#1851 Re: FADIL NOVALIĆ PREMIJER FBIH
Posted: 17/01/2016 18:02
Pa jeftinija je Bugarska, i opet to nije strancima bila smetnja da kupe banke ili da izlobiraju prodaju telekoma... Tu im plate bitne nisu.
MuaDib wrote:Novalićeve reforme, nisu reforme već bezobzirna deregulacija tržišta rada. Po ko zna koji put vlada je udarila tamo gdje najtanje, dakle na radničku legislativu. U medijski prostor se plasiraju različite teze i teorije da su nazovireforme usmjerene ka podizanju konkuretnosti u bh ekonomskom prostoru i privlačenju stranih investicija. Međutim sve su to šarene laže i ušminkane fraze vladajuće klike.
Minimalna plata od 210 eura, nije i ne može biti društveno opasna, niti je smetnja stranim investicijama. Međutim ona je smetnja paralelnom ekonomskom sistemu SDA koji egzistira na dva temelja potkradanju države i potkradanju radnika. To su vam oni "privrednici" koji na minimalcu drže većinu radnika, a razliku ako isplaćuju, isplaćaju na ruke. To su oni koji su SDA finansirali kampanju, kako bi zauzvrat dobili političu zaštitu za svoje ilegalne rabote. I onda nam takvi drže priče o patriotizmu, reformskom putu i Evropi. Dalje, ovim potezom vlada je nedvosmisleno stala u zaštitu nelojalne konkurencije jasno poručila udruženju poslodavaca čiji članovi posluju u velikoj mjeri poštujući propise, da su budale. Sindikat u ovome neću ni pominjati, jer je to jedna birokratizirana struktura bez stvarnog zalaganja za radnike, koji nisu unutar budžetske stavke.
Međutim, ako ćemo iskreno onda vladi treba biti jasno:
- da ona sa visokim porezima i parafiskalnim nametima, jedina koči dolazak stranih investicija.
- da ona tolerišući i ne suzbijajući korupciju tjera strane investitore,
- da svojim birokratskim aparatom i nekonzistentnošću zakonskih propisa tjera strane investitore na odustajanje,
- da svojim zaštitničkim odnosom prema državnim službenicima i namještenicima, zapravo urušava cjelokupnu ekonomiju u Federaciji.
Riba smrdi od glave, a ne od repa.
Kakao onda da SDA kupuje glasove sa onih 150 Km za demobilisane borce i sl., otkud pare. Pa, svi radnici u svakoj pekari rade za minimalac a gazde vozaju auta po 100 milja. Neka Fadil to rijesi. Il ove utaje poreza, kladionice i sl.Warashii wrote:A zasto nije moguce povećati minimalnu platu a smanjiti obaveze koje poslodavac ima za minimalac?
Poslodavcu svejedno, radniku zehru bolje a drzava nek stegne kais na velikim platama, to jest nek smanje.
Nije se zakon ni mjenjao radi toga, već da se onemoguće poslodavci i sindikati da dogovore ono što je povoljno i za jedne i za druge, tj. dda Vlada može nametati svoje stavove i odluke. Ovo u vezi godišnjeg odmora ne bi bilo ni taknuto da nisu polupismene uhljebljene glavice na čelu sa direktorom alkoholičarem iz Ureda za Zakonodavstvo stavile primjedbu na izvorni tekst Zakona i rekle da se u članu gdje se reguloiše do kad se mora iskoristiti drugi dio g.o. rekli da se treba 30.6. zamjeniti sa 31.03., a da nisu ni objasnili zašto i što to nisu tražili kad usvojeni Zakon bio prvotno na Vladi.ultima_palabra wrote:Kakve veze ima to koristenje godisnjeg i sa cim? Niti je logicno, niti je bitno da se samo zbog toga mijenja zakon.
Zato sto nas je vise od pola prijavljeno na minimalacWarashii wrote:A zasto nije moguce povećati minimalnu platu a smanjiti obaveze koje poslodavac ima za minimalac?
Poslodavcu svejedno, radniku zehru bolje a drzava nek stegne kais na velikim platama, to jest nek smanje.
Objasnio je Provalic to za godisnji odmor:Better Man wrote:Nije se zakon ni mjenjao radi toga, već da se onemoguće poslodavci i sindikati da dogovore ono što je povoljno i za jedne i za druge, tj. dda Vlada može nametati svoje stavove i odluke. Ovo u vezi godišnjeg odmora ne bi bilo ni taknuto da nisu polupismene uhljebljene glavice na čelu sa direktorom alkoholičarem iz Ureda za Zakonodavstvo stavile primjedbu na izvorni tekst Zakona i rekle da se u članu gdje se reguloiše do kad se mora iskoristiti drugi dio g.o. rekli da se treba 30.6. zamjeniti sa 31.03., a da nisu ni objasnili zašto i što to nisu tražili kad usvojeni Zakon bio prvotno na Vladi.ultima_palabra wrote:Kakve veze ima to koristenje godisnjeg i sa cim? Niti je logicno, niti je bitno da se samo zbog toga mijenja zakon.
Ma kakve su ovo više debilne izjave, ima li kraja..Objasnio je Provalic to za godisnji odmor:
"Na novi način je regulirano i korištenje godišnjeg odmora i to pravo je približeno evropskoj praksi.
- Riješili smo da nam se ne dešava da službenik sve sastavi te da ga nema na radnom mjestu po dva mjeseca - objasnio je."
http://vijesti.ba/clanak/293673/novalic ... -od-zakona
Sada ne dovlače? Imao sam priliku da vidim neke dokumente o cijenama nekih proizvoda koje su proizvedene u Kini za jednu poznatu firmu. Proizvod koji košta oko 60 Eura u maloprodaji je Kinez proizveo i transportovao do Evrope za oko 2 Eura. Vidim da si ti ciljao na cijenu transporta. Kada ti proizvod u maloprodaji košta 30 puta više nego što te košta njegova proizvodnja i transport do Evrope, tada ti cijena transporta nije nikakav trošak. I tada ti je jeftinije proizvoditi u Kini i transportovati do Evrope nego proizvoditi bilo gdje u Evropi. Pa bile to BiH, Bugarska, Rumunija, Albanija, bilo ko.jao_situacije wrote:jest jaro moj iz kine će sve dovlačiti, samo još da izmisle teleportaciju i tvoj argument bi imao smislaHakiz wrote:NIje dovoljno. Jer koliko god si jeftiniji od najbliže konkurencije, a Azija je sa svim troškovima opet od tebe jeftinija onda nije dovoljno.jao_situacije wrote:
pa niko i ne govori da budemo kao azija dovoljno je da budeš jeftiniji od najbliže konkurencije
uostalom zar ti misliš da se sve može preseliti u aziju
A dokaz da visina minimaca nije presudna je to da investicije ne dolaze ni sada kada nam je minimalac već nizak, 360 KM.
NIje Novaliću palo na pamet da pusti povećanje minimalca za 50KM, a da rad pojeftini smanjivanjem doprinosa na plate i izbacivanjem obaveze plaćanja raznih parafiskalnih davanja. Što li? A time bi pojeftinio rad više nego zadržavanjem minimalca na 360 KM.
Da bi investitor došao osim jeftinog rada (a jeftin rad nije nužno i niska plata), mora mu biti jednostavno raditi, i mora imati pravnu sigurnost. Šta misliš, da li je investitoru da odustane od investiranja u BiH važnije 360 umjesto 406 KM plata ili razlog zbog kojeg se Bauahaus povukao?
Znači sad nećeš moći uzeti godišnji u aprilu, maju ili junu?walk_M-A-N wrote:Ma kakve su ovo više debilne izjave, ima li kraja..Objasnio je Provalic to za godisnji odmor:
"Na novi način je regulirano i korištenje godišnjeg odmora i to pravo je približeno evropskoj praksi.
- Riješili smo da nam se ne dešava da službenik sve sastavi te da ga nema na radnom mjestu po dva mjeseca - objasnio je."
http://vijesti.ba/clanak/293673/novalic ... -od-zakona
Ja sam radio u više firmi i svugdje se znao red: na godišnji ideš kada ti odobri nadređeni, u skladu sa obavezama i poslom. Šef ili službenik ili radnik, isto.
I taj Provalić bi to valjda trebao znati. Ali on je patološki slučaj izgleda. Mada ovo sa godišnjim služi da pokrije mnogo gore stvari iz ZoR.
Možeš uzeti novi godišnji od 1.4.?JThomas wrote:ne, nego nećeš moći drugi dio onog od prošle godine. ne mijenja poentu.
To je napravljeno da onaj koji radi u firmi ne može da se bavi poljoprivrednim radovima za vlastite potrebe što je kod nas čest slučaj.ultima_palabra wrote:Znači sad nećeš moći uzeti godišnji u aprilu, maju ili junu?walk_M-A-N wrote:Ma kakve su ovo više debilne izjave, ima li kraja..Objasnio je Provalic to za godisnji odmor:
"Na novi način je regulirano i korištenje godišnjeg odmora i to pravo je približeno evropskoj praksi.
- Riješili smo da nam se ne dešava da službenik sve sastavi te da ga nema na radnom mjestu po dva mjeseca - objasnio je."
http://vijesti.ba/clanak/293673/novalic ... -od-zakona
Ja sam radio u više firmi i svugdje se znao red: na godišnji ideš kada ti odobri nadređeni, u skladu sa obavezama i poslom. Šef ili službenik ili radnik, isto.
I taj Provalić bi to valjda trebao znati. Ali on je patološki slučaj izgleda. Mada ovo sa godišnjim služi da pokrije mnogo gore stvari iz ZoR.Da li je to uopšte u skladu sa Ustavom, ugrožava li neka ljudska prava?
Styling wrote:Sve ove izmjene zakona o radu se rade zbog radnika u javnom sektoru i drzavnoj administraciji.
Kod privatnika nikada nisi ni mogao sastavljati stari i godisnji odmor pa biti duze od dvoije hefte na odmoru.
A ako dobijes dvije hefte godisnjeg, e to te gazda bas pocastio.
svaka mu je na mjestuPremijer Fadil Novalić kritikovao je prije nekoliko dana građane Federacije BiH jer više novca potroše na mobilnu telefoniju i druge multimedijalne sadržaje nego što troše na ulje i brašno, piše novinska agencija Patria.
Premijer je reko da je Vlada zatražila od dva najveća trgovačka lanca u BiH spisak prvih deset stavki u potrošnji u FBiH.
Među tih deset stavki, samo su tri esencijalne životne namirnice, sve ostalo su ono što uopće ne predstavlja bitnu stvar za život, kritikovao je Novalić, piše NAP.
BiH
0
Nakon poruke Novalića da su građani rastrošni: Zvanični podaci pokazuju sasvim suprotnu sliku
Piše: N. Novalić/Klix.ba
prije 9 min
2
Nakon poruke Novalića da su građani rastrošni: Zvanični podaci pokazuju sasvim suprotnu sliku
0
Predsjednik Vlade FBiH Fadil Novalić prije nekoliko dana je komentarisao potrošnju građana u FBiH. Naime, Vlada FBiH je od trgovačkih lanaca tražila spisak artikala koje građani najviše kupuju te je premijer Novalić zaključio da se građani rasipaju. No, zvanični podaci Agencije za statistiku BiH jasno pokazuju na šta građani troše novac, pri čemu je bar 3/4 troškova jednostavno nemoguće izbjeći.
Nakon poruke Novalića da su građani rastrošni: Zvanični podaci pokazuju sasvim suprotnu sliku
“Vjerujte da su tu tri esencijalne životne namirnice, a ostalo su nebitne stvari. Sama činjenica da mi trošimo milijardu KM na mobitele i komunikaciju govori da na to trošimo više nego na hljeb i ulje”, rekao je premijer Novalić nakon što je od Konzuma i Binga dobio podatke na što građani troše novac.
Igara bez hljeba
No, zvanični podaci statističkih agencija demantiraju premijera Novalića.
Posljednja anketa o potrošnji domaćinstava u BiH rađena je 2011. godine i rezultati ankete su javno dostupni, dok bi nova anketa o potrošnji domaćinstava u BiH trebala biti objavljena za nekoliko mjeseci.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH u 2011. godini, prosječni mjesečni izdaci za potrošnju su iznosili 1.569,33 KM po domaćinstvu.
U prosjeku, jedno domaćinstvo mjesečno troši 511,60 KM za hranu i piće, dok su izdaci za neprehrambene proizvode i usluge iznosili 1.057,73 KM.
Dakle, jedna trećina ukupnih mjesečnih izdataka domaćinstva se odnosi na hranu i piće, zatim 23,9 posto na održavanje stambene jedinice i režijske troškove, 14,6 posto na prijevoz i komunikacije, 4,9 posto na namještaj, kućanske aparate i redovno održavanje, 4,7 posto za odjeću i obuću, 3,6 posto na zdravstvo i preostalih 15,7 posto na druge proizvode i usluge (duhan, rekreacija i kultura, obrazovanje, ugostiteljske usluge i usluge hotelskog smještaja itd).
Ako se sumiraju osnovni mjesečni izdaci domaćinstva (hrana, režijski izdaci, zdravstvo, prijevoz i obrazovanje) može se vidjeti da su skoro 3/4 (71,9 posto) izdataka osnovni izdaci koji se ne mogu izbjeći i oni mjesečno iznose 1.129,61KM za prosječno domaćinstvo u Bosni i Hercegovini, zaključili su bh. statističari.
Pojednostavljeno, 2011. godine bh. građani su najviše trošili na hranu i piće (511 KM), stanovanje (237 KM), prijevoz (172 KM), režije (138 KM), namještaj i opremu za domaćinstvo (77 KM), odjeću i obuću (73 KM), bezalkoholna pića (47 KM).
Mit o rastrošnim građanima
Mit o rastrošnim građanima BiH koji širi i Novalić, uglavnom se odnosi na potrošnju za duhan, rekreaciju i ugostiteljske usluge.
No, statistički podaci pokazuju da bh. građani mjesečno za duhan izdvajaju prosječno 38 KM, na ugostiteljske usluge 31 KM, dok za komunikacije (telefon i Internet) građani troše 55 KM. Za rekreaciju i kulturu se izdvaja 45 KM, za alkohol 18 KM, a za obrazovanje skromnih 11 KM mjesečno.
Novalić je insinuirao i da bh. građani u prodavnicama kupuju luksuz, dok osnovne namirnice kupuju manje.
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da građani od hrane i pića najviše troše na meso (118 KM), hljeb i žitarice (74 KM), mlijeko, sir i jaja (73 KM), povrće 49 KM, šećer, džem i med 40 KM, voće 34 KM, ulja i masnoće 25 KM.
No, ako se uzme da je prosječna plata u FBiH u 2014. iznosila 833 KM, jasno je da ogroman broj stanovnika BiH, čak i ona domaćinstva gdje oba člana rade, mogu samo sanjati o potrošnji u iznosu od 1.569 KM. U praksi, to znači da je ogromna većina prinuđena praviti “rezove”, pa bi bilo zanimljivo istražiti kako potrošačku korpu organizira porodica koja živi sa jednom prosječnom platom, ili one porodice koje žive s platom koja često jedva prelazi 400 KM.
Samo za hranu potrebno 800 KM
U proteklih deset godina plaća je povećana za 321 marku. Međutim, potrošačka korpa za četveročlanu porodicu, kaže Mesud Lakota, direktor Potrošačke zadruge Euro BiH i predsjednik Udruženja potrošača BiH, ako uzmemo u obzir samo prehrambene proizvode 2003. i 2004. iznosila je 320 do 334 marake.
"Ta ista potrošačka korpa, dakle samo prehrambeni proizvodi, sada košta do 800 maraka. Po tome možete vidjeti koliko se standard života bh. građana popravio ili nije popravio. Ovdje izuzimam javna preduzeća i administraciju. Oni imaju visoke plaće, njihov prosjek je negdje oko 1.260 KM, dok je u realnom sektoru prosjek plaće negdje oko 430 maraka", kaže Lakota.
Građani su, opet prema podacima Agencije za statistiku BiH, mjesečno trošili 80 KM hrane iz vlastite proizvodnje, što samo pokazuje na koje načine sve građani pokušavaju uskladiti platu i potrošačku korpu.
Toliko o lijenim i rastrošnim građanima.