Srpska Demokratska Stranka (SDS) kao pozitivna alternativa Miloradu Dodiku i SNSD-u u BiH i RS?!Novi "Vučićevski" SDS?!

[filosofman]

http://www.youtube.com/watch?v=szT3IiSI ... aVpYZnmQZ0

[filosofman]

[filosofman]

http://forum.klix.ba/muhamed-filipovic- ... 56261.html

http://www.nezavisne.com/kolumne/vijest ... razum.html

Historijski sporazum

Datum: 15.10.2008 21:07

Autor: Muhamed Filipović
Image

Prvo ću se, dakle, osvrnuti na "historijski sporazum", o kojem su vođeni pregovori tokom ljetnih mjeseci 1991. godine, da bi u ranu jesen bili grubo prekinuti od strane Alije Izetbegovića i SDA (voditelj TV emisije, u kojoj su Adil Zulfikarpašić i Nikola Koljević saopćavali javnosti preliminarni tekst sporazuma, dobio je telegram iz Centrale SDA, u kojem je odbijen ne samo tekst o kojem je postignuta određena saglasnost, nego je bila odbačena čak i sama ideja i svaka mogućnost sporazuma), čime je ova inicijativa, koja je počela davati rezultate, ne samo u toku sporazumijevanja, nego i u poboljšavanju odnosa na terenu, neslavno završila.
Muhamed-Filipovic

Pregovori su vođeni na inicijativu Adila Zulfikarpašića i moju. U njima smo učestvovali, s muslimanske strane, nas dvojica, a sa srpske strane pokojni Nikola Koljević i Momčilo Krajišnik. Pregovori su započeli uz punu saglasnost Alije Izetbegovića, koji nam je dao plan da pregovaramo u ime Muslimana, jer mi nismo željeli da pregovaramo bez njegovog mandata, a srpske predstavnike je ovlastio Radovan Karadžić, koji je i sam učestvovao u prvom razgovoru prilikom otpočinjanja pregovora. Inicijativa za pregovore nastala je zbog očitog i stalnog pogoršavanja stanja u zemlji i napetih odnosa između nacionalnih stranaka, od kojih su se neke već uveliko vojno organizirale i naoružavale i ušle u sistem vojnih i policijskih organizacija susjednih država (Jugoslavije i Hrvatske), dok su Muslimani bili bez ikakve podrške sa strane, bez oružja i između čekića i nakovlja, tj. hrvatskih i srpskih želja za prisvajanjem naših teritorija i priključenjem matičnim državama. U razgovoru s Izetbegovićem smo ukazali na sve te okolnosti i krajnje zabrinjavajući tok stvari i zatražili od njega da pregovara sa Srbima, s kojima je njegova stranka bila u savezu i vladala zemljom, a s kojima je bilo najviše napetosti u odnosima. On je rekao da se slaže s nama u analizi i ocjeni da je krajnje vrijeme da se pregovara, ali da njemu Srbi više ne vjeruju, te je nas dvojicu zamolio da pregovaramo u ime Muslimana. Znajući Izetbegovićevu kolebljivost i sklonost da demantira i sebe, a kamoli nas, ja sam kazao da mi trebamo njegovu javnu izjavu da odobrava pregovore i podržava naš pregovarački plan. Mislio sam, naivno, da će to biti dovoljno da se izbjegnu moguće situacije osporavanja našeg pregovaračkog mandata.

Pregovori su otvoreni početkom jula jednim razgovorom, u kojem su učestvovali Adil Zulfikarpašić i ja s jedne i Radovan Karadžić, Nikola Koljević, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić sa druge strane. Karadžić je znao (od Izetbegovića) da smo ovlašteni da pregovaramo i zbog toga je i pristao na pregovore, u kojima su se glavna pitanja ticala naših odnosa i budućnosti Bosne i Hercegovine. Glavno pitanje je bio raspad Jugoslavije, do kojeg je već došlo zbog izlaska iz nje Makedonije, Slovenije i Hrvatske. Pitanje od kojeg su pregovori morali započeti bilo je kako će se Bosna i Hercegovina i njene glavne političke snage ponašati u toj situaciji. Budući da smo mi bili inicijatori pregovora, ja sam rekao da smo pregovore inicirali kako bismo na miran i civliziran način riješili glavno pitanje, a to je pitanje odnosa BiH prema Jugoslaviji, koje implicira i odnose između Srba i ostalih naroda u Bosni i Hercegovini. Rekao sam da znam da Srbi žele pod svaku cijenu da Bosna i Hercegovina ostane u Jugoslaviji. Muslimani u načelu nemaju ništa protiv toga, jer mi nismo nikada mislili o nekoj muslimanskoj nacionalnoj državi i ne smeta nam da sa Srbima i Hrvatima živimo u zajedničkoj državi, kao što smo živjeli u cijeloj svojoj historiji. Ono što mi od te zajedničke države zahtijevamo i od čega ni mi nikako nećemo odstupiti, je da Bosna i Hercegovina ostane teritorijalno cjelovita i državno suverena, a Muslimani potpuno ravnopravni, dok se o svim drugim aspektima odnosa u zajedničkoj državi može postići sporazum. S obzirom na ponašanje Srbije u zadnjih nekoliko godina i njenu želju da mijenja stanje stvari u Jugoslaviji i s obzirom na rat u Hrvatskoj, kojeg u stvari vodi Srbija i za koji vjerujem da će se slomiti na lokalnim Srbima, bez obzira na ozbiljne razloge njihovog nezadovoljstva Tuđmanovim režimom i ulaskom ostatka ustaša u taj režim, kao i ustavnim rješenjima koja sve druge narode svode na status manjina u Hrvatskoj, nije ispravno započinjati rat. To govorim zbog Srba. Oni imaju loša sjećanja na ustaški režim, zbog genocida koji su ustaše nad njima vršile, ali Srbi bi trebalo da znaju da su u toj situaciji imali i političku i moralnu podršku svih poštenih ljudi i 80% Muslimana u Bosni i Hercegovini, koji su već u ljeto 1941. godine odlučno odbili ustašku genocidnu politiku u Muslimanskim rezolucijama. Ako bi Srbi danas započeli neki novi rat, a u Bosni i Hercegovini bi taj rat bio rat protiv Muslimana, oni će biti izolirani u svijetu i neće uspjeti u ostvarenju svojih ciljeva. Zbog toga je za nas sve najbolje da postignemo sporazum o uvjetima pod kojim će Bosna i Hercegovina moći ostati u Jugoslaviji i na taj način će Srbi ostvariti svoj najbitniji cilj o ostanku u zajedničkoj državi s ostalim Srbima, a Muslimani biti zadovoljni svojim statusom i položajem Bosne i Hercegovine u budućoj zajedničkoj državi. Jugoslavije više nema i treba stvarati novu zajedničku državu i mi stojimo na stajalištu da to bude savez država koje žele ostati zajedno zbog brojnih historijskih, političkih, kulturnih, ekonomskih i strategijskih razloga, a mi i zbog velike muslimanske manjine u Srbiji i Crnoj Gori. Zulfikarpašić je govorio o tome da pregovori treba da se razlikuju od pregovora koji se kod nas uobičajeno vode i da započnemo od toga što ćemo fiksirati naše minimume, tj. ono od čega ni jedna ni druga strana neće nikako i nikada odstupiti. Mi Muslimani nećemo nikada pristati na podjelu Bosne i Hercegovine i dovođenje u pitanje njene ustavnopravne i historijske individualnosti u bilo kojoj varijanti buduće države. Za Srbe pretpostavljamo da je najvažnije da ne žele izaći iz zajedničke države s ostalim Srbima. Usvajanjem ova dva načela mi smo veoma blizu sporazumu koji može donijeti mir i sigurnost u ovoj zemlji i među nama. Radovan Karadžić je podržao pregovore i rekao da je za Srbe najvažnije da ostanu u Jugoslaviji i u nekoj formi državne veze s ostalim Srbima, ma kakva ona bila, te da je to načelo ono što određuje njihovo političko ponašanje. On podržava pregovore i uvjeren je da oni mogu doprinijeti da se situacija smiri i izbjegnu dalje komplikacije koje prijete miru u zemlji. I ostali učesnici ovih preliminarnih razgovora su izrazili zadovoljstvo zbog otpočinjanja ozbiljnih i sadržajnih razgovora o najbitnijem pitanju naših odnosa, tj. definiciji uvjeta pod kojima je Bosna i Hercegovina spremna ostati u državnoj zajednici sa Srbijom i Crnom Gorom, a da Muslimani budu potpuno ravnopravni u toj zajednici bez ikakvih ograničenja i diskriminacija. Zajedno smo zaključili da ćemo o toku pregovora obavještavati Izetbegovića i posebno Stjepana Kljujića, kako bi i Hrvati bili u toku i kako bi znali da ovdje nema ništa antihrvatsko, osim da mi želimo da spriječimo rat u zemlji i da ne želimo da budemo uvučeni u rat između Srbije i Hrvatske. Taj prvi razgovor mogao se ocijeniti kao veoma dobar početak. Osnovna načela su bila da Bosna i Hercegovina ostane u Jugoslaviji, čime bi bio realiziran najvažniji cilj srpske politke, a da Bosna i Hercegovina zadrži puni suverenitet, ostane u svojim historijskim granicama sa statusom države koja s ostalim članicama zajedničke države ima spoljnju politiku, vojsku, carine, novac i opću ekonomsku politiku, dok je u svim ostalim aspketima samostalna. U budućim pregovorima je trebalo ove elemente konkretizirati u osnovnim definicijama budućih odnosa. Koljević je zamolio da se o tome zvanično obavijesti i Slobodan Milošević, jer je u cijelu stvar involvirana i Jugoslavija. Kako mi nismo imali ništa protiv toga, to je ovaj prvi sastanak završen sa osjećanjem da smo uspješno otvorili pregovore i postavili solidnu osnovu za sporazum.

Osjećanje da je učinjeno nešto dobro imalo je svoje opravdanje u daljem toku pregovora koje smo vodili Adil i ja s Koljevićem i Krajišnikom. Oni su informirali rukovodstvo SDS-a, a mi smo informirali Izetbegovića o toku pregovora, a u potrebnoj mjeri i Stjepana Kljujića. Nije prošlo mnogo vremena, a mi smo došli do nacrta sporazuma u kojem su izraženi elementi o kojima smo se sporazumjeli. Sporazum je predviđao da smo saglasni oko toga da Bosna i Hercegovina ostane u okviru zajedničke države sa Srbijom i Crnom Gorom, uz uvjet da ima položaj potpuno ravnopravne i suverene države jednak ovim dvjema i da je neovisna i suverena u onoj mjeri u kojoj su to i one u odnosu na sopstvenu sudbinu. Bosna i Hercegovina mora ostati u svojim historijskim granicama koje su nepovredive. U njoj ne može biti nacionalno definiranih teritorija. Zajednička država će biti savez država (naš stav) ili savezna država (stav srpske strane), gdje je došlo do jedinog razmimoilaženja, a dogovor će dobiti podršku EU. U Bosni i Hercegovini neće biti unutarnjih teritorijalnih separacija. Vojska koja će biti stacionirana u Bosni i Hercegovini biće sastavljena od Bosanaca i Hercegovaca i njom će komandovati general koji je Bosanac ili Hercegovac. U zajedničkoj državi će delegacije država članica imati veto u svim pitanjima koja se tiču opstanka i vitalnih interesa njihovih nacija i država. Kada je sve ovo utvrđeno, održan je plenarni sastanak pregovarača uz učešće lidera obje strane, tj. Izebegovića i Karadžića, na kojem smo pokojni Nikola Koljević i ja izložili ono oko čega smo postigli sporazum, kao i ono oko čega se još nismo potpuno složili (savez država ili savezna država). Izetbegović, koji je prilikom dolaska iz posjete SAD, na aerodromu izjavio da zna da su pregovori u toku i da ih odobrava, sada je izjavio da smatra da su pregovori uspješni i da je nacrt teksta budućeg sporazuma dobar te predložio da "dvojica profesora" (Koljević i ja) definiraju konačnu verziju teksta. Na to sam ja upozorio da nismo došli do pune saglasnosti oko prirode buduće zajedničke države, što je on ocijenio kao marginalno. Srpska strana je tražila da pregovarači odu u Beograd i da se razgovara i s Miloševićem. To nije bilo nužno jer je on svakodnevno bivao informiran (Koljević ga je svaki dan obavještavao o toku pregovora), ali smo mi prihvatili taj zahtjev i zbog naših partnera, ali i zbog toga da ocijenimo kako se onaj koji vodi cijelu srpsku politiku odnosi prema cijelom pitanju. S Miloševićem smo razgovarali Zulfikarpašić i ja. On je bio zadovoljan postignutim i počeo je govoriti o tome kako Srbi nemaju ništa protiv Muslimana i kako u Beogradu ima 150.000 Muslimana, a u ostaloj Srbiji gotovo pola miliona, da ne računa Albance. Na to sam mu ja replicirao da je Beograd jedno, a Sandžak ili Bosna i Hercegovina drugo, a i što se tiče Muslimana u Beogradu, kad ih ima 150.000, upitao sam ga zašto im već 40 godina odbijaju zahtjev za izgradnju barem još jedne džamije nego se tiskaju u maloj Bajrakli džamiji, dok Srbi sebi grade najveći hram na Balkanu. Predložio sam da se ne razgovara o blagodeti položaja Muslimana u Srbiji nego o rješenju pitanja odnosa naših država. On se složio i odmah predožio da u smislu potvrde dobre volje i ozbiljnosti njihovog odnosa prema ovom sporazumu, kako je u Bosni i Hercergovini većina Muslimana, on predlaže da prvi predsjednik buduće države bude Alija Izetbegović, a da Bosna i Hercegovina bude jedinstvena vojna oblast u kojoj će služiti samo Bosanci i Hercegovci i da komandant te oblasti uvijek bude general koji je Musliman. Sve ovo je našlo snažnog odjeka u srpskoj, ali i bosanskoj javnosti, osobito ondje gdje Srbi i Muslimani žive pomiješani. Odnosi su relaksirali i svijet je odahnuo. Međutim, to se nikao nije svidjelo Tuđmanu, koji je Bosnu i Hercegovinu tretirao kao stratešku rezervu i želio je da Muslimani postanu tampon između Srba i Hrvata. Sa druge strane, neki desni krugovi u SDA su smatrali da je mala stranka Adila Zulfikarpašića i moja (svega tri poslanika u Skupštini) ovim pregovorima dobila silnu afirmaciju i da dobiva sve veću podršku muslimanske javnosti. Vjerojatno u tome treba tražiti razloge da se SDA i Alija Izetbegović odluče preko noći i bez ikakve najave da grubo i uz opasnost otvaranja nezaustavljive krize odnosa prekinu ove pregovore, diskvalificiraju mene i Adila i otvore onaj zloćudni tok zbivanja koji je uveo Bosnu i Hercegovinu u najteži i nakrvaviji rat u njenoj historiji. Najveća žalost je u tome što su svi učesnici rata, bez obzira na njihove planove i nade dobili mnogo manje nego su mogli dobiti ovim sporazumom.

[filosofman]

http://forum.klix.ba/muhamed-filipovic- ... 56261.html

http://www.nezavisne.com/kolumne/vijest ... razum.html

Historijski sporazum

Datum: 15.10.2008 21:07

Autor: Muhamed Filipović
Image

Prvo ću se, dakle, osvrnuti na "historijski sporazum", o kojem su vođeni pregovori tokom ljetnih mjeseci 1991. godine, da bi u ranu jesen bili grubo prekinuti od strane Alije Izetbegovića i SDA (voditelj TV emisije, u kojoj su Adil Zulfikarpašić i Nikola Koljević saopćavali javnosti preliminarni tekst sporazuma, dobio je telegram iz Centrale SDA, u kojem je odbijen ne samo tekst o kojem je postignuta određena saglasnost, nego je bila odbačena čak i sama ideja i svaka mogućnost sporazuma), čime je ova inicijativa, koja je počela davati rezultate, ne samo u toku sporazumijevanja, nego i u poboljšavanju odnosa na terenu, neslavno završila.
Muhamed-Filipovic

Pregovori su vođeni na inicijativu Adila Zulfikarpašića i moju. U njima smo učestvovali, s muslimanske strane, nas dvojica, a sa srpske strane pokojni Nikola Koljević i Momčilo Krajišnik. Pregovori su započeli uz punu saglasnost Alije Izetbegovića, koji nam je dao plan da pregovaramo u ime Muslimana, jer mi nismo željeli da pregovaramo bez njegovog mandata, a srpske predstavnike je ovlastio Radovan Karadžić, koji je i sam učestvovao u prvom razgovoru prilikom otpočinjanja pregovora. Inicijativa za pregovore nastala je zbog očitog i stalnog pogoršavanja stanja u zemlji i napetih odnosa između nacionalnih stranaka, od kojih su se neke već uveliko vojno organizirale i naoružavale i ušle u sistem vojnih i policijskih organizacija susjednih država (Jugoslavije i Hrvatske), dok su Muslimani bili bez ikakve podrške sa strane, bez oružja i između čekića i nakovlja, tj. hrvatskih i srpskih želja za prisvajanjem naših teritorija i priključenjem matičnim državama. U razgovoru s Izetbegovićem smo ukazali na sve te okolnosti i krajnje zabrinjavajući tok stvari i zatražili od njega da pregovara sa Srbima, s kojima je njegova stranka bila u savezu i vladala zemljom, a s kojima je bilo najviše napetosti u odnosima. On je rekao da se slaže s nama u analizi i ocjeni da je krajnje vrijeme da se pregovara, ali da njemu Srbi više ne vjeruju, te je nas dvojicu zamolio da pregovaramo u ime Muslimana. Znajući Izetbegovićevu kolebljivost i sklonost da demantira i sebe, a kamoli nas, ja sam kazao da mi trebamo njegovu javnu izjavu da odobrava pregovore i podržava naš pregovarački plan. Mislio sam, naivno, da će to biti dovoljno da se izbjegnu moguće situacije osporavanja našeg pregovaračkog mandata.

Pregovori su otvoreni početkom jula jednim razgovorom, u kojem su učestvovali Adil Zulfikarpašić i ja s jedne i Radovan Karadžić, Nikola Koljević, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić sa druge strane. Karadžić je znao (od Izetbegovića) da smo ovlašteni da pregovaramo i zbog toga je i pristao na pregovore, u kojima su se glavna pitanja ticala naših odnosa i budućnosti Bosne i Hercegovine. Glavno pitanje je bio raspad Jugoslavije, do kojeg je već došlo zbog izlaska iz nje Makedonije, Slovenije i Hrvatske. Pitanje od kojeg su pregovori morali započeti bilo je kako će se Bosna i Hercegovina i njene glavne političke snage ponašati u toj situaciji. Budući da smo mi bili inicijatori pregovora, ja sam rekao da smo pregovore inicirali kako bismo na miran i civliziran način riješili glavno pitanje, a to je pitanje odnosa BiH prema Jugoslaviji, koje implicira i odnose između Srba i ostalih naroda u Bosni i Hercegovini. Rekao sam da znam da Srbi žele pod svaku cijenu da Bosna i Hercegovina ostane u Jugoslaviji. Muslimani u načelu nemaju ništa protiv toga, jer mi nismo nikada mislili o nekoj muslimanskoj nacionalnoj državi i ne smeta nam da sa Srbima i Hrvatima živimo u zajedničkoj državi, kao što smo živjeli u cijeloj svojoj historiji. Ono što mi od te zajedničke države zahtijevamo i od čega ni mi nikako nećemo odstupiti, je da Bosna i Hercegovina ostane teritorijalno cjelovita i državno suverena, a Muslimani potpuno ravnopravni, dok se o svim drugim aspektima odnosa u zajedničkoj državi može postići sporazum. S obzirom na ponašanje Srbije u zadnjih nekoliko godina i njenu želju da mijenja stanje stvari u Jugoslaviji i s obzirom na rat u Hrvatskoj, kojeg u stvari vodi Srbija i za koji vjerujem da će se slomiti na lokalnim Srbima, bez obzira na ozbiljne razloge njihovog nezadovoljstva Tuđmanovim režimom i ulaskom ostatka ustaša u taj režim, kao i ustavnim rješenjima koja sve druge narode svode na status manjina u Hrvatskoj, nije ispravno započinjati rat. To govorim zbog Srba. Oni imaju loša sjećanja na ustaški režim, zbog genocida koji su ustaše nad njima vršile, ali Srbi bi trebalo da znaju da su u toj situaciji imali i političku i moralnu podršku svih poštenih ljudi i 80% Muslimana u Bosni i Hercegovini, koji su već u ljeto 1941. godine odlučno odbili ustašku genocidnu politiku u Muslimanskim rezolucijama. Ako bi Srbi danas započeli neki novi rat, a u Bosni i Hercegovini bi taj rat bio rat protiv Muslimana, oni će biti izolirani u svijetu i neće uspjeti u ostvarenju svojih ciljeva. Zbog toga je za nas sve najbolje da postignemo sporazum o uvjetima pod kojim će Bosna i Hercegovina moći ostati u Jugoslaviji i na taj način će Srbi ostvariti svoj najbitniji cilj o ostanku u zajedničkoj državi s ostalim Srbima, a Muslimani biti zadovoljni svojim statusom i položajem Bosne i Hercegovine u budućoj zajedničkoj državi. Jugoslavije više nema i treba stvarati novu zajedničku državu i mi stojimo na stajalištu da to bude savez država koje žele ostati zajedno zbog brojnih historijskih, političkih, kulturnih, ekonomskih i strategijskih razloga, a mi i zbog velike muslimanske manjine u Srbiji i Crnoj Gori. Zulfikarpašić je govorio o tome da pregovori treba da se razlikuju od pregovora koji se kod nas uobičajeno vode i da započnemo od toga što ćemo fiksirati naše minimume, tj. ono od čega ni jedna ni druga strana neće nikako i nikada odstupiti. Mi Muslimani nećemo nikada pristati na podjelu Bosne i Hercegovine i dovođenje u pitanje njene ustavnopravne i historijske individualnosti u bilo kojoj varijanti buduće države. Za Srbe pretpostavljamo da je najvažnije da ne žele izaći iz zajedničke države s ostalim Srbima. Usvajanjem ova dva načela mi smo veoma blizu sporazumu koji može donijeti mir i sigurnost u ovoj zemlji i među nama. Radovan Karadžić je podržao pregovore i rekao da je za Srbe najvažnije da ostanu u Jugoslaviji i u nekoj formi državne veze s ostalim Srbima, ma kakva ona bila, te da je to načelo ono što određuje njihovo političko ponašanje. On podržava pregovore i uvjeren je da oni mogu doprinijeti da se situacija smiri i izbjegnu dalje komplikacije koje prijete miru u zemlji. I ostali učesnici ovih preliminarnih razgovora su izrazili zadovoljstvo zbog otpočinjanja ozbiljnih i sadržajnih razgovora o najbitnijem pitanju naših odnosa, tj. definiciji uvjeta pod kojima je Bosna i Hercegovina spremna ostati u državnoj zajednici sa Srbijom i Crnom Gorom, a da Muslimani budu potpuno ravnopravni u toj zajednici bez ikakvih ograničenja i diskriminacija. Zajedno smo zaključili da ćemo o toku pregovora obavještavati Izetbegovića i posebno Stjepana Kljujića, kako bi i Hrvati bili u toku i kako bi znali da ovdje nema ništa antihrvatsko, osim da mi želimo da spriječimo rat u zemlji i da ne želimo da budemo uvučeni u rat između Srbije i Hrvatske. Taj prvi razgovor mogao se ocijeniti kao veoma dobar početak. Osnovna načela su bila da Bosna i Hercegovina ostane u Jugoslaviji, čime bi bio realiziran najvažniji cilj srpske politke, a da Bosna i Hercegovina zadrži puni suverenitet, ostane u svojim historijskim granicama sa statusom države koja s ostalim članicama zajedničke države ima spoljnju politiku, vojsku, carine, novac i opću ekonomsku politiku, dok je u svim ostalim aspketima samostalna. U budućim pregovorima je trebalo ove elemente konkretizirati u osnovnim definicijama budućih odnosa. Koljević je zamolio da se o tome zvanično obavijesti i Slobodan Milošević, jer je u cijelu stvar involvirana i Jugoslavija. Kako mi nismo imali ništa protiv toga, to je ovaj prvi sastanak završen sa osjećanjem da smo uspješno otvorili pregovore i postavili solidnu osnovu za sporazum.

Osjećanje da je učinjeno nešto dobro imalo je svoje opravdanje u daljem toku pregovora koje smo vodili Adil i ja s Koljevićem i Krajišnikom. Oni su informirali rukovodstvo SDS-a, a mi smo informirali Izetbegovića o toku pregovora, a u potrebnoj mjeri i Stjepana Kljujića. Nije prošlo mnogo vremena, a mi smo došli do nacrta sporazuma u kojem su izraženi elementi o kojima smo se sporazumjeli. Sporazum je predviđao da smo saglasni oko toga da Bosna i Hercegovina ostane u okviru zajedničke države sa Srbijom i Crnom Gorom, uz uvjet da ima položaj potpuno ravnopravne i suverene države jednak ovim dvjema i da je neovisna i suverena u onoj mjeri u kojoj su to i one u odnosu na sopstvenu sudbinu. Bosna i Hercegovina mora ostati u svojim historijskim granicama koje su nepovredive. U njoj ne može biti nacionalno definiranih teritorija. Zajednička država će biti savez država (naš stav) ili savezna država (stav srpske strane), gdje je došlo do jedinog razmimoilaženja, a dogovor će dobiti podršku EU. U Bosni i Hercegovini neće biti unutarnjih teritorijalnih separacija. Vojska koja će biti stacionirana u Bosni i Hercegovini biće sastavljena od Bosanaca i Hercegovaca i njom će komandovati general koji je Bosanac ili Hercegovac. U zajedničkoj državi će delegacije država članica imati veto u svim pitanjima koja se tiču opstanka i vitalnih interesa njihovih nacija i država. Kada je sve ovo utvrđeno, održan je plenarni sastanak pregovarača uz učešće lidera obje strane, tj. Izebegovića i Karadžića, na kojem smo pokojni Nikola Koljević i ja izložili ono oko čega smo postigli sporazum, kao i ono oko čega se još nismo potpuno složili (savez država ili savezna država). Izetbegović, koji je prilikom dolaska iz posjete SAD, na aerodromu izjavio da zna da su pregovori u toku i da ih odobrava, sada je izjavio da smatra da su pregovori uspješni i da je nacrt teksta budućeg sporazuma dobar te predložio da "dvojica profesora" (Koljević i ja) definiraju konačnu verziju teksta. Na to sam ja upozorio da nismo došli do pune saglasnosti oko prirode buduće zajedničke države, što je on ocijenio kao marginalno. Srpska strana je tražila da pregovarači odu u Beograd i da se razgovara i s Miloševićem. To nije bilo nužno jer je on svakodnevno bivao informiran (Koljević ga je svaki dan obavještavao o toku pregovora), ali smo mi prihvatili taj zahtjev i zbog naših partnera, ali i zbog toga da ocijenimo kako se onaj koji vodi cijelu srpsku politiku odnosi prema cijelom pitanju. S Miloševićem smo razgovarali Zulfikarpašić i ja. On je bio zadovoljan postignutim i počeo je govoriti o tome kako Srbi nemaju ništa protiv Muslimana i kako u Beogradu ima 150.000 Muslimana, a u ostaloj Srbiji gotovo pola miliona, da ne računa Albance. Na to sam mu ja replicirao da je Beograd jedno, a Sandžak ili Bosna i Hercegovina drugo, a i što se tiče Muslimana u Beogradu, kad ih ima 150.000, upitao sam ga zašto im već 40 godina odbijaju zahtjev za izgradnju barem još jedne džamije nego se tiskaju u maloj Bajrakli džamiji, dok Srbi sebi grade najveći hram na Balkanu. Predložio sam da se ne razgovara o blagodeti položaja Muslimana u Srbiji nego o rješenju pitanja odnosa naših država. On se složio i odmah predožio da u smislu potvrde dobre volje i ozbiljnosti njihovog odnosa prema ovom sporazumu, kako je u Bosni i Hercergovini većina Muslimana, on predlaže da prvi predsjednik buduće države bude Alija Izetbegović, a da Bosna i Hercegovina bude jedinstvena vojna oblast u kojoj će služiti samo Bosanci i Hercegovci i da komandant te oblasti uvijek bude general koji je Musliman. Sve ovo je našlo snažnog odjeka u srpskoj, ali i bosanskoj javnosti, osobito ondje gdje Srbi i Muslimani žive pomiješani. Odnosi su relaksirali i svijet je odahnuo. Međutim, to se nikao nije svidjelo Tuđmanu, koji je Bosnu i Hercegovinu tretirao kao stratešku rezervu i želio je da Muslimani postanu tampon između Srba i Hrvata. Sa druge strane, neki desni krugovi u SDA su smatrali da je mala stranka Adila Zulfikarpašića i moja (svega tri poslanika u Skupštini) ovim pregovorima dobila silnu afirmaciju i da dobiva sve veću podršku muslimanske javnosti. Vjerojatno u tome treba tražiti razloge da se SDA i Alija Izetbegović odluče preko noći i bez ikakve najave da grubo i uz opasnost otvaranja nezaustavljive krize odnosa prekinu ove pregovore, diskvalificiraju mene i Adila i otvore onaj zloćudni tok zbivanja koji je uveo Bosnu i Hercegovinu u najteži i nakrvaviji rat u njenoj historiji. Najveća žalost je u tome što su svi učesnici rata, bez obzira na njihove planove i nade dobili mnogo manje nego su mogli dobiti ovim sporazumom.

Moglo se i bez rata, ali zajebali se svi i tu smo gdje smo, moramo opet zajedno, moramo sarađivati živjeti i neka i treba da se sarađuje da se živi, i drugi su ratovali, ratovali Nijemci i Francuzi i eno ih sada su generator Evropske unije, tako možemo i mi.

[filosofman]

Poštovanje dogovorenih programskih ciljeva preduslov je stabilne vlasti
Objavljeno: 26. decembar 2014. godine


- Otezanje sa formiranjem Savjeta ministara ali i drugih nivoa vlasti bilo bi vrlo štetno za zemlju uopšte. Ovaj vakum treba da traje što kraće jer skupo košta.Nadam se da će nova parlamentarna većina dati kompetentne, kvalitetne i hrabre kadrove čiji bi prioritet u radu bio ostvarenje programskih ciljeva koje smo kao partneri zajednički dogovorili, rekao je, između ostalog, u intervju za Vijesti.ba Mirko Šarović, potpredsjednik SDS.

Gostujući u Dnevniku plus TV1, predsjednik SDS Mladen Bosić istakao je da ćete Vi ponovo biti kandidat za ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ukoliko pomenuto ministarstvo bude pripalo SDS. U tom mandatu proglešeni ste najboljim ministrom. Jeste li i dalje zainteresovani za tu poziciju i nastavak rada tamo gdje Vas je SNSD smjenom prekinuo?

Ukoliko Srpska demokratska stranka dobije resor Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH i nominuje me kao kandidata, prihvatio bih taj izazov. Radi se o vrlo složenom Ministarstvu koje zahtjeva stoprocentni angažman, iskustvo i znanja iz različitih oblasti i svjestan sam da “spavači” u ovom resoru nemaju šta tražiti.

Jedini kandidat za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić nedavno je u razgovoru za Vijesti.ba istakao da će zaštita domaće proizvodnje biti u fokusu novog saziva Vijeća ministara BiH. Ukoliko budete prvi čovjek nadležnog ministarstva, šta se može očekivati? Koji su prioriteti u naredne četiri godine, a šta najveći izazovi?

Podrška domaćoj proizvodnji je neminovna ukoliko želimo da poboljšamo spoljnotrgovinsku razmjenu. Po ovom pitanju u donošenju kvalitetnih rješenja podjednako su odgovorne institucije i na državnom i entitetskom nivou, a koordinacija u kreiranju najboljih i dozvoljenih mjera je prioritet i nužnost.

Pred Ministarstvom ali i drugim nadležnim institucijama kratkoročno gledano u 2015. godini je rješavanje pitanja izvoza mlijeka u EU, ali ne samo mlijeka već i drugih proizvoda poput mesa, peradi, jaja, krompira…Otklanjanje prepreka na putu BiH prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji je jedno od sljedećih izazova, pa harmonizacija propisa iz trećeg energetskog paketa, privlačenje stranih investicija bez kojih nema novih radnih mjesta i u okviru toga poboljšane konkurentnosti i lakoće poslovanja u zemlji…

Očekujete li da će BiH krajem januara ili početkom februara naredne godine imati formirano Vijeće ministara, kako je to najavio Denis Zvizdić, uz konstataciju da bh. građani nemaju vremena da čekaju na bolji život?

Otezanje sa formiranjem Savjeta ministara ali i drugih nivoa vlasti bilo bi vrlo štetno za zemlju uopšte. Ovaj vakum treba da traje što kraće jer skupo košta. Ako Predsjedništvo potvrdi za mandatara Denisa Zvizdića u narednih sedam do deset dana, onda je realno očekivati novi saziv Savjeta ministara najdalje početkom februara.

Šta očekujete od nove parlamentarne većine u BiH? Hoćemo li imati stabilnu vlast u narednom mandatu?

Stabilna vlast i predvidivost u poslovanju u jednoj zemlji je preduslov za ulaganja i investicije u toj zemlji. Nadam se da će nova parlamentarna većina dati kompetentne, kvalitetne i hrabre kadrove čiji bi prioritet u radu bio ostvarenje programskih ciljeva koje smo kao partneri zajednički dogovorili. Prednje je uslov da bi između ostalog bili na okupu naredne četiri godine.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić prognozirao je da bi BiH u naredne četiri godine mogla dobiti status kandidata za članstvo u EU. Vjetar u leđa integracijskom procesu daje nova inicijativa EU, predvođena njemačkim i britanskim ministrima vanjskih poslova. Jesu li relana predviđanja Mladena Ivanića i kakav je Vaš stav o novoj inicijativi?

Mislim da su savladive sve prepreke koje nam stoje na putu dobijanja statusa kandidata za članstvo u EU. Ljestvica će biti podignuta taman onoliko koliko mi sami procjenimo da možemo preskočiti. Nova njemačko-britanska inicijativa bar u njenom okviru je dobrodošla. Nadam se da će kada bude pretočena u odgovarajući detaljan dokument sadržavati i konkretnu ekonomsku podršku posrnuloj privredi Bosne I Hercegovine.

Šta ćete poželjeti građanima BiH u novogodišnjoj čestitki?

U Deda Mraza, poklone, otrcane fraze, poruke i čestitke političara u ovoj zemlji više niko ne vjeruje. Zdravlje i porodočna harmonija je prvo što bih poželio građanima. Na listi mojih iskrenih želja je i da u narednoj godini ostvarimo bar tračak opšteg napredka poslije godina stagnacije i skoro ukorjenjene besperspektivnosti.

http://www.sdsrs.com/index.php?option=c ... 5&Itemid=9

[filosofman]

Bosić: Potrebne konkretne mjere za poboljšanje života
Objavljeno: 26. decembar 2014. godine


Prethodna godina je bila godina preživljavanja u kojoj ni u jednom segmentu života nije učinjen napredak i poboljšanje života običnog čovjeka, izjavio je lider SDS Mladen Bosić na novogodišnjem druženju sa novinarima.

On je istkao da je krajnje vrijeme da sumiramo rezultate i da se vidi da li je RS bogatija i da li njeni stanovnici žive bolje.
„Političari i ljudi koji su na vlasti moraju dati odgovor da li su otvorena nova radna mjesta, da li napredujemo i imaju li naša djeca perspektivu. Nažalost ništa od toga se nije desilo i to je razlog zbog kojeg se svi trebamo zabrinuti“, kazao je Bosić.

Potrebno je, kaže on, da se uradi nešto se stanje konačno poboljša i izrazio nadu da će 2015. biti godina sa drugačijim prioritetima.

„Nadam se i da ćemo razgovarati o stvarnim problemima života ljudi u RS nadam se da će prestati politika stalnog konflikta i da ćemo se takmičiti ko će donijeti bolji život“, kazao je Bosić.

On je istakao da je ovo bila teška godina i zbog poplava koje su zadesile RS i region.

Bosić je podsjetio da je ovo bila i izborna godina i da je SDS imala program koji je isključivo bio usmjeren na životne probleme, bolji život i na planove o pokretanju ekonomije.

„ Rezultati izbora su takvi kakvi su i mi smo bili spremni da uradimo sve da napravimo velike reforme i rezove kako bi otpočeli borbu protiv korupcije i kako bi napravili institucije koje funkcionišu. Nažalost to nije bio slučaj u proteklom periodu i ja se nadam da će biti nešto drugačije nego do sada. Prostora za veliki optimizam nema jer smo dobili vlast kontinuiteta, koja je proteklih 8 godina vodila RS prema stanju u kojem se nalazi sada“, kazao je Bosić.
Posebno zabrinjavajućim je ocijenio činjenicu da ova vlast negira bilo kakve probleme u RS, ističući da nema ni jasne prioritete a glavni motiv su joj koruptivne aktivnosti.

Lider SDS je dodao da se SNSD-ova vlast zaduživala svaki put kada treba isplatiti penzije i popuniti rupe u budžetu i zato je malo vjerovatno da će u RS nastati promjene koje bi trebale društvo pokrenuti naprijed.

On je naglasio da se posebna pažnja mora posvetiti ekonomskom razvoju RS, jer bez toga neće imati perspektivu i uputio apel svima da se okrenu stvarnim pitanjima koje su od suštinskog interesa za RS, našu djecu i budućnost.

Bosić je kazao da na nivou BiH vlast još nije formirana i izrazio očekivanje da će se još dvije institucije koje nisu fomirane, Dom naroda Parlamenta BiH i Savjet ministara, u najskorije vrijeme formirati.

On je ponovio da SDS nema namjeru da prenosi nadležnosti sa entiteta na nivo BiH jer to nikada i nije bio politički program ove partije.

„ Imamo namjeru da, ukoliko budemo učestvovali u vlasti na nivou BiH, damo sve od sebe da te institucije rade u interesu građana RS. Vjerujemo da će raditi i u interesu svih građana BiH jer vjerujemo da tuđa nesreća nije naša sreća i željeli bi da čitav region napreduje, ali nažalost sada je RS i BiH crna rupa čitavog regiona i Evrope“, kazao je Bosić, dodajući da od situacije neprekidnog konflikta jednih s drugim trebali preći u pregovore kako riješiti problem u RS i BiH.

On je izrazio nadu da će doći do preokreta u budućnosti da više nećemo tonuti do samog dna i da još uvijek ima prostora da se nešto mora uraditi.
„Kakao se to ne bi desilo potrebno je provesti neke reforme od kojih bi neke bile bolne i politički neproduktivne, ali takve promjene se već dešavaju okruženju. Nažalost vlasti u RS nemaju osjećaj da bi trebale da mijenjaju ovakvu situaciju zbog čega bi zaista mogli doći u veoma tašku situaciju“ kazao je Bosić.

Lider SDS je novinarima zaželio uspješnu 2015. godinu sa nadom da će imaju više slobode u svom radu i da će biti više uvaženi u društvu.

http://www.sdsrs.com/index.php?option=c ... 5&Itemid=9

[filosofman]

Ima li šanse za privredni razvoj Srpske?
Subota 27. Dec 2014 07:47
Privredni razvoj Republike Srpske nije upitan ukoliko mu se pristupi na pravi način i ukoliko se riješe pitanja i problemi koji stvaraju zastoj, istaknuto je u emisiji "Izazovi" BN TV.

http://www.rtvbn.com/328506/Ima-li-sans ... voj-Srpske

[zavrzlama]

Ima li šanse za privredni razvoj Srpske?
Subota 27. Dec 2014 07:47
Privredni razvoj Republike Srpske nije upitan ukoliko mu se pristupi na pravi način i ukoliko se riješe pitanja i problemi koji stvaraju zastoj, istaknuto je u emisiji "Izazovi" BN TV.

http://www.rtvbn.com/328506/Ima-li-sans ... voj-Srpske

nema nikakve....prvo nevalja joj ime....dok se god tako zove entitet,bar 80% nesrba ce birati svaku drugu poslovnu opciju nego stupat u biznis sa nekim ko ti na svakom poslovnom papiru tura prst u oko i propagira aparthejd i negira drzavu BIH...srbija ce rs iskoristavati a nesrbi u BIH zaobilaziti...doduse imaju i rusi sta da iskoriste....vjeruj mi dokle god srbi u BIH ne izbrisu uvredljive prefikse za nesrbe,dotle ce manji entiet biti ekonomski i moralno u govnima...znam masu bosnjaka koji u pogranicnom podrucju izmedju entiteta(a zive u rs-u) svoj biznis odradjuju u federaciji,samo iz razloga sto se entitet tako zove i sto je politika tog entiteta zasnovana na negiranju BIH...

[radostan dan]

vlast u srpskoj kupila još jednog papka...

izvor - bntv

Incko je pohvalio Narodnu skupštinu i Vijeće naroda Republike Srpske povodom formiranja nove Vlade Srpske, saopšteno je iz OHR-a.

Navodeći da BiH prolazi kroz veoma težak period u socijalnom i ekonomskom smislu, Incko je rekao da je od ključnog značaja da se u procesu formiranja institucija ne gubi vrijeme.

"Stoga cijenim činjenicu da je Narodna skupština Republike Srpske, koja je sazvana u zakonskom roku, prvo zakonodavno tijelo u BiH koje je izglasalo novu vladu", rekao je Incko.

On je izrazio nadu da će nova vlada brzo početi da pravi pomake u realizaciji svog programa.

...je li tako?

[filosofman]

Buknula polemika u NSRS zbog afere "dva papka": NDP proziva Željku Cvijanović

[filosofman]

Oštra polemika vlasti i opozicije
Nedelja 28. Dec 2014 10:08
Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske raspravljaće danas o Prijedlogu budžeta za narednu godinu u iznosu od 2,033 milijarde KM.
http://www.rtvbn.com/328555/Ostra-polem ... -opozicije

[filosofman]

Govedarica: Srpska ulazi u zonu sumraka
Objavljeno: 28. decembar 2014. godine


Šef Kluba poslanika SDS-a u NSRS Vukota Govedarica tvrdi da Vlada RS kreacijom ekonomske politike treba da obezbedi pristojan život građanima koji žive u lokalnim zajednicama jer građani ne žive u Vladi i ministarstvima, ističući da predloženi budžet i ekonomska politika za 2015. godinu to ne obećavaju.

- Građani žive sve gore jer lokalne zajednice imaju ogromne probleme. Njima se smanjuju prihodi od indirektnih poreza da bi bili otplaćeni dugovi i krediti Vlade RS. Konkretno, prihodi lokalnih zajednica od indirektnih poreza u 2006. godinu bili su oko 306, a sada imaju od 45 do 50 miliona maraka manje prihoda po tom osnovu - kaže Govedarica.

Sada vi načelnike opština pokušavate da amnestirate od bilo kakve odgovornosti za loše stanje, što je tema za poseban intervju! Kako ocenjujete predloženi budžet za 2015. godinu?

- Budžet je klasična fikcija! Vlada je postavila tezu da je budžet u suficitu od 32 miliona KM, što je apsolutno netačno. Kreditno zaduženje od 370.000.000 KM uopšte se ne prikazuje u prihodovnoj strani budžeta, tako da je Vlada, da bi prikazala suficit, praktično izmislila sasvim drugu metodologiju obračuna. U nacrtu budžeta stoji da su prihodi 1.588.000.000, a rashodi 1.539.000.000 maraka i tako je napravljen fiktivni suficit.

Koje su najveće zamerke na budžet?!

- To što se uštede kojima se hvali Vlada apsolutno ne odnose na predsednika RS. Njegov budžet je porastao sa 8.745.000 na 9.900.000 KM. Podsetiću da je predsednik RS 2006. godine imao ukupan budžet od 2.225.000 KM, a to je manje nego što je sada predviđeno samo za plate zaposlenih u službi predsednika, što je apsolutno neprihvatljivo.

Može li se budžet popraviti amandmanima?!

- Teško! RS ove godine ima da otplati 538 miliona KM duga. Ministar finansija je rekao da je došlo do smanjenja od 41,5 miliona KM kada je reč o otplati duga, ali on ne govori istinu. Prošlogodišnja otplata duga bila je 564 miliona KM, a sada je 538 miliona KM, tako da nije reč o uštedi od 41,5 miliona, već o 26 miliona KM. Posebno problematično je što RS još godišnje servisira preko 500 miliona KM, a u ukupnom budžetu se 44,1 odsto troši na plate, što je neprihvatljivo i pitanje je do kada to može da se izdrži.

Ispada da ništa u budžetu nije dobro?!

- Ne želim da kažem da ništa ne valja jer se Vlada trudi da napravi uštede, ali budžet se jednostavno ne može pohvaliti jer realni deficit RS praktično iznosi 443 miliona KM, bez obzira na to koliko se Vlada trudi da to prikrije.

Poslodavci i sindikalci su izrazili negodovanje predloženim budžetom i ekonomskom politikom?! Kako to komentarišete?

- Do sada smo imali situaciju da su i poslodavci i sindikalci u početku bili nezadovoljni, da bi na kraju budžet za njih bio prihvatljiv. I jedni i drugi godinama tvrde da ne mogu više da trpe neuspehe i da žele konkretne rezultate, a po njihovim sadašnjim reakcijama vidimo da tih rezultata nema. Bojim se da RS ulazi u zonu sumraka iz koje je nemoguće naći izlaz. Da budem iskren, da je opozicija formirala Vladu, našla bi se u situaciji u kojoj je i vlada Aleksandra Vučića, koja ima ogromne probleme, jer je prinuđena da obaveze servisira jednim delom iz kredita, a drugim delom iz smanjenja ličnih primanja.

Vruć kesten za Vladu!

Kako će se ponašati opozicija kada je reč o usvajanju novog zakona o radu jer je reč o pitanju koje je žestoko posvađalo poslodavce i sindikat?

- Vlada je u septembru 2011. godine, kada je donesen novi zakon o PIO, preuzela obavezu da donese i novi zakon o radu i to do danas nije uradila. Očigledno da je to vruć kesten za Vladu, ali se nadam da će doći do dogovora poslodavaca i sindikata i da ćemo doći do zakona koji neće biti rezultat nikakvih uslovljavanja od međunarodnih finansijskih institucija, već odraz realnog stanja u kojem se nalazi RS.

http://www.sdsrs.com/index.php?option=c ... 5&Itemid=9

[filosofman]

[filosofman]

[filosofman]

[filosofman]

[DeutscheAusweis]

filosofe, mijenjaj dilera...upropastio te je.

[filosofman]

Rafinerija Brod zaustavila proizvodnju
Nedelja 28. Dec 2014 17:18
Rafinerija nafte Brod je prije nekoliko dana je potpuno prestala sa proizvodnjom. Prestanak rada Rafinerije obrazložen je potrebom remonta “sekcije 31”. Riječ je o dijelu Rafinerije u kojem se radi finalizacija robe.
Međutim, na “sekciji 31” se ne vrši nikakakv remont niti ima bilo kakvih izvođača radova, tako da nije jasno zbog čega je Rafinerija stala s proizvodnjom.

Na ovom blogu sam 9. decembra objavio da se ruski vlasnici povlače iz Rafinerije nafte Brod. Moji izvori tada su naveli da će se povlačenje Rusa iz ove kompanije desiti najkasnije za dva mjeseca, a razlog za takvu drastičnu odluku ruskih vlasnika je neisplativost biznisa sa Rafinerijom, pošto se njeni gubici gomilaju iz godine u godinu.

Dan nakon toga, Optima grupa, u čijem sastavu djeluje Rafinerija Brod, izašla je sa saopštenjem u kojem nije ništa direktno demantovala, već je jedino navedeno da imaju “planove za 2015.”, pritom ne precizirajući ništa o tim planovima.

Tada su još saopštili da su umanjili neto gubitak za prvih devet mjeseci ove godine za 3,3 miliona KM, u odnosu na isti period lani.

Moji izvori i dalje tvrde da će se Rusi povući iz Rafinerije, je im je taj posao potpuno neisplativ.

Milorad Dodik je obećao Rusima da će imati monopol u Republici Srpskoj i da će učiniti sve da budu najveći distributer nafte i naftnih derivata u BiH. Međutim, ništa od toga nije ostvareno.

Najveći gubitnik u cijeloj ovoj priči, osim građana Broda i cijele Republike Srpske, je ruska Vnješekonom banka, koja je Zarubežnjeftu i Njeftegazinkoru dala oko 400 miliona evra kredita, a oni su stavili hipoteku na Rafineriju.

Vrijednost Rafinerije je 12 do 13 puta manja od vrijednosti kredita, tako da Vnješekonom banka na ovoj poziciji ima crnu finansijsku rupu.

Treba znati da Republika Srpska nikada od ruskih vlasnika nije naplatila 130 miliona maraka, koje je Rafinerija dugovala Budžetu po osnovu neplaćenih obaveza na dan potpisivanja kupoprodajnog ugovora.

Međutim, dug Rafinerije, odnosno ruskih vlasnika je mnogo veći, jer sve ove godine oni ne plaćaju nikakve obaveze prema budžetu – niti penziono niti zdravstveno osiguranje radnika.

Tek kada neko od radnika stekne uslove za penziju, onda se izmire obaveze za tog pojedinca.

Rafinerija je odavno bila spremna za stečaj, jer je prema nalazima nezavisnog revizora njena zaduženost 11 puta veća od njene imovine. Sada slijedi krah.

I to ne samo Rafinerije, već, po svemu sudeći, Nestropetrola, dok jedino Rafinerija ulja Modriča ima neke šanse da preživi kataklizmu koja će se desiti.

Prema poslijednjem finansijskom izvještaju Rafinerije Brod, ova kompanija je treći kvartal godine zabilježila gubitak veći od 13,5 miliona evra, pa je akumulirani gubitak sada premašio 265 miliona, dok su dugoročne obaveze porasle na više od 362 miliona evra.

Od toga Rafinerija čak 252 miliona evra duguje povezanim pravnim licima, a najviše Optima grupi.

U novembru prošle godine Zarubežnjeft je pokušao da proda Rafineriju Gaspromu, ali je Gasprom odbio takvu ponudu, jer su zaključili da je taj posao neisplativ.

U februaru 2007. godine tadašnji premijer Republike Srpske Milorad Dodik i predstavnici ruske kompanije Neftegazinkor, u kojoj 40 posto vlasništva ima Zarubežnjeft, potpisali su ugovor o prodaji naftne industrije Republike Srpske.

U to vrijeme Dodik je o privatizaciji Rafinerije govorio kao o poslu vijeka, najavljujući da bi ruski vlasnici trebalo ukupno da investiraju oko 979 miliona evra.

Umjesto silnih investicija, Republici Srpskoj su ostala samo nenaplaćena potraživanja i, nažalost, više od hiljadu ljudi ljudi koji će se uskoro pridružiti armiji nezaposlenih.

SlobodanVaskovicBlog

http://www.rtvbn.com/328583/Rafinerija- ... roizvodnju

http://slobodanvaskovic.blogspot.com/20 ... m.html?m=1

[Helena2014]

filosofe, mijenjaj dilera...upropastio te je.

[filosofman]

Bobar banka - put kojim ide Srpska
Ponedeljak 29. Dec 2014 11:15
Gavrilo Bobar nije bio samo vlasnik Bobar grupacije, niti samo vlasnik Bobar banke. On je bio i SNSD-ova alfa i omega u Semberiji, bio je narodni poslanik te stranke u parlamentu Republike Srpske i bio je jedan od budžetskih tajkunskih vampira, čija su carstva opstajala, ili opstaju, zahvaljujući mogućnosti da zahvataju sa računa institucija kada god im zatreba i koliko god im zatreba. A treba im često i mnogo.


Više na linku:

http://www.rtvbn.com/328640/Bobar-banka ... ide-Srpska

http://slobodanvaskovic.blogspot.com/

[filosofman]

Bosić: Ova godina bila loša za sve
Ponedeljak 29. Dec 2014 12:48
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma parlamenta BiH Mladen Bosić ocijenio je da je "ova godina u BiH, prema svim ocjenama i rezultatima, bila loša za sve građane BiH, i Republike Srpske i Federacije BiH".



http://www.rtvbn.com/328643/Bosic-Ova-g ... osa-za-sve

[arzuhal]

Ova godina je bila loša za sve u regionu, i za Vojvodinu, i Sandžak, i Srbiju, Kosovo, Makedoniju...Valjda će naredna biti bolja...

[filosofman]

Klub novinara pozvao na bojkot Dodikovog prijema
Ponedeljak 29. Dec 2014 16:10
Zbog upada policije u redakciju sarajevskog portala http://www.klix.ba , predsednik Kluba novinara Siniša Vukelić pozvao je danas sve banjalučke novinare da bojkotuju novogodišnji prijem kod predsednika Republike Srpske Milorada Dodika.
"To je čin neprimeren demokratskom društvu, a mislili smo da je to vreme iza nas. Istovremeno, predsednik RS organizuje prijem za novinare na kojem će se hvaliti stepenom postignutih sloboda medija u
RS. Smatram da je to neprimereno i da novinari treba da pokažu svoj stav tako što se neće odazvati tom prijemu", rekao je Vukelić koji je i glavni i odgovorni urednik portala http://www.capital.ba .

Navodeći da je danas, po zahtevu Specijalnog tužilaštva i policije RS izvršen upad u redakciju Kliksa, da se pretresaju prostorije tog portala, te da novinari ne mogu ni ući ni izaći iz redakcije, niti komunicirati s kolegama, Vukelić je upozorio da se svaki medij u RS i BiH u budućnosti može naći u situaciji u kojoj se našao Kliks.

Pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo i MUP-a Republike Srpske pretresaju prostorije internet portala Klix zbog objavljivanja tonskog snimka premijerke Republike Srpske (RS) Željke Cvijanović (SNSD) navodne
kupovine glasova u RS, što su preneli mnogi domaći i strani mediji.

Portal Kliks je 15. novembra objavio tonski snimak na kojem se čuje da Cvijanović govori o kupovini glasova poslanika u Narodnoj skupštini RS radi formiranja skupštinske većine, ako dva poslanika Napredne
Srpske "izdaju" vladajuću koaliciju.

"Niko ne garantuje da je snimak koji je objavio Kliks potpuno autentičan, ali valjda bi policija prvo trebalo da izadje sa nalazom veštačenja i dokažu da je snimak, kako tvrde, montiran, pa tek onda da taže dokaze o tome na koji način je snimak montiran, a ne obrnuto, kako sada rade", ukazao je Vukelić.

Istovremeno s policijskom akcijom u Sarajevu, novinarima bijeljinske BN TV danas je onemogućen ulazak u Palatu predsednika RS jer, navodno, novinarima te medijske kuće nisu obnovljene akreditacije.

"Mi nikada nismo dobili dopis iz Kabineta predsednika da se produže akreditacije. Uvek do sada su nam slali zahteve za obnovu akreditacija, a sada je nismo dobili", rekao je agenciji Beta vlasnik i direktor BN TV Vladimir Trišić.

On smatra da je ovo nastavak pritiska vladajućih struktura na BN TV, navodeći da svakodnevno ima opstrukcije i bojkota te TV.

"Za BN TV izjave ne daju i u naše emisije ne dolaze ljudi iz SNSD, ali ni ljudi iz nevladinog sektora koji su bliski SNSD", naveo je Trišić.

Izvor: Beta

http://www.rtvbn.com/328691/Klub-novina ... og-prijema

[dpjokala26]

nije dobro kad turkeljaju dvije policije.....

[filosofman]

nije dobro kad turkeljaju ...

Šta ti to znači turkeljaju i šta nije dobro?