almir90 wrote:
Svijet se mijenja, nova industrijska revolucija je došla, nove tehnologije itd. Na jednoj strani se gubi, ali na drugoj dobija. Jednostavan je spas za sve da se što više ulaže u edukaciju, to je jedini spas za sve, pogotovo za nerazvijene ekonomije.
Stvar je kako riješiti probleme lošeg obrazovnog sistema, i kako omogućiti da se to digne na jedan veći nivo; pogotovo je to problem u zemljama sa visokom stopom korupcije, i ljudi koji nemaju želje da ulažu u unapređenje vlastitog znanja. Prije svega treba omogućiti onima koji nemaju priliku (novac) da se obrazuju.
Ne sviđa se ni meni u mnogočemu današnji sistem, ali sam prisiljen da se adaptiram i tražim način da opstanem i nešto steknem. Svi mi imamo obaveze u životu i osobe koje računaju na nas.
Planska ekonomija je dobra (zato što se ograničeno proizvodi, i garatuje se proizvođaču plasman njegovog proizvoda; i ne samo plasman na tržište, već i njegova prodaja), ali tu mora biti ogromna kontrola vlade. Problem je takve ekonomije što su proizvodi dosta skuplji, i prije toga moraš omogućiti da tvoji građani mogu platiti tu cijenu. Dobro je kada ti skup proizvod napraviš i prodaš ga vani, nekoj bogatoj državi; ali zamisli da ti moraš plaćati nešto 5 KM, umjesto 1 KM (bubam samo). Da li bi to u trenutnoj situaciji mogla sebi priuštiti, da plaćaš nešto dva-tri-pet puta skuplje sve što ti je sada potrebno? Ne, ako prije toga nije riješeno tvoje financijsko stanje, pa da imaš veća primanja prije poskupljenja proizvoda. Ali kako to prvobitno riješiti?
Nije to glavni problem planske industrije.
Ne znam kolko si upucen u marketing, u usa su u 20 stoljecu shvatili da ako nesto ne promjene, ljudi ce jednog dana kupovati samo hranu i slicne potrebstine, jer, kupit ce auto, ormar, kauc, sta god vec, i bukvalno prekrizit to u glavi kao-rijeseno i posjedujem ono sto mi treba. To bi znacilo da ljudi kad kupe auto ne bi imali potrebu kupiti drugo auto dokle god je prvo ispravno i oke, a to je poprilicno dugo godina, kao i ormar i kauc itd, sto bi znacilo da bi proizvodnja auta opala, a to opet znaci da bi ljudi ostali bez posla. Ljudi bez posla su ljudi bez novca a ljudi bez novca nece kupovati ni druge proizvode koji nisu nuzno potrebni, sto bi opet vodilo do smanjenja proizvodnje neceg drugog i maltene lancani gubitci posla. U sustini, citava sadasnja ekonomija opstaje na potrosnji. Kada bi ljudi prestali kupovati i konzumirati, sve bi stalo.
Da bi to sve funkcionisalo, odnosno da bi ljudi kupovali novo auto iako imaju auto koje je u voznom stanju, da bi kupili novi ormar ili kauc iako vec posjeduju funkcionalne iste, da bi se ljudi jednostavno natjerali da kupuju i odrzavaju ekonomiju, za to sve imamo marketing.
Marketing ljudima ne prodaje samo nova vozila, vec novu zamisao i predstavu sebe u tom vozilu. Kupujes pricu o sebi koja umjesto tebe govori drugima o tebi. I to je ono genijalno. Ekonomija opstaje na tom.
Jedan od boljih marketinskih trikova je bio za listerin vodicu. To je bio proizvod koji je sasvim oke al tadasnjim ljudima poprilicno nepotreban. Da bi ubijedili ljude da im je itekako potreban, u reklami za listerin je bila mlada i lijepa djevojka, kojoj pridje nekoliko mladica i bez rijeci ode. Tada ide dramaticno to je zbog zadaha. Treba ti listerin. Odlicna reklama jer su tada istrazivanjima saznali da su ljudima u tom vremenu bile najvaznije veze s drugim ljudima.
Dakle, da bi nesto uspjesno prodao pod "moranje", trebas navesti ljude da misle da im je bez tog odredjenog proizvoda zapravo lose il ugrozeno nesto sto im je bitno il da ce s tim uspijeti ostvariti bolje rezultate u necem njima bitnom. Trebas probuditi zelju za necim sto u sustini vec imaju, potaknuti strah od gubitka onog sto im je bitno i ponuditi nadu da mogu biti nesto sto nisu.
Kada sam napisala da bi uvodjenje kriptovalute mjesto sadasnjeg novca dovelo do sloma sadasnjeg ekonomskog drustva, nisam naravno mislila na ova vasa trgovanja bitcoinom i zaradu sa strane. To je trenutno neka skroz druga prica o kriptovalutama, u kojoj su kriptovalute vise ko dionice i oblici investiranja, skoro nikako kao sredstvo placanja. Ja sam govorila o tom da ukoliko bi kriptovalute postale zvanicni novac, globalni, a s obzirom da je kolicina tog novca konacna, citav sadasnji ekonomski sistem bi propao i morao se restartovati. Ne mislim da je to nuzno lose, jer ovim tempom svakako idemo u vraziju mater. Proizvodimo mi dovoljno da vrtimo ekonomski sistem, samo sto se tada zaboravilo razmisliti kud sa proizvedenim smecem. Svega je previse. Ogromne deponije smeca po africa govore za sebe.
Dakle, kada bi kriptovalute zamijenile danasnji novac, a kolicina tog novca je ogranicena, to bi zapravo znacilo da bi se morali nanovo poredati prioriteti, svaki stanovnik planete bi u teoriji za zivota mogao posjedovati jedan maksimalan iznos, samim tim kad se oduzme hrana, za svog zivota bi mogao kupiti i samo odredjenu kolicinu proizvoda. U tom slucaju taj covjek ne bi vise kupovao snove o sebi slusajuci marketing, vec bi kupio jedno auto, jedan kauc, jedan ormar, sto vodi tome da bi se smanjila proizvodnja, a da bi ljudi imali i dalje posao, nastupila bi planska ekonomija.
Ne znam jel ti sada ista jasnije. Nema to nikakve veze sa obrazovnim sistemima, oni nisu bili bitni ni kada se proizvodnja prebacila u azijske zemlje.