Forum Klix.ba

vješalica wrote:

drugi profil wrote:
Nisi shvatio poentu.
Moja ideja je da mjesecna vazi za redovne linije, a da vlasnik iste u komercijali doplacuje razliku od npr. pola marke. To je za one koji zele da se voze brze i udobnije. Pa i da je marku vise, isplati se jer je sada cijena 1,60 ako se ne varam.
Sta bi dobio? Kompletniju uslugu, vecu vrijednost/popularnost mjesecne iskaznice - vise putnika sa kupljenim mjesecnim kartama. Dodatno punjenje kase za pola marke po putniku u komercijali cime bi se pokrio trosak voznje i stekao i profit.
Mogucnost razvoja ovakvog prevoza uvodjenjem autobusa na LPG umjesto dizela.
Grasu se isplati jer mu je trosak isti vozio 20 ili 50 putnika, pa onda je bolje uzeti vise, tj. privuci dio putnika iz tramvaja i trolejbusa u komercijalu.
E sad ko bi kupio kupon i placao komercijalu. Onaj kome jedno jutro dopizdi cekat tramvaj i ode na bus. Doplati i skonta da mu se isplati 44 voznje mjesecno za pola marke plus kupon 53,5 = 72,5 sto po voznji cini 1,64 KM, plus sto moze koristiti i tramvaj/trolu/kombi besplatno...
Drugim rjecima kupon ti onda nudi jos vise mogucih rjesenja prevoza.

Eh gdje je tu Gras? Pa upravo u tome sto ce onda kupon postati vrlo isplativ i popularniji, tj vise ce novca uci u kasu jer sam svjedok da mnogi lovu koju dobiju za prevoz ne kupuju kupon nego daju za komercijalu kad im zatreba, a ostalo se ili sveraju, ili slepaju nekom. Znaci Gras ne gubi, vec dobiva.

Sto se tice broja vozila. Mora ih biti vise, ili smatrate da broj vozila u spicama zadovoljava potrebe?

Kad si svjedok da oni koji dobiju pare za kartu iate ne potrose konkretno na prevoz i svercaju se onda zakljucak da tu Gras ohija nema nikakve vee sa zdravim razumom
Lakrdija

drugi profil wrote:

Thorgerson wrote:

drugi profil wrote:Mislim da bi prihvatljiva ideja bila uvođenje popusta u komercijali za vlasnike mjesecnih karata. Vjerovatno bi se povecao broj putnika, pa bi trebalo i vise autobusa, ali to je ipak ostvarivanej veceg profita jer bolje je uzeti i npr. pola marke za jedan smjer od vlasnika mjesecne iskaznice, nego nista zato sto je otisao da se vozi tramvajem. Moze staviti trosak goriva i amortizacije na papir pa vidjeti kolika je to minimalna cijena takve karte.

Ne razmisljas o tome da postoje ljudi koji zele da plate malo vise da bi se vozili koliko toliko "na miru" i malo brze.

Ovaj tvoj prijedlog nema smisla takodjer ni za vlasnike mjesecnih. Dakle platis mjesecnu bubam kolko 40-50 KM i onda jos dajes svaki dan po 1 KM?! Gdje je tu racunica? Pa isplativije ti je onda samo voziti se komercijalom i placati karte. Plus sad imas elektronsku kartu gdje dobijes gratis voznje.

Nisi shvatio poentu.
Moja ideja je da mjesecna vazi za redovne linije, a da vlasnik iste u komercijali doplacuje razliku od npr. pola marke. To je za one koji zele da se voze brze i udobnije. Pa i da je marku vise, isplati se jer je sada cijena 1,60 ako se ne varam.
Sta bi dobio? Kompletniju uslugu, vecu vrijednost/popularnost mjesecne iskaznice - vise putnika sa kupljenim mjesecnim kartama. Dodatno punjenje kase za pola marke po putniku u komercijali cime bi se pokrio trosak voznje i stekao i profit.
Mogucnost razvoja ovakvog prevoza uvodjenjem autobusa na LPG umjesto dizela.
Grasu se isplati jer mu je trosak isti vozio 20 ili 50 putnika, pa onda je bolje uzeti vise, tj. privuci dio putnika iz tramvaja i trolejbusa u komercijalu.
E sad ko bi kupio kupon i placao komercijalu. Onaj kome jedno jutro dopizdi cekat tramvaj i ode na bus. Doplati i skonta da mu se isplati 44 voznje mjesecno za pola marke plus kupon 53,5 = 72,5 sto po voznji cini 1,64 KM, plus sto moze koristiti i tramvaj/trolu/kombi besplatno...
Drugim rjecima kupon ti onda nudi jos vise mogucih rjesenja prevoza.

Eh gdje je tu Gras? Pa upravo u tome sto ce onda kupon postati vrlo isplativ i popularniji, tj vise ce novca uci u kasu jer sam svjedok da mnogi lovu koju dobiju za prevoz ne kupuju kupon nego daju za komercijalu kad im zatreba, a ostalo se ili sveraju, ili slepaju nekom. Znaci Gras ne gubi, vec dobiva.

Sto se tice broja vozila. Mora ih biti vise, ili smatrate da broj vozila u spicama zadovoljava potrebe?

Thorgerson wrote:

drugi profil wrote:

Thorgerson wrote: Ne razmisljas o tome da postoje ljudi koji zele da plate malo vise da bi se vozili koliko toliko "na miru" i malo brze.

Ovaj tvoj prijedlog nema smisla takodjer ni za vlasnike mjesecnih. Dakle platis mjesecnu bubam kolko 40-50 KM i onda jos dajes svaki dan po 1 KM?! Gdje je tu racunica? Pa isplativije ti je onda samo voziti se komercijalom i placati karte. Plus sad imas elektronsku kartu gdje dobijes gratis voznje.

Nisi shvatio poentu.
Moja ideja je da mjesecna vazi za redovne linije, a da vlasnik iste u komercijali doplacuje razliku od npr. pola marke. To je za one koji zele da se voze brze i udobnije. Pa i da je marku vise, isplati se jer je sada cijena 1,60 ako se ne varam.
Sta bi dobio? Kompletniju uslugu, vecu vrijednost/popularnost mjesecne iskaznice - vise putnika sa kupljenim mjesecnim kartama. Dodatno punjenje kase za pola marke po putniku u komercijali cime bi se pokrio trosak voznje i stekao i profit.
Mogucnost razvoja ovakvog prevoza uvodjenjem autobusa na LPG umjesto dizela.
Grasu se isplati jer mu je trosak isti vozio 20 ili 50 putnika, pa onda je bolje uzeti vise, tj. privuci dio putnika iz tramvaja i trolejbusa u komercijalu.
E sad ko bi kupio kupon i placao komercijalu. Onaj kome jedno jutro dopizdi cekat tramvaj i ode na bus. Doplati i skonta da mu se isplati 44 voznje mjesecno za pola marke plus kupon 53,5 = 72,5 sto po voznji cini 1,64 KM, plus sto moze koristiti i tramvaj/trolu/kombi besplatno...
Drugim rjecima kupon ti onda nudi jos vise mogucih rjesenja prevoza.

Eh gdje je tu Gras? Pa upravo u tome sto ce onda kupon postati vrlo isplativ i popularniji, tj vise ce novca uci u kasu jer sam svjedok da mnogi lovu koju dobiju za prevoz ne kupuju kupon nego daju za komercijalu kad im zatreba, a ostalo se ili sveraju, ili slepaju nekom. Znaci Gras ne gubi, vec dobiva.

Sto se tice broja vozila. Mora ih biti vise, ili smatrate da broj vozila u spicama zadovoljava potrebe?

Ja ne znam cime se ti vozis, ali je li ti shvatas da je komercijala u udarnim terminima dupke puna?

Kako mislis sad da neko plati dodatno pola marke da udje u krcat autobus, ako moze besplatno (ako ima kupon) uci u krcat tramvaj.

Ti kako pises ispada komercijala haman se prazna voza tamo-vamo. Kad krene sa Dobrinje, dok dodje do tramvajske linije, drug moj komercijala ti je krcata. Znaci u Nedzaricima u udarnim terminima sanse da sjednes su ti nikakve. I budi zadovoljan ako budes mogao da stojis kako treba.

Znaci prijedlog ti nema nikakve logike. To je moje misljenje.

mahalas505 wrote:
Privatizacija javnog prevoza nije rjesenje i to je vec nebrojno puta prezvakano na ovoj temi sa primjerima iz citavog svjeta.

Thorgerson wrote:

drugi profil wrote:
Sto se tice broja vozila. Mora ih biti vise, ili smatrate da broj vozila u spicama zadovoljava potrebe?

Ja ne znam cime se ti vozis, ali je li ti shvatas da je komercijala u udarnim terminima dupke puna?

Kako mislis sad da neko plati dodatno pola marke da udje u krcat autobus, ako moze besplatno (ako ima kupon) uci u krcat tramvaj.

Ti kako pises ispada komercijala haman se prazna voza tamo-vamo. Kad krene sa Dobrinje, dok dodje do tramvajske linije, drug moj komercijala ti je krcata. Znaci u Nedzaricima u udarnim terminima sanse da sjednes su ti nikakve. I budi zadovoljan ako budes mogao da stojis kako treba.

Znaci prijedlog ti nema nikakve logike. To je moje misljenje.

drugi profil wrote:

Thorgerson wrote:

drugi profil wrote:
Sto se tice broja vozila. Mora ih biti vise, ili smatrate da broj vozila u spicama zadovoljava potrebe?

Ja ne znam cime se ti vozis, ali je li ti shvatas da je komercijala u udarnim terminima dupke puna?

Kako mislis sad da neko plati dodatno pola marke da udje u krcat autobus, ako moze besplatno (ako ima kupon) uci u krcat tramvaj.

Ti kako pises ispada komercijala haman se prazna voza tamo-vamo. Kad krene sa Dobrinje, dok dodje do tramvajske linije, drug moj komercijala ti je krcata. Znaci u Nedzaricima u udarnim terminima sanse da sjednes su ti nikakve. I budi zadovoljan ako budes mogao da stojis kako treba.

Znaci prijedlog ti nema nikakve logike. To je moje misljenje.

Jebiga kad bi se citalo, manje bi se pisalo...

Evo @Kakaljin ti je pojasnio.

Better Man wrote:Jedina modernizacija tramvajskog saobraćaja bi bila ta da se potpuno rekonstruiše komplet pruga i prilagodi za niskopodne tramvaje i da se isti kupe novi od npr. Končara. Tada bi se saobraćaj iuz potpunosti rasteretio, jer bi svak normalan išao na posao novim tramvajem koji je klimatiziran i ne bi razmišljao da li će se ljeti oznojiti i gdje će parkitrati auto.

VladaFBiH wrote:

Better Man wrote:Jedina modernizacija tramvajskog saobraćaja bi bila ta da se potpuno rekonstruiše komplet pruga i prilagodi za niskopodne tramvaje i da se isti kupe novi od npr. Končara. Tada bi se saobraćaj iuz potpunosti rasteretio, jer bi svak normalan išao na posao novim tramvajem koji je klimatiziran i ne bi razmišljao da li će se ljeti oznojiti i gdje će parkitrati auto.

slažem se ali gdje baš nađe "Končar" i njihove tramvaje - znam da lijepo izgledaju ali sumnjam da su na nivou Čeških koji voze 50+ godina (barem je ovo moj utisak iz Zg i drugih evropskih gradova - nije to to)

mahalas505 wrote:

orinoco wrote:Jedino rješenje je djelomična privatizacija GRAS-a, i to opreme (vozni park) i objekata. Njihovom prodajom, uz koncesiju na šinsku i elektro infrastrukturu i prava na saobraćaj drugim "javnosaobraćajnim" firmama, reorganizacijom djelatnosti i otpustom viška radnika (oni bi se zaposlili kod novih poslodavaca, oni koji vrijede i znaju), dobavljačima bi bilo izmireno dugovanje, prestalo bi doniranje Vlade KS, koje danas liči na sipanje novca u rupu bez dna, a građani bi dobili kvalitetnu i odgovornu javnu uslugu.

Privatizacija javnog prevoza nije rjesenje i to je vec nebrojno puta prezvakano na ovoj temi sa primjerima iz citavog svjeta.

orinoco wrote: Ne treba ići dalje od Sarajeva, imaš Centrotrans koji je u privatnom vlasništvu, koji svojim vozilima obavlja javni gradski prevoz. I posluje rentabilno, iako ne održava sve linije. Ne tvrdim da bi sa svim gradskim GRAS-ovim linijama bio rentabilniji, ali sa boljom organizacijom i promijenjenim pravilima vožnje, i putnika i prevoznika, i usluga bi bila bolja, a kantonalni budžet se be bi praznio u rupu bez dna. Tako je i sa trolejbusnim i tramvajskim linijama.

Naravno, protivnici su GRAS-ovci i svi budžetski paraziti koji besplatno ili s beneficijama dobijaju tramvajske karte. U privatnom gradskom prevozu ne bi bilo besplatnih mjesečnih ili godišnjih karata, i sigurno ne bi bilo besplatnog prevoza.

Na nastavku sjednice Vlade Kantona Sarajevo danas će biti raspravljano o uvjetima za uvođenje privremenih mjera za sanaciju stanja u GRAS-u, kao i o eventualnoj smjeni rukovodstva.

Na prethodnoj sjednici Vlade KS-a koja je održana 14. aprila nije bilo raspravljano o rukovodstvu GRAS-a, a ranije je za Radiosarajevo.ba premijer KS-a Elmedin Konaković kazao da će na današnjem nastavku sjednice biti odlučeno o "sudbini GRAS-a".

Prije nekoliko mjeseci ministar za saobraćaj KS-a Mujo Fišo tražio je smjenu uprave GRAS-a jer smatra da je ona najodgovornija za loše stanje u ovoj firmi.

O smjenama odlučuje Upravni i Nadzorni odbor poduzeća te Skupština KS-a. Presudnu ulogu ima Vlada KS-a koja šalje izvještaj Skupštini KS-a i predlaže rješenja.

Podsjetimo, KJKP GRAS je najveći PDV dužnik u državi, s iznosom duga od 18,46 miliona maraka.

Gubitak u 2015. godini iznosio je 33 miliona KM, a svemu treba dodati i tužbe radnika koji potražuju 60 miliona KM.

orinoco wrote:

mahalas505 wrote:

orinoco wrote:Jedino rješenje je djelomična privatizacija GRAS-a, i to opreme (vozni park) i objekata. Njihovom prodajom, uz koncesiju na šinsku i elektro infrastrukturu i prava na saobraćaj drugim "javnosaobraćajnim" firmama, reorganizacijom djelatnosti i otpustom viška radnika (oni bi se zaposlili kod novih poslodavaca, oni koji vrijede i znaju), dobavljačima bi bilo izmireno dugovanje, prestalo bi doniranje Vlade KS, koje danas liči na sipanje novca u rupu bez dna, a građani bi dobili kvalitetnu i odgovornu javnu uslugu.

Privatizacija javnog prevoza nije rjesenje i to je vec nebrojno puta prezvakano na ovoj temi sa primjerima iz citavog svjeta.

Ne treba ići dalje od Sarajeva, imaš Centrotrans koji je u privatnom vlasništvu, koji svojim vozilima obavlja javni gradski prevoz. I posluje rentabilno, iako ne održava sve linije. Ne tvrdim da bi sa svim gradskim GRAS-ovim linijama bio rentabilniji, ali sa boljom organizacijom i promijenjenim pravilima vožnje, i putnika i prevoznika, i usluga bi bila bolja, a kantonalni budžet se be bi praznio u rupu bez dna. Tako je i sa trolejbusnim i tramvajskim linijama.

Naravno, protivnici su GRAS-ovci i svi budžetski paraziti koji besplatno ili s beneficijama dobijaju tramvajske karte. U privatnom gradskom prevozu ne bi bilo besplatnih mjesečnih ili godišnjih karata, i sigurno ne bi bilo besplatnog prevoza.

trambusek88 wrote:Juče u Avazu piše da imaju dva kandidata za prinudnog upravitelja.
Jedan je menadžer Sejarija, a drugi je bivši premijer "Mrš u pi*ku materinu" za čijeg je mandata Gras dotakao dno.

Logovan wrote:

Na nastavku sjednice Vlade Kantona Sarajevo danas će biti raspravljano o uvjetima za uvođenje privremenih mjera za sanaciju stanja u GRAS-u, kao i o eventualnoj smjeni rukovodstva.

Na prethodnoj sjednici Vlade KS-a koja je održana 14. aprila nije bilo raspravljano o rukovodstvu GRAS-a, a ranije je za Radiosarajevo.ba premijer KS-a Elmedin Konaković kazao da će na današnjem nastavku sjednice biti odlučeno o "sudbini GRAS-a".

Prije nekoliko mjeseci ministar za saobraćaj KS-a Mujo Fišo tražio je smjenu uprave GRAS-a jer smatra da je ona najodgovornija za loše stanje u ovoj firmi.

O smjenama odlučuje Upravni i Nadzorni odbor poduzeća te Skupština KS-a. Presudnu ulogu ima Vlada KS-a koja šalje izvještaj Skupštini KS-a i predlaže rješenja.

Podsjetimo, KJKP GRAS je najveći PDV dužnik u državi, s iznosom duga od 18,46 miliona maraka.

Gubitak u 2015. godini iznosio je 33 miliona KM, a svemu treba dodati i tužbe radnika koji potražuju 60 miliona KM.

trambusek88 wrote:Juče u Avazu piše da imaju dva kandidata za prinudnog upravitelja.
Jedan je menadžer Sejarija, a drugi je bivši premijer "Mrš u pi*ku materinu" za čijeg je mandata Gras dotakao dno.

DA CRKNEŠ OD SMIJEHA: Rektor Internacionalnog univerziteta Travnik Ibrahim Jusufranić - „Naučnik godine 2016“?!

Međunarodni Istraživački Centar za Dostignuća (IARC) iz Chicaga, Ilionis, Sjedinjenje Američke Države je 3.4.2017.g., po završetku Otvorenog međunarodnog takmičenja za „Naučnika godine 2016“ u kategoriji „Društvenih nauka“, za područje „Ekonomije“, proglasio Rektora, IUT-a, Akademika, Prof.dr. Ibrahima Jusufranića za „Naučnika godine 2016“...

Uz čestitke od strane Izvršnog direktora IARC-a, Linde Lyons i direktora takmičenja, Geoffa Wellsa, rektor je nagrađen počasnom diplomom za pobjednika i posebnim amblemom „Naučnik godine 2016 - Pobjednik“, a obzirom da samo pobjednici imaju privilegiju objave odgovarajućeg teksta na posebnom odjelu zvanične WWW stranice IARC-a - „International tribune“, i naš rektor će, poslije objave posebne WWW stranice na kojoj je već postavljena informacija o izboru našeg rektora za Naučnika godine 2016., imati priliku da do kraja aprila mjeseca objavi i naučni rad po vlastitom akademskom izboru i usmjerenju unutar ekonomske oblasti.

Misija Međunarodnog Istraživačkog Centra za Dostignuća iz SAD-a je da podržava međunarodnih razvoj nauke, obrazovanja, ekonomije i društvenih oblasti, a u skladu sa zaokruženim aktivnim društvenim, privrednim, istraživačkim, naučnim i obrazovnim radom koji je realizovan u protekle više od četiri decenije, nominacija je bila logičan slijed događaja za rektora, Prof.dr. Ibrahima Jusufranića, a za tako nešto da je dovoljno pogledati stranicu sa rektorovom biografijom na zvaničnoj WWW stranici IARC-a na engleskom jeziku: http://achievementscenter.com/Ibrahim-Jusufranic.

Istovremeno, kako je i bilo vidljivo kod onlajn glasanja, naš rektor je zaista ubjedljivo pobijedio na izboru za „Naučnika godine 2016“ osvojivši više od 70% glasova, ali i jednoglasnom odlukom akademskog žirija u SAD-e, koji je imao konačnu riječ kod donošenja konačne odluke o izboru, u odnosu na druge naučne radnike koji su nominovani iz mnoštva zemalja sa svih kontinenata.

problemnatravunu wrote:

DA CRKNEŠ OD SMIJEHA: Rektor Internacionalnog univerziteta Travnik Ibrahim Jusufranić - „Naučnik godine 2016“?!

Međunarodni Istraživački Centar za Dostignuća (IARC) iz Chicaga, Ilionis, Sjedinjenje Američke Države je 3.4.2017.g., po završetku Otvorenog međunarodnog takmičenja za „Naučnika godine 2016“ u kategoriji „Društvenih nauka“, za područje „Ekonomije“, proglasio Rektora, IUT-a, Akademika, Prof.dr. Ibrahima Jusufranića za „Naučnika godine 2016“...

Uz čestitke od strane Izvršnog direktora IARC-a, Linde Lyons i direktora takmičenja, Geoffa Wellsa, rektor je nagrađen počasnom diplomom za pobjednika i posebnim amblemom „Naučnik godine 2016 - Pobjednik“, a obzirom da samo pobjednici imaju privilegiju objave odgovarajućeg teksta na posebnom odjelu zvanične WWW stranice IARC-a - „International tribune“, i naš rektor će, poslije objave posebne WWW stranice na kojoj je već postavljena informacija o izboru našeg rektora za Naučnika godine 2016., imati priliku da do kraja aprila mjeseca objavi i naučni rad po vlastitom akademskom izboru i usmjerenju unutar ekonomske oblasti.

Misija Međunarodnog Istraživačkog Centra za Dostignuća iz SAD-a je da podržava međunarodnih razvoj nauke, obrazovanja, ekonomije i društvenih oblasti, a u skladu sa zaokruženim aktivnim društvenim, privrednim, istraživačkim, naučnim i obrazovnim radom koji je realizovan u protekle više od četiri decenije, nominacija je bila logičan slijed događaja za rektora, Prof.dr. Ibrahima Jusufranića, a za tako nešto da je dovoljno pogledati stranicu sa rektorovom biografijom na zvaničnoj WWW stranici IARC-a na engleskom jeziku: http://achievementscenter.com/Ibrahim-Jusufranic.

Istovremeno, kako je i bilo vidljivo kod onlajn glasanja, naš rektor je zaista ubjedljivo pobijedio na izboru za „Naučnika godine 2016“ osvojivši više od 70% glasova, ali i jednoglasnom odlukom akademskog žirija u SAD-e, koji je imao konačnu riječ kod donošenja konačne odluke o izboru, u odnosu na druge naučne radnike koji su nominovani iz mnoštva zemalja sa svih kontinenata.