Za svaku temu ponesto iz ovog clanka:
Rihtman, inače mikrobiolog po struci, upozorava i na određenu vrstu odgovornosti naprednih i bogatih zemalja da omoguće siromašnijim zemljama da dođu što prije do cjepiva, jer nam je svima u interesu da pandemija stane.
Inače, ovaj bh. naučnik, koji živi u Coventryju u Velikoj Britaniji i radi za Univerzitet Warwick, u žižu ovdašnje javnosti došao kao jedan od dobrovoljaca koji je u testnoj fazi primio Astra Zeneka (Oksford) vakcinu protiv koronavirusa.
Svoju odluku pojasnio je kratkim obrazloženjem da se više plašio da se ne zarazi koronavirusom, nego da primi vakcinu.
„Već od početka pandemije bilo je jasno da je jedini način da se ovo završi razvijanje vakcine, a s obzirom da sam u nauci, znam koliko je teško naći dobrovoljce za istraživanja. Tako da kad već nisam radio direktno na vakcini, riješio sam da učestvujem kao dobrovoljac“, rekao je Rihtman.
Pola godine kasnije s njim smo razgovarali neposredno nakon što je Velika Britanija 8. decembra bila prva zemlja u svijetu koja je počela s masovnim cijepljenjem Pfizerovim cjepivom protiv COVID -19, a kako bi nam pojasnio način djelovanja samog cjepiva u zaštiti od zaraze.
„Također znamo da virus koji izaziva COVID-19
ne mijenja bjelančevine na svojoj membrani, preko kojih ih antitijela prepoznaju, u toj mjeri da bi učinio vakcinu kratkotrajnom, kao sto to radi, na primjer, virus gripe. Zato su naučnici optimistični da bi vakcina mogla da da dugotrajnu zaštitu, ali to se mora pokazati i u praksi“, navodi Rihtman.
https://inforadar.ba/bh-naucnik-branko- ... K55vkMB0PU
.
