je li zato tu vakufska banka ili je to samo slučajno?neki wrote: ↑09/09/2022 12:33Tada još uvijek zgrada u vlasništvu vakufske direkcije, pa je bilo zabranjeno točenje alkohola u njojPorodice Foht wrote: ↑09/09/2022 12:12
Aaa, nije mi bio najjasniji ugao a pomislio sam da je to.
Nego, vidi ti da Perzijacci idu s Kulturnim centrom tamo gdje se nije pilo "Jovanovo sherbe".
Hvalablack wrote: ↑08/09/2022 10:26dino-ilidza wrote: ↑07/09/2022 21:27 Pozdrav,
da li neko možda ima nekih podataka o fotografu Nikoli Drakuliću koji je između dva svjetska rata imao svoju fotografsku radnju na Ilidži, a poslije otišao u Indoneziju (Surabaya)?Fočak Nikola Drakulić bio je fotograf, scenograf i filmski snimatelj. Svoje fotografske usluge nudio je oglašavajući se u telefonskim imenicima i to kao “Nikola Drakulić iz Prestolonasljednika Petra 42. Broj telefona: 38–56”. Fotografija iz zaostavštine Marice Vojnović predstavlja studijski portret tek vjenčanih mladenaca nastao 1938. godine. Djeluje poput zaustavljene filmske scene ili izrezanog kadra iz filma o ljubavi i sreći. Zasigurno da su grančice ruzmarina kojima su mladenci okićeni ujedno i atributi kojima fotograf naznačava ljubav i bračnu vjernost. Bio je jedan od rijetkih sarajevskih fotografa koji je doprinio razvoju kinematografije u Bosni i Hercegovini snimivši više dokumentarnih i prvi zvučni film. Dejan Kosanović predstavlja Nikolu Drakulića kao jednog od najznačajnijih pionira dokumentarnog i zvučnog bosanskohercegovačkog filma u periodu između dva svjetska rata. Njegov kratki zvučni igrani film pod nazivom Ljubav u Sarajevu (1937) predstavlja začetak bosanskohercegovačkog igranog filma. Nikola Drakulić je autor i fotomonografije s putovanja na Bali koja je štampana u dva izdanja.SpoilerShow
Ostalo je puno njegovih fotografija, neke su u muzejima, galerijama u cijelom svijetu ali je većina u privatnim kolekcijama... U fotomonografiji Historijski razvoj Banjskog parka Ilidža prikazana je i jedna kolekcija Nikole Drakulića oko 10-ak fotografija parka na Ilidži kako je izgledao u periodu između dva svjetska rata...
Fabrika ćilima na Bistriku
Nalazio sam njegove slike sa utakmica i klubova fudbalskih prije rata u Sarajevskim novinama pame zanima jeli sta od toga ostalo sacuvano...dino-ilidza wrote: ↑11/09/2022 18:07Ostalo je puno njegovih fotografija, neke su u muzejima, galerijama u cijelom svijetu ali je većina u privatnim kolekcijama... U fotomonografiji Historijski razvoj Banjskog parka Ilidža prikazana je i jedna kolekcija Nikole Drakulića oko 10-ak fotografija parka na Ilidži kako je izgledao u periodu između dva svjetska rata...
aaa dobre slike
Misliš prije Drugog svjetskog rata? On je sa suprugom emigrirao u Indoneziju 1939. godine, a odatle je otišao u Ameriku 1959. godine. Prema nekim literaturnim izvorima još se jednom pojavio u Sarajevu kada je snimao dokumentarac o Olimpijskim igrama 1984. godine.hrasno wrote: ↑11/09/2022 22:06Nalazio sam njegove slike sa utakmica i klubova fudbalskih prije rata u Sarajevskim novinama pame zanima jeli sta od toga ostalo sacuvano...dino-ilidza wrote: ↑11/09/2022 18:07
Ostalo je puno njegovih fotografija, neke su u muzejima, galerijama u cijelom svijetu ali je većina u privatnim kolekcijama... U fotomonografiji Historijski razvoj Banjskog parka Ilidža prikazana je i jedna kolekcija Nikole Drakulića oko 10-ak fotografija parka na Ilidži kako je izgledao u periodu između dva svjetska rata...
I sad ovo uporediti sa
Da naravno prije 2 svj.rata. Ali nisam znao da je emigrirao...dino-ilidza wrote: ↑12/09/2022 18:59Misliš prije Drugog svjetskog rata? On je sa suprugom emigrirao u Indoneziju 1939. godine, a odatle je otišao u Ameriku 1959. godine. Prema nekim literaturnim izvorima još se jednom pojavio u Sarajevu kada je snimao dokumentarac o Olimpijskim igrama 1984. godine.
