Dobre vijesti iz BiH

[Država]

Uskoro otvorenje "Sunnylanda": Sarajevo dobija zabavni park vrijedan 15 miliona KM


Na lokalitetu Zlatište iznad Sarajeva, na putu prema Trebeviću, gradi se zabavni park smješten na 16.500 metara kvadratnih prostora. "Sunnyland" će sa ponudom biti pravo osvježenje, kako za poboljšanje turističke ponude Sarajeva, tako i za upotpunjavanje sadržaja za izletnike koji će za nekoliko minuta od centra grada biti u prelijepom prirodnom okruženju uz sve uslove za odmor i uživanje.



"Sunnyland će imati jedinstvene sadržaje za djecu i odrasle u ovom dijelu regiona, a glavna atrakcija je adrenalinski 'alpine coaster' koji mogu koristiti bukvalno svi, od 7 do 77 godina. Osim toga, grade se i ugostiteljski objekti, šetnica, vanjska i unutrašnja igrališta za djecu", kazao je za Klix.ba Amer Ćorić iz kompanije Dubos koja je izradila studiju izvodivosti i radila na pripremi realizacije projekta.

Do sada su objavljene površne informacije o samom projektu, a kao glavnog investitora mediji su navodili arapskog šeika. Tačno je da je u ovaj projekat uključena grupa investitora iz različitih zemalja koji su osnovali kompaniju u BiH.

"Partneri na ovom projektu su iz Njemačke, Italije i Ujedinjenih Arapskih Emirata.​ Nakon realizacije ovog projekta, investitori planiraju i druge projekte vezane za turizam u BiH", kazao nam je Ćorić. Alpine coaster je projektovala najveća firma na svijetu za tu vrstu zabave, njemački Wiegand.

Ćorić je dodao da apsolutno nikakvih problema nije bilo prilikom gradnje, te da je bilo potrebno ispoštovati standardne procedure koje u našoj zemlji nisu baš brze.​

"Vrijednost investicije je preko 15.000.000,00 KM, a centar će obezbijediti oko 60 novih radnih mjesta.​ Ako uzmemo u obzir jako skromnu turističku ponudu Sarajeva i okoline, od ovakvog projekta će imati koristi svi. Od lokalnog stanovništva, proizvođača hrane, škola (ekskurzije), vrtića, turista. Napominjem i da postoji strategija i plan širenja centra na ukupno 36.000 metara kvadratnih prostora", pojasnio je naš sagovornik.

Iz kompanije Dubos su posebno naglasili da su iznenađeni spremnošću ljudi koji rade u nadležnim institucijama da se privuku investitori i da im se omogući neometano poslovanje. Također, naglašeno je da su lokalne zajednice i Ministarstvo prostornog uredjenja RS maksimalno sarađivale i dale veliki doprinos uspješnoj realizaciji projekta.

Podsjećamo da je realizacija projekta krenula u januaru 2015. godine. Prvih nekoliko mjeseci se radilo na izradi studije izvodivosti, pripremi projektne dokumentacije, dozvolama, a građevinski radovi su počeli u novembru 2015. godine. Završetak radova se planira ovoga ljeta.

[MOSALJOZE]

60 radnih mjesta

[sarajevo999999]

.

[Država]

DINAMIČAN RAST CARGO PROMETA: Robni prevoz porastao 373 posto!

Obim prevezene robe u zračnom prometu u BiH povećan je prošle godine za 373,4% u odnosu na prethodnu godinu.



Kroz bosanskohercegovačke aerodrome u prošloj godini prošlo je 1.130.042 putnika, što predstvlja povećanje od 18,1 posto u odnosu na godinu ranije, kada je zabilježeno 956.864 putnika, podaci su Agencije za statistiku BiH, izvještava Indikator.ba.

Najveći promet imao je Međunarodni aerodrom Sarajevo koji je zabilježio 772.940 putnika, što je 8,9 posto više nego u 2014. godini.

Tuzlanski aerodrom povećao je broj putnika za 71,2 odsto na 259.094, dok je Aerodrom Mostar ostvario rast prometa od 10,7 na 75.244 putnika.

Pad prometa putnika jedino je registrovao Aerodrom Banja Luka, 17,5 posto, a zabilježio je ukupno 22.800 putnika.

Obim prevezene robe u zračnom prometu u BiH povećan je prošle godine za 373,4% u odnosu na prethodnu godinu.

Značajno povećanje prometa tereta rezultat je aranžmana sa Turskom o izvozu mesa.
Ukupno je prevezno 9.734 tona tereta u odnosu na 2.607 tona 2014. godine.

Najveći promet tereta ostvario je Banjalučki aerodrom, 5.109 tona, Sarajevski aerodrom je ostvario 4.238 tona, Aerodrom Tuzla 237 tona, a Aerodrom Mostar svega 150 tona.

[Država]

UIO planira izgradnju nekoliko granicnih prelaza do 2019.



Izgradnja graničnog prijelaza "Gorica", za koje je utrošeno 1,6 mil KM, u završnoj su fazi, dok su za granični prijelaz "Svilaj", koji se nalazi na trasi autoputa Koridora 5C na sjeveru BiH, okončani poslovi eksproprijacije zemljišta i slijedi izrada projektne dokumentacije - potvrdio je u razgovoru za Fenu načelnik Odjeljenja za komunikacije Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Ratko Kovačević.
Za izgradnju Graničnog prijelaza u Svilaju, UIO zasad ima na raspolaganju oko 6 mil KM.
Radovi na graničnom prijelazu "Ivanjica", vrijedni oko 2 mil KM, nakon kašnjenja zbog problema oko eksproprijacije zemljišta, trebalo bi također početi u ovoj godini, napominje Kovačević.
"Već je završena izgradnja prve faze prijelaza i carinskog terminala "Gradiška" koja je koštala 8,4 mil KM. U toku je priprema za drugu fazu koja je ujedno i završna i koja će koštati 15 mil KM" - precizira načelnik Odjeljenja za komunikacije Uprave za indirektno oporezivanje (UIO).
Izgradnjom novog graničnog prijelaza i carinskog terminala u Gradišci, UIO BiH će postojeću carinsku ispostavu, koja se nalazi u centru Gradiške, preseliti na novu lokaciju na trasi autoputa Banjaluka – Gradiška.
"To će u mnogome rasteretiti samu Gradišku, jer neće biti potrebe da centar grada bude konstantno blokiran brojnim kamionama koji čekaju za uvozno ili izvozno carinjenje robe, jer će se sve odvijati na lokaciji novog carinskog terminala van grada. Onog trenutka kada bude završen i pušten u promet i novi most preko rijeke Save, kamioni više uopšte neće prolaziti kroz grad" - napominje on.
Granični prijelaz se trenutno nalazi u samom centru Gradiške i stvaraju se ogromne gužve posebno zbog činjenice da je to jedini prijelaz na sjeveru BiH koji ima status BIP-a, tj. prijelaza sa svim potrebnim inspekcijskim kontrolama za promet svih vrsta roba, uključujući i robe životinjskog i biljnog porijekla.
Kovačević podsjeća da je granični prijelaz "Bijača" u potpunosti završen i svečano je obilježeno njegovo puštanje u rad početkom ove godine. U prvoj i drugoj fazi izgradnja je koštala 8 mil KM (finansirano iz budžeta) i te faze su završene, a prijelaz je počeo raditi prije ulaska Hrvatske u Evropsku uniju.
Treću i završnu fazu finansirala je EU kroz IPA fondove u iznosu od 5,5 miliona.
UIO je u svom planu za period 2017-2019. predvidila i izgradnju još nekih graničnih prijelaza.
Kad su u pitanju granica BiH s Republikom Srbijom, planirana je izgradnja graničnog prijelaza "Bratunac" (zajednička lokacija za Srbijom), a koja će koštati oko 12 mil KM.
Planirani su i radovi na prijelazu "Uvac", za šta je neophodno pola miliona maraka, zatim graničnog prijelaza "Vardište" sa Srbijom.
U periodu 2017-2019, planirana je izgradnja graničnog prijelaza "Užljebić", a njegova vrijednost je oko 700.000 KM.
Za izgradnju graničnog prijelaza "Čepikuće" UIO je planirala 300.000 KM, a za izgradnju prijelaza "Orahov" planirano je 200.000 KM.
U naredne dvije godine planirana je izgradnja dva prijelaza BiH s Crnom Gorom i to "Hum" čija je vrijednost 1,2 mil KM i "Deleuša" u iznosu od pola miliona maraka.
"Sve ovo će se realizovati ukoliko UIO kroz svoje budžete u periodu 2017-2019. bude dobila potrebna sredstva za pomenuta kapitalna ulaganja" - naglasio je Kovačević.
Od 89 graničnih prijelaza koliko ih trenutno ima Bosna i Hercegovina, na njih 53 nalaze se i službenici UIO BiH zajedno s kolegama iz Granične policije BiH.
Na ostalim prijelazima nalaze se samo pripadnici Granične policije BiH, jer se radi o pograničnim graničnim prijelazima gdje nije dozvoljen međunarodni promet putnika i roba, već samo pogranični promet.
UIO BiH dobila je u nadležnost održavanje graničnih prijelaza i u procesu popunjavanja je novoformirani Odsjek za upravljanje i održavanje objekata UIO i graničnih prijelaza, u kojem je predviđeno da radi nešto više od 40 zaposlenih, koji bi održavali sve objekte.
"Neophodno je da se kroz budžet UIO za svaku godinu osiguraju sredstva kako bi se svi granični prijelazi mogli dovesti u stanje da zadovoljavaju sve minimalne standarde za svoje funkcionisanje" - zaključio je u razgovoru za Fenu načelnik Odjeljenja za komunikacije Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH Ratko Kovačević.

[Država]

Uskoro nastavak izgradnje sjedista Rijaseta na Kovacima



Islamska zajednica u BiH ostaje pri odluci da sjedište reisu-l-uleme i centralnih organa Islamske zajednice bude na Kovačima, ali zgrada koja je u izgradnji neće imati rezidencijalni, već administrativni karakter. Novi donator je pronađen, a i radovi bi uskoro trebali biti nastavljeni.
"Mi smo prije određenog vremena donijeli odluku da prostorije koje su planirane kao rezidencijalne prenamjenimo u administrativne. Sve uprave Rijaseta, direkcije i druge službe će nakon okončanja izgradnje biti smještene pod jednim krovom", kaže Bilal Memišević, šef Odjela za ekonomske poslove Uprave za ekonomske i finansijske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH.

Izgradnja upravne zgrade Rijaseta Islamske zajednice u BiH je počela u februaru 2009. godine, a odluka o izgradnji trajnog sjedišta Islamske zajednice u BiH u sarajevskom naselju Kovači je donesena 26. juna 2007. godine. Gradilo se dvije godine, a onda je nestalo novca i sve je stalo.

Kamen-temeljac za novu zgradu položen je u septembru 2008. godine, a predviđeni rok za završetak radova bio je kraj 2011. godine.

Nakon mjeseci u kojima je bila u potpunosti obustavljena izgradnja zbog nedostatka novca, u posljednje vrijeme rađeno je s arhitektima na preprojektovanju kako bi se zgrada prilagodila novim potrebama.

"Taj posao privodimo kraju, kao i razgovore s potencijalnim donatorom za nastavak izgradnje objekta", kaže Memišević.

On napominje da će javnost u roku od dva mjeseca biti obaviještena ko je novi donator koji će finansirati dovršetak izgradnje.

U objekat je do sada uloženo blizu 2,5 miliona KM, a za završetak radova potrebno je još najmanje 10 miliona KM.

Najveći vakif (donator) do sada je Muammar Gaddafi, odnosno država Libija. Nakon Gaddafija, najveći vakifi su domaći privrednici među kojima su Nihad Imamović, Edin Arslanagić, Nedim Čaušević, Muhamed Granov, Nijaz Orman, Fahrudin Radončić, Redžo Bekto, Selver Oruč i mnogi drugi.

[krater]

Izet Imamović: Cementara Lukavac spremna je proizvoditi duplo više cementa
Izvor: Akta.ba, 30.5.2016 13:57:15



Uspješne priče nema bez odlučnog i jakog menadžmenta kompanije koji je spreman stvari vidjeti prije drugih i na drugačiji način. Najbolji primjer svakako je Fabrika cementa Lukavac koja je uspješno privatizovana pri 15 godina. U fabriku je do sada uloženo više od 100 miliona eura, a sa investicijama ne staju idu dalje.

Nedavnu posjetu ovoj uspješnoj kompaniji iskoristili smo i za intervjuu sa generalnim direktorom FCL-a Izetom Imamovićem.

ZNANJE I ISKUSTVO

Fabrika cementa Lukavac je jedan od najboljih investitotra u državi. Postoji li recept za jedan ovakav uspjeh?

- Da bi postali dobar investitor, odnosno da napravite dobru investiciju, morate prvo znati šta želite postići. Prije svega morate imati određeno znanje i iskustvo o postrojenjima, standardima, energetski isplativim postrojenjima sa stanovišta zaštite okoliša. Također, za sve navedeno morate imati i investitora koji to sve želi podržati, a vi morate biti dobar domaćin. Uvijek trebate imati na umu kao da je to vaša kuća, vaša fabrika. Ja i danas posmatram ovu fabruku kao svoju, bez obzira što je privatizovana, što je prešla iz državnog u privatno vlasništvo.

Kako preživljavate padove, s obzirom da nosite veliki teret odgovornosti?

- Padova ima. Fabrika koju pokreću motori od 3.000 i više kilovata normalno je da je sklona određenim havarijama. Međutim ne možete imati sve u rezervi. Jednostavno, kad se to dogodi morate intervenisati brzo, naručiti rezervni dio, a rokovi isporuke znaju za velika postrojenja biti do godinu dana. U prilog svemu ide i poslovno okruženje, koje nije najbolje, jer mi radimo po standardima koji su vrlo profesionalni, tako da nas ne može pratiti metalna industrija. Žao nam je što je Remont montaža koja je bila jako dobar izvođač remontnih radova nestala, kao i TTU. To su firme koje su u Evropi značile. Nama su te firme uvijek rješavale probleme kad dođe do padova. Također, postoje i političke situacije. Prije nekoliko godina imali smo problem sa Elektroprivredom oko obustave isporuke pepela.

Najavili ste nove investicije. Da li ćete sa novim investicijama povećati broj radnih mjesta?

- Mi svaki dan nešto investiramo. Svake godine upošljavamo nove radnike, jer odlaze stari u penziju, a novi dolaze. Svi nove koji se upošljavaju prolaze kroz određene testove i moraju ispuniti visoke standarde. Sva nova snaga koju primamo mora biti spremna da radi na ovakvim postrojenjima i da održava ta postrojenja. Jako puno znanja treba za to. Uvijek zapošljavamo radnike koji žele da uče i koji se žele baviti ovom problematikom.

Koliko Vas obrazovni sistem prati, odnosno da li imate problema pri zapošljavanju određenih kadrova?

- Bez obzira što ima puno kritika na obrazovni sistem mi smo se na vlastitom primjeru dokazali da mi ipak imamo dobar obrazovni sistem, dobre škole i dobre fakultete. Sva postrojenja u Fabrici održavaju i vode naši ljudi.

ULAGANJE U EKOLOGIJU

Na kojim tržištima se prisutni?

- Tržište Bosne i Hercegovine, od Zvornika, Tuzle, Bijeljine do Banja Luke i dijelom tržište Hrvatske.

Poslovanjem ste zadovoljni, da li to isto važi i za plasman robe?

- Problem je što mi imamo fabriku koja može više da proizvede od trenutne proizvodnje. Kriza koja se pojavila 2008. i 2009. godine je učinila da je pad potreba za cementom osjetan. 2008. godine u BiH potrošnja je bila 1.700.000 tona cementa, a ove zadnje tri-četiri godine je na 1.100.000 tona. Očekujemo da će sveukupna situacija u BiH biti bolja i da ćemo imati investicije, te očekujemo i povećanje upotrebe cementa. Spremni smo proizvesti duplo više od trenutne proizvodnje.

Fabrika cementa Lukavac zadovoljava sve ekološke standarde. Koliko je teško zadovoljiti te standarde u BiH?

- Teško je na starim postojenjima jer ta postrojenja imaju sasvim druge standarde. Kako bi se zadovoljili ekološli standardi mora se investirati i promijeniti postrojenje koje će zadovoljiti nove standarde. Ovo će za 15-20 godina i kod nas biti. Mi težimo u hodu to mijenjati, usavršavati se i pratiti te standarde kako kasnije ne bi imali velikih zahvata.

U toku je investicija od 10 miliona eura. O kakvoj investiciji je riječ?

- Investicija je usmjerena ka unaprjeđenju proizvodnog procesa, očuvanje okoliša, te podizanje kvaliteta proizvoda i kvaliteta radne snage. Mi ćemo izvršiti rekonstrukciju nekih postojećih postrojenja kako bi mogli koristiti alternativna goriva. Također će biti investirano u poboljšanje kvaliteta ispusnih plinova, odnosno praćenje standarda s obzirom da sa novim gorivima dolaze i nove situacije u smislu mjesta dodavanja. Tako da se moramo pripremiti kako procesno, tako i ekološki.

Razgovarala Elvira Kokor

[krater]

Bolnica u Tešnju prva bolnica u BiH koja će imati Ekofrend sistem
Izvor: Akta.ba, 30.5.2016 14:58:39



Nobel Corporation, je prošli tjedan po prvi put bila izlagač na Tešanjskom sajmu privrede, a u znak zahvalnosti organizatorima, kao i svim građanima Tešnja koji su posjetili ovu kompaniju odlučili su da bolnici u Tešnju doniraju opremu za uštedu vode i i energije iz programa Ekofrend.

"Na sajmu smo dogovorili daljnje korake za realizaciju donacije(mjerenje sadašnje potrošnje, proračun, odabir opreme...). Sistemi za korisnika omogućuju uštedu vode minimum 50%, a ušteda vode sekundarno ostvaruje uštedu energije koja se koristi pri zagrijavanju vode. Radi se o potpuno novom programu, koji trenutno jedini radimo u BiH. Ekofrend je vrhunski alat za uštedu energenata sa izuzetno brzim povratom investicije", kazao je za poslovni portal Akta.ba vlasnik kompanije Boris Bošnjak.

Ističe, vrijednost opreme je minimalno 7.000 KM, a točnu vrijednost će zanati nakon analize sadašnje potrošnje i ugradnje sistema.

"Vrijednost donacije će rasti iz mjeseca u mjesec, kako budu pristizali umanjeni računi za vodu i energiju", kaže Bošnjak, napominjući kako će ušteda vode i energije doprinjeti i značajnom smanjenju emisije C02.

Realizacijom ove donacije, Bolnica u Tešnju će biti prva bolnica u BiH opremljena sa Ekofrend- Preval sistemima za uštedu vode koji su idealni za bolnice, hotele, kampove.

Bošnjak kaže kako je u pripremi i program za domaćinstva.

E. Ko.

[krater]

DINAMIČAN RAST CARGO PROMETA: Robni prevoz porastao 373 posto!
Obim prevezene robe u zračnom prometu u BiH povećan je prošle godine za 373,4% u odnosu na prethodnu godinu.



Kroz bosanskohercegovačke aerodrome u prošloj godini prošlo je 1.130.042 putnika, što predstvlja povećanje od 18,1 posto u odnosu na godinu ranije, kada je zabilježeno 956.864 putnika, podaci su Agencije za statistiku BiH, izvještava Indikator.ba.

Najveći promet imao je Međunarodni aerodrom Sarajevo koji je zabilježio 772.940 putnika, što je 8,9 posto više nego u 2014. godini.

Tuzlanski aerodrom povećao je broj putnika za 71,2 odsto na 259.094, dok je Aerodrom Mostar ostvario rast prometa od 10,7 na 75.244 putnika.

Pad prometa putnika jedino je registrovao Aerodrom Banja Luka, 17,5 posto, a zabilježio je ukupno 22.800 putnika.

Obim prevezene robe u zračnom prometu u BiH povećan je prošle godine za 373,4% u odnosu na prethodnu godinu.

Značajno povećanje prometa tereta rezultat je aranžmana sa Turskom o izvozu mesa.
Ukupno je prevezno 9.734 tona tereta u odnosu na 2.607 tona 2014. godine.

Najveći promet tereta ostvario je Banjalučki aerodrom, 5.109 tona, Sarajevski aerodrom je ostvario 4.238 tona, Aerodrom Tuzla 237 tona, a Aerodrom Mostar svega 150 tona.

[512MB]

Svaka cast Drzavi i Krateru

Svaki put sam tuzan kad doscrolam do kraja stranice, al vi ih punite redovno..

poz

[krater]

@512MB

[krater]

“Intral BH” digao na noge pogone “Aide”: Obuća iz Tuzle od EU-a do Južne Amerike (FOTO)




Prolazeći kroz halu, primjećujemo da više od stotinu žena i djevojaka izrađuje obuću. Čuje se zvuk šivaćih mašina. Zvuk koji je godinama nedostajao u ovoj tuzlanskoj fabrici

Piše: Samir KARIĆ

Kraj aprila 2015. godine. Ulica 18. hrvatske brigade u Tuzli. Pogoni Fabrike obuće Aida. Nezadovoljni radnici traže uvezivanje radnog staža, materijalno zbrinjavanje i pokretanje proizvodnje. Radnik Tomislav Galušić, predstavnik Sindikata Aide, zajedno sa svojim kolegama je ogorčen i protestuje.

Godinu kasnije, nalazimo se ispred nekadašnjih pogona Aide. Na ulazu je obavještenje o terminima za razgovor za posao. Dočekuje nas upravo Galušić. Zajedno prolazimo kroz obnovljene pogone. Kompanija “Intral BH”, koja je unajmila objekte Aide, te zaposlila dio radnika, organizovala je Dan otvorenih vrata. Obuću svjetskog kvaliteta prodaju po povoljnim cijenama. Cijene sandala, patika i cipela su od 10 do 65 maraka. Kada napuste tuzlanske pogone, cijene ove obuće će višestruko porasti.

Zvuk mašina

Prolazeći kroz halu, primjećujemo da više od stotinu žena i djevojaka izrađuje obuću. Čuje se zvuk šivaćih mašina. Zvuk koji je godinama nedostajao u ovoj tuzlanskoj fabrici. Stižemo u kancelariju generalnog direktora BH Intrala Alije Šehovića. Subota je radna. U posjeti su mu Srđan Mićanović, kantonalni ministar industrije, energetike i rudarstva i Nermin Hodžić, ministar razvoja i poduzetništva. Direktor Šehović nam govori da je Vlada Tuzlanskog kantona, zajedno sa Sindikatom radnika Aide, uspjela da završi kompletan projekat koji je započela prošle godine.

-To je rezultiralo time da su svi radnici zbrinuti, da su na Zavodu za zapošljavanje, da je ta situacija sa Aidom riješena. U međuvremenu je proglašen stečajni postupak u Aidi i svi radnici su poslani na Zavod za zapošljavanje. Oni su zbrinuti. Također, Intral je u prethodnoj godini sklopio ugovor sa Aidom za unajmljivanje prostora za skladištenje i proizvodnju, koji je površine 5.500 metara kvadratnih – govori nam Šehović, navodeći da je ova kompanija uložila i oko milion maraka u sanaciju pogona.

Intral je, dodaje on, u prethodnoj godini započeo s prebacivanjem proizvodnih kapaciteta iz Lukavca u Fabriku obuće Aida, te je u januaru ove godine kompletirana proizvodnja u Aidi.

– Počeli smo i sa zapošljavanjem radnika koji su bili neophodni za nastavak trenda poslovanja i povećanja poslovnih aktivnosti. Uspjeli smo zaposliti dio radnika koji su poslani na Zavod za zapošljavanje iz Aide. Oni su se uklopili u naš sistem rada. U tom dijelu smo uspjeli svoje obećanje da realizujemo – govori nam Šehović.

Intral BH je, naglašava on, nastavio s poslovnim aktivnostima, te je povećan kapacitet sa 230 na 270 proizvodnih radnika. Taj trend se nastavlja. U narednih mjesec dana, bit će dodatno zaposleno između 40 i 60 radnika.

– Cilj je da dođemo do nekih 400 proizvodnih radnika – ističe direktor.

Poslovni partneri

Kada su u pitanju poslovni partneri kompanije Intral BH, oni su, govori nam Šehović, uglavnom iz Evropske unije – Slovenije, Austrije, Njemačke, Italije i dijelom iz Češke.

-Obuća koja se ovdje proizvodi, možemo sa sigurnošću reći da imaju, putem komercijalne službe naših poslovnih partnera, mjesta za prodaju u Južnoj Americi, Centralnoj Americi, Bliskom Istoku i širom EU-a – govori nam Šehović.

Ministar Mićanović je kazao da je Vlada TK zatekla tešku situaciju kada su u pitanju preduzeća na području ovog grada i kantona. No, uz Fabriku deterdženata Dita, Intralov dolazak u Tuzlu je jedna od najpozitivnijih privrednih priča u protekloj godini.

-Mi, kada smo preuzeli mandat, morali smo iznaći modalitete rješenja problema koji su nas zatekli. Jedan od njih je i problem Aide, koji smo riješili uz dogovor a radnicima, da im tokom tri godine uvezujemo staž, a da se uporedo pokrene stečaj – kazao nam je Mićanović, dodajući da se u međuvremenu pojavio i Intral kao ozbiljan partner.

Ministar navodi da je ova kompanija sve svoje prijedloge i obećanja ispunila, te da će u narednom periodu uraditi i mnogo više.

-Drago mi je da se ti rezultati pokazuju i boljim nego što su planirani i također mi je drago da sarađujemo s kompanijom kao što je Intral. Vidimo očite napretke u rastu kompanije i da se svaki mjesec povećava zaposlenost, a samim tim se smanjuje nezaposlenost u TK – kazao je Mićanović.

Praksa za obućare

Izeta Ikanović, direktorica Mješovite srednje škole u Tuzli, kaže da su napravili sporazum sa Intralom, a koji se odnosi na zanimanje obućar. Prema sporazumu, ukupno 25 učenika bi imalo praksu u pogonima Intrala.

-Mi imamo opremljene mašine, alate i nešto uređaja, koje bismo dovezli ovdje. Naš profesor bi sve koordinirao i pratio – kazala nam je direktorica.

Škola postoji 108 godina, a prvi zanat koji je upisan u školi jeste zanimanje – obućar.

-Želimo da nastavimo tradiciju. Ono što je važno za učenike i roditelje jeste činjenica da bi učenici sa 18 godina, odma nakon završene trogodišnje škole, imali posao – kazala nam je Izeta Ikanović.

[krater]

Gradi se nova saobraćajna traka: Mještanima Otesa i Pejtona brže do grada



Uskoro će se smanjiti saobraćajne gužve, jer će novu traku koristiti vozači iz ovih naselja koji idu u pravcu grada, te će na taj način izbjeći vožnju kroz Ilidžu.

Mještanima ilidžanskih naselja Otes i Pejton uskoro će biti olakšana vožnja prema centru grada.

U toku su radovi na izgradnji nove saobraćajne trake kod potputnjaka na samom izlazu iz Otesa i ulazu u naselje Pejton.

Kako su za Faktor potvrdili iz Općine Ilidža, izgradnjom nove trake kod ulica Barska i Bosanskih gazija, dobit će se priključak sa postojeće saobraćajnice u ovom naselju na zapadni prilaz gradu.

– To će značiti da će se u velikoj mjeri smanjiti saobraćajne gužve na Ilidži, jer će novu saobraćajnu traku koristiti vozači iz naselja Otes i Pejton koji idu u pravcu grada, te će na taj način izbjeći vožnju kroz Ilidžu – kazali su nam iz Općine.

Planirano je da radovi budu završeni do kraja oktobra, ali su iz preduzeća Euro-Asfalt istakli da će radovi, ako se sve bude odvijalo planiranom dinamikom, biti završeni i prije roka.

[krater]

Turistički vozić ponovo saobraća Tuzlom



Turistički vozić od srijede, 01.06.2016.godine, ponovo saobraća Tuzlom. Redovni polasci su sa Trga Slobode, prema utvrđenom redu vožnje. Cijena pojedinačne karte za jednu vožnju iznosi 1,00 KM. Cijena jedne rezervisane vožnje iznosi 36,00 KM

[krater]

Od 1. juna niže cijene mobilne telefonije



Regulatorna agencija za komunikacije BiH obavještava javnost da dana 01.06.2016. godine, na snagu stupa prvi set mjera koje imaju za cilj smanjenje cijena u mobilnoj telefoniji, podsticanje konkurencije i zaštitu prava krajnjih korisnika, prenosi bh. novinska agencija Patria.

Podsjećanja radi, Agencija je donijela Odluku o usklađivanju cijena usluga mobilne telefonije i uslova za pružanje telekomunikacijskih usluga, kojom je naloženo operatorima BH Telecom d.d. Sarajevo, Mtel a.d. Banja Luka i HT d.d. Mostar da najkasnije do 01.06.2016. godine primjene sljedeće mjere iz navedene Odluke:

Mjera iz tačke II a) Odluke nalaže izjednačavanje cijena poziva iz mobilne mreže prema drugim fiksnim mrežama sa cijenom poziva iz mobilne mreže prema vlastitoj fiksnoj mreži, i vrijedi za sve postpaid i prepaid pakete. Mjera ima za cilj podsticanje konkurencije i sprječavanje prenošenja tržišne snage sa tržišta fiksne telefonije na tržište mobilne telefonije.

Mjera iz tačke II d) Odluke nalaže da trajanje računa za prepaid korisnike nakon nadopune iznosom 10,00 KM i više, mora vrijediti najmanje 90 dana (u periodu od 90 dana korisniku omogućiti dolazne i odlazne pozive) i nametnuta je u cilju zaštite prava krajnjih korisnika.

Mjera iz tačke II b) Odluke zahtijeva izmjenu člana 13. Pravila 67/2012 o modelu rebalansa cijena govornih telefonskih usluga u BiH za postpaid i prepaid tarifne pakete. Cilj primjene ove mjere je nediskriminacija korisnika mobilne telefonije u odnosu na korisnike fiksne telefonije. Nacrt Pravila 67/2012 je upućen na javne konsultacije do 07.06.2016. godine.

Imajući u vidu da su smanjene cijene u mobilnoj telefoniji sadržane u novoformiranim paketima koji su u ponudi, Agencija poziva krajnje korisnike da se informišu o dostupnosti raspoloživih paketa i tarifnih modela kako bi imali pristup uslugama u mobilnoj telefoniji po smanjenim cijenama.

Drugi set mjera stupa na snagu 01.07.2016. godine.

[krater]

Prehrambena industrija Sprind promovirala novi brend Sprind Premium Past



Prehrambena industrija Sprind d.d. Sarajevo promovirala je danas svoj novi brend - Sprind Premium Pasta. Riječ je o proizvodima Cannellone sa sirom i špinatom, Lasagne alla Bolognese, Lasagne Vegetariane, Raviole sa junećim mesom, Raviole sa sirom, Raviole sa sirom i špinatom i Pikant Raviole sa junećim mesom, te svježoj tjestenini Pappardele sa bosiljkom, Tagliatelle sa jajima, Tagliatelle sa špinatom i Campanele tricolori, prenosi bh. novinska agencija Patria.

Razvojem ovog brenda Sprind je postao prvi domaći proizvođač dubokozamrznutih polugotovih jela, u čijoj je osnovi tjestenina, i to prema originalnim italijanskim recepturama. O novim proizvodima govorili su Eldin Hodžić, stručni saradnik za implementaciju projekta, Adnan Muratović, predstavnik Marketing odjela Sprinda, poznati bh. kuhar Hamid Kurjaković, te potrošači-žene koje će u svom domaćinstvu koristiti ove Sprindove proizvode. Sprind Premium Pastu na licu mjesta pripremali su članovi Udruženja kuhara BiH.

- Nema razlike između sjajno spremljenog italijanskog delikatesa u nekom odličnom restoranu i ove Sprindove Premium Paste. Odlična je. Sada bukvalno svako na jednostavan i brz način može pripremiti sebi, svojoj porodici i prijateljima, vrhunski kulinarski doživljaj kod kuće u vlastitoj kuhinji - kazao je Hamid Kurjaković, član Udruženja kuhara BiH.

- U septembru 2015. godine počeli smo proizvoditi svježu tjesteninu. Za vrlo kratko vrijeme stekli smo veliki broj kupaca svježe i svježe-zamrznute tjestenine. Radi se o prestižnim A La Carte restoranima koji koriste ovu tjesteninu zbog vrhunskog kvaliteta i veoma brze pripreme u trajanju od dvije minute. Samo nekoliko mjeseci kasnije, tržištu nudimo popularna italijanska jela Lazanje, Kanelone i Raviole, ali kao 100% domaći proizvod s rokom trajanja od 365 dana. Osim polugotovih jela, punjene tjestenine i svježe tjestenina, danas smo predstavili i naš univerzalni Mediteranski umak - rekao je Adnan Muratović iz Marketing odjela Sprinda.

Novi brend razvijali su iskusni bh. tehnolozi koji su veliki dio svog radnog vijeka proveli u Italiji, odakle su ponijeli znanja i vještine vrhunskih majstora u pripremi svježe paste.

- Prednost Premium paste je brza i jednostavna priprema, i idealan je obrok u užurbanoj svakodnevnici. Premium Pasta osigurava nužne hranjive sastojke i vlakna, i što je možda i najbitnija njezina odlika - ugljikohidrate za energiju. Vjerujemo da će svi ljubitelji italijanske kuhinje uživati u domaćim raviolama, lazanjama i kanelonima, te da će uz Sprind Premium Pastu iskazati svoju kulinarsku kreativnost - istakao je Eldin Hodžić, stručni saradnik za implementaciju novog Sprindovog projekta, te naglasio da se u ovu pastu ne dodaju nikakvi aditivi, konzervansi i pojačivači okusa, te da tako tržište ima prirodne, kvalitetne, ukusne i zdrave proizvode.

Novi proizvodni pogon u Sprindu zapošljava deset radnika. Osim domaćeg tržišta, planirano je da se Premium Pasta plasira i na tržišta u regionu, prvenstveno u Srbiju i Crnu Goru.

Novim brendom bit će obogaćen proizvodni portfolio Sprinda. Ova investicija dolazi u vrijeme velikih promjena i napretka za sarajevsku kompaniju, ali i jedan novi početak u razvoju kompanije u pravcu inovacija u kontekstu gotovih i polugotovih jela. Poznato je odranije da je upravo Sprind od svog osnutka diktirao pravce razvoja cijeloj jednoj industriji, pogotovo kada je riječ o tehnološkim rješenjima za proizvodnju nekih tradicionalnih jela bosanske kuhinje, ali i programa dubokozamrznutih jela.

[krater]

(VIDEO) U Bužimu održan prvi 24-satni mil-sim airsoft susret u BiH



Ovog vikenda u Bužimu je održan treći međunarodni airsoft susret kodnog imena “OP GREEN FOREST II” koji je okupio do sada najveći broj airsoftera na 24h susretu u Bosni i Hercegovini.

Trideset airsoft klubova iz svih dijelova sa preko 180 igrača iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije je tokom 24h imalo priliku da osjetiti sve čari ovog vojno-simulacijskog sporta raspoređenih na tri strane, dok su samom igrom koordinirali moderatori koji su biti zaduženi za sam tok odvijanja igre.

Okupljanje učesnika i pripreme za polazak obavljeni su na platou OŠ “Bužim” gdje je upriličeno zajedničko slikanje i date posljednje upute igračima. Poslije toga dvije strane su krenule svojim putem, jedni prema lovačkoj kući Brdarevac dok je druga strana krenula od Konjoroda. U 24h borbi uspješnija, sa više odrađenih zadataka, bila je ekipa RF-u (Resistant Forces).

Generalni sponzor ovog susreta je općina Bužim, a prisutnima se obratio Općinski načelnik Agan Bunić.

“Prije svega želim da se zahvalim ASK “Otpisani” koji su organizirali ovaj susret i sve vas okupili na jednom mjestu te svima vama koji ste došli i želim da se osjećate kao kod svoje kuće. Puno sreće želim i da se lijepo provedete, i ponesete najljepše uspomene iz Bužima koje će vas ponovo vratiti ovdje” kazao je načelnik Bunić.

Ono što posebno raduje jesu pozitivne reakcije učesnika nakon održanog susreta koji su bili oduševljeni organizacijom i gostoprivstvom, te su ujedno najavili i ponovni dolazak.

“Teren je odličan, i susreti su sve bolji i bolji. Ovim sportom se bavim već sedam godina i bio sam na preko 90 susreta, od Hrvatske, Slovenije, BiH i ovo mi je jedan od najboljih susreta do sada.” kazao je Nikola Janković iz Gradiške.

“Prvi put smo u Bosni i Hercegovini na susretu. “Otpisani” su odradili odličan posao i u Hrvatsku ćemo ponijeti samo riječi hvale” kazao je nakon susreta Marko Brezović.

Iako je ovaj vojno-simulacijski sport relativno mlad u Bosni i Hercegovini, mladi airsofteri iz Bužima su posljednjih godina postali prepoznatljivi, kako u domovini, tako i izvan nje i svake godine postavljaju nove granice. Zbog samog nivoa ozbiljnosti kojim klub iz Bužima pristupa organizaciji ovakvih susreta najbolje govori činjenica da je broj učesnika iz godine u godinu veći.

Airsoft klub “Otpisani” iz Bužima osnovan je 7. oktobra 2013. godine. U godini dana od osnivanja vrijedni članovi kluba uložili su značajna sredstva u realizaciju ideje i osnovali klub koji radi na popularizaciji airsofta na području Unsko-sanskog kantona. U prilogu pogledajte video koji smo vam pripremili.

[mit12]

E ljudi meni srce puno kada vidim da nije sve crno.Hvala vam

[krater]

Novi projekti rekonstrukcije vodovodne mreže u općinama KS
Izvor: Akta.ba, 30.5.2016 12:38:05



U cilju smanjenja redukcija i zaštite vodotoka: Novi projekti rekonstrukcije vodovodne mreže u općini Vogošća i kanalizacione mreže u općini Trnovo

Ministar komunalne privrede i infrastrukture Kantona Sarajevo Senad Hasanspahić potpisao je danas Sporazum o utrošku vodnih naknada za rekonstrukciju vodovodne mreže na području općine Vogošća sa načelnikom Edinom Smajićem i direktorom KJKP Vodovod i kanalizacija Nezirom Hadžićem, te Sporazum za rekonstrukciju kanalizacione mreže u općini Trnovo sa načelnikom Ibrom Berilom.

"Prvim navedenim sporazumom predviđena je rekonstrukcija vodovodne mreže u naseljima Gornja Jošanica II, Gornja Jošanica III, Kremeš, Krivoglavci te za zamjena cementnog cjevovoda u naselju Rosulje na području općine Vogošća. Ukupna vrijednost investicije je 336.000 KM, a sredstva su obezbijeđena iz Budžeta Kantona Sarajevo za 2016. godinu", rekao je ministar Hasanspahić.

Kako je precizirao ministar, u naseljima Gornja Jošanica II, Gornja Jošanica III i Kremeš planirana je zamjena postojećeg cjevovoda od PVC-a sa novim cjevovodom od daktila, kao i izrada priključaka na vodovod, a mreža će opsluživati oko 200 domaćinstava. U naselju Krivoglavci će biti rekonstruisan azbest-cementni cjevovod koji opslužuje oko 150 domaćinstava čime će značajno biti smanjeni gubici vode na mreži i omogućeno urednije vodosnabdijevanje, dok će u naselju Rosulje postojeći azbest -cementni cjevovod u dužini od 560 metara biti zamijenjen u daktilni cjevovod.

Direktor Hadžić je izjavio da je ovo jedan od projekata koji je započet u Kantonu Sarajevo s ciljem smanjenja redukcija vode, a posebno na ovim lokalitetima gdje su one najizraženije. Naveo je da će radovi početi nakon provedene tenderske procedure.

Načelnik Smajić je naglasio da se na području ove općine realizuje niz projekata s ciljem rješavanja problema redukcija vode, te da očekuje da će sve započete aktivnosti u konačnici dovesti i do stavljanja u funkciju Peraćkog vrela, kao jednog od najznačajnijih rješenja za probleme vodosnabdijevanja u Kantonu Sarajevo.

"U toku su pregovori s Vladom KS i VIK-om o procedurama izrade studije kao i projektne dokumentacije a čijom realizacijom bismo, prije svega, uspjeli obezbijediti stanovnicima Vogošće uredno vodosnabdiejvanje bez redukacija", naglasio je načelnik Smajić.

Drugim, danas potpisanim sporazumom, ozvaničen je nastavak radova na izgradnji kanalizacione mreže u naseljima Pendičići, Dujmovići i Lukavac u općini Trnovo, za što je iz Budžeta KS izdvojeno 199.997, 08 KM.

Načelnik Berilo je istakao da je završena procedura odabira izvođača radova koji bi trebali biti završeni u narednih 60 dana.

Kazao je da je riječ o projektima koji se realiziraju godinama, kao i da će Općina izdvojiti dodatnih 200.000 KM za izgradnju i rekonstrukciju kanalizacionih sistema u drugim naseljenim mjestima.

"Općina je još prije 12 godina ozbiljno pristupila projektima zaštite vodotoka, uradili smo projektnu dokumentaciju za kolektore i sva naseljena mjesta uzvodno i nizvodno uz vodotoke na području općine Trnovo. Cilj je zaštititi vodotoke na području općine i nizvodno duž rijeke Željeznice, te samim time osigurati i zaštitu vodosnabdijevanja građana Kantona Sarajevo", naglasio je načelnik Berilo i kazao da će taj proces trajati dugo s obzirom na površinu ove općine od 360 kvadratnih kilometara, kao i udaljenost između pojedinih naselja koja iznosi i po 80 kilometara.

[krater]

Najavljena rekonstrukcija vodovodne mreže u Hrasnici



Sporazum o utrošku vodnih naknada za rekonstrukciju vodovodne i kanalizacione mreže na području općine Ilidža potpisao je danas ministar za komunalnu privredu i infrastrukturu Kantona Sarajevo Senad Hasanspahić sa načelnikom ove općine Senaidom Memićem i direktorom KJKP "Vodovod i kanalizacija" Nezirom Hadžićem.

Za Općinu Ilidža izdvojena su sredstva u iznosu od 663.200 KM, od čega će 450.000 KM biti utrošeno za rekonstrukciju 1.110 metara vodovodne mreže u Hrasnici, koja je devastrirana i zastarjela, a preostalih 213.200 KM planirano je za izgradnju kućnih priključaka na novoizgrađenoj vodovodnoj mreži u naselju Rakovica.
- Izgradit ćemo rezervoare i već smo u pregovorima sa Republikom Srpskom da njima damo svoj rezervoar, kako bi naš dio stanovništva iz Jasena i Šerifića koji nema kvalitetnu vodu priključivanjem na njihove rezervoare to dobio. Isto planiramo da uradimo i sa dijelom Kotorca, čime prelazimo i entitetske granice, a sve s ciljem poboljšanja kvaliteta života naših građana - naglasio je načelnik Memić.

Projekt rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže izvodit će "Vodovod i kanalizacija" u skladu sa svojim projektnim rješenjima.

Vlada KS je za vodne naknade izdvojila 3.600.000 KM kako bi krenula sa rekonstrukcijom vodovodnog sistema koji je u vrlo lošem stanju. Iznos koji je osiguran za općinu Ilidža će omogućiti da se uradi rekonstrukcija cjevovoda koji datira još iz 1920.godine, i to u ulicama: dr Halid-bega Hrasnice, Izeta Musića, Šehitluci i Put Famosa.

Ministarstvo za komunalnu privredu i infrastrukturu planira da potpiše i Sporazum sa Općinom Novo Sarajevo, dok općine Ilijaš i Hadžići neće učestvovati u rekonstrukciji vodovodne mreže, jer one imaju svoja javna komunalna preduzeća.

- S ove dvije općine ćemo sklopiti sporazume za rekonstrukciju kanalizacionih mreža, što je također značajno - kazao je ministar Hasanspahić te iskoristio ovu priliku i zamolio građane da budu strpljivi tokom izvođenja radova na području šest općina, ali je to jedini način da Sarajevo unaprijedi vodosnabdijevanje i smanji redukcije, saopćila je Press služba KS

(Fena)

[krater]

Uključena Tuzla, Srebrenik i Živinice: Kreće realizacija LID projekta vrijednog 6,6 miliona eura



Predstavnici Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) potpisali su danas memorandume o razumijevanju i sporazume o saradnji s načelnicima i gradonačelnicima 21 općine i grada u BiH, čime su ozvaničili opredijeljenost za podršku Projektu ”Lokalni integrisani razvoj” (LID), koji će omogućiti sveobuhvatan i održiv društveno-ekonomski razvoj, poboljšanje dobre prakse upravljanja i razvoj lokalne infrastrukture i usluga u tim općinama i gradovima.

Projekt LID vrijedan je 6,6 miliona eura, a sredstva su dobili: Banja Luka, Bijeljina, Čelinac, Doboj, Foča, Goražde, Gradiška, Konjic, Mostar, Maglaj, Modriča, Novi Grad, Odžak, Orašje, Prijedor, Srebrenik, Šamac, Tuzla, Vareš, Žepče i Živinice.

Šef kooperacija u Delegaciji EU u BiH Melvin Asin je kazao da je LID dio EU programa za lokalni razvoj i zapošljavanje koji predstavlja nastavak napora EU da pomogne ekonomski oporavak zemlje, doprinese stvaranju novih radnih mjesta i poboljšanju životnog standarda građana.

Aktivnosti projekta, dodao je, doprinijet će i ciljevima Reformske agende u BiH za poboljšanje poslovnog okruženja i ekonomske konkurentnosti.

UNDP će implementirati LID projekt od 2016. do 2018. godine, u partnerstvu s Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, Federalnim ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, Ministarstvom za državnu upravu i lokalnu samoupravu RS i dva udruženja općina i gradova u FBiH i RS-u.

Projekt će podržati i 30 mikro, malih i srednjih preduzeća, te 300 seoskih domaćinstava i 100.000 korisnika, saopćeno je iz UNDP-a, javlja Federalna novinska agencija.

[krater]

Centar za srce BH i u Bihaću

Doktori iz Tuzle do kraja godine pregledat će 3.000 Bišćana



Grad Bihać bit će prva lokalna zajednica u našoj zemlji u kojoj će se realizirati pilot-projekt prevencije kardiovaskularnih oboljenja građana srednje životne dobi. Ovaj izuzetno važan projekt realizirat će Centar za srce BH iz Tuzle u sklopu projekta IPA fondova i Evropske unije.

Učešće Grada Bihaća u projektu jučer je potvrdio i gradonačelnik Emdžad Galijašević tokom susreta s direktorom Centra Emirom Kabilom.

- Ovo je izuzetno važan projekt, ne samo za građane Bihaća nego i cijele BiH, jer je smrtnost od ovih oboljenja, gledajući cijelu Evropu, najveća baš u našoj zemlji. Zato velika zahvala gradonačelniku i Gradskoj upravi, koji su prepoznali važnost projekta u prevenciji oboljenja. Očekujem da ćemo do kraja ove godine izvršiti dijagnostičke preglede za skoro 3.000 građana Bihaća - kazao je Kabil.

Galijašević je kazao da Gradska uprava nije imala dileme treba li se priključiti projektu.

- Grad će sufinansirati pregled u Centru za srce BH u Bihaću sa 20 KM, a ostatak će platiti Centar tako da će naši sugrađani imati besplatan dijagnostički pregled - istaknuo je Galijašević.

Prvi pregledi u julu

Prema jučerašnjem dogovoru, prvi pregledi osoba starijih od 45 godina realizirat će se početkom jula u Centru za srce BH u Bihaću. Sedmično će iz Tuzle u Bihać doći tri do četiri doktora. Imena svih građana koji se prijave za kontrolu, bit će usaglašena s udruženjima penzionera, boračke populacije, oboljelih od karcinoma, dijabetesa...

[krater]

Alma Ras: Otvaranje prvih radnih mjesta u Bosanskom Petrovcu iza augusta
Izvor: Akta.ba, 1.6.2016 8:40:23



Firma Alma Ras iz Olova, nakon Visokog, Vareša i Srebrenice i u Bosanskom Petrovcu otvara svoje proizvodne pogone u kojima će proizvoditi fino donje rublje i spavaći program koji svoje kupce nalazi čak i u dalekoj Južnoj Koreji.

Kada je u pitanju njegova investicija u fabriku u Bosanskom Petrovcu, gdje Alma Ras trenutno gradi pogon u dijelu objekta bivše tvornice tekstila Novitet, Đemal Memagić, vlasnik ove kompanije kaže da mu je poznata tradicija kvalitete u proizvodnji tekstila koju Bosanski Petrovac ima i da računa na provjerenu i iskusnu radnu snagu nekadašnjeg „Noviteta“.

Zadovoljan je napretkom radova koje je vidio i napominje da je potrebno još puno truda i znanja uložiti kako bi se uništeni i zapušteni Novitet doveo na nivo standarda za proizvodnju tekstila koje svi objekti firme Alma Ras moraju zadovoljiti.

Govoreći o planovima svoje firme u Bosanskom Petrovcu, Memagić je istakao da će oni isključivo zavisiti od raspoložive i stručne radne snage. "Evo vidite koliki je ovo prostor, ne možemo reći koliki je krajnji cilj i sad je više do Petrovčana koliko hoće radnih mjesta – dvadeset ili stotinu", kaže Memagić.

Dodaje kako se Alma Ras uspjela pozicionirati na domaćem i svjetskom tržištu tako da ima dovoljno prostora za širenje u svakom smislu. Prema njegovim riječima prvi radnici budućeg bosanskopetrovačkog pogona će biti obučavani u Olovu i Visokom nakon kolektivnog godišnjeg odmora koji ova firma ima u augustu.

Riječ je o uposlenicima koji će voditi i koordinirati poslove u Bosanskom Petrovcu, kao i o grupi od pet do deset žena koje će biti obučene za proizvodnju artikala branda Alma Ras i osposobljene da stečeno znanje prenesu dalje. Memagić kaže kako će se sa proizvodnjom jednostavnijih artikala iz Alma Ras asortimana početi u septembru, ukoliko sve bude teklo po zacrtanom planu.

Memagić je inače, nakon što je udario temelje uspjeha svoje kompanije i od malog preduzeća iz Olova stvorio jednu od najperspektivnijih firmi u BiH koja se u stanju nositi sa konukurencijom na surovim europskim i azijskim tržištima. Posvetio se i radu za dobrobit svoje lokalne zajednice. Izabran za načelnika općine Olovo prije četiri godine i jedini je načelnik u BiH koji za svoj rad ne prima platu.

"Danas, kada imam svoju kompaniju, kada sam u stanju osigurati plate za 950 radnika, nemam potrebe uzimati platu načelnika, niti bilo šta drugo što drugi uzimaju", kaže Memagić, koji sva primanja koja ostvaruje kao općinski načelnik usmjerava u fond za stipendiranje učenika i studenata iz Olova. Kako kaže, do sada je u tu svrhu na taj način dao više od 80,000 maraka.

[krater]

Kompanije iz BiH gradit će energetsku mrežu i hidroelektranu u Indoneziji
Izvor: Avaz.ba, 1.6.2016 9:21:54



Indonezija planira realizaciju značajnih razvojnih projekata, kao što su osiguranje električne energije za našu regiju Sumatra, a na realizaciji ovog i drugih projekata bit će angažovane bh. kompanije, najavila je u izjavi za “Avaz” ambasadorica Indonezije u BiH Amelija Ahmad Jani (Amelia Achmad Yani).

Infrastrukturni projekti

Pojasnila je da se, između ostalog, radi o projektu u okviru kojeg će biti izgrađena električna mreža u dužini oko 1.000 kilometara, te da će najvjerovatnije u istoj regiji biti izgrađena i hidroelektrana za koju će, također, biti angažovani bh. stručnjaci.

"Također, razmišljamo i o mogućnosti izgradnje solarnih elektrana, ali to još nije sigurno. U oktobru predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović posjetit će Indoneziju i u okviru te posjete bit će potpisan i zvanični dogovor, jer je trenutno potpisan tek sporazum o razumijevanju između BiH i Indonezije. Sve navedene projekte trebale bi raditi bh. državne kompanije", naglasila je Yani.

Yani je dodala da je prije mjesec Vlada Republike Indonezije ukinula vize za građane BiH, kao i za još 169 država svijeta.

"Na taj način željeli smo ukloniti sve restrikcije koje su postojale za razvoj uzajamnih odnosa BiH i Indonezije. Užurbano radimo na poboljšanju ekonomskih odnosa, pa je naš predsjednik imenovao specijalnog izaslanika koji je prisustvovao i 7. Sarajevo biznis forumu", kazala je Yani.

Stručan kadar

Mišljenja je da BiH ima dobar i stručan tehnološki kadar koji nedostaje Indoneziji.

"Upravo iz tog razloga Indonezija i BiH će uskoro imati značajnu razmjenu, naročito kad je riječ o energetici i hidroenergetici. Namjeravamo i da kupujemo kafu i mlijeku iz BiH, jer smo zadovoljni kvalitetom. Ono što je posebno značajno za nas jeste da BiH ima razvijenu namjensku industriju te je Indonezija zainteresovana za kupovinu naoružanja iz BiH. Mi imamo veliku vojsku sa značajnim potrebama", najavila je Yani.

Indonezija ima značajne kapacitete

"Indonezija i Jugoslavija imale su veoma dobre odnose i jaku duhovnu vezu. Nakon rata u Jugoslaviji ti odnosi su zamrznuti, a Indonezija je zapala u veoma duboku ekonomsku krizu pa nije bila u mogućnosti da pomogne razvoju BiH. Indonezija danas pod novim rukovodstvom je sasvim drugačija država, koja ima značajne kapacitete. Naša ekonomija se nakon krize značajno oporovila i bilježimo rast od 5,4 posto na godišnjem nivou, a cilj nam je da dostignemo rast od sedam posto", zaključila je Yani.

[krater]

Subvencije privatnim preduzećima u iznosu od 1.600.000 KM
Izvor: Fena, 1.6.2016 8:09:01



Vlada Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) usvojila je programe utroška budžetskih sredstava za 2016. godinu i utroška sredstava od koncesija za 2016. godinu, koji su usaglašeni sa Strategijom razvoja tog kantona za period 2016.-2020.godini.

Kantonalnim budžetom za 2016. godinu utvrđena su finansijska sredstva za realizaciju programa subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima u iznosu od 1.600.000 KM. Tim programom utroška finansirat će se razvijanje poslovno-preduzetničke infrastrukture, promocija poduzetništva i poduzetničke kulture, pokretanje "start-up biznisa", podrška izvozno orjentiranih aktivnosti privrednih subjekata, podizanje kvaliteta turističke ponude i sufinansiranje projekata finansiranih iz međunarodnih fondova.