Autoputevi u BiH - Koridor 5C

[toooka]

Ima li kakvih informacija vezano za dionicu Rudanka - Putnikovo Brdo, tender je otvoren prije nekoliko mjeseci?

[zastavnik22]

Niko nista ne prica o Svilaju.Nema informacija da li su postigli dogovor o privremenom koristenju ili cemo morati sacekati da zavrse izgradnju kompletnog GPa.
Steta a fino bi se ustedjelo na Odzak pa pravo Osijek.

[toooka]

Niko nista ne prica o Svilaju.Nema informacija da li su postigli dogovor o privremenom koristenju ili cemo morati sacekati da zavrse izgradnju kompletnog GPa.
Steta a fino bi se ustedjelo na Odzak pa pravo Osijek.

Pa izgleda da nece biti privremenog GP. Bila je informacija neki dan da bi za taj privremeni GP trebalo oko 1 milion KM, a buduci da je samo par mjeseci ostalo do zavrsetka ovog, kao ne isplati se davati tolike pare.

[RJ57]

zna li neko kolika je visinska razlika između južnog izlaza iz tunela ivan i petlje konjic/ovčari?

inače čuo sam juče na radiju da trasa još nije potvrđena i da postoje tri opcije!

[So What!]

Dakle, do kraja 2022. godine bi trebali imati ovdje dodatnih 7km autoputa. Na taj način biće premošteno 10,5km puta na M17. Ušteda je nekih 5 minuta.

Od Drivuše sjeverno bi do tada trebalo biti gotovo 25km autoputa koji se danas ne koriste i ovo će biti najkorisniji dio.

I na jugu bi trebali dobiti novih 15-ak km koji su besmisleni dok se ovo makar do Bune ne dovede.

Dakle, realno je očekivati 40-ak km dodatnog autoputa u upotrebi u naredne dvije godine.

Do tada bi bilo dobro da makar imamo u izgradnji dio do Mostar jug, a na sjeveru sve do Poprikuša i ovaj kraj kod Tešnja. Bilo bi dobro da i u RS do tada počne izgradnja kompletnog dijela. Kako god, trebali bi na manje od 40km prići u spajanju Sarajeva sa EU prema sjeveru, a baš bi bilo kvalitetno da u RS navale na ovih 40km koji su njihova nadležnost.

Do kraja 2022. godine, ćemo imati 10 km na dionici Zeničke obilaznice (Drivuša - Donja Gračanica) i trebali bi imati ovih 7 km na dionici (Tarčin - Ivan).

Sjeverno od Zenice postoje četiri i po dionice, dvije i po su i izgradnji, dvije čekaju tender. U izgradnji je pola dionica koja uključuje 2 km sjeverno od petlje Donja Gračanica do ulaza u tunel Zenica, zatim sami tunel Zenica koji je dio dionice Vraca - Ponirak (2,65 km) i nakon tunela Zenica, u izgradnji je i dionica Ponirak - Vranduk (5,3 km). Ukoliko ne bude privremenih priključaka i ukoliko se dodijele tenderi za dionice Vranduk - Nemila (5,65 km) i Nemila - Poprikuše (5,5 km) do kraja godine, mogli bi gledati tek do kraja 2024. godine.

Na jugu bi trebali imati, 10 km na dionici Zvirovići - Počitelj i neuopotrebljivih 7 km na dionici Počitelj - Buna. Dionica Buna - Kvanj (5,25 km) sa privremenim priključkom u Hodbini bi mogla biti gotova tek do kraja 2024. godine, ako se do kraja godine privede tender za tu dionicu, a sve su prilike da hoće.

Na sjeveru je odavno već izgrađena 11 km duga dionica Svilaj - Odžak, a ta dionica bi trebala da se pusti 1. marta 2023. godine, skupa sa graničnim prijelazom i mostom. Uz ovu dionicu ne treba zaboraviti 5,65 km dugu dionicu Rudanka - Johovac, koja pripada koridoru Vc, ali u ovom obliku služit će autoputu Doboj - Banja Luka, dok se ne izgradi barem sljedeća dionica.

Dakle do kraja 2022. godine bi mogli imati oko 44 kilometara u upotrebi, a najveću promjenu donosi dionica Zvirovići - Počitelj, koja koridor Vc u Hercegovini napokon dovodi do magistralne ceste M17, a naravno ogroman značaj će imati i sami granični prijelaz Svilaj, skupa sa pristupnom dionicom.

Do kraja 2024. godine, trebali bi dobiti još 13 kilometara od Počitelja do Hodbine i 21 kilometar od Zenice do Žepče, tačnije od petlje Donja Gračanica do petlje Poprikuše, a što je ukupno 34 kilometra.

Ovo su samo procjene, koje su onako realno, sve iznad ovog je poprilično nerealno, a bojim se nakon 2024. godine, da ćemo i dalje ući u neki period stagnacije, kakav je bio od 2014. pa evo sve do 2020. godine.

[So What!]

Niko nista ne prica o Svilaju.Nema informacija da li su postigli dogovor o privremenom koristenju ili cemo morati sacekati da zavrse izgradnju kompletnog GPa.
Steta a fino bi se ustedjelo na Odzak pa pravo Osijek.

Potrebno još milion KM da bi most Svilaj profunkcionisao

Ministar transporta i komunikacija u Savjetu ministara BiH Vojin Mitrović rekao je kako izradnja izgradnja graničnog prelaza na mostu "Bratoljub" u Bratuncu ide dobrim tempom i da očekuje početkom godine da će i taj granični prelaz biti izgrađen i pušten u funkciju.

Mitrović je istakao da je most već nekoliko godina završen, stoji bez izgrađenog graničnog prelaza i nije u funkciji, a u interesu je i Srbije i Republike Srpske i BiH da taj granični prelaz zaživi.

"Ista stvar sa ovim mostom i graničnim prelazom desila se kao i sa graničnim prelazom u Svilaju. Nedostajala su sredstva tako da je novi saziv Savjeta ministara odobrio dodatna sredstva i odmah se krenulo u izgradnju graničnog prelaza. Već je bio izabran izvođač i tako da se nije kasnilo", istakao je Mitrović.

Smatra da bi se most trebao pustiti u promet kako bi se rasteretili drugi granični prelazi.

"Što se tiče privođenja namjeni mosta Svilaj na rijeci Savi, imamo zastoj u realizaciji izgradnje carinskog terminala koji je počeo da se gradi prije nekoliko mjeseci. U međuvremenu se ispostavilo da još nedostaje oko milion maraka da bi se most pustio u funkciju", rekao je Mitrović u intervjuu Srni.

Sredstva koja su bila potrebna za granični prelaz, podsjetio je Mitrović, odobrena su na prvoj sjednici novog saziva Savjeta ministara.

"Most je završen, urađen je tehnički prijem, ali se kasni sa izgradnjom graničnog prelaza. Postoji ideja, i radio sam na tome, a koliko ću uspjeti ne znam jer ne zavisi samo od mene, nego i od drugih ministarstava i Uprave za indirektno oporezivanje /UIO/, da u ovom trenutku taj most pustimo u funkciju prije svega za prolaz automobila i pješaka, jer bi se na taj način izbjegli dodatni troškovi za održavanje i čuvanje mosta", precizirao je Mitrović.

Novosagrađeni most u Svilaju, prema Mitrovićevim riječima, predstavlja novi objekat koji treba da zaštiti i od bespravnog prelaska migranata i svih drugih ljudi koji bi željeli preći na drugu stranu u Hrvatsku.

"Na ovaj način bi se riješio taj problem, a sa druge strane za uspostavljanje privremenog graničnog prelaza, prema najnovijim informacijama iz UIO i izvođača radova na graničnom prelazu, trebalo bi izdvojiti još milion maraka da bi se taj most pustio u funkciju. Postavlja se pitanje da li je opravdano u ovom trenutku uložiti milion maraka za ovih nekoliko mjeseci, s obzirom da očekujemo otvaranje samog graničnog prelaza i njegovo puštanje u punu funkciju 1. marta naredne godine", rekao je Mitrović.

On je najavio da će tu informaciju dostaviti Savjetu ministara i da očekuje da će Savjet ministara zauzeti stav o njoj.

"Puštanjem u funkciju mosta u Svilaju rasteretili bismo druga tri granična prelaza koji se nalaze u blizini - Orašje, Šamac i Gradiška", precizirao je Mitrović.

Akta

[NecuVise]

Dakle, do kraja 2022. godine bi trebali imati ovdje dodatnih 7km autoputa. Na taj način biće premošteno 10,5km puta na M17. Ušteda je nekih 5 minuta.

Od Drivuše sjeverno bi do tada trebalo biti gotovo 25km autoputa koji se danas ne koriste i ovo će biti najkorisniji dio.

I na jugu bi trebali dobiti novih 15-ak km koji su besmisleni dok se ovo makar do Bune ne dovede.

Dakle, realno je očekivati 40-ak km dodatnog autoputa u upotrebi u naredne dvije godine.

Do tada bi bilo dobro da makar imamo u izgradnji dio do Mostar jug, a na sjeveru sve do Poprikuša i ovaj kraj kod Tešnja. Bilo bi dobro da i u RS do tada počne izgradnja kompletnog dijela. Kako god, trebali bi na manje od 40km prići u spajanju Sarajeva sa EU prema sjeveru, a baš bi bilo kvalitetno da u RS navale na ovih 40km koji su njihova nadležnost.

Do kraja 2022. godine, ćemo imati 10 km na dionici Zeničke obilaznice (Drivuša - Donja Gračanica) i trebali bi imati ovih 7 km na dionici (Tarčin - Ivan).

Sjeverno od Zenice postoje četiri i po dionice, dvije i po su i izgradnji, dvije čekaju tender. U izgradnji je pola dionica koja uključuje 2 km sjeverno od petlje Donja Gračanica do ulaza u tunel Zenica, zatim sami tunel Zenica koji je dio dionice Vraca - Ponirak (2,65 km) i nakon tunela Zenica, u izgradnji je i dionica Ponirak - Vranduk (5,3 km). Ukoliko ne bude privremenih priključaka i ukoliko se dodijele tenderi za dionice Vranduk - Nemila (5,65 km) i Nemila - Poprikuše (5,5 km) do kraja godine, mogli bi gledati tek do kraja 2024. godine.

Na jugu bi trebali imati, 10 km na dionici Zvirovići - Počitelj i neuopotrebljivih 7 km na dionici Počitelj - Buna. Dionica Buna - Kvanj (5,25 km) sa privremenim priključkom u Hodbini bi mogla biti gotova tek do kraja 2024. godine, ako se do kraja godine privede tender za tu dionicu, a sve su prilike da hoće.

Na sjeveru je odavno već izgrađena 11 km duga dionica Svilaj - Odžak, a ta dionica bi trebala da se pusti 1. marta 2023. godine, skupa sa graničnim prijelazom i mostom. Uz ovu dionicu ne treba zaboraviti 5,65 km dugu dionicu Rudanka - Johovac, koja pripada koridoru Vc, ali u ovom obliku služit će autoputu Doboj - Banja Luka, dok se ne izgradi barem sljedeća dionica.

Dakle do kraja 2022. godine bi mogli imati oko 44 kilometara u upotrebi, a najveću promjenu donosi dionica Zvirovići - Počitelj, koja koridor Vc u Hercegovini napokon dovodi do magistralne ceste M17, a naravno ogroman značaj će imati i sami granični prijelaz Svilaj, skupa sa pristupnom dionicom.

Do kraja 2024. godine, trebali bi dobiti još 13 kilometara od Počitelja do Hodbine i 21 kilometar od Zenice do Žepče, tačnije od petlje Donja Gračanica do petlje Poprikuše, a što je ukupno 34 kilometra.

Ovo su samo procjene, koje su onako realno, sve iznad ovog je poprilično nerealno, a bojim se nakon 2024. godine, da ćemo i dalje ući u neki period stagnacije, kakav je bio od 2014. pa evo sve do 2020. godine.

Da nisi pogriješio u pisanju ovo za svilaj i 2023.godinu?
U tekstu koji si postavio u sljedećem postu piše da će biti otvoren sljedeće godine, 2021.

[So What!]

Da nisi pogriješio u pisanju ovo za svilaj i 2023.godinu?
U tekstu koji si postavio u sljedećem postu piše da će biti otvoren sljedeće godine, 2021.

Jesam, štamparska je, ubrojao sam je u kilometražu za ovo do kraja 2022. godine.

[escobar__]

Hoće li A1 ući u historiju kao najduže građenih 350 km autoceste u svijetu?

[Nivelacija]

Ma sporo ovo ide ovdje se cak ni do 2025 ne spominje spajanje Zenice na Doboj..

[So What!]

Hoće li A1 ući u historiju kao najduže građenih 350 km autoceste u svijetu?

Neće, sličnih apsurda ima svugdje po svijetu. Evc jedan primjer, doduše ne radi se o autoputu, ali je javni rad

Glavni berlinski aerodrom Berlin Brandenburg je planiran čak 15 godina, izgradnja je započela 2006. godine i evo tek u oktobru 2020. godine se očekuje otvaranje istog.

Radi poređenja, novi aerodrom Istanbul, koji je mnogo veći projekat je sa nekom pripremom započeo 2011. godine, izgradnja je započela 2013. godine, a otvoren je 2018. godine.

Da li to znači da je Turska superiornija od Njemačke, uopšte ne znači, nego jednostavno na ovako glomaznim projektima, centralizovana država poput Turske mnogo lakše može da realizuje projekat, ali u globalu na cjelokupnom državnom nivou, mislim da je smiješno porediti Njemačku i Tursku po pitanju infrastrukture.

Ma sporo ovo ide ovdje se cak ni do 2025 ne spominje spajanje Zenice na Doboj..

Mislim da je reći čak i 2028. godine, preoptimistično očekivati za autoput između Zenice i Doboja.

[parappa]

Hoće li A1 ući u historiju kao najduže građenih 350 km autoceste u svijetu?

Ma sporo ovo ide ovdje se cak ni do 2025 ne spominje spajanje Zenice na Doboj..

Mislim da je reći čak i 2028. godine, preoptimistično očekivati za autoput između Zenice i Doboja.

Sad bih potpisao da bude gotovo 2028 godine

[mO k3]

Hoće li A1 ući u historiju kao najduže građenih 350 km autoceste u svijetu?

ne pratim ovu temu , kada je krenuto sa gradnjom , koliko je sagradjano i koliko ce jos trajati ..


hvala uanprijed

[P308]

Ne pratim ni ja nesto posebno ovu temu ali cini mi se da je u upotrebi nekih 210 km autoputa (oko 110 km u FBiH i 100 km u RS-u). Plus je tu nekih 10 -ak km koji su izgradjeni ali se ne koriste (Svilaj-Odzak). U novembru ce pustiti jos 11 km oko Zenice.

U izgradnji su trenutno:

1. Vranduk - Ponirak
2. Ponirak - Vraca
3. Vraca - Donja Gračanica
4. Donja Gračanica - Klopče
5. Klopče - Drivuša

Prema jugu:

1. Tunel Ivan + potpisan ugovor za izgradnju Tarcin - ulaz u tunel Ivan

2. Počitelj - Buna
3. Zvirovići - Počitelj

Uskoro pocinje i Kvanj - Buna, ako nije vec i pocelo.

[neki]

Hoće li A1 ući u historiju kao najduže građenih 350 km autoceste u svijetu?

Teško...autoput Zagreb - Beograd se gradio 70 godina..380km u totalnoj ravnici..

[tec]

Hoće li A1 ući u historiju kao najduže građenih 350 km autoceste u svijetu?

Teško...autoput Zagreb - Beograd se gradio 70 godina..380km u totalnoj ravnici..

Zagreb - Rijeka 1971 - 2008 godina
Beograd - Skoplje 1959 (kao 2x2 1970) - 2019
itd

[So What!]

Veoma brza izgradnja Dalmatine i istarskog ipsiliona kao servisnih cesta za izrazito potentan hrvatski turizam se uzima kao snažan parametar da mi u BiH gradimo sporo autoputeve.

Istina jeste da mi gradimo sporo autoputeve, ali su ovo nerelani parametri, jer finansirati ovakve ceste je bio lagan posao, s obzirom da Hrvatska godišnje zna imati i oko 18 miliona turista, tako da nije problem bilo pronaći zainteresovane koncesionare.

Koliko je izgradnja autoputa kroz Dalmaciju bio projekat koji je bio prioritet sivh prioriteta dokazuje i činjenica da kada je započela izgradnja tunela Sv. Rok u Hrvatskoj 1993. godine, sa južne strane, na sjevernoj strani je još uvijek položaj držala Vojska Republike Srpske Krajine.

Dakle, u Hrvatskoj su bili uvjereni da ni rat, ni prisustvo srpske paradržave na njenoj teritoriji ne smiju biti smetnja takvom projektu, a Franjo Tuđman kao lider jede nacije se prvi provozao 1999. godine ovim tunelom.

Da li smo mi u BiH uopšte devedestih godina, smjeli pomisliti u po ratnog vihora da bušimo tunele kod Tarčina ili Zenice, izvodimo neke radove ili odmah po završetku rata da smo se bacili na izgradnju autoputeva. Pitanje je da li je to bilo moguće odmah nakon rata, a sama činjenica da smo nezavisnost stekli bez ijednog kilometra autoputa, bez prethodnog znanja kako ih napraviti, ponekad se iznenadim ustvari i ustanovim da je prva dionica Jošanica - Podlugovi ustvari poprilično dobra, kada se uzme kakve su se sve zavrzlame desile da započne njena izgradnja.

[Haris033]

Ne vidim čemu ekstaze i komentari na ova prkna od izgradnje autoputeva u FBiH? Shvatite da su EA i Hering zacementirali sebi poslove u narednih 25 godina i da će nam svima put prema jugu i sjeveru biti jednako tezak, kao sto je to bio i do sada. Pitanje je samo koliko će ljudi jos poginuti vozeći se autostradom od Sarajeva do Mostara i od Sarajeva prema sjeveru i to samo iz razloga da bi EA i Hering mafija sa stranačkim šefovima, sebi i njihovim porodicama obezbjedila sigurne poslove u narednih 25 godina.
Da li bi ona porodica (i hiljade drugih) koja se kretala od Krajine prema Sarajevu, danas bila živa, da je bila autocesta od Krajine do Sarajeva?
Sve se to do danas moglo izgraditi da je bilo političke volje i da državom ne vlada mafija. Para ima, ali pare su kod mafije i njihovih porodica.
Političari su isključivi krivci za svaku nesreću i svaki ljudski život koji strada na mjestu gdje je danas trebao biti autoput

[nepass1]

Boli politicare kita koliko je naroda izginulo. Boli ih i za ap. Vozaju zvijeri na cetiri tocka, rotacije spremne, niko se ne smije naci na putu. Prestizu kad hoce i kako hoce. Njima ap ne treba.
Meni su smijesni likovi kao ovaj so what sto lafo sve pozitivno posmatraju i nadju neko objasnjenje sto nije napravljeno itd...

[Haris033]

Pravdati ovako lošu dinamiku izgradnje ap moze samo neko ko je u politici ili radi u AC, EA i Heringu

[tec]

Pravdati ovako lošu dinamiku izgradnje ap moze samo neko ko je u politici ili radi u AC, EA i Heringu

Loša dinamika nema veze ništa sa EA i Heringom nego samo sa politikom, koja je izgubila 5 godina iz čistog nerada, interesa i nesposobnosti. EA i Hering rade brzinom koja im je naređena, da ponovim za neznalice na ovom forumu firme su plaćena za izgrađeno po planu rada. I ako im AC kaže da uspore dinamiku, jer neće da plaćaju za dionicu koja se ne koristi kada je završena, ona to oni tako rade.
Problem počinje i završava sa politikom i to uključuje direktora AC,
- do sada se izgubilo 3 godine igranja oko akcize da ili ne iako su znali da postoji samo jedan odgovor
- Preradom već pripremljenih dionica da zadovolje lokalne političare. Tako dobijemo dionicu kroz Nemile a prije obješenu najstrmiji dio kanjona, solomonsko riješenje za dionici kroz Žepče dionica na strmini kanjona sa petljom dva autoputa na 90° i tri izlaza za Žepče, Oko Mostara...itd

- Ono sto se danas počinje je trebalo prije 3 i 4 godine da se gradi jer su krediti bili dogovoreni samo su falili prijašnje dvije stavke. Moglo se početi dionica prema sjeveru od 40 km, 35 km do mostara, itd podijeljena na iste lotove (isto su tako podijeljene u cijelom svijetu) kao sada ali da se radi istovremeno. Ali ne političari su morali srati svaki centimetar.

- Uvijek ce biti bolje da domaće firme rade, jer plaćaju doprinose na plate radnika, koriste domaci materijal, troše domaću robu, Ako ce mo morati placati te kredite onda barem da te pare se sada uplaćuju i koriste u BiH. A turci i kinezi niti jednu od tih stvari ne rade uvoze materijale iz vana , uključujući ono sto jedu i piju, izgradili su kampove znači niti iznajme smještaj. bilo koju domaću radnu snagu uzmu plaćaju najjeftinije moguće preko firme jer tako ne brinu sa porezima.

[Haris033]

Kao što sam rekao, isključivi krivci za užasnu dinamiku izvođenja radova su vlada FBiH, AC, EA i Hering. Svi oni zajedno čine građevinsku mafiju.
I ne interesuje me više hoće li ap napraviti domaće ili strane firme. Tim autoputem smo se trebali voziti još prije 10 godina. Uopšte mi nije bitno ko će ga napraviti, da li će biti pod koncesijom i sl. Cilj bilo koje normalne Vlade bi trebao biti što brža izgradnja i smanjenje saobraćajnih udesa, pogotovo onih sa smrtnim ishodom, a da ne govorimo šta bi značila izgradnja ap u punom profilu za ekonomiju i slobodan transport ljudi i robe.
Ali šipak, EA i Hering, preko lobiranja u politici, žele sebi obezbjediti sigurne poslove u narednih 25 godina. Poslije tog perioda, vlasnici mogu slobodno zatvoriti firme, jer novac koji će zaraditi, neće potrošiti ni za 100 godina.

Btw, danas sam se vraćao od Konjica ka Sarajevu. Toliko mi se zgadila ona dionica do Bradine, pa do Ivana i onaj primitivizam u saobraćaju kada svako, svakoga pretice i čudim se kako samo danas nije bilo nekih većih nesreća. Al' neka, nekada (za 30 godina) će VFBiH platiti, a EA napraviti i imat ćemo konačno ap sve od Sarajeva pa do mora..

[drug_profi]

Hoće li A1 ući u historiju kao najduže građenih 350 km autoceste u svijetu?

Neće, sličnih apsurda ima svugdje po svijetu. Evc jedan primjer, doduše ne radi se o autoputu, ali je javni rad

Glavni berlinski aerodrom Berlin Brandenburg je planiran čak 15 godina, izgradnja je započela 2006. godine i evo tek u oktobru 2020. godine se očekuje otvaranje istog.

Radi poređenja, novi aerodrom Istanbul, koji je mnogo veći projekat je sa nekom pripremom započeo 2011. godine, izgradnja je započela 2013. godine, a otvoren je 2018. godine.

Da li to znači da je Turska superiornija od Njemačke, uopšte ne znači, nego jednostavno na ovako glomaznim projektima, centralizovana država poput Turske mnogo lakše može da realizuje projekat, ali u globalu na cjelokupnom državnom nivou, mislim da je smiješno porediti Njemačku i Tursku po pitanju infrastrukture.

Ma sporo ovo ide ovdje se cak ni do 2025 ne spominje spajanje Zenice na Doboj..

Mislim da je reći čak i 2028. godine, preoptimistično očekivati za autoput između Zenice i Doboja.

Bilo je brate smjesno porediti YU i Tursku po bilo cemu, pa gledaj sad....

[drug_profi]

Veoma brza izgradnja Dalmatine i istarskog ipsiliona kao servisnih cesta za izrazito potentan hrvatski turizam se uzima kao snažan parametar da mi u BiH gradimo sporo autoputeve.

Istina jeste da mi gradimo sporo autoputeve, ali su ovo nerelani parametri, jer finansirati ovakve ceste je bio lagan posao, s obzirom da Hrvatska godišnje zna imati i oko 18 miliona turista, tako da nije problem bilo pronaći zainteresovane koncesionare.

Koliko je izgradnja autoputa kroz Dalmaciju bio projekat koji je bio prioritet sivh prioriteta dokazuje i činjenica da kada je započela izgradnja tunela Sv. Rok u Hrvatskoj 1993. godine, sa južne strane, na sjevernoj strani je još uvijek položaj držala Vojska Republike Srpske Krajine.

Dakle, u Hrvatskoj su bili uvjereni da ni rat, ni prisustvo srpske paradržave na njenoj teritoriji ne smiju biti smetnja takvom projektu, a Franjo Tuđman kao lider jede nacije se prvi provozao 1999. godine ovim tunelom.

Da li smo mi u BiH uopšte devedestih godina, smjeli pomisliti u po ratnog vihora da bušimo tunele kod Tarčina ili Zenice, izvodimo neke radove ili odmah po završetku rata da smo se bacili na izgradnju autoputeva. Pitanje je da li je to bilo moguće odmah nakon rata, a sama činjenica da smo nezavisnost stekli bez ijednog kilometra autoputa, bez prethodnog znanja kako ih napraviti, ponekad se iznenadim ustvari i ustanovim da je prva dionica Jošanica - Podlugovi ustvari poprilično dobra, kada se uzme kakve su se sve zavrzlame desile da započne njena izgradnja.

Ovo je očevidna razlika između liderstva dvije nacije. Franjo je bio lud, ali je bio lider. Mi smo imali samo idote.

[So What!]

Bilo je brate smjesno porediti YU i Tursku po bilo cemu, pa gledaj sad....

Bilo je smiješno jer su ljudi učeni da su to zemlje bile zemlje trećeg svijeta, a realno to je bilo i u taj vakat daleko od istine.

Ovo je očevidna razlika između liderstva dvije nacije. Franjo je bio lud, ali je bio lider. Mi smo imali samo idote.

Franjo, kada je zasjeo na tron u Hrvatskoj zatekao je bogatu magistralnu putnu mrežu i mrežu autoputeva sa tendencijom širenja, očekivanja njegovog naroda sigurno nisu bila da gradi seoske ceste.

U BiH to nije bio slučaj, recimo u manjim sredinama asfalt je bio pojam, pa je "kuća pored asfalta", bila sinonim za dobru poziciju, sve što je valjalo od puteva je bilo nekoliko magistralnih pravaca i to je to.

Kao što sam naveo, mi niti smo imali autoputeve, niti smo znali kako ih praviti. Brza cesta Ilidža - Blažuj je dokaz tome, kao prvi projekat takve vrste u državi, koliko je nakaradno ispao, a tada narod nije mogao govoriti šta nam uradiše inžinjeri iz Travnika, već jednostavno nije se znalo šta je autoput ni brza cesta i na kraju krajeva je ispalo kako jeste.