#18776 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Posted: 02/05/2025 14:54
Cijevi za Noru se prave u BNT to se zna odavno i to je 100% tačno, problem Nore je što BNT sada cijevi pravi za Francuze lako moguće za Ukrajinske samohotke...
Dok god je sami prave, i uduplavaju proizvodnju u odnosu na proslu godinu, super je. Moglo bi bolje, ali njima je sada bitnije da ih imaju vise kom. makar i pucali sporije u jedinici vremena od najmodernijih. Rucno punjenje znaci manje otkaza u odnosu na automatsko u uslovima terenske prljavstine.
Zar nije Igman iz Konjica zbavio masine da pocne raditi ove jace pjesadijske cijevi...?toska wrote: ↑03/05/2025 17:18Mrka kapa?
Ako uspiju istjerati domaći lopovluk, puno toga će uraditi i mnogo zaraditi...GOLDZEN wrote: ↑06/05/2025 17:52 Regulus sponzorisani content. Nisam do sada viđao da su ovo radili.
https://www.klix.ba/biznis/investicije/ ... /250505099
Koliko sam mogao vidjeti nisu ni ovi iz Regulusa cvjećke.Iceplayer wrote: ↑07/05/2025 01:22Ako uspiju istjerati domaći lopovluk, puno toga će uraditi i mnogo zaraditi...GOLDZEN wrote: ↑06/05/2025 17:52 Regulus sponzorisani content. Nisam do sada viđao da su ovo radili.
https://www.klix.ba/biznis/investicije/ ... /250505099
Bjelosvjetski lopovi, mi smo amateri za njih.anelsol wrote: ↑07/05/2025 09:34Koliko sam mogao vidjeti nisu ni ovi iz Regulusa cvjećke.Iceplayer wrote: ↑07/05/2025 01:22Ako uspiju istjerati domaći lopovluk, puno toga će uraditi i mnogo zaraditi...GOLDZEN wrote: ↑06/05/2025 17:52 Regulus sponzorisani content. Nisam do sada viđao da su ovo radili.
https://www.klix.ba/biznis/investicije/ ... /250505099
Ma meni djeluju ko klasična predatorska američka kompanija po principu: kupi jeftino dionice, izvuci dobit, stekni još udjela pa prodaj dionice po višestruko većoj cijeni ( kupi dionice po 10 KM prodaj po 50 KM) i bježi. Pogledaj im web stranicu - iz šupljeg u prazno. Htjeli prošle godine uzeti/raspodjeliti doobit kojom bi namirili sve što su uložili u kupovinu dionica (stekli 41 % dionica za 16 miliona maraka što je svješna cifra za toliki udio), a onda te pare dati kao kredit Pretisu za neka ulaganja, čime bi dugoročno preko papira povećali svoj udio, ali ne dade se. Vjerovatno ih ova direktorica Pretisa načepila, pa sad hoće da je otjeraju, mada nije ni ona cvjećka da se razumijemo. Možda sam u krivu, ali vrijeme će pokazati.
Nikako da nas međunarodni prevaranti zaobiđu. Prvo Vitezit pa Pretis i Binas. Ako ništa sada ovi iz Vlade FBiH znaju na čemu su sa ovim "investitorima". Ukrainci im zavališe do balčaka i poremetiše planove. Na našu sreću i po zasluzi. O čemu se radi smo saznali neočekivano brzo.mist wrote: ↑07/05/2025 19:11 https://source.ba/clanak/BiH/255325/Ukr ... smo-dobili
Samo neka je veselo![]()
https://nako.org.ua/en/news/cornii-spis ... -kompaniyiAnother representative of the Anti-Corruption Council, investigative journalist Tetyana Nikolayenko, named the first "candidates" for inclusion in this list. Her list includes 5 companies. These are, in particular, the Polish Alfa Sp.z.o.o., which as of the end of last year had not delivered weapons under one contract and had not paid fines under two others; the Croatian WDG Promet, a defendant in the Lviv Arsenal case; the Czech company AKM Group, which failed to deliver ammunition on time; the American Regulus Globale, which as of October 2023 had more than a year of delay in fulfilling contracts; and the American company Global ordnance, which had a year of delay in one of its contracts with the Ministry of Defense.
Krajem prošlog mjeseca sam imao priliku posjetiti sve objekte Pretisa i bio sam pozitivno iznenađen napretkom postignutim u protekle dvije godine, u odnosu na moju prethodnu posjetu. Ova tvornica se danas ne može prepoznati! Izvršena je potpuna reorganizacija organizacionih cjelina u skladu s modernim tehnološkim konceptima. Izgrađeni su novi proizvodni objekti, nabavljene savremene južnokorejske numeričke mašine, robotizirane su određene operacije na presama za toplo kovanje, u toku je aktiviranje dvije hidraulične prese za kovanje tijela minobacačke i artiljerijske municije kalibra do 122 mm, dvije flow-forming mašine za izradu komora za raketne motore su operativne, aktivirana je nova linija za ugradnju eksploziva u tijela projektila metodom šnekovanja, modernizirane postojeće linije za topljenje i livenje eksploziva u tijelo projektila… Moja trenutna procjena kapaciteta proizvodnje municije 120 mm, 122 mm i 155 mm pokazuje da se uskoro može očekivati kapacitet od 250.000 komada projektila godišnje.
U tvornici Pretis je bila pokrenuta inicijativa da se uvozne cijevi od bakra ili legure bakra zamijene sirovinama bakra, cinka ili legurama bakra koje su nastajale u procesu proizvodnje čahura municije malog kalibra u tvornici Igman i da se primjenom tehnologije centrifugalnog livenja dobiju cijevi potrebnog hemijskog sastava i mehaničkih karakteristika.
Definiran je projekat, formiran radni tim koji je uspješno realizirao novi tehnološki proces. Sva izvršena testiranja s municijom 155 mm HE M107 su pokazala da je inicijativa sa stanovišta sigurnosne i funkcionalne pouzdanost leta projektila bila uspješna i opravdana.
Zaključak moje analize je bio sljedeći:
Izmjenom dijela tehnološkog procesa proizvodnje rotirajućih i/ili zaptivnih prstena na projektilima velikog kalibra primjenom centrifugalnog livenja cijevi od legure CuZn postignuto je sljedeće:
neovisnost izvora dobave materijala za rotirajući prsten o partnerima van Bosne i Hercegovine,
osiguran kontinuitet i pouzdanost procesa proizvodnje kritičnog elementa u proizvodnji projektila velikog kalibra,
troškovi pripremaka za izradu rotirajućeg prstena od cijevi dobivene centifugalnim livenjem su znatno niži od pripremaka iz vučenih cijevi legure bakra,
tehnologija centrifugalnog livenja cijevi od legure bakra omogućava jednostavnu i jeftinu promjenu dimenzija cijevi za rotirajuće prstene za sve kalibre od interesa za Pretis.
Izvršena su testiranje sa tri projektila 155 mm inertna M107 s ciljem provjere sigurnosti i funkcije rotirajućeg prstena od legure bakra CuZn10, a koji je izrađen od cijevi dobivene centrifugalnim livenjem.
Prodori projektila 155 mm inertna M107 kroz drvene panele su bili pravilni i otisci prodora su bili okrugli, što pokazuje da je rotirajući prsten ostvario svoju funkciju.
Isporučeno je više desetina hiljada projektila 155 mm HE M107 dvjema stranim armijama i navedene količine su primljene od kontrolnih organa tih zemalja. Time je potvrđena i funkcionalna pouzdanost tog projektila, odnosno ukupna kvaliteta proizvoda.
Primjenom koncepta nabavke cijevi CuZn10 dobivenih postupkom centrifugalnog livenja troškovi nabavke sirovina su manji u odnosu na nabavku vučenih nestandardnih cijevi CuZn10 iz inozemstva, jer se otpadni materijali koriste za izradu cijevi.
Termo Metal Resist d.o.o., koja se nalazi nekoliko stotina metara udaljena od lokacije gdje se vršila obrada rotirajućeg prstena.
Nabavku otpadnog materijala (legura bakra CuZn10) vršila je tvornica Pretis, dostavljala ga u firmu TMR na topljenje, livenje cijevi i rezanje na manje pripremke. Zatim se u tvornici Pretis nastavljala mašinska obrada pripremka u finalnu komponentu – rotirajuće prstene koji su zatim ugrađivani u ležište tijela projektila 155 mm HE M107.
Firma Termo Metal Resist je vršila dio usluga u procesu nabavljanja materijala određenog oblika i kvaliteta (livenje cijevi određenih dimenzija od legure bakra CuZn10) za dalju obradu unutar proizvodnog ciklusa firme Pretis, a na sličan način kao što su nabavljane vučene cijevi od legura bakra iz Srbije.
U medijima je problematizirana činjenica da je vlasnik firme Termo Metal Resist kćerka nekadašnjeg premijera Fadila Novalića, a ne da je stvoren novi tehnološki proces koji je osigurao neovisnost o uvozu sirovina.
Kao posljedica tih medijskih napisa i drugih pritisaka je da je oprema za centrifugalno livenje obojenih metala prodata a rotirajući prsteni se ponovo rade iz skupih bakarnih cijevi, vojna industrija je izgubila jednu važnu tehnološku cjelinu, a lobi koji stoji iza trgovine otpadnim materijalima nastavit će ostvarivati enormnu dobit. Kantonalno tužiteljstvo je odbacilo prijavu protiv direktorice Almire Zulić čija je pozicija upitna iako je riječ o primjeru uspješne i sposobne direktorice koja razumije procese u tvornici koju vodi i što je najvažnije – razumije tehničke materijale važne za tehnološke procese.
Link ti ne rdi. Evo novi za istu vijest.anelsol wrote: ↑08/05/2025 14:21 Ima se para, ima se sčim
https://klix.ba/firma-namjenske-industr ... i-podrsku/
Proći će i ovaj momentum lude pitražnje na svjetskom tržištu, a kako stvari stoje nećemo ga iskoristiti da se izgrade pogoni za ono što je bitno. Razmišlja li iko u tim institucijama sa čim treba napuniti tih 250 000 projektila, treba li ikakvo gorivo za to?plavi_E wrote: ↑08/05/2025 17:34Link ti ne rdi. Evo novi za istu vijest.anelsol wrote: ↑08/05/2025 14:21 Ima se para, ima se sčim
https://klix.ba/firma-namjenske-industr ... i-podrsku/
https://www.klix.ba/sport/ostali-sporto ... /250507142
Unis Ginex potpisao ugovore sa četiri sportska saveza uoči velikih međunarodnih takmičenja
Stvarno su se okomili na Ginex. Isisavaju mu novac ko vampiri krv.![]()