se gradi prije nekoliko mjeseci. U međuvremenu se ispostavilo da još nedostaje oko milion maraka da bi se most pustio u funkciju", rekao je Mitrović u intervjuu Srni.
Sredstva koja su bila potrebna za granični prelaz, podsjetio je Mitrović, odobrena su na prvoj sjednici novog saziva Savjeta ministara.
"Most je završen, urađen je tehnički prijem, ali se kasni sa izgradnjom graničnog prelaza. Postoji ideja, i radio sam na tome, a koliko ću uspjeti ne znam jer ne zavisi samo od mene, nego i od drugih ministarstava i Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/, da u ovom trenutku taj most pustimo u funkciju prije svega za prolaz automobila i pješaka, jer bi se na taj način izbjegli dodatni troškovi za održavanje i čuvanje mosta", precizirao je Mitrović.
Novosagrađeni most u Svilaju, prema Mitrovićevim riječima, predstavlja novi objekat koji treba da zaštiti i od bespravnog prelaska migranata i svih drugih ljudi koji bi željeli preći na drugu stranu u Hrvatsku.
"Na ovaj način bi se riješio taj problem, a sa druge strane za uspostavljanje privremenog graničnog prelaza, prema najnovijim informacijama iz UIO i izvođača radova na graničnom prelazu, trebalo bi izdvojiti još milion maraka da bi se taj most pustio u funkciju. Postavlja se pitanje da li je opravdano u ovom trenutku uložiti milion maraka za ovih nekoliko mjeseci, s obzirom da očekujemo otvaranje samog graničnog prelaza i njegovo puštanje u punu funkciju 1. marta naredne godine", rekao je Mitrović.
On je najavio da će tu informaciju dostaviti Savjetu ministara i da očekuje da će Savjet ministara zauzeti stav o njoj.
"Puštanjem u funkciju mosta u Svilaju rasteretili bismo druga tri granična prelaza koji se nalaze u blizini - Orašje, Šamac i Gradiška", precizirao je Mitrović.
So What! wrote: ↑22/08/2020 11:14Do kraja 2022. godine, ćemo imati 10 km na dionici Zeničke obilaznice (Drivuša - Donja Gračanica) i trebali bi imati ovih 7 km na dionici (Tarčin - Ivan).mistek wrote: ↑22/08/2020 00:46 Dakle, do kraja 2022. godine bi trebali imati ovdje dodatnih 7km autoputa. Na taj način biće premošteno 10,5km puta na M17. Ušteda je nekih 5 minuta.
Od Drivuše sjeverno bi do tada trebalo biti gotovo 25km autoputa koji se danas ne koriste i ovo će biti najkorisniji dio.
I na jugu bi trebali dobiti novih 15-ak km koji su besmisleni dok se ovo makar do Bune ne dovede.
Dakle, realno je očekivati 40-ak km dodatnog autoputa u upotrebi u naredne dvije godine.
Do tada bi bilo dobro da makar imamo u izgradnji dio do Mostar jug, a na sjeveru sve do Poprikuša i ovaj kraj kod Tešnja. Bilo bi dobro da i u RS do tada počne izgradnja kompletnog dijela. Kako god, trebali bi na manje od 40km prići u spajanju Sarajeva sa EU prema sjeveru, a baš bi bilo kvalitetno da u RS navale na ovih 40km koji su njihova nadležnost.
Sjeverno od Zenice postoje četiri i po dionice, dvije i po su i izgradnji, dvije čekaju tender. U izgradnji je pola dionica koja uključuje 2 km sjeverno od petlje Donja Gračanica do ulaza u tunel Zenica, zatim sami tunel Zenica koji je dio dionice Vraca - Ponirak (2,65 km) i nakon tunela Zenica, u izgradnji je i dionica Ponirak - Vranduk (5,3 km). Ukoliko ne bude privremenih priključaka i ukoliko se dodijele tenderi za dionice Vranduk - Nemila (5,65 km) i Nemila - Poprikuše (5,5 km) do kraja godine, mogli bi gledati tek do kraja 2024. godine.
Na jugu bi trebali imati, 10 km na dionici Zvirovići - Počitelj i neuopotrebljivih 7 km na dionici Počitelj - Buna. Dionica Buna - Kvanj (5,25 km) sa privremenim priključkom u Hodbini bi mogla biti gotova tek do kraja 2024. godine, ako se do kraja godine privede tender za tu dionicu, a sve su prilike da hoće.
Na sjeveru je odavno već izgrađena 11 km duga dionica Svilaj - Odžak, a ta dionica bi trebala da se pusti 1. marta 2023. godine, skupa sa graničnim prijelazom i mostom. Uz ovu dionicu ne treba zaboraviti 5,65 km dugu dionicu Rudanka - Johovac, koja pripada koridoru Vc, ali u ovom obliku služit će autoputu Doboj - Banja Luka, dok se ne izgradi barem sljedeća dionica.
Dakle do kraja 2022. godine bi mogli imati oko 44 kilometara u upotrebi, a najveću promjenu donosi dionica Zvirovići - Počitelj, koja koridor Vc u Hercegovini napokon dovodi do magistralne ceste M17, a naravno ogroman značaj će imati i sami granični prijelaz Svilaj, skupa sa pristupnom dionicom.
Do kraja 2024. godine, trebali bi dobiti još 13 kilometara od Počitelja do Hodbine i 21 kilometar od Zenice do Žepče, tačnije od petlje Donja Gračanica do petlje Poprikuše, a što je ukupno 34 kilometra.
Ovo su samo procjene, koje su onako realno, sve iznad ovog je poprilično nerealno, a bojim se nakon 2024. godine, da ćemo i dalje ući u neki period stagnacije, kakav je bio od 2014. pa evo sve do 2020. godine.
Neće, sličnih apsurda ima svugdje po svijetu. Evc jedan primjer, doduše ne radi se o autoputu, ali je javni rad
Mislim da je reći čak i 2028. godine, preoptimistično očekivati za autoput između Zenice i Doboja.Nivelacija wrote: ↑22/08/2020 13:48 Ma sporo ovo ide ovdje se cak ni do 2025 ne spominje spajanje Zenice na Doboj..
Sad bih potpisao da bude gotovo 2028 godineSo What! wrote: ↑22/08/2020 14:44Mislim da je reći čak i 2028. godine, preoptimistično očekivati za autoput između Zenice i Doboja.Nivelacija wrote: ↑22/08/2020 13:48 Ma sporo ovo ide ovdje se cak ni do 2025 ne spominje spajanje Zenice na Doboj..
Zagreb - Rijeka 1971 - 2008 godina
Loša dinamika nema veze ništa sa EA i Heringom nego samo sa politikom, koja je izgubila 5 godina iz čistog nerada, interesa i nesposobnosti. EA i Hering rade brzinom koja im je naređena, da ponovim za neznalice na ovom forumu firme su plaćena za izgrađeno po planu rada. I ako im AC kaže da uspore dinamiku, jer neće da plaćaju za dionicu koja se ne koristi kada je završena, ona to oni tako rade.
Bilo je brate smjesno porediti YU i Tursku po bilo cemu, pa gledaj sad....So What! wrote: ↑22/08/2020 14:44Neće, sličnih apsurda ima svugdje po svijetu. Evc jedan primjer, doduše ne radi se o autoputu, ali je javni rad
Glavni berlinski aerodrom Berlin Brandenburg je planiran čak 15 godina, izgradnja je započela 2006. godine i evo tek u oktobru 2020. godine se očekuje otvaranje istog.
Radi poređenja, novi aerodrom Istanbul, koji je mnogo veći projekat je sa nekom pripremom započeo 2011. godine, izgradnja je započela 2013. godine, a otvoren je 2018. godine.
Da li to znači da je Turska superiornija od Njemačke, uopšte ne znači, nego jednostavno na ovako glomaznim projektima, centralizovana država poput Turske mnogo lakše može da realizuje projekat, ali u globalu na cjelokupnom državnom nivou, mislim da je smiješno porediti Njemačku i Tursku po pitanju infrastrukture.
Mislim da je reći čak i 2028. godine, preoptimistično očekivati za autoput između Zenice i Doboja.Nivelacija wrote: ↑22/08/2020 13:48 Ma sporo ovo ide ovdje se cak ni do 2025 ne spominje spajanje Zenice na Doboj..
Ovo je očevidna razlika između liderstva dvije nacije. Franjo je bio lud, ali je bio lider. Mi smo imali samo idote.So What! wrote: ↑22/08/2020 19:37 Veoma brza izgradnja Dalmatine i istarskog ipsiliona kao servisnih cesta za izrazito potentan hrvatski turizam se uzima kao snažan parametar da mi u BiH gradimo sporo autoputeve.
Istina jeste da mi gradimo sporo autoputeve, ali su ovo nerelani parametri, jer finansirati ovakve ceste je bio lagan posao, s obzirom da Hrvatska godišnje zna imati i oko 18 miliona turista, tako da nije problem bilo pronaći zainteresovane koncesionare.
Koliko je izgradnja autoputa kroz Dalmaciju bio projekat koji je bio prioritet sivh prioriteta dokazuje i činjenica da kada je započela izgradnja tunela Sv. Rok u Hrvatskoj 1993. godine, sa južne strane, na sjevernoj strani je još uvijek položaj držala Vojska Republike Srpske Krajine.
Dakle, u Hrvatskoj su bili uvjereni da ni rat, ni prisustvo srpske paradržave na njenoj teritoriji ne smiju biti smetnja takvom projektu, a Franjo Tuđman kao lider jede nacije se prvi provozao 1999. godine ovim tunelom.
Da li smo mi u BiH uopšte devedestih godina, smjeli pomisliti u po ratnog vihora da bušimo tunele kod Tarčina ili Zenice, izvodimo neke radove ili odmah po završetku rata da smo se bacili na izgradnju autoputeva. Pitanje je da li je to bilo moguće odmah nakon rata, a sama činjenica da smo nezavisnost stekli bez ijednog kilometra autoputa, bez prethodnog znanja kako ih napraviti, ponekad se iznenadim ustvari i ustanovim da je prva dionica Jošanica - Podlugovi ustvari poprilično dobra, kada se uzme kakve su se sve zavrzlame desile da započne njena izgradnja.
Bilo je smiješno jer su ljudi učeni da su to zemlje bile zemlje trećeg svijeta, a realno to je bilo i u taj vakat daleko od istine.drug_profi wrote: ↑23/08/2020 00:32Bilo je brate smjesno porediti YU i Tursku po bilo cemu, pa gledaj sad....
Franjo, kada je zasjeo na tron u Hrvatskoj zatekao je bogatu magistralnu putnu mrežu i mrežu autoputeva sa tendencijom širenja, očekivanja njegovog naroda sigurno nisu bila da gradi seoske ceste.drug_profi wrote: ↑23/08/2020 00:42Ovo je očevidna razlika između liderstva dvije nacije. Franjo je bio lud, ali je bio lider. Mi smo imali samo idote.
