nokia6170 wrote:behavac: de mi objasni pojam preglasavanja i zasto je preglasavanje nedemokratski nacin odlucivanja?
prvo da cujem tvoj odgovor pa onda mozemo nastaviti diskutovati posto zelim da imamo iste temelje i definicije u raspravi.
p.s. a sto se tice zakona o praznicima i kontinuiteta, jesil' svjestan behavac da i dan danas i jos vise do prije par godina da je rs primjenjivala zakone srbih i sfrj, i da su se sudski organi rs pozivali na zakone rbih iz ratnog perioda u pogledu nekim medjunarodnih dokumenata koje je rbih ratifikovala u ratu i na samom pocetku rata...dakle kad ne postoji zakon koji regulise pojedinu materiju, onda se primjenju zakoni koji su ranije usvojeni...zakon se primjenjuje sve dok se ne usvoji novi zakon od istog nivoa vlasti, odnosno ukoliko sam zakon ne krsi ustav...novi zakon o drzavnim praznicima nije usvojen i prema tome stari je jos na snazi jer istovremeno ne krsi ustav bih....ako mislis da krsi reci zasto krsi, odnosno upitaj politicare iz reda srpskog naroda zasto nikad nisu pokrenuli inicijativu pred ustavnim sudom bih o neustavnosti tebi spornog, meni nespornog zakona.
Pazi preglasavanje nije najidealnija jer to znaci da svi ipak nisi zadovoljni.
Opet ono je nuzno jer bez njega se ne bi moglo nista uraditi kad bi se bas svi ljudi morali slagali.
Sama demokratija podrazumjeva po def vladavinu naroda, ne definisuci vecinu koja vlada tako da preglsavanje jeste demokratski kako se danas demokratija provodi al naravno da postoje izuzeci.
Zato je nekad opet potreban koncezus.
E sad posto su u SRBIH Srbi bili konstitutivan narod zbog toga se bar 1/2(iako se za ovakve promjene trazi i 2/3) njihovih predstavnika trebala sloziti sa bitnim promjenama ustava i drzave.
A to se nije dogodilo i oni na osnovu toga to opravdano nisu prihvatili.
U jednonacionalnim drzavama ljudi se slazi da vecina odlucuje al opet imaju i slican stav i osjecaj zajednistava pa to je to prihvatljivo.
U visenacinalnim drzava se opet odlucuje koncezusom u odredjenoj mjeri jer nema tolikog osjecaja zajednistava posto ima vise naroda.
I vrlo cesto su stavovi dijametralno suprotni pa cak se neki mogu osjecati ugrozeno.
Tako je bilo i ovdje.
Vidis mnogi koji se sad zalazu za ukidanje entiteta kaze nek bude centalizovana drzava bih sa domom naroda tako da svaki narod ima pravo veta.
A sto se to nije uspostavilo prije referenduma pa bi BIH ostala kompaktna al pitanje da li bi referenduma uopste doslo da su imali u startu pravo veta.
Jer da su Srbi taj referendum tad prihvatili od tad pa nadalje sve odluke bi se mogle donositi bez da se oni pitaju.
Tako bi bilo moguce da mi danas zivimo u RBIH gdje bi bio donesen zakon da su samo Bosanci konstitutivni, gdje bi samo u skoli ucio samo bosanski jezik ... itd.
Ne trvdim ja da bi ovo ovako sigurno bilo al postojala bi mogucnost da bude.
E Srbi nisu htjeli ni da prihvate ovu mogucnost.
A sad da se vratimo zakonima.
Ne tvrdim ja da se zakoni SFRJ,SRBIH il RBIH ne mogu provoditi al pitanje je da li su iskljucivo obavezni ako postoje novi zakon, makar i entitetski.
Jer vidis drzava je usvojila neke zakone, a entiteti su usvojili mnogo vise jer imaju vise nadleznosti.
Posto su u i starim drzavama postojali zakoni za to, a nisu ukinuti ispada da i dalje svi obavezno vaze osim onih novih na BIH nivou.
A opet danas enitetski zakoni su drugaciji i svakako nisu isti kao ti stari.
To bi tad znacilo da je vecina entitetskih u suprotnosti sa tim starim a samo se jedan moze sprovoditi.
Takodje tad su sve institucije bile na drzavnom nivou pa i zakon a sad posto je dosta institucija na entitetskom nivou onda su i zakoni na tom nivou.
Konkretno primjer je sad imamo zakon o kvalitetu u RS (so vazi 2 god) i FBIH (so vazi 4 god) a drzavni nije donesen.
Po starom zakonu so je vazila 4 god.
Koje se po tebi onda ovdje zakon treba provoditi jer moze samo jedan? (a danas se provode ovi entiteski)