Žele li Srbi nezavisnu Republiku Srpsku ili ujedinjenu sa Srbijom?

[Rockefeller]

Kolega sa posla veli meni kao Republika Srpska nije mogla da se odvoji od Bosne zato sto eto ne da Europa. Decko iz Banja Luke.

Ka ta stro fa.

Odvoji od cega, kada nije ni postojala...objasni ti kolegi da su oni bili pobunjenici nesto kao talibani, to sto si svasta zamiljsaju je sasvim druga stvar i poklon ovih sto navodno brane bosnjake i neka piju vode za zdravlje Bakirovo, Radocnicevo, Lagumdjijino koji su sa njima u kolu jer da je drugacije brzo bi se uvjerili o pogresnosti takvog vjerovanja.

Matere mi mile. Ja ga gledam, rekoh ja

Zivi u Njemackoj i opet glupan ne moze da shvati. To im je bolest neka, srbovanje valjda

[General War]

Kolega sa posla veli meni kao Republika Srpska nije mogla da se odvoji od Bosne zato sto eto ne da Europa. Decko iz Banja Luke.

Ka ta stro fa.

Odvoji od cega, kada nije ni postojala...objasni ti kolegi da su oni bili pobunjenici nesto kao talibani, to sto si svasta zamiljsaju je sasvim druga stvar i poklon ovih sto navodno brane bosnjake i neka piju vode za zdravlje Bakirovo, Radocnicevo, Lagumdjijino koji su sa njima u kolu jer da je drugacije brzo bi se uvjerili o pogresnosti takvog vjerovanja.

Matere mi mile. Ja ga gledam, rekoh ja

Zivi u Njemackoj i opet glupan ne moze da shvati. To im je bolest neka, srbovanje valjda

Eh, pun balkan "dopisnih patriJota".

[Ommadawn]

Kolega sa posla veli meni kao Republika Srpska nije mogla da se odvoji od Bosne zato sto eto ne da Europa. Decko iz Banja Luke.

Ka ta stro fa.

Odvoji od cega, kada nije ni postojala...objasni ti kolegi da su oni bili pobunjenici nesto kao talibani, to sto si svasta zamiljsaju je sasvim druga stvar i poklon ovih sto navodno brane bosnjake i neka piju vode za zdravlje Bakirovo, Radocnicevo, Lagumdjijino koji su sa njima u kolu jer da je drugacije brzo bi se uvjerili o pogresnosti takvog vjerovanja.

Matere mi mile. Ja ga gledam, rekoh ja

Zivi u Njemackoj i opet glupan ne moze da shvati. To im je bolest neka, srbovanje valjda

I on opet u “mrskoj Evropi”. Koja mu nije dala da ima državu.

Najbolji su mi oni koji vjeruju u te neke teorije zavjere protiv Srba, nove svjetske poretke i kako da nema braće Rusa oni bi nestali - a žive na Zapadu.
Pa care, idi onda preseli u Rusiju pa tamo živi i vjeruj u to.

[megaman4]

Kolega sa posla veli meni kao Republika Srpska nije mogla da se odvoji od Bosne zato sto eto ne da Europa. Decko iz Banja Luke.

Ka ta stro fa.

Odvoji od cega, kada nije ni postojala...objasni ti kolegi da su oni bili pobunjenici nesto kao talibani, to sto si svasta zamiljsaju je sasvim druga stvar i poklon ovih sto navodno brane bosnjake i neka piju vode za zdravlje Bakirovo, Radocnicevo, Lagumdjijino koji su sa njima u kolu jer da je drugacije brzo bi se uvjerili o pogresnosti takvog vjerovanja.

Matere mi mile. Ja ga gledam, rekoh ja

Zivi u Njemackoj i opet glupan ne moze da shvati. To im je bolest neka, srbovanje valjda

Takvi tipovi ne kontaju da nezavisnost kosta i to puno. Nema vise one izreke: Trepca radi, Beograd se gradi.

Srbi moraju shvatiti da niko vise nece stati iza njih kao nekada. To je proslo vrijeme. Ako se uzdaju u pijane ruse, bolje im je da ugase drzavu.

[General War]

Takvi tipovi ne kontaju da nezavisnost kosta i to puno. Nema vise one izreke: Trepca radi, Beograd se gradi.

Srbi moraju shvatiti da niko vise nece stati iza njih kao nekada. To je proslo vrijeme. Ako se uzdaju u pijane ruse, bolje im je da ugase drzavu.

...kao sto i bosnjaci moraju shvatiti da im je bosnjacko rukovodstvo (skoro sve mainstream partije)gori neprijatelj od srba...jbt, kakve sve lazi od Dodika i kompanije prolaze a da se skoro ni ne pomenu...(drzavna imovina, ucestovanje samo jedne entitetske policije u kontroli drzavnih granica, deportacija izbjeglica samo na dio federacije...i sta sve ne.)

[славянин]

Takvi tipovi ne kontaju da nezavisnost kosta i to puno. Nema vise one izreke: Trepca radi, Beograd se gradi.

Srbi moraju shvatiti da niko vise nece stati iza njih kao nekada. To je proslo vrijeme. Ako se uzdaju u pijane ruse, bolje im je da ugase drzavu.

...kao sto i bosnjaci moraju shvatiti da im je bosnjacko rukovodstvo (skoro sve mainstream partije)gori neprijatelj od srba...jbt, kakve sve lazi od Dodika i kompanije prolaze a da se skoro ni ne pomenu...(drzavna imovina, ucestovanje samo jedne entitetske policije u kontroli drzavnih granica, deportacija izbjeglica samo na dio federacije...i sta sve ne.)

A sta mogu sa ovim kapacitetima "nasi" politicari uraditi ???

[General War]

Takvi tipovi ne kontaju da nezavisnost kosta i to puno. Nema vise one izreke: Trepca radi, Beograd se gradi.

Srbi moraju shvatiti da niko vise nece stati iza njih kao nekada. To je proslo vrijeme. Ako se uzdaju u pijane ruse, bolje im je da ugase drzavu.

...kao sto i bosnjaci moraju shvatiti da im je bosnjacko rukovodstvo (skoro sve mainstream partije)gori neprijatelj od srba...jbt, kakve sve lazi od Dodika i kompanije prolaze a da se skoro ni ne pomenu...(drzavna imovina, ucestovanje samo jedne entitetske policije u kontroli drzavnih granica, deportacija izbjeglica samo na dio federacije...i sta sve ne.)

A sta mogu sa ovim kapacitetima "nasi" politicari uraditi ???

A koji racqu sjede ako nemogu nista uradit u kapacitetu zadnjih 25 godina...
-Jos 2016 godine je bio akcioni plan da se ocekuju izbjeglice u Bosni i da se mora pojacati granicna policija...nista se nije uradilo.
-BiH je jedina nasljednica drzavne svojine a ne entiteti...entiteti nemaju svoju teritoriju...evo dvadeset i kusur godina to se nije zavrsilo.
-Policija PC jedino uz odobrenje drzavnioh organa moze raditi stvari mimo mandata...postavlja se pitanje zasto bas policijska ispomoc iz federacije se odbija na ovakav nacin, a imajuci u vidu kad se izbjeglice pojavljuju, iako su se ocekivale, granicna sluzba nije bila pripremljena i gle cuda PC ima viska policajaca da nadgleda granicu, a usuta inicijativa se da se vojska posalje kao ispomoc GS-u...ja bi se zapitao...a je li ko cuo sta od bosnjackih patriJota oko ovoga?

[славянин]

I da se zapitaju sta - sta se moze uraditi po tim pitanju ?? Procitati ustav BiH pa onda dalje da idemo.Isti nastup kao sa onim mostom - sve se pominje ovo ili ono pravo ili zakon ili sta vec a nigdje poledjine za to. cuj rs nema teritoriju - pa kako onda ide definicija BiH je sastavljena od dva entiteta i distrikta... stvarno bubas ponekad al ajd.

[Maraschino]

I da se zapitaju sta - sta se moze uraditi po tim pitanju ?? Procitati ustav BiH pa onda dalje da idemo.Isti nastup kao sa onim mostom - sve se pominje ovo ili ono pravo ili zakon ili sta vec a nigdje poledjine za to. cuj rs nema teritoriju - pa kako onda ide definicija BiH je sastavljena od dva entiteta i distrikta... stvarno bubas ponekad al ajd.

BiH nije sastavljena ni iz cega. Ona nastavlja svoj kontinuitet...

[General War]

I da se zapitaju sta - sta se moze uraditi po tim pitanju ?? Procitati ustav BiH pa onda dalje da idemo.Isti nastup kao sa onim mostom - sve se pominje ovo ili ono pravo ili zakon ili sta vec a nigdje poledjine za to. cuj rs nema teritoriju - pa kako onda ide definicija BiH je sastavljena od dva entiteta i distrikta... stvarno bubas ponekad al ajd.

Sa takvim stavom kao tvoj , ni ne ocekujem da shvatis...tj da branis totalnu indolentnost iz nekog svog razloga.

A evo radi drugih, sto se tice to sto mi nesto prigovaras za ustav BiH sta je sta, drzava je titular imovine pa onda entiteti koji mogu koristit, upravljati ili raspolagati imovinu drzave (drzava je starija od entiteta);

" Ustavni sud BiH u Odluci broj U 1/11 u tački 72, između ostalog, naveo da "to može biti od pomoći jer objašnjava da identitet i kontinuitet između Republike Bosne i Hercegovine i bivše SFRJ s Bosnom i Hercegovinom vodi ka zaključku da je državi Bosni i Hercegovini, prema Sporazumu, data državna imovina navedena u tom sporazumu, tj. da je Bosna i Hercegovina titular te imovine. U skladu sa tim, državna imovina reflektira državnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH".

[славянин]

I da se zapitaju sta - sta se moze uraditi po tim pitanju ?? Procitati ustav BiH pa onda dalje da idemo.Isti nastup kao sa onim mostom - sve se pominje ovo ili ono pravo ili zakon ili sta vec a nigdje poledjine za to. cuj rs nema teritoriju - pa kako onda ide definicija BiH je sastavljena od dva entiteta i distrikta... stvarno bubas ponekad al ajd.

BiH nije sastavljena ni iz cega. Ona nastavlja svoj kontinuitet...

Clan I - stavka 3. Procitaj makar ustav zemlje za koju se kao zalazes (ili se zalazes za nesto drugacije) ...

[General War]

I da se zapitaju sta - sta se moze uraditi po tim pitanju ?? Procitati ustav BiH pa onda dalje da idemo.Isti nastup kao sa onim mostom - sve se pominje ovo ili ono pravo ili zakon ili sta vec a nigdje poledjine za to. cuj rs nema teritoriju - pa kako onda ide definicija BiH je sastavljena od dva entiteta i distrikta... stvarno bubas ponekad al ajd.

BiH nije sastavljena ni iz cega. Ona nastavlja svoj kontinuitet...

Clan I - stavka 3. Procitaj makar ustav zemlje za koju se kao zalazes (ili se zalazes za nesto drugacije) ...

Ama pravna pitanja se ne crpe samo iz ustava vec iz konvencija, sporazuma... ili nemoras ni citat samo pitaj dodika ili covica sta oni misle, da se ne zamaras puno.

[славянин]

I da se zapitaju sta - sta se moze uraditi po tim pitanju ?? Procitati ustav BiH pa onda dalje da idemo.Isti nastup kao sa onim mostom - sve se pominje ovo ili ono pravo ili zakon ili sta vec a nigdje poledjine za to. cuj rs nema teritoriju - pa kako onda ide definicija BiH je sastavljena od dva entiteta i distrikta... stvarno bubas ponekad al ajd.

Sa takvim stavom kao tvoj , ni ne ocekujem da shvatis...tj da branis totalnu indolentnost iz nekog svog razloga.

A evo radi drugih, sto se tice to sto mi nesto prigovaras za ustav BiH sta je sta, drzava je titular imovine pa onda entiteti koji mogu koristit, upravljati ili raspolagati imovinu drzave (drzava je starija od entiteta);

" Ustavni sud BiH u Odluci broj U 1/11 u tački 72, između ostalog, naveo da "to može biti od pomoći jer objašnjava da identitet i kontinuitet između Republike Bosne i Hercegovine i bivše SFRJ s Bosnom i Hercegovinom vodi ka zaključku da je državi Bosni i Hercegovini, prema Sporazumu, data državna imovina navedena u tom sporazumu, tj. da je Bosna i Hercegovina titular te imovine. U skladu sa tim, državna imovina reflektira državnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH".

Imovina zbog koje se svadjaju je pretezno ili uzeta od drugih zemalja ili vec rasprodata.Ostaju kasarne imslicno koje pripadaju drzavi mislim.

A pored svega imovina je najmanji problem jednaka u rangu mosta koji nam ne smeta ali eto moramo mi malo pred izbore to .... blokiraju nam ulaz nosaca nimitz u nasu luku.
Imamo problem sve veceg jaza izmedju naroda- i moze se desiti da stranci prevagnu i odluce propao projekt.Federacija je trebala da bude las Vegas x 5 naspram RSa .... ali zaslugom vrlih i vicnih nam vodja daleko odmakli nismo tako da nismo stekli ni politicku,ni ekonomsku niti diplomatski moc da forsiramo jacanje drzave.Naravno epske gluposti poput predizbornih kampanja sa Erdoanom ne pomazu jel ..

[славянин]

Ama pravna pitanja se ne crpe samo iz ustava vec iz konvencija, sporazuma... ili nemoras ni citat samo pitaj dodika ili covica sta oni misle, da se ne zamaras puno.

Ustav drzave je najmjerodavniji i pravno najjaci dokument koji nadilazi sve konvencije i sporazume. Isti sporazumi ili konvencije mogu biti unesene u ustav kao sto je medju ostalim uneseno i u nas povelje o ljudskim pravima itd .. ali pravno ustav je finalni dokument koji definise drzavu i njene temelje.

[General War]

A evo radi drugih, sto se tice to sto mi nesto prigovaras za ustav BiH sta je sta, drzava je titular imovine pa onda entiteti koji mogu koristit, upravljati ili raspolagati imovinu drzave (drzava je starija od entiteta);

" Ustavni sud BiH u Odluci broj U 1/11 u tački 72, između ostalog, naveo da "to može biti od pomoći jer objašnjava da identitet i kontinuitet između Republike Bosne i Hercegovine i bivše SFRJ s Bosnom i Hercegovinom vodi ka zaključku da je državi Bosni i Hercegovini, prema Sporazumu, data državna imovina navedena u tom sporazumu, tj. da je Bosna i Hercegovina titular te imovine. U skladu sa tim, državna imovina reflektira državnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH".

Imovina zbog koje se svadjaju je pretezno ili uzeta od drugih zemalja ili vec rasprodata.Ostaju kasarne imslicno koje pripadaju drzavi mislim.

A pored svega imovina je najmanji problem jednaka u rangu mosta koji nam ne smeta ali eto moramo mi malo pred izbore to .... blokiraju nam ulaz nosaca nimitz u nasu luku.
Imamo problem sve veceg jaza izmedju naroda- i moze se desiti da stranci prevagnu i odluce propao projekt.Federacija je trebala da bude las Vegas x 5 naspram RSa .... ali zaslugom vrlih i vicnih nam vodja daleko odmakli nismo tako da nismo stekli ni politicku,ni ekonomsku niti diplomatski moc da forsiramo jacanje drzave.Naravno epske gluposti poput predizbornih kampanja sa Erdoanom ne pomazu jel ..

Po tome, znaci da granicna sluzba nadzire granice entiteta?
PC je u govnima gorim 5x nego federacija ali im ne nedostaje snage da "guraju svoje" pa i korjenjem...eto kad si legalista Bosnjaci i Hrvati su ravnopravni u entietu PC po ustavu...jesu li?
Imalo se i diplomatske i svake druge moci, ali se je iskoristilo za licno bogacenje i minder politiku...znamo mi dobro sta je razlog.
To hoce li prolaziti nosac aviona ili nista nije stvar utvrdjivanja granica vec "pravo"...ti ako imas sta svoje, pokloni brate, niko te ne sprjecava.

[General War]

Ama pravna pitanja se ne crpe samo iz ustava vec iz konvencija, sporazuma... ili nemoras ni citat samo pitaj dodika ili covica sta oni misle, da se ne zamaras puno.

Ustav drzave je najmjerodavniji i pravno najjaci dokument koji nadilazi sve konvencije i sporazume. Isti sporazumi ili konvencije mogu biti unesene u ustav kao sto je medju ostalim uneseno i u nas povelje o ljudskim pravima itd .. ali pravno ustav je finalni dokument koji definise drzavu i njene temelje.

Ma nemoj, sud u Strazburu je za 'nako, eto onaj sud za morske plovidbe u njemackoj ...naravno da mogu, ali ni ne moraju... na njih se moze referirati samim potpisom drzave.

[славянин]

Ama pravna pitanja se ne crpe samo iz ustava vec iz konvencija, sporazuma... ili nemoras ni citat samo pitaj dodika ili covica sta oni misle, da se ne zamaras puno.

Ustav drzave je najmjerodavniji i pravno najjaci dokument koji nadilazi sve konvencije i sporazume. Isti sporazumi ili konvencije mogu biti unesene u ustav kao sto je medju ostalim uneseno i u nas povelje o ljudskim pravima itd .. ali pravno ustav je finalni dokument koji definise drzavu i njene temelje.

Ma nemoj, sud u Strazburu je za 'nako, eto onaj sud za morske plovidbe u njemackoj ...naravno da mogu, ali ni ne moraju... na njih se moze referirati samim potpisom drzave.

I sta sud u strazburu ?? Rekli su ne valja vam - a mogu da pricaju sta oce dok parlament ne prodje kroz proceduru promjene ustava - jel mogu odluciti za nas ? Ne - po ustavu parlament odlucuje (uz pristanak entiteta) to je pojam suvereniteta - jer taj sud u strazburu moze da vrsi pritisak na drzavu ali bez odluke i procedure definisane ustavom nista se ne desava - oni da imaju moc da nama direktno promijene zakon mi nebi bili suverena drzava...

[General War]

Ma nemoj, sud u Strazburu je za 'nako, eto onaj sud za morske plovidbe u njemackoj ...naravno da mogu, ali ni ne moraju... na njih se moze referirati samim potpisom drzave.

I sta sud u strazburu ?? Rekli su ne valja vam - a mogu da pricaju sta oce dok parlament ne prodje kroz proceduru promjene ustava - jel mogu odluciti za nas ? Ne - po ustavu parlament odlucuje (uz pristanak entiteta) to je pojam suvereniteta - jer taj sud u strazburu moze da vrsi pritisak na drzavu ali bez odluke i procedure definisane ustavom nista se ne desava - oni da imaju moc da nama direktno promijene zakon mi nebi bili suverena drzava...

Sad pricas potpuno drugu temu,a kontra pitanje zaobilazis a i to da misljenje suda u strazburu ili bilo koji medjunarodni sud se smatra irelevantnim za status drzave, niko nebi isao po pravdu tamo.
Pocetak prepucavanja tebe i mene je oko toga da "nasi" metilji ne mogu nista uraditi jer nemaju zakonski kapacitet po tebi...a po meni da namjerno nece.

[Point.]

Slušam jutros na švedskom radiju govore za mogući dogovor Srbije i Kosova, tj da Srbija prizna Kosovo, da je gulaš iz Laktaša rekao da će u tom trenutku proglasiti nezavisnost šumske. Govori neki ekspert za Balkan da ga brine sve žešća retorika, posebno srba i da se ne bi iznenadio da u roku godinu dvije opet bukne rat.

[decembar2017]

Slušam jutros na švedskom radiju govore za mogući dogovor Srbije i Kosova, tj da Srbija prizna Kosovo, da je gulaš iz Laktaša rekao da će u tom trenutku proglasiti nezavisnost šumske. Govori neki ekspert za Balkan da ga brine sve žešća retorika, posebno srba i da se ne bi iznenadio da u roku godinu dvije opet bukne rat.

ma sta znaju eksperti, najbolji analiticari su ovi koji trube istu onu pricu kao sto su trubili i 1991 :" nema ko , nece niko da se bori za Aliju/ Bakira, to je samo predizborna, to samo politicari zakuhavaju da mogu da pljackaju,cekaj samo da amerika/Nato/ eu upadne pa da ih rastjera, nece dati svijet rat u srcu evrope", a najbolja je " i da bude rata ja cu pobjeci cim se zapuca "

[daddy-kool]

Teško će im biti uštimati tajming da se poklope priznanje Kosova i referendum za nezavisnost šumske, ali će očito ići na varijantu povezanih slučajeva.
Ovo je ta jedinstvena prilika, prihvatajući princip promjene granica na Kosovu da pokušaju proširiti Srbiju na zapad mirnom promjenom granica u BiH.
To će biti i prilika da se napokon riješi pitanje ovakvog unutrašnjeg uređenja BiH.

[славянин]

Sad pricas potpuno drugu temu,a kontra pitanje zaobilazis a i to da misljenje suda u strazburu ili bilo koji medjunarodni sud se smatra irelevantnim za status drzave, niko nebi isao po pravdu tamo.
Pocetak prepucavanja tebe i mene je oko toga da "nasi" metilji ne mogu nista uraditi jer nemaju zakonski kapacitet po tebi...a po meni da namjerno nece.

Koje kontra pitanje i kako drugu temu, poceo sam od ustava za fudu koji ka nazalost nije ni procitao,onda si ti rekao da nije ustav samo formulacija zemlje.A evo ti jednog od primjera... da ustav definise prakticno zemlju i da je pravno (recimo hijerarhijski pravno) najvazniji dokument u drzavi kojeg zakoni itd nemogu pobiti.

[Dozer]

i pored milion srpskih žrtava, srbi opstaše.

tamo gdje srbi pobiše par hiljada, niko se više ne vrati i niko ne opsta.

čudno.

Isto se to moze reci i za Federaciju, gdje ubise jednog Srbina, tamo vise Srba nema a zivjeli su vjekovima.

Ti si nesto debelo fulio, ili si totalno neinformisan, ili si bas, bas tendenciozan, Ja mislim da je sve troje u paketu. Da ne pricamo o tome da su Srbi sami zbrisali sa svojih "vjekovnih ognjista" '92 i to pod direktnim nagovorom SDS-a.
O "vjekovnim ognjistima" se takodjer da raspravljati, s obzirom da do 19. v. u BiH nije ni bilo Srba, nego samo pravoslavaca. Tek tad su se oni poceli izjasnjavati kao Srbi, a i to ima svoju visevjekovnu indoktrinacijsku pozadinu iz Srbije.

Ukratko, pun si suplje price, mitomanije i dezinformacija, a ocito nemas ni zelju da se informises o stvarnoj istini po pitanju stvari o kojima pricas.

[Dozer]

Ama pravna pitanja se ne crpe samo iz ustava vec iz konvencija, sporazuma... ili nemoras ni citat samo pitaj dodika ili covica sta oni misle, da se ne zamaras puno.

Ustav drzave je najmjerodavniji i pravno najjaci dokument koji nadilazi sve konvencije i sporazume. Isti sporazumi ili konvencije mogu biti unesene u ustav kao sto je medju ostalim uneseno i u nas povelje o ljudskim pravima itd .. ali pravno ustav je finalni dokument koji definise drzavu i njene temelje.

Problem je sto ovo nase nije pravi Ustav, nego mirovni sporazum u kojem postoji jedan dio koji se vodi kao Ustav, a za koji je taj mirovni sporazum predvidjao izmjene nakon 2 godine od nastanka, i to u pravuc gradjanskog ustava i ukidanja etnickog.
Te izmjene se nikad nisu ni pokrenule, a kamoli desile.

Zato danas imamo sta imamo :
- dinastijsku nebulozu na sve strane,
- zakucanost u ratnim temama,
- forsiranje etnickog u odnosu na individualno gradjansko,
- skoro nikakvu ekonomiju,
- srozan obrazovni sistem (jer je cilj proizvoditi popupismene klimoglave koji ce sluziti dinastijama kao glasacko "demokratsko" tijelo, a ako zatreba - i "demokratsko" topovsko meso),
- srozan zdravstveni sistem (koji u mnogim segmentima kasni i vise od 10 godina za ostatkom normalnog svijeta),
- puz-strategiju unapredjenja svih infrastruktura,
- enormnu zaduzenost ako bi se odrzavao jos enormniji administrativno-politicki aparat,
- desetine hiljada ljudi koji godisnje napustaju drzavu, medju kojima je i nemali broj kompletnih porodica,
- polupismene vodje, ali i medije
itd.itd.itd.

[славянин]

Nije za odmet:
Ustav Bosne i Hercegovine

Preambula
Oslanjajući se na postovanje ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti,
Posvećeni miru, pravdi, toleranciji i pomimirenju,
Ubijeđeni da demokratski organi vlasti i pravične procedure najbolje stvaraju miroljubive odnose unutar pluralistickog društva,
U želji da podstaknu opće blagostanje i ekonomski razvoj kroz zaštitu privatnog vlasništva i unapređenje tržišne privrede,
Vođeni ciljevima i načelima Povelje Ujedinjenih naroda,
Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu sa međunarodnim pravom,
Odlučni da osiguraju puno poštovanje međunarodnog humanitarnog prava,
Inspirisani Univerzalnom Deklaracijom o ljudskim pravima, Međunarodnim paktovima o građanskim i političkim pravima, odnosno o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, i Deklaracijom o pravima lica koja pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičkim manjinama, kao i drugim instrumentima ljudskih prava,
Podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u ženevi 08.09.1995. godine i u Njujorku 26.09.1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine:

Član I
Bosna i Hercegovina1. Kontinuitet

Republika Bosna i Hercegovina, čije je zvanično ime od sada "Bosna i Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojećim međunarodno priznatim granicama. Ona ostaje država članica Ujedinjenih naroda i može kao Bosna i Hercegovina zadržati članstvo ili zatražiti prijem u organizacijama unutar sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim međunarodnim organizacijama.

2. Demokratska načela

Bosna i Hercegovina je demokratska drzava koja funkcionise u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.

3. Sastav

Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske (u daljem tekstu "entiteti").

4. Kretanje roba, usluga, kapitala i lica

Postoji sloboda kretanja sirom Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina i entiteti nece ometati punu slobodu kretanja lica, roba, usluga i kapitala sirom Bosne i Hercegovine. Nijedan entitet nece provoditi bilo kakvu kontrolu na granici izmedju entiteta.

5. Glavni grad

Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.

6. Simboli

Bosna i Hercegovina ce imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna skupstina i potvrdi Predsjednistvo.

7. Državljanstvo

Postoji drzavljanstvo Bosne i Hercegovine, koje regulise Parlamentarna skupstina, i drzavljanstvo svakog entiteta koje regulisu sami entiteti, pod uslovom da:
a) Svi drzavljani bilo kojeg entiteta su, samim tim, drzavljani Bosne i Hercegovine.
b) Nijedno lice ne moze biti arbitrarno liseno drzavljanstva Bosne i Hercegovine, ili drzavljanstva entiteta, ili na drugi nacin ostavljeno bez drzavljanstva. Niko ne moze biti lisen drzavljanstva Bosne i Hercegovine, ili entiteta po bilo kojem osnovu kao sto je pol, rasa, boja, jezik, vjera, politicko ili drugo misljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rodjenje ili bilo koji drugi status.
c) Sva lica koja su bila drzavljani Republike Bosne i Hercegovine, neposredno prije stupanja na snagu ovog Ustava, su drzavljani Bosne i Hercegovine. Drzavljanstvo lica koja su naturalizovana poslije 6. 4. 1992. godine, a prije stupanja na snagu ovog Ustava, regulisat ce Parlamentarna skupstina.
d) Drzavljani Bosne i Hercegovine mogu imati drzavljanstvo druge drzave, pod uslovom da postoji bilateralni ugovor izmedju Bosne i Hercegovine i te drzave kojim se to pitanje uredjuje, a koji je odobrila Parlamentarna skupstina u skladu sa clanom IV, stav 4, tacka (d). Lica sa dvojnim drzavljanstvom mogu glasati u Bosni i Hercegovini i u entitetima samo ako je Bosna i Hercegovina drzava njihovog prebivalista.
e) Drzavljanin Bosne i Hercegovine u inostranstvu uziva zastitu Bosne i Hercegovine. Svaki entitet moze izdavati pasose Bosne i Hercegovine svojim drzavljanima, na nacin kako je to regulisala Parlamentarna skupstina. Bosna i Hercegovina moze izdavati pasose onim drzavljanima kojima pasos nije izdat od strane entiteta. Uspostavice se centralni registar svih pasosa izdatih od strane entiteta i od strane Bosne i Hercegovine.

Član II
Ljudska prava i osnovne slobode 1. Ljudska prava

Bosna i Hercegovina i oba entiteta ce osigurati najvisi nivo medjunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda. U tu svrhu postoji Komisija za ljudska prava za Bosnu i Hercegovinu, kao sto je predvidjeno u Aneksu 6 Opsteg okvirnog sporazuma.

2. Medjunarodni standardi

Prava i slobode predvidjeni u Evropskoj konvenciji za zastitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i u njenim protokolima se direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini. Ovi akti imaju prioritet nad svim ostalim zakonima.

3. Katalog prava

Sva lica na terotiriji Bosne i Hercegovine uzivaju ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog clana, sto ukljucuje:
a) Pravo na zivot.
b) Pravo lica da ne bude podvrgnuto mucenju niti necovjecnom ili ponizavajucem tretmanu ili kazni.
c) Pravo lica da ne bude drzano u ropstvu ili potcinjenosti, ili na prisilnom ili obaveznom radu.
d) Pravo na licnu slobodu i sigurnost.
e) Pravo na pravicno saslusanje u gradjanskim i krivicnim stvarima i druga prava u vezi sa krivicnim postupkom.
f) Pravo na privatni i porodicni zivot, dom i prepisku.
g) Slobodu misli, savjesti i vjere.
h) Slobodu izrazavanja.
i) Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruzivanja s drugima.
j) Pravo na brak i zasnivanje porodice.
k) Pravo na imovinu.
l) Pravo na obrazovanje.
m) Pravo na slobodu kretanja i prebivalista.

4. Nediskriminacija

Uzivanje prava i sloboda, predvidjenih u ovom clanu ili u medjunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao sto je pol, rasa, boja, jezik, vjera, politicko i drugo misljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rodjenje ili drugi status.

5. Izbjeglice i raseljena lica

Sve izbjeglice i raseljena lica imaju pravo da se slobodno vrate u svoje domove. Oni imaju pravo, u skladu sa Aneksom 7 Opsteg okvirnog sporazuma, da im se vrati imovina koje su bili liseni za vrijeme neprijateljstvava od 1991. i da dobiju kompenzaciju za svu takvu imovinu, koja im ne moze biti vracena. Sve obaveze ili izjave u vezi sa takvom imovinom, koje su date pod prisilom, nistave su.

6. Implementacija

Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, ustanove, organi vlasti, te organi kojima posredno rukovode entiteti ili koji djeluje unutar entiteta podvrgnuti su, odnosno primjenjuju ljudska prava i osnovne slobode na koje je ukazano u stavu 2.

7. Medjunarodni sporazumi

Bosna i Hercegovina ce ostati ili postati strana ugovornica medjunarodnih sporazuma pobrojanih u Aneksu I ovog Ustava.

8. Saradnja

Svi nadlezni organi vlasti u Bosni i Hercegovini ce saradjivati sa, i obezbjediti neogranicen pristup: svim medjunarodnim posmatrackim mehanizmima ljudskih prava koji se uspostave za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima koja se uspostave bilo kojim medjunarodnim sporazumom navedenim u Aneksu I ovog Ustava; Medjunarodnom tribunalu za bivsu Jugoslaviju (a narocito ce se pridrzavati naredbi koje su izdate po clanu 29. Statuta Tribunala); i bilo kojoj drugoj organizaciji ovlastenoj od strane Vijeca sigurnosti Ujedinjenih naroda sa mandatom koji se tice ljudskih prava ili humanitarnog prava.

Član III
Nadležnosti i odnosi izmedju institucija Bosne i Hercegovine i entiteta.
1. Nadležnost institucija Bosne i Hercegovine

Slijedeca pitanja su u nadleznosti institucija Bosne i Hercegovine: a) Vanjska politika.
b) Vanjskotrgovinska politika.
c) Carinska politika.
d) Monetarna politika, kao sto je predvidjeno clanom VII.
e) Finansiranje institucije i medjunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
f) Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila.
g) Provodjenje medjunarodnih i medjuentitetskih krivicnopravnih propisa, ukljucujuci i odnose sa Interpolom.
h) Uspostavljanje i funkcionisanje zajednickih i medjunarodnih komunikacijskih sredstava.
i) Regulisanje medjuentitetskog transporta.
j) Kontrola vazdusnog saobracaja.

2. Nadležnost entiteta

a) Entiteti imaju pravo da uspostavljaju posebne paralelne odnose sa susjednim drzavama, u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.
b) Svaki entitet ce pruziti svu potrebnu pomoc vladi Bosne i Hercegovine kako bi joj se omogucilo da ispostuje medjunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, stim de ce finansijske obaveze u koje je usao jedan entitet bez suglasnosti drugog, a prije izbora Parlamentarne skupstine i Predsjednistva Bosne i Hercegovine, ostati obaveza tog entiteta osim ukoliko je ta obaveza neophodna za nastavak clanstva Bosne i Hercegovine u nekoj medjunarodnoj organizaciji.
c) Entiteti ce ispuniti sve uslove za pravnu sigurnost i zastitu lica pod svojom jurisdikcijom, odrzavanjem civilnih ustanova za primjenu pravnih propisa, koje ce funkcionisati u skladu sa medjunarodno priznatim standardima uz postovanje medjunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, iz clana II ovog Ustava, i poduzimanjem ostalih odgovarajucih mjera.
d) Svaki entitet moze takodjer sklapati sporazume sa drzavama i medjunarodnim organizacijama uz saglasnost Parlamentarne skupstine. Parlamentarna skupstina moze zakonom predvidjeti da za odredjene vrste sporazuma takva saglasnost nije potrebna.

3. Pravni poredak i nadleznosti institucija

a) Sve vladine funkcije i ovlastenja koja nisu ovim Ustavom izricito povjerena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima.
b) Eniteti i sve njihove administrativne jedinice ce se u potpunosti pridrzavati ovog Ustava, kojim se stavljaju van snage zakonske odredbe Bosne i Hercegovine i ustavne i zakonske odredbe entiteta koje mu nisu saglasne, kao i odluka institucija Bosne i Hercegovine. Opsta nacela medjunarodnog prava su sastavni dio pravnog poretka Bosne i Hercegovine i entiteta.

4. Koordinacija

Predsjednistvo moze odluciti da podstakne medjuentitetsku koordinaciju u stvarima koje se ne nalaze u okviru nadleznosti Bosne i Hercegovine predvidjenim ovim Ustavom, izuzev ako se u konkretnom slucaju jedan entitet tome usprotivi.

5. Dodatne nadležnosti

a) Bosna i Hercegovina ce preuzeti nadleznost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta; stvarima koje su predvidjene u Aneksima 5-8 Opsteg okvirnog sporazuma; ili koje su potrebne za ocuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politicke nezavisnosti i medjunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu sa podjelom nadleznosti medju institucijama Bosne i Hercegovine. Dodatne institucije mogu biti uspostavljene prema potrebi za vrsenje ovih nadleznosti.
b) U periodu od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovog Ustava, entiteti ce poceti pregovore s ciljem ukljucivanja i drugih pitanja u nadleznost institucija Bosne i Hercegovine, ukljucujuci koristenje izvora energije, i zajednicke privredne projekte.

Član IV
Parlamentarna skupstina
Parlamentarna skupstina ima dva doma:
Dom naroda i Predstavnicki dom.
1. Dom naroda

Dom naroda se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije trecine iz Federacije (ukljucujuci pet Hrvata i pet Bosnjaka) i jedna trecina iz Republike Srpske (pet Srba).
a) Nominovane hrvatske, odnosno bosnjacke delegate iz Federacije biraju hrvatski odnosno bosnjacki delegati u Domu naroda Federacije. Delegate iz Republike Srpske bira Narodna skupstina Republike Srpske.
b) Devet clanova Doma naroda sacinjava kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bosnjacka, tri hrvatska i tri srpska delegata.

2. Predstavnicki dom

Predstavnicki dom se sastoji od 42 clana, od kojih se dvije trecine biraju sa teritorije Federacije, a jedna trecina sa teritorije Republike Srpske.
a) Clanovi Predstavnickog doma biraju se neposredno iz svog entiteta, u skladu sa izbornim zakonom kojeg ce donijeti Parlamentarna skupstina. Medjutim, prvi izbori ce biti odrzani u skladu sa Aneksom 3 Opsteg okvirnog sporazuma.
b) Vecina svih clanova izabranih u Predstavnicki dom sacinjava kvorum .

3. Procedura

a) I jedan i drugi dom ce biti sazvani u Sarajevu, najkasnije 30 dana nakon njihovog izbora.
b) Svaki dom ce vecinom glasova usvojiti svoj poslovnik o radu i izabrati medju svojim clanovima jednog Srbina, jednog Bosnjaka i jednog Hrvata za predsjedavajuceg i zamjenike predsjedavajuceg, s tim da ce mjesto predsjedavajuceg rotirati izmedju ova tri lica.
c) Sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od strane oba doma.
d) Sve odluke u oba doma donose se vecinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Delegati i clanovi ce ulagati najvece napore kako bi vecina ukljucivala najmanje jednu trecinu glasova delegata ili clanova sa teritorije svakog entiteta. Ukoliko vecina ne ukljucuje jednu trecinu glasova delegata ili clanova sa teritorije svakog entiteta, predsjedavajuci i njegovi zamjenici ce, radeci kao komisija, nastojati da u roku od tri dana od glasanja postignu saglasnost. Ukoliko ta nastojanja ne uspiju, odluke ce se donijeti vecinom onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi protiv ne ukljucuju dvije trecine, ili vise, delegata ili clanova izabranih iz svakog entiteta.
e) Predlozena odluka Parlamentarne skupstine moze biti proglasena destruktivnom po vitalni interes bosnjackog, hrvatskog ili srpskog naroda vecinom glasova iz redova bosnjackih, hrvatskih ili srpskih delegata izabranih u skladu sa stavom 1, tacka (a). Za donosenje takve odluke bice potrebna saglasnost Doma naroda, izglasana od strane vecine bosnjackih, vecine hrvatskih i vecine srpskih delegata koji su prisutni i glasaju.
f) Kada vecina bosnjackih, hrvatskih ili srpskih delegata stavi primjedbu na pozivanje na tacku (e), predsjedavajuci Doma naroda ce odmah sazvati Zajednicku komisiju, koja se sastoji od tri delegata, od kojih je svaki izabran iz redova bosnjackih, hrvatskih i srpskih delegata, u cilju razrjesenja tog pitanja. Ukoliko to Komisija ne uspije u roku od pet dana, predmet se upucuje Ustavnom sudu koji ce po hitnom postupku preispitati proceduralnu ispravnost slucaja.
g) Dom naroda se moze raspustiti odlukom Predsjednistva ili samog Doma, pod uslovom da je odluka Doma o raspustanju donijeta vecinom koja ukljucuje vecinu delegata iz reda najmanje dva naroda, bosnjackog, hrvatskog ili srpskog. Dom naroda koji je izabran u prvim izborima poslije stupanja na snagu ovog Ustava ne moze biti raspusten.
h) Odluke Parlamentarne skupstine nece stupiti na snagu prije nego sto budu objavljene.
i) Kompletni zapisnici sa rasprava u oba doma bice objavljivani, a njihove sjednice ce, osim u izuzetnim situacijama u skladu sa poslovnikom, biti javne.
j) Delegati i clanovi ne mogu biti pozivani na krivicnu ili gradjansku odgovornost u pogledu bilo kojeg cina izvrsenog u okviru duznosti u Parlamentarnoj skupstini.

4. Ovlaštenja

Parlamentarna skupstina je nadlezna za:
a) Donosenje zakona koji su potrebni za provodjenje odluka Predsjednistva ili za vrsenje funkcija Skupstine po ovom Ustavu.
b) Odlucivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za medjunarodne obaveze Bosne i Hercegovine.
c) Odobravanje budzeta za institucije Bosne i Hercegovine.
d) Odlucivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora.
e) Ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene duznosti, ili koja su joj dodijeljena zajednickim sporazumom entiteta.

Član V
Predsjedništvo

Predsjednistvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri clana: jednog Bosnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike Srpske.

1. Izbor i trajanje mandata

a) Clanovi Predsjednistva biraju se neposredno u svakom entitetu (tako da svaki glasac glasa za popunjavanje jednog mjesta u Predsjednistvu), u skladu sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna skupstina. Medjutim, prvi izbor ce se odrzati u skladu sa Aneksom 3. Opsteg okvirnog sporazuma. Bilo koje upraznjeno mjesto u Predsjednistvu ce biti popunjeno od strane odgovarajuceg entiteta, u skladu sa zakonom koji ce donijeti Parlamentarna skupstina.
b) Mandat clanova Predsjednistva koji su izabrani na prvim izborima traje dvije godine; mandat clanova izabranih nakon toga ce biti cetiri godine. Clanovi Predsjednistva mogu biti birani jos jedan uzastopni mandat, a nakon toga nemaju pravo izbora u Predsjednistvu prije isteka cetvorogodisnjeg roka.

2. Procedura

a) Predsjednistvo ce usvojiti svoj poslovnik o radu koji ce predvidjeti adekvatan vremenski rok za najavu sjednica Predsjednistva.
b) Clanovi Predsjednistva ce izmedju sebe imenovati jednog clana za predsjedavajuceg. U prvom mandatu Predsjednistva, predsjedavajuci ce biti onaj clan koji je dobio najveci broj glasova. Poslije toga, nacin izbora predsjedavajuceg, rotacijom ili na drugi nacin, odredice Parlamentarna skupstina u skladu sa clanom IV, stav 3. c) Predsjednistvo ce nastojati da usvoji sve odluke Predsjednistva - tj. one koje se ticu pitanja koja proizilaze iz clana V (3), tacke (a) do (e) - putem konsenzusa. Takve odluke mogu, pod uslovima iz tacke (d) ovog stava, usvojiti dva clana ukoliko svi pokusaji da se dostigne konsenzus ne uspiju.
d) Clan Predsjednistva koji se ne slaze sa odlukom, moze odluku Predsjednistva proglasiti destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju sa koje je izabran, pod uslovom da to ucini u roku od tri dana po njenom usvajanju. Takva odluka ce biti odmah upucena Narodnoj skupstini Republike Srpske, ukoliko je tu izjavu dao clan sa te teritorije; bosnjackim delegatima u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao bosnjacki clan; ili hrvatskim delegatima u istom tijelu, ukoliko je tu izjavu dao hrvatski clan. Ukoliko takav proglas bude potvrdjen dvotrecinskom vecinom glasova u roku od 10 dana po upucivanju, osporavana odluka Predsjednistva nece imati ucinka.

3. Ovlastenja

Predsjednistvo je nadlezno za:
a) Vodjenje vanjske politike Bosne i Hercegovine.
b) Imenovanje ambasadora i drugih medjunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih najvise dvije trecine mogu biti odabrani sa teritorije Federacije.
c) Predstavljanje Bosne i Hercegovine u medjunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i trazenje clanstva u onim medjunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije clan.
d) Vodjenje pregovora za zakljucenje medjunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz saglasnost Parlamentarne skupstine, ratifikovanje takvih ugovora.
e) Izvrsavanje odluka Parlamentarne skupstine.
f) Predlaganje godisnjeg budzeta Parlamentarnoj skupstini, uz preporuku Vijeca ministara.
g) Podnosenje izvjestaja o rashodima Predsjednistva Parlamentarnoj skupstini na njen zahtijev, ali najmanje jedanput godisnje.
h) Koordinaciju, prema potrebi, sa medjunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini.
i) Vrsenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje duznosti koje mu prenese Parlamentarna skupstina, ili na koje pristanu entiteti.

4. Vijece ministara

Predsjednistvo ce imenovati predsjedavajuceg Vijeca ministara koji ce preuzeti duznost po odobrenju Predstavnickog doma. Predsjedavajuci ce imenovati ministra vanjskih poslova, ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi, a koji ce preuzeti duznost po odobrenju Predstavnickog doma.
a) Predsjedavajuci i ministri zajedno sacinjavaju Vijece ministara i odgovorni su za provodjenje politike i odluka Bosne i Hercegovine u oblastima kako je naznaceno u stavovima 1, 4 i 5 clana III, o cemu podnose izvjestaj Parlamentarnoj skupstini (ukljucujuci, najmanje jedanput godisnje, izvjestaj o rashodima Bosne i Hercegovine).
b) Najvise dvije trecine svih ministara mogu biti imenovani sa teritorije Federacije. Predsjedavajuci ce, takodjer, imenovati zamjenike ministara (koji nece biti iz istog konstitutivnog naroda kao i njihovi ministri), koji ce preuzeti duznost nakon odobrenja Predstavnickog doma.
c) Vijece ministara ce podnijeti ostavku ukoliko mu Parlamentarna skupstina izglasa nepovjerenje.

5. Stalni komitet

a) Svaki clan Predsjednistva ce, po sluzbenoj duznosti, vrsiti funkciju civilnog zapovjednika oruzanih snaga. Nijedan entitet nece prijetiti silom niti upotrebljavati silu protiv drugog entiteta i ni pod kakvim okolnostima oruzane snage jednog entiteta ne smiju uci niti boraviti na teritoriji drugog entiteta bez saglasnosti njegove vlade i Predsjednistva Bosne i Hercegovine. Sve oruzane snage u Bosni i Hercegovini ce funkcionisati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.
b) Clanovi Predsjednistva ce izabrati Stalni komitet za vojna pitanja koji ce koordinirati aktivnosti oruzanih snaga u Bosni i Hercegovini. Clanovi Predsjednistva ujedno su i Clanovi Stalnog komiteta.

Član VI
Ustavni sud
1. Sastav

Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet clanova.
a) Cetiri clana bira Predstavnicki dom Federacije, a dva clana Skupstina Republike Srpske. Preostala tri clana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacije sa Predsjednistvom.
b) Sudije ce biti istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda. Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i ima pravo glasa moze biti imenovan za sudiju Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti drzavljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne drzave.
c) Mandat sudija imenovanih u prvom sazivu bice pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razrijeseni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su imenovani u prvom sazivu ne mogu biti reimenovani. Sudije koje ce biti imenovani nakon prvog saziva sluzice do navrsenih 70 godina zivota izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razrijeseni na osnovu konsenzusa ostalih sudija.
d) Za imenovanja koja se budu vrsila nakon isteka perioda od pet godina od prvih imenovanja, Parlamentarna skupstina moze zakonom predvidjeti drugaciji nacin izbora troje sudija koje bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava.

2. Procedure

a) Vecina svih clanova suda sacinjava kvorum.
b) Sud ce, vecinom glasova svih clanova, usvojiti svoj poslovnik o radu. Sud ce voditi javne rasprave, a svoje odluke ce javno obrazlagati i objavljivati.

3. Jurisdikcija

Ustavni sud ce podrzavati ovaj Ustav.
a) Ustavni sud je jedini nadlezan da odlucuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu izmedju dva entiteta, ili izmedju Bosne i Hercegovine i jednog ili oba entiteta, te izmedju institucija Bosne i Hercegovine, ukljucujuci ali ne ogranicavajuci se na to: - Da li je odluka entiteta da uspostavi poseban paralelan odnos sa susjednom drzavom u skladu sa ovim Ustavom, ukljucujuci i odredbe koje se odnose na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
- Da li je bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa ovim Ustavom. Sporove moze pokrenuti clan Predsjednistva, predsjedavajuci Vijeca ministara, predsjedavajuci, ili njegov zamjenik, bilo kojeg doma Parlamentarne skupstine; jedna cetvrtina clanova/delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupstine; ili jedna cetvrtina clanova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.b) Ustavni sud takodjer ima drugostepenu nadleznost u pitanjima koja su sadrzana u ovom Ustavu, kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u Bosni i Hercegovini.
c) Ustavni sud je nadlezan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon o cijem vazenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domasaja nekog opsteg pravila medjunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.

4. Odluke Odluke Ustavnog suda su konacne i obavezujuce.


Član VII
Centralna banka

Centralna banka Bosne i Hercegovine je jedina ovlastena institucija za stampanje novca i monetarnu politiku na cijelom podrucju Bosne i Hercegovine. 1. Nadleznost Centralne banke odredice Parlamentarna skupstina. Medjutim, u periodu od sest godina od stupanja na snagu ovog Ustava, Centralna banka nece moci davati kredite stampanjem novca, niti funkcionisati kao valutna komisija; nakon tog perioda Parlamentarna skupstina moze tu nadleznost dati Centralnoj banci.
2. Prvi Upravni odbor Centralne banke ce se sastojati od Guvernera kojeg imenuje Medjunarodni monetarni fond, nakon konsultacije sa Predsjednistvom, i tri clana koja imenuje Predsjednistvo, od kojih su dva iz Federacije (jedan Bosnjak i jedan Hrvat, koji ce dijeliti jedan glas) i jedan iz Republike Srpske - svi sa mandatom od 6 godina. Guverner, koji nece biti drzavljanin Bosne i Hercegovine niti bilo koje susjedne drzave, moze imati odlucujuci glas u slucaju nerijesenog ishoda glasanja.
3. Nakon tog perioda, Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine ce se sastojati od pet lica koja imenuje Predsjednistvo na period od 6 godina. Odbor ce medju svojim clanovima imenovati Guvernera na period od 6 godina.

Član VIII
Finansije

1. Parlamentarna skupstina ce svake godine, na prijedlog Predsjednistva, usvojiti budzet kojim se finansiraju troskovi potrebni za izvrsavanje nadleznosti institucija Bosne i Hercegovine i medjunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
2. Ukoliko se takav budzet ne usvoji blagovremeno, budzet za prethodnu godinu ce biti koristen na privremenoj osnovi.
3. Federacija ce obezbjediti dvije trecine, a Republika Srpska jednu trecinu prihoda koji su potrebni za budzet, osim ako se prihodi ne prikupljaju na nacin kako je utvrdila Parlamentarna skupstina.

Član IX
Opšte odredbe

1. Nijedno lice koje se nalazi na izdrzavanju kazne, izrecene presudom Medjunarodnog tribunala za bivsu Jugoslaviju, i niti jedna osoba koja je pod optuznicom Tribunala, a koja se nije povinovala naredbi da se pojavi pred Tribunalom, ne moze biti kandidat ili imati bilo koju naimenovanu, izbornu ili drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine.
2. Naknada za lica koja obavljaju funkcije u institucijama Bosne i Hercegovine ne moze biti umanjena za vrijeme trajanja mandata nosioca funkcije.
3. Funkcioneri imenovani na polozaje u institucijama Bosne i Hercegovine, u pravilu, odrzavaju sastav naroda Bosne i Hercegovine.

Član X
Izmjene i dopune
1. Amandmanska procedura

Ovaj Ustav moze biti mijenjan i dopunjavan odlukom Parlamentarne skupstine, koja ukljucuje dvotrecinsku vecinu prisutnih i koji su glasali u Predstavnickom domu.

2. Ljudska prava i osnovne slobode

Nijednim amandmanom na ovaj Ustav ne moze se eliminisati, niti umanjiti bilo koje od prava i sloboda iz clana II ovog Ustava niti izmijeniti ova odredba.

Član XI
Prelazne odredbe

Prelazne odredbe u vezi sa javnim funkcijama, vazenjem zakona i drugim pitanjima izlozene su u Aneksu II ovog Ustava.

Član XII
Stupanje na snagu

1. Ustav ce stupiti na snagu po potpisivanju Opsteg okvirnog sporazuma kao ustavni akt, kojim se amandmanski zamjenjuje i stavlja van snage Ustav Republike Bosne i Hercegovine.
2. U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Ustava, entiteti ce amandmanskim postupkom izmijeniti svoje ustave da bi se osigurala saglasnost sa ovim Ustavom u skladu sa clanom III, stav 3, tacka (b).

ANEX I
Dodatni sporazumi o ljudskim pravima koji ce se primjenjivati u Bosni i Hercegovini

1. Konvencija o sprecavanju i kaznjavanju zlocina genocida (1948)
2. Zenevske konvencije I-IV o zastiti zrtava rata (1949), i Dopunski protokoli I-II (1977)
3. Konvencija koja se odnosi na status izbjeglica (1951) i Protokol (1966)
4. Konvencija o drzavljanstvu udatih zena (1957)
5. Konvencija o smanjenju broja lica bez drzavljanstva (1961)
6. Medjunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije (1965)
7. Medjunarodni pakt o gradjanskim i politickim pravima (1966) i Opcioni protokoli (1966 i 1989)
8. Medjunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966)
9. Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije u odnosu na zene (1979)
10. Konvencija protiv mucenja i drugih surovih, nehumanih ili ponizavajucih postupaka ili kaznjavanja (1984)
11. Evropska konvencija o sprecavanju mucenja, nehumanog ili ponizavajuceg tretmana ili kaznjavanja (1987)
12. Konvencija o pravima djeteta (1989)
13. Medjunarodna konvencija o zastiti prava svih radnika-migranata i clanova njihovih porodica (1990)
14. Evropska povelja za regionalne jezike i jezike manjina (1992)
15. Okvirna Konvencija za zastitu nacionalnih manjina (1994)

ANEX II
Prelazne odredbe
1. Zajednicka prelazna komisija

a) Strane ovim ustanovljavaju Zajednicku prelaznu komisiju koja ce biti ovlastena da raspravlja o prakticnim pitanjima u vezi sa implementacijom Ustava Bosne i Hercegovine, Opsteg okvirnog sporazuma i njegovih aneksa, i daje preporuke i prijedloge.
b) Zajednicka prelazna komisija se sastoji od cetiti lica iz Federacije, tri iz Republike Srpske i jednog predstavnika Bosne i Hercegovine.
c) Sastancima komisije predsjedava Visoki predstavnik ili lice koje on odredi

2. Kontiutitet pravnih propisa

Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su na snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku kada Ustav stupi na snagu, ostace na snazi u onoj mjeri u kojoj nisu u suprotnosti sa Ustavom dok drugacije ne odredi nadlezni organ vlasti Bosne i Hercegovine.

3. Pravni i administrativni postupci

Svi postupci u sudovima ili organima uprave, koji su u toku na prostoru Bosne i Hercegovine u trenutku stupanja na snagu ovog Ustava, bice nastavljeni ili preneseni na druge sudove ili organe u Bosni i Hercegovini u skladu sa propisima kojima se uredjuje nadleznost ovih insitutcija.

4. Drzavni organi

Dok ne budu zamijenjeni novim sporazumom ili zakonom, organi vlasti, institucije i druga tijela Bosne i Hercegovine ce funkcionisati u skladu sa vazecim propisima.

5. Ugovori

Svi ugovori koje je ratifikovala Republika Bosna i Hercegovina izmedju 1.1.1992. godine i stupanja na snagu ovog Ustava bice dati na uvid clanovima Predsjednistva u roku od 15 dana od njihovog stupanja na duznost; svaki ugovor koji ne bude dat na uvid bice proglasen ponistenim. U roku od 6 mjeseci poslije prvog zasjedanja Parlamentarne skupstine, na zahtijev bilo kojeg clana Predsjednistva, Parlamentarna skupstina ce razmotriti da li da otkaze bilo koji drugi ugovor.