Forum Klix.ba

Šta je sa holandskim tramvajima?

Voze li još uvijek?

Turskih tramvaja je došlo ukupno 20.

Izgledaju identično no 4 komada su DURAND oprema, a ostalih 16 DUEWAG. Inače zovu se DUEWAG GT8 pa sad kod jednih je jedna oprema, kod drugih druga. No to je važno iz slijedećeg razloga. Za ovih 16 se može naći dijelova svugdje za bagatelu, a za ova 4 nema ni za lijeka. To će biti problam kad ova 4 crknu (jedan je već crkao.)

Brojevi su im od 901 do 920

U pogonu su
901 902 903 904 905 906 908 911 912 913 914 917 918 919 - dakle 14 komada.
907 je jedan od duranda i on je radio ali je crkao i neće više prohodati sigurno ako šta ne skontaju da se može ubudžiti.
909 će brzo opet na prugu - on je onaj što je iskočio nedavno. Dakle 15 će ih ubrzo biti na raspolaganju

Vozilo 910 je odmah otpisano za dijelove, a vozila 915 916 i 920 nisu raskopusana ni uništena ali nema tolikog kapaciteta mreže da može podržati više od 12 ovih tramvaja pa su ova tri parkirana i oni će proraditi kako ovi godinama budu crkavali.

U špici pretežno je između 10 i 12 turskih u opticaju. Mislim da je 12 rijetkost, obično 10 ili 11. Uvečer ih se par povuče, pa ih bude 7 do 8 u opticaju, prije su ih skoro sve povlačili nakon druge smjene i ubacivale kratke, sad ih ostave i navečer.

Naime ova vozila su modernizovana 1970-tih godina, a prije su bila drugačija, naime bili su dvodijelni (GT6 - 6 osovina) i vukli su za sobom prikolicu (B4 - Beiwagen 4 - 4 osovine) koja je kasnije isječena i ugrađena između dva modula i nastali su trodijelni tramvaji GT8 (8 znači -8 osovina). Godišta su između 1963-1966.

Dakle maksimalan broj koji je do sada zabilježen od jednom je 12. Mislim da ni mreža ne može podržati više, a nema ni dovoljno voznog osoblja.

Što se tiče holandskih, nažalost od 16 koliko je došlo samo 4 su još živa. Ostalih 12 je srezano. Naime 6 nikad nije ni proradilo.
Radili su 801 802 803 805 811 812 813 814 815 816. Ostali nikad nisu provozali našim šinama (2 su došla rasturena za dijelove.) Redom su krepavali i popravljani su dok je bilo dijelova na ovim rasturenim i koji nikad nisu vozili. Kako je vrijeme prolazilo jedan po jedan su crkavali da bi u konačnici ostala ova 4 801 802 811 815. Zadnji je radio i dugo odolijevao 811 - Dajhman koji je jedini povučen u ispravnom stanju i čuva se za Muzej.

Zašto nisu popravljani?
Vrlo jendostavno - dijelovi NE POSTOJE nažalost. Proizvedeno je samo 35 ovakvih tramvaja na svijetu (Custom serija za Amsterdam), dijelovi su se odavno prestali proizvoditi i firma koja je to radila odavno je propala. I tako dok se imalo šta očerupati - čerupalo se. Sad je 811 povučen i čuva se za muzej.

Za muzej je planiran i Bečki tramvaj 713 (Rade još uvijek 709 713 i 714 i prva dva su rekorderi sa 55 godina radnog staža - 1962 godište, 714 je 1964.)

man_464 wrote:Turskih tramvaja je došlo ukupno 20.

Što se tiče holandskih, nažalost od 16 koliko je došlo samo 4 su još živa.--

Ko je platio carinu i PDV za ove tramvaje i koliko je bila carina i PDV za njih?

Zasto nije bilo privatizacije GRASA? Drzava nema ni za kifle, a izigrava hadzije, I hoce drzavna preduzeca u ovakvoj banana drzavi. Nije ovo vise SFRJ pa da drzava ima kapaciteta da upravlja preduzecima, nego prodaj reputabilnom privatniku I liberalizuj trziste, pa kada se pojavi konkurencija, da vidis kako ce da se radi. Dobro je da je GRAS i dovde dogurao, s obzirom da je mašina za udomljavanje uhljeba iz Sandžaka, a ne ozbiljno preduzeće.

100% objašnjeno

najbolje bi prolazili ljudi koji i danas nemaju loš prevoz ( dobrinja, ildiža i marijin dvor)

najebali bi svi ostali

orinoco wrote:

man_464 wrote:Turskih tramvaja je došlo ukupno 20.

Što se tiče holandskih, nažalost od 16 koliko je došlo samo 4 su još živa.--

Ko je platio carinu i PDV za ove tramvaje i koliko je bila carina i PDV za njih?

Vole ovi iz SDA rezati donirane stvari samo tako...evo, otišli su i holandski tramvaji, a vrli Skaka je isto tako i isjekao prve donirane kabine za žičaru...

temeljna stranka

.

orinoco wrote:

man_464 wrote:Turskih tramvaja je došlo ukupno 20.

Što se tiče holandskih, nažalost od 16 koliko je došlo samo 4 su još živa.--

Ko je platio carinu i PDV za ove tramvaje i koliko je bila carina i PDV za njih?

Mislim da je to bilo o trošku tike koja je ovo sve i organizovala.

Milioniti put.

Dresdener vam je to jos bolje objasnio. Javni prevoz nije profitabilan i ne smije biti privatni. Jer ako je privatni nema vožnje bez profita. Dakle ukidaju se sve minibuske linije. Manja zarada nego održavanje i gorivo. To donosi privatnik.

Mislim da je pitanje bilo za ove Holandske. Znam da je GRAS platio troškove transporta i dadžbina.

Ali sad će pljuvanje, kao odakle pravo Grasu da nakon 8 godina službe izbaci iz saobraćaja donaciju. Je*o to što je i održavanje skupo i što se radi o ograničenoj seriji za koju nema više dijelova.

Sjećam se neko ovdje peglao na forumu, tipa pa napraviće druga firma po narudžbi (i pored toga što je to u ovom slučaju dosta skuplje), i pored toga što je došlo i 20 turskih tramvaja i što se morao isjeći jedan broj tramvaja da bi se olakšalo manevrisanje ispravnim tramvajima u remizi.

A piše i u onim mjerama za sanaciju - što je veći broj različitih tipova vozila, održavanje je skuplje.

Ima dovoljno tramvaja za nesmetan saobraćaj do smrti GRAS-a koju željno iščekujete a koja će uslijediti od nove godine ako se "mjere za spas" budu izvršavale kao do sada.
A onda Sarajevski tramvaj mogao utihnuti na jedan period kao 1992.

Dok se osnuje nova firma, otkupe tramvaji, unajmi ili kupi na licitaciji remiza ili izgradi nova...

A onda ce svi oni koji su željeli da se gras ugasi kukati kako nema tramvaja i kako je privatnik skup i nekorektan.

Ali neka.

Sve dodje na svoje kad tad.

Šta nije normalno u sarajevskom javnom prevozu al' vi ste već naviknuti na to

Zamolila je upsy_daisy da nešto više napišem

Dakle, ajmo pogledati sarajevski gradski prevoz očima posjetioca (koji ima iskustva sa drugih evropskih gradova sa korištenjem gradskog prevoza).

Čovjek stiže u Sarajevo, stoji ispred željezničke / autobuske stanice i sad - šta da radi, nesretnik.

Tramvajska isto kao autobuska stajališta ispred Željezničke stanice - NEJASNA. Isto kao većina ostalih stajališta u Sarajevu.

Kod tramvajskih ima samo nadstrešnice, ali nema NIKAKVIH informacija o brojevima linija, o polascima (redovi vožnje).

Civilizirano stajalište javnog prevoza treba da ima barem OVAKVE oznake:

Znak saobraćajnog sredstva, naziv stajališta, brojevi linija, redovi vožnje, eventualno kratka informacija o tarifnim uslovima.



Na tabli se nalaze redovi vožnje sa polascima za svaku liniju sa onog stajališta.

Izgledaju ovako.

Češka (Brno)


Mađarska (MIškolc)


Redovi vožnje su posebno važni kod manje frekventnih linija, koje idu rijeđe nego svakih 5 minuta. To što NEMA redova vožnje barem za linije 1 i 4 po gradu je SRAMNO veoma neugodno za sve koji žele koristiti gradski prevoz.

I još jedna stvar: Intervali. Zašto su intervali npr. 16 ili 18 minuta? Zar nije jednostavnije staviti 15 / 20 minuta da čovjek lako napamet zna da njegova linija ide svaki sat u 07, 27, 47 ili u 10, 25, 40, 55?

Dalje: Gdje kupiti kartu.

U Sarajevu se može SAMO u trafikama ako su otvorene, ili kod vozača (u tramvaju skuplje za 20 feninga) ili na nekoliko malo prodajnih mjesta (Otoka, Ilidža).

Danas je STANDARD I NEIZBJEŽNO da čovjek može koristiti AUTOMAT ZA KARTE.
Češka (Prag)


Mađarska (Budimpešta)


Mali automat za karte u Krakowu, Poljska - direktno u vozilu.


Minijaturni automat / skener čip kartica u vozilu, gdje se može direktno banking karticom kupiti jednokratna karta!


Apsolutan standard jeste plaćanje karticom, jer posebno stranci većinom nemaju nakon dolaska sitne kovanice.

Jedan nevjerovatni APSURD u Sarajevu predstavlja za korisnike to što postoje RAZLIČITE klix karte za SVAKI VID prevoza!



Dakle ja ako moram presjedati npr. iz tramvaja u autobus ili iz kombija u trolu, plaćam DVAPUT JEDNOKRATNU KARTU!!!!
Jer jednokratna karta NE OMOGUĆAVA presjedanje!

Onaj foteljaš koji do danas toleriše ovaj zaostali i suštinski prema putniku NEPRIJATELJSKI sistem jeste IDIOT.

Dnevna karta važi za sve vidove prevoza, ali se prodaje na sve manje mjesta (nema je više na Trgu Austrije, iza Katedrale, na Skenderiji...).
I NE MOŽE se dnevna karta kupiti unaprijed! Dakle ja prvo moram da dođem na ono od nekolicine mjesta gdje se prodaje dnevna karta i to samo za isti dan!

Apsolutan standard jesu danas karte za određeni vremenski rok! I prevoznika boli ona stvar koji vid saobraćaja ćete koristiti u toku vremena navedenog na karti!


Karte iz Njemačke (Berlin), iz Češke (Ústí nad Labem, Brno)


Karte iz Poljske (Wrocław), Češke (Prag), Austrije (Beč), Češke (Ostrava).

Karta se kupuje npr. na 30 minuta, 60 minuta, 120 minuta. Ili 1, 2, 3 dana. Poništivač isprinta na kartu broj vozila ili stajališta, ali uglavnom DATUM I VRIJEME od kojeg karta važi vremenski rok koji je na istoj naveden.
Podaci su jasni i pregledni.

Sa JEDNOM jednokratnom kartom iz trafike / automata mogu preći cijeli grad i dvaput presjedati.

Za orijentaciju putnika jesu NEIZBJEŽNE ŠEME LINIJA!

Ako dođe čovjek koji je stranac posebno ako ne priča lokalni jezik, izgubljen je!

OVO je standard - u vozilima isto kao na stajalištima!



Dalje: Stanje površine stajališta (koje NIJE nadležnost GRAS-a nego DIREKTNO KANTONA):

Ne samo da vozila imaju puno stepenica, ALI i peroni jesu VRLO niski.
Ili vozilo zaustavlja metar od ivičnjaka pa se čovjek mora ponašati kao alpinista da uđe u vozilo.

STANDARD jesu ovakva stajališta sa ivičnjakom koji omogući da se vozilo približi na maksimum. Udaljenost ivičnjaka od prve stepenice u vozilu je 5-10 cm!


Primjetite MINIMALNU udaljenost vozila od perona!


Dalje: Smješan sistem linijskih oznaka (kao da ih nema)!

Kod tramvaja još itekako OK, ali sarajevski trolejbusi i autobusi su užasno loše opremljeni linijskim oznakama: Jedina informacija o broju linije i pravcu vožnje je istrošena šperploča iza prednjeg stakla. Čovjek trči kao kreten... i na kraju vidi da to NIJE njegova linija.

STANDARD jesu linijski brojevi i na stranama isto kao na stražnjem dijelu! Veliki i jasno vidljivi!

Evo vidite jasno vidljive digitalne ekrane sa brojem linije i pravcem vožnje:
Na čelu vozila iznad vozača, iznad drugog prozora, iznad pretposljednjeg prozora, i ima (al' se ne vidi) još iza stražnjeg stakla.


Dakle to je u ovom trenutku sa moje strane, naveo sam samo one "najosnovnije" stvari u vezi sa općom orijentacijom i nekom aktraktivnošću gradskog prevoza.

I za one velikokapitaliste u redovima forumaša, ponovo:

PRIVATAN I CIVILIZIRAN GRADSKI SAOBRAĆAJ U VELIKIM GRADOVIMA, KOJI BI BIO PREPUŠTEN KLASIČNOJ TRŽIŠNOJ KONKURENCIJI, NE POSTOJI. NE POSTOJI. NE POSTOJI.
SHVATITE TO KONAČNO. GRADSKI SAOBRAĆAJ NIJE PROSTOR ZA NEKU DIVLJU KONKURENCIJU JER JE UVIJEK OVISAN O SUBVENCIJAMA OD STRANE VLASTI I LOKALNE UPRAVE.


PRIVATAN GRADSKI SAOBRAĆAJ KAO STVAR ČISTO PREPUŠTENA TRŽIŠTU I "KONKURENCIJI" SE MOŽE VIDJETI U HAOTIČNIM SHEBANIM SIROMAŠNIM GRADOVIMA AFRIKE I AZIJE.

dzabe krecis pasa, nece to kod nas jos za hejbet godina uvesti i proraditi

man_464 wrote:Turskih tramvaja je došlo ukupno 20.

Izgledaju identično no 4 komada su DURAND oprema, a ostalih 16 DUEWAG. Inače zovu se DUEWAG GT8 pa sad kod jednih je jedna oprema, kod drugih druga. No to je važno iz slijedećeg razloga. Za ovih 16 se može naći dijelova svugdje za bagatelu, a za ova 4 nema ni za lijeka. To će biti problam kad ova 4 crknu (jedan je već crkao.)

Brojevi su im od 901 do 920

U pogonu su
901 902 903 904 905 906 908 911 912 913 914 917 918 919 - dakle 14 komada.
907 je jedan od duranda i on je radio ali je crkao i neće više prohodati sigurno ako šta ne skontaju da se može ubudžiti.
909 će brzo opet na prugu - on je onaj što je iskočio nedavno. Dakle 15 će ih ubrzo biti na raspolaganju

Vozilo 910 je odmah otpisano za dijelove, a vozila 915 916 i 920 nisu raskopusana ni uništena ali nema tolikog kapaciteta mreže da može podržati više od 12 ovih tramvaja pa su ova tri parkirana i oni će proraditi kako ovi godinama budu crkavali.

U špici pretežno je između 10 i 12 turskih u opticaju. Mislim da je 12 rijetkost, obično 10 ili 11. Uvečer ih se par povuče, pa ih bude 7 do 8 u opticaju, prije su ih skoro sve povlačili nakon druge smjene i ubacivale kratke, sad ih ostave i navečer.

Naime ova vozila su modernizovana 1970-tih godina, a prije su bila drugačija, naime bili su dvodijelni (GT6 - 6 osovina) i vukli su za sobom prikolicu (B4 - Beiwagen 4 - 4 osovine) koja je kasnije isječena i ugrađena između dva modula i nastali su trodijelni tramvaji GT8 (8 znači -8 osovina). Godišta su između 1963-1966.

Dakle maksimalan broj koji je do sada zabilježen od jednom je 12. Mislim da ni mreža ne može podržati više, a nema ni dovoljno voznog osoblja.

Što se tiče holandskih, nažalost od 16 koliko je došlo samo 4 su još živa. Ostalih 12 je srezano. Naime 6 nikad nije ni proradilo.
Radili su 801 802 803 805 811 812 813 814 815 816. Ostali nikad nisu provozali našim šinama (2 su došla rasturena za dijelove.) Redom su krepavali i popravljani su dok je bilo dijelova na ovim rasturenim i koji nikad nisu vozili. Kako je vrijeme prolazilo jedan po jedan su crkavali da bi u konačnici ostala ova 4 801 802 811 815. Zadnji je radio i dugo odolijevao 811 - Dajhman koji je jedini povučen u ispravnom stanju i čuva se za Muzej.

Zašto nisu popravljani?
Vrlo jendostavno - dijelovi NE POSTOJE nažalost. Proizvedeno je samo 35 ovakvih tramvaja na svijetu (Custom serija za Amsterdam), dijelovi su se odavno prestali proizvoditi i firma koja je to radila odavno je propala. I tako dok se imalo šta očerupati - čerupalo se. Sad je 811 povučen i čuva se za muzej.

Za muzej je planiran i Bečki tramvaj 713 (Rade još uvijek 709 713 i 714 i prva dva su rekorderi sa 55 godina radnog staža - 1962 godište, 714 je 1964.)

To je dokaz da ne uzmamo donirano svijetsko smeće!

dresdener78 wrote:Šta nije normalno u sarajevskom javnom prevozu al' vi ste već naviknuti na to

Zamolila je upsy_daisy da nešto više napišem

Dakle, ajmo pogledati sarajevski gradski prevoz očima posjetioca (koji ima iskustva sa drugih evropskih gradova sa korištenjem gradskog prevoza).

Čovjek stiže u Sarajevo, stoji ispred željezničke / autobuske stanice i sad - šta da radi, nesretnik.

Tramvajska isto kao autobuska stajališta ispred Željezničke stanice - NEJASNA. Isto kao većina ostalih stajališta u Sarajevu.

Kod tramvajskih ima samo nadstrešnice, ali nema NIKAKVIH informacija o brojevima linija, o polascima (redovi vožnje).

Civilizirano stajalište javnog prevoza treba da ima barem OVAKVE oznake:

Znak saobraćajnog sredstva, naziv stajališta, brojevi linija, redovi vožnje, eventualno kratka informacija o tarifnim uslovima.



Na tabli se nalaze redovi vožnje sa polascima za svaku liniju sa onog stajališta.

Izgledaju ovako.

Češka (Brno)


Mađarska (MIškolc)


Redovi vožnje su posebno važni kod manje frekventnih linija, koje idu rijeđe nego svakih 5 minuta. To što NEMA redova vožnje barem za linije 1 i 4 po gradu je SRAMNO veoma neugodno za sve koji žele koristiti gradski prevoz.

I još jedna stvar: Intervali. Zašto su intervali npr. 16 ili 18 minuta? Zar nije jednostavnije staviti 15 / 20 minuta da čovjek lako napamet zna da njegova linija ide svaki sat u 07, 27, 47 ili u 10, 25, 40, 55?

Dalje: Gdje kupiti kartu.

U Sarajevu se može SAMO u trafikama ako su otvorene, ili kod vozača (u tramvaju skuplje za 20 feninga) ili na nekoliko malo prodajnih mjesta (Otoka, Ilidža).

Danas je STANDARD I NEIZBJEŽNO da čovjek može koristiti AUTOMAT ZA KARTE.
Češka (Prag)


Mađarska (Budimpešta)


Mali automat za karte u Krakowu, Poljska - direktno u vozilu.


Minijaturni automat / skener čip kartica u vozilu, gdje se može direktno banking karticom kupiti jednokratna karta!


Apsolutan standard jeste plaćanje karticom, jer posebno stranci većinom nemaju nakon dolaska sitne kovanice.

Jedan nevjerovatni APSURD u Sarajevu predstavlja za korisnike to što postoje RAZLIČITE klix karte za SVAKI VID prevoza!



Dakle ja ako moram presjedati npr. iz tramvaja u autobus ili iz kombija u trolu, plaćam DVAPUT JEDNOKRATNU KARTU!!!!
Jer jednokratna karta NE OMOGUĆAVA presjedanje!

Onaj foteljaš koji do danas toleriše ovaj zaostali i suštinski prema putniku NEPRIJATELJSKI sistem jeste IDIOT.

Dnevna karta važi za sve vidove prevoza, ali se prodaje na sve manje mjesta (nema je više na Trgu Austrije, iza Katedrale, na Skenderiji...).
I NE MOŽE se dnevna karta kupiti unaprijed! Dakle ja prvo moram da dođem na ono od nekolicine mjesta gdje se prodaje dnevna karta i to samo za isti dan!

Apsolutan standard jesu danas karte za određeni vremenski rok! I prevoznika boli ona stvar koji vid saobraćaja ćete koristiti u toku vremena navedenog na karti!


Karte iz Njemačke (Berlin), iz Češke (Ústí nad Labem, Brno)


Karte iz Poljske (Wrocław), Češke (Prag), Austrije (Beč), Češke (Ostrava).

Karta se kupuje npr. na 30 minuta, 60 minuta, 120 minuta. Ili 1, 2, 3 dana. Poništivač isprinta na kartu broj vozila ili stajališta, ali uglavnom DATUM I VRIJEME od kojeg karta važi vremenski rok koji je na istoj naveden.
Podaci su jasni i pregledni.

Sa JEDNOM jednokratnom kartom iz trafike / automata mogu preći cijeli grad i dvaput presjedati.

Za orijentaciju putnika jesu NEIZBJEŽNE ŠEME LINIJA!

Ako dođe čovjek koji je stranac posebno ako ne priča lokalni jezik, izgubljen je!

OVO je standard - u vozilima isto kao na stajalištima!



Dalje: Stanje površine stajališta (koje NIJE nadležnost GRAS-a nego DIREKTNO KANTONA):

Ne samo da vozila imaju puno stepenica, ALI i peroni jesu VRLO niski.
Ili vozilo zaustavlja metar od ivičnjaka pa se čovjek mora ponašati kao alpinista da uđe u vozilo.

STANDARD jesu ovakva stajališta sa ivičnjakom koji omogući da se vozilo približi na maksimum. Udaljenost ivičnjaka od prve stepenice u vozilu je 5-10 cm!


Primjetite MINIMALNU udaljenost vozila od perona!


Dalje: Smješan sistem linijskih oznaka (kao da ih nema)!

Kod tramvaja još itekako OK, ali sarajevski trolejbusi i autobusi su užasno loše opremljeni linijskim oznakama: Jedina informacija o broju linije i pravcu vožnje je istrošena šperploča iza prednjeg stakla. Čovjek trči kao kreten... i na kraju vidi da to NIJE njegova linija.

STANDARD jesu linijski brojevi i na stranama isto kao na stražnjem dijelu! Veliki i jasno vidljivi!

Evo vidite jasno vidljive digitalne ekrane sa brojem linije i pravcem vožnje:
Na čelu vozila iznad vozača, iznad drugog prozora, iznad pretposljednjeg prozora, i ima (al' se ne vidi) još iza stražnjeg stakla.


Dakle to je u ovom trenutku sa moje strane, naveo sam samo one "najosnovnije" stvari u vezi sa općom orijentacijom i nekom aktraktivnošću gradskog prevoza.

I za one velikokapitaliste u redovima forumaša, ponovo:

PRIVATAN I CIVILIZIRAN GRADSKI SAOBRAĆAJ U VELIKIM GRADOVIMA, KOJI BI BIO PREPUŠTEN KLASIČNOJ TRŽIŠNOJ KONKURENCIJI, NE POSTOJI. NE POSTOJI. NE POSTOJI.
SHVATITE TO KONAČNO. GRADSKI SAOBRAĆAJ NIJE PROSTOR ZA NEKU DIVLJU KONKURENCIJU JER JE UVIJEK OVISAN O SUBVENCIJAMA OD STRANE VLASTI I LOKALNE UPRAVE.


PRIVATAN GRADSKI SAOBRAĆAJ KAO STVAR ČISTO PREPUŠTENA TRŽIŠTU I "KONKURENCIJI" SE MOŽE VIDJETI U HAOTIČNIM SHEBANIM SIROMAŠNIM GRADOVIMA AFRIKE I AZIJE.

Kako sam došao iz Dubrovnika i vidio kako finkcijoniše njihov Libertas... mene je sad stid kad vidim stranca u Sarajevu tj u GRAS-u

insaneinthebrain wrote:dzabe krecis pasa, nece to kod nas jos za hejbet godina uvesti i proraditi

Mislim da ce se stanje u GRAS-u ubrzo promjeniti, ne zato sto to neko hoce nego sto je stanje katastrofalno i ne može gore!

U ponedjeljak ce biti burna sjednica Skupštine KS jer je na dnevnom redu i plan restruktuiranja GRAS-a koji se vec može pogledati na web stranici Skupštine KS (ja ne znam pa nek neko postavi link )
Bit ce svega pa i smanjenja plata! Nije tako napisano nego da ce se rashodu uskladiti sa prihodima a to je to

Samo da dodam da ima red vožnje na željezničkoj stanici - interval. Nema tačnih polazaka. Naravno urnebesan red vožnje posebno tokom ljeta.

Linija 1 u intevralu od 34 minute, osim u špicama radnim danom - 17.
Linija 4 svako 33 minute, iza 17:30 sati nevjerovatnih 66 minuta.

Zimi je linija 1 na 17 tokom dana uvečer 34
A četvrorka na 22 minute u špici, ostatak dana 33, uvečer 66.

Fino bi se to moglo zaokružiti na 15-30 za 1, a na 4-ki na 20-30-60. Yok 17-34.

Naš tarifni sistem je BANANAAAAAA. Ništa. Moralo bi se moći presjedati makar unutra A zone. (Obuhvata Tramvaj, trolejbus, četiri gradske opštine sve autobus-minibus linije i neke linije sa Ilidže.)

Sad za sad samo se može presjedati iz tramvaja u tramvaj sa jednom - vremenskom kartom ali ako nađeš da je kupiš.

Imamo samo oznake na nekim aluminijumskim tablama koje su korisne, ali ne mnogo.

Što se tiče stajališta - Kod nas zahvali Bogu ako ima tabla. Prema B C D zoni ponegdje samo autobus skrene u prašinu i tu je stanica. Užas.

Svakako sve ostalo potpisujem bez pogovora tačno i onako kako bi trebalo biti.

Jedan smajli za Jana.

Meni su amsterdamski tramvaji baš cool. Znam da su ih iz GRAS -a mrzii iz dna duše i željeli su da ih se riješe što prije.

Holandski tramvaji su izgledali prilično egzotično i neobično za naše područje. Sjećam se 2008 kad sam se prvi put vozio, bio sam baš oduševljen - čak je prvih dana bio kondukter nazad, no imali su jedan velik nedostatak radi kojeg su sva ljeta osim 2009 bili povlačeni do Septembra - Ventilacija. Dok su radili, preko ljeta su uvijek radila samo 2 - 811 i 815 jer su morali - imali su reklame. Ostali su uvijek ležali preko ljeta.

Nebrojeno mnogo puta preko ljeta kad je vani 38-39 stepeni, unutra je termostat kod vozača pokazivao nevjerovatnih 47,5 stepeni, a apsoluni rekord je bio jedan dan kad je vani display na uniticu pokazivao 42, a u holandskom termostat je pokazivao 51,5 stepeni. Bili su najomraženiji tramvaji tokom ljeta, dok su se vozači otimali zimi ko će uzeti holanda ujutro jer su imali strašno grijanje. Nazad su imali neku vrstu TA peći koja se puni u toku noći kad je tramvaj spojen na mrežu a tokom dana kroz otvore kod nogu se ubacivao topao zrak, pored toga što su i grijači radili.

Također ovi tramvaji su bili posebno teški (masa vozila je ogromna) i u periodu kad je pruga od M, dvora do čaršije i obratno bila u raspadu ova vozila su dadatno zbog velikog međuosovinskog pritiska dodatno uništavala i onako lošu prugu, čak šta više bilo je planova da nakjon remonta holandi pređu na šesticu ali to nije zaživilo.

Jedini razlog - ponavljam još jednom je to što se nisu mogli naći dijelovi i vozila se više nisu mogla servisirati - jedan po jedan je crkavao i kad se ključne komponente kao npr kompresori kočnica (ovi tramvaji su imali zračno kočenje, za razliku od svih ostalih u voznom parku) pokvare skida se sa nekog očerupanog dok ima, kad je kompesora konačno nestalo svedeno je na samo 4 vozila koja su životarila dok i kod njih isti kvar nije uslijedio. 4 su u remizi i samo jedan je u voznom stanju - 811 - planiran za muzej. Zadnjeg - 811 je uvijek vozila ista posada koja se dugo protivila povlačenju 811 u dep.o, jer nisu dali da vozilo iko drugi vozi osim njih. Kad su čuli da je konačno došao "papir" da je vozilo planirano za muzej predali su vozilo i isto je sad konzervisano i najstrožije je zabranjeno skidanje dijelova.

Najvjerovatno je zapravo da su Bečki, iako preko 15 godina stariji od holandskih i dalje odolijevaju i čini mi se da još neće u penziju iako je već 2013-2014 bilo skoro pa odlučeno da se povuku - vratili su se i od tad ova preostala 3 709 713 714 ne posustaju. I od ovog tipa ta su 3 ostala - preostale su izrezali jer nije bilo rezona da se u vozila koja su 1961-1964 godište bilo šta značajnije ulaže. I ovdje imaju određene posade koje voze samo ova vozila jer kad bilo ko drugi uzme da vozi vozilo se uništi jer velika većina nije stručna za rukovanje ovim vozilima, mada je sad dolaskom turskih konya tramvaja dosta vozača upoznalo način rukovanja koji je skoro pa identičan kao i kod Bečkih.

bach wrote:
Meni su amsterdamski tramvaji baš cool. Znam da su ih iz GRAS -a mrzii iz dna duše i željeli su da ih se riješe što prije.

U pravu ste da su ti tramvaji prilično elegantni i na slikama lijepo izgledaju!

Svakako u Sarajevu su bila dva sljedeća problema:
Ljeti je bilo nemoguće izdržati u ovim vozilima, minijaturni prozorčići za otvaranje = GASNE KOMORE. Ja sam svaki put propuštao ovaj tramvaj i čekao bilo koji sljedeći jer sam znao da će biti u njemu moguće disati.

GLAVNI problem: Nepostojanje rezervnih dijelova. Tramvaji su imali pneumatsku opremu, dakle cijevi i vodovi komprimiranog zraka itd., sve to je otkazivalo onako prirodno zbog starosti vozila - i rezervni dijelovi bi se mogli JEDINO nabaviti tako da se naruče kod nekog proizvođača kao poseban "ručni" proizvod. Deset puta skuplji nego serijski dijelovi. I to u situacji kada GRAS ne može nikako poslovati direktno sa stranim subjektima i nema para niti za lim farbe...
Neko vrijeme se koristila metoda "kanibalizacije" dakle sa jednog broja vozila su se skidali potrebni dijelovi... ali logično na kraju je ispravnih tramvaja bilo sve manje i manje...

dresdener78 wrote:

bach wrote:
Meni su amsterdamski tramvaji baš cool. Znam da su ih iz GRAS -a mrzii iz dna duše i željeli su da ih se riješe što prije.

U pravu ste da su ti tramvaji prilično elegantni i na slikama lijepo izgledaju!

Svakako u Sarajevu su bila dva sljedeća problema:
Ljeti je bilo nemoguće izdržati u ovim vozilima, minijaturni prozorčići za otvaranje = GASNE KOMORE. Ja sam svaki put propuštao ovaj tramvaj i čekao bilo koji sljedeći jer sam znao da će biti u njemu moguće disati.

GLAVNI problem: Nepostojanje rezervnih dijelova. Tramvaji su imali pneumatsku opremu, dakle cijevi i vodovi komprimiranog zraka itd., sve to je otkazivalo onako prirodno zbog starosti vozila - i rezervni dijelovi bi se mogli JEDINO nabaviti tako da se naruče kod nekog proizvođača kao poseban "ručni" proizvod. Deset puta skuplji nego serijski dijelovi. I to u situacji kada GRAS ne može nikako poslovati direktno sa stranim subjektima i nema para niti za lim farbe...
Neko vrijeme se koristila metoda "kanibalizacije" dakle sa jednog broja vozila su se skidali potrebni dijelovi... ali logično na kraju je ispravnih tramvaja bilo sve manje i manje...

Mislim da postoje i bolje rješenja za ove tramvaje od rezanja u staro željezo. U svijeti ima jako puno muzeja tramvaja i bogatih kolekcionara tramvaja koji bi za ove lijepe igračke dali mnogo para.

Ostaće jedan kao Grasov muzejski primjerak. (nema muzeja, ali postoji više muzejskih tramvaja)

Od tramvaja normalnog kolosjeka jedino su uništeni svi zglobni Vašingtonci, koji su kao takvi napravljeni u radionicama tadašnjeg GSP-a.

Vašingtonac je ispravan, Holandski 811, Bečki 713 koji je dobio status muzejskog, ali je vraćen u redovni promet na čvrku.
Naravno tu su i proširene replike 1 i 15.
Nažalost solo čeh 128, stari Bečki s prikolicom 407+4007 i turistički tramvaj 283 su u jako jako lošem stanju, nisu ispravni godinama.

Što se tiče kolekcija, pa ako je neko bio zainteresovan vjerovatno bi tražio vozila direktno od Amsterdama tako da pustimo tu priču.

Sudbina većine vozila koja završe svoj radni vijek svugdje je presa. Ostanu 1 eventualno 2 muzejska od svakog tipa kod velikih prevoznika.

Ne znam šta je tu sporno. Nismo mi njemačka pa da stalno obnavljamo vp najsavremenijim vozilima iz fabrike, a ova prodajemo na kraju preporučenog i 2/3 realnog radnog vijeka u treće zemlje. I kad bi imali te kapacitete da nabavljamo i prodajemo poput švaba, svako bi opet prije od švabe kupio nego iz tamo neke banana države.
Kod nas vozila dolaze da tu završe karijeru i sve ih čeka presa, samo nažalost zbog situacije će mnoga vozila prije završiti pod tom presom nego što bi u normalnim okolnostima.

man_464 wrote:Holandski tramvaji su izgledali prilično egzotično i neobično za naše područje. Sjećam se 2008 kad sam se prvi put vozio, bio sam baš oduševljen - čak je prvih dana bio kondukter nazad, no imali su jedan velik nedostatak radi kojeg su sva ljeta osim 2009 bili povlačeni do Septembra - Ventilacija. Dok su radili, preko ljeta su uvijek radila samo 2 - 811 i 815 jer su morali - imali su reklame. Ostali su uvijek ležali preko ljeta.

Nebrojeno mnogo puta preko ljeta kad je vani 38-39 stepeni, unutra je termostat kod vozača pokazivao nevjerovatnih 47,5 stepeni, a apsoluni rekord je bio jedan dan kad je vani display na uniticu pokazivao 42, a u holandskom termostat je pokazivao 51,5 stepeni. Bili su najomraženiji tramvaji tokom ljeta, dok su se vozači otimali zimi ko će uzeti holanda ujutro jer su imali strašno grijanje. Nazad su imali neku vrstu TA peći koja se puni u toku noći kad je tramvaj spojen na mrežu a tokom dana kroz otvore kod nogu se ubacivao topao zrak, pored toga što su i grijači radili.

....

Ma nije ni zimi bilo nešto bolje, osim vozaču naravno koji u košulji može raditi ali nama putnicima koji se utrpamo u 5 slojeva kada krenemo ujutro pa uđemo u taj tramvaj u kojem je bilo sigurno više od 20° - kuhanje slično kao ljeti, samo što te šok strefi i fasuješ upalu pluća kada izađeš opet u onu maziju!

U saradnji s Ministarstvom saobraćaja, Ministarstvom obrazovanja i Univerzitetom u Sarajevu, KJKP GRAS treba pokrenuti aktivnost uvođenja obaveznog plaćanja studentima za korištenje usluga javnog linijskog prijevoza putnika i to prilikom upisa na visokoškolsku obrazovnu ustanovu

jel ovo planiraju da svi studenti moraju uzimati kartu ili....

kakvi su to umovi...