MALI poljoprivrednici Europe dobili su sudski spor čiji je rezultat i nama značajan, piše Deutsche Welle. Naime, veliki francuski industrijski proizvođač sjemena Graines Baumax tužio je spontano nastalu mrežu poljoprivrednika Kokopelli na 50 tisuća eura zbog nedopuštene tržišne utakmice te tražio njihovu zabranu poslovanja. Kokopelli je među svojim članovima razmjenjivala sjemenke raznih plodova, njih oko 460, koje nisu nigdje upisane kao službeno priznate.
Radi se o tzv. “starim” sortama voća i povrća koje su seljaci generacijama uzgajali na svojim zemljištima i prodavali na tržnicama, a nitko nije htio ulaziti u skup i složen postupak upisa u katalog. Europska unija ima smjernicu koja je seljacima zabranjivala proizvodnju i prodaju “starih” sorti biljaka, a sad je konačno na sudu odlučeno da seljaci uzgajaju što žele. Sud je utvrdio da su takve sorte ugrožene od izumiranja i da je dovoljno da je neka sorta registrirana u jednoj zemlji Europske unije da bi bila priznata u ostatku. Ovu odluku slave i mali poljoprivrednici i sladokusci, kao i oni angažirani u zaštiti okoliša koji su upozoravali na izumiranje starih vrsta.
Monsanto prošle godine zaradio gotovo 12 milijardi dolara
Ova tužba je čisti dokaz pohlepe svjetskih koncerna. Bayer Cropa, Monsanta, Duponta ili Syngenta nadziru oko 67% svjetskog tržišta sjemenki i rade na tome da steknu vlasništvo i nad “običnim” plodovima, a ne samo industrijskim.
Koncerni ne žele neovisne poljoprivrednike pa uz izliku da “u današnje doba, sa sve više stanovništva na planeti, nije moguće nahraniti sva usta bez poljoprivrednih kultura koje su promijenjene ljudskom rukom”, prisvajaju ogroman broj različitih sorti žitarica. Seljak, kad kupi sjeme nekog velikog proizvođača, mora kupiti i njegovo gnojivo, pesticide i herbicide koji su puno skuplji. Koncerni na ovaj način zarađuju ogromne svote novca.
Iako je i urod bogatiji, radi se o plodovima koji brže rastu i nemaju isti okus kakav su imali plodovi na kojima smo odrasli. Njih je dosta i malim poljoprivrednicima i kupcima. Sve je više potrošača koji žele jagode koje mirišu. “Stare” sorte se kupuju i ne pita se za cijenu. Možemo se radovati jagodama, rajčicama i ostalim plodovima koje neće izgledati savršeno ali će opet imati fini okus kakav pamtimo.
http://www.index.hr/apetit/zanimljivost ... -i-povrca/