O kojem se obrisanom selu radi?fortaleza wrote: ↑22/04/2024 12:19Nije na čovjeku da kažnjava.Bosanac sa dna kace wrote: ↑22/04/2024 09:59Nije pustio niz vodu, nego kaznio....bili su užasno tvrdoglavi svo vrijeme, a i danas su...
Nije, nije, pa eno kažnjavaju ni dužne ni krive one u Gazi...fortaleza wrote: ↑22/04/2024 12:19Nije na čovjeku da kažnjava.Bosanac sa dna kace wrote: ↑22/04/2024 09:59Nije pustio niz vodu, nego kaznio....bili su užasno tvrdoglavi svo vrijeme, a i danas su...
VAŽAN PROCES
Započeto utvrđivanje granice između Armenije i Azerbejdžana: Korak ka historijskom miru
Armenija i Azerbejdžan saopćili su kako su i zvanično započeli proces utvrđivanja konačnog oblika granice što bi trebao predstavljati dio napora za normalizaciju odnosa između dvije zemlje.
Nešto ranije, premijer Armenije Nikol Pašinjan pristao je na zahtjev Bakua da vrati četiri pogranična sela koja su bila dio Azerbejdžana tokom perioda Sovjetskog Saveza. U utorak, ministarstva unutrašnjih poslova obje zemlje saopćile su kako su započele ragraničenja na samom terenu.
"Azerbejdžan je saopćio kako ekspertske grupe provode pojašnjenje koordinata na osnovu geodetske studije terena. S druge strane, Armenija je isključila prenos bilo kojeg dijela suverene teritorije Armenije u Baku kao razultat ovog razgraničenja", piše Daily Sabah.
Također, Pašinjan je pojasnio kako će ruske granične straže, koje su bile raspoređene na spornim područjima od 1992. godine, zamijeniti jermenski vojnici.
"Ruski graničari će se povući iz tog područja, a graničari Armenije i Azerbejdžana će sarađivati kako bi samo čuvali državnu granicu. Razgraničenje predstavlja značajnu promjenu na terenu. Dvije zemlje sada imaju granicu, a ne liniju kontakta, što je znak mira", poručio je premijer Armenije.
Obraćajući se na događaju u Bakuu u utorak, predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev izjavio je kako su ova zemlja i Armenija blizu konačnog mira.
"Blizu smo potpisivanja mirovnog sporazuma kao nikada ranije. Sada imamo zajedničko razumijevanje o tome kako bi mirovni sporazum trebao da izgleda. Samo je potrebno da se pozabavimo detaljima", rekao je Alijev.
Crkva i čitavo selo 'izbrisani' u ponovno osvojenom Nagorno-Karabahu u Azerbejdžanu
Fotografija molitvene seanse unutar Crkve Svetog Jovana Krstitelja u Nagorno-Karabahu objavljena je na Twitteru od strane parlamentarke Azerbejdžana Jale Ahmadove u julu 2021. godine kako bi se demonstrirala, kako je nazvala, "atmosfera etničke i vjerske tolerancije", nakon što je Azerbejdžan ponovo osvojio Sušu, grad poznat u Jermeniji kao Šuši.
Danas ta crkva, izgrađena od strane Armena u 19. vjeku, više ne postoji.
Slika Crkve Svetog Jovana Krstitelja u Suši, Nagorno-Karabahu, fotografisana 2018. godine. Crkva je poznata kao Kanach Zham na Armenskom jeziku.
Slike nedavno objavljene od strane nadzorne grupe Caucasus Heritage Watch ukazuju da je crkva Suša/Šuši, koja je bila omotana skelama veći dio vremena pod azerbejdžanskom kontrolom, srušena zimus 2023-24.
Baku je ponovo preuzeo kontrolu nad Sušom/Šušijem od etničkih armenskih snaga u novembru 2020. godine nakon što je pokrenuo rat kako bi povratio teritoriju međunarodno priznatu kao azerbejdžanska zemlja.
Satelitske fotografije objavljene od strane nadzorne grupe Caucasus Heritage Watch u aprilu 2024. pokazuju uništenje Crkve Svetog Jovana Krstitelja i nekoliko okolnih zgrada.
Dva kilometra južno od izbrisane crkve, satelitske slike objavljene u aprilu otkrivaju da je čitavo selo srušeno do temelja. Danas se na razbijenoj zemlji, gde je nekad stajalo naselje poznato na armenskom kao Karintak, a na azerbejdžanskom kao Dasalti, gradi velika džamija.
Slike prikazuju selo Dasalti/Karintak pre i posle njegovog izbrisanja. Velika konstrukcija je džamija koja se gradi. Strukture južno od džamije možda su sačuvane kako bi služile kao smeštaj za radnike na gradilištu.
Husik Ghulyan, glavni istraživač u Caucasus Heritage Watch-u koji je objavio satelitske slike Dasalti/Karintak, rekao je za RFE/RL, "Mislim da je cilj Azerbejdžana u ovom slučaju bio potpuno srušiti [naselje] kako bi izgradili novo selo za azerbejdžanske raseljene osobe ili druge doseljenike."
Istraživač je rekao da je crkva sela, vidljiva desno od džamije, "pravno zaštićeni objekt kulturnog nasleđa čak i prema azerbejdžanskim zakonima", što je, kako je rekao, "verovatno razlog zašto su je ostavili netaknutu."
Slika Dasalti/Karintak napravljena od strane kanadskog profesora i fotografa Adama Jonesa, koji kaže da je prošetao kroz selo u junu 2015. godine dok je istraživao bazu stena Susa/Šuši.
Dasalti/Karintak, što znači "ispod stjene", kako na azerbejdžanskom, tako i na armenskom jeziku, dobilo je ime po masivnim stjenama koje se uzdižu iznad njega. Selo je bilo mesto gdje su se nalazili prirodni izvori i imalo je historiju poljoprivrede.
Putnik u selo krajem 1890-ih opisao ga je kao naselje gdje "je zemlja plodna, ali usjevi oskudni i slabo rađaju." Lokalni stanovnici, kako je primjetio posmatrač, "sijali su pšenicu, ječam, prasu i druge usjeve." Pod sovjetskom vlašću, selo je bilo domaćin fabrici za proizvodnju svile i fabričkim pogonima za proizvodnju električnih komponenti.
Lokalna žena prolazi kroz Dasalti/Karintak u junu 2015. godine.
Tokom drugog rata za Nagorno-Karabah 2020. godine, selo je postalo ključno bojište pred bitku za Sušu/Šuši. Fotografije napravljene u decembru 2021. pokazuju tragove metaka na zgradama u naselju.
Rupe od metaka na fasadi školske zgrade Dasalti/Karintak (prvi plan) u decembru 2021. godine.
Najnovije slike Dasalti/Karintak napravljene su kada je azerbejdžanski predsednik Ilham Alijev posjetio selo kako bi nadgledao napredak na izgradnji nove džamije. Slike objavljene od strane Alijevljevog kabineta u julu 2023. godine pokazuju da su kuće u naselju tada još uvjek bile netaknute, ali fotografije Alijevljeve posjete selu krajem decembra ne prikazuju široke kadrove pejzaža, što sugerira da je rad na rušenju možda bio u toku več tada.
Azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev (desno) posjećuje gradilište džamije u Dasalti/Karintaku u decembru 2023. godine.
Ali Mozaffari, iranski akademik azerbejdžanskog porijekla koji je viši istraživač na Deakin Univerzitetu u Australiji, kaže da je posljednji navodni napor za brisanjem fizičkih tragova jermenske baštine u Nagorno-Karabahu pitanje koje može da prevazilazi konflikt između Bakua i Jerevana. "Postoji snažan pritisak, predvođen Turskom, za ostvarivanjem ideje o ujedinjenom i povezanom turskom svjetu, i to proširenje ka istoku do kineske granice", rekao je Mozaffari za RFE/RL. "Baština je vrlo važna za opravdanje ove geostrateške vizije", rekao je.
Akademik dodaje da su i Azerbejdžan i Jermenija sprovodili dobro dokumentovanu kulturnu destrukciju, ali kaže da je Baku to činio "šire i sistematičnije."
Lori Hatchadurian, docent na Kornel Univerzitetu i suosnivač Caucasus Heritage Watch-a, kaže da je nadzorna grupa do sada primjetila uništenje 10 kulturnih spomenika unutar azerbejdžanske ponovo osvojene teritorije od 2020. godine i trenutno započinje novu studiju stotina lokacija kulturnog naslijeđa. Ona ukazuje na presedan gotovo potpunog brisanja armenske baštine u azerbejdžanskoj enklavi Naxcivan kao primjer onoga što bi moglo da slijedi u Nagorno-Karabahu.
"Jedna od važnih lekcija naučenih iz slučaja Naxcivan je da potpuno kulturno brisanje zahtjeva vrijeme", rekla je Khatchadurian za RFE/RL. "Rušenje armenskog kulturnog pejzaža u toj regiji odvijalo se tokom decenije, počevši od 1997. godine i trajalo je bar do 2009. godine, a možda čak i do 2011."
Istraživačka grupa kaže da će se, u slučaju Nagorno-Karabaha, "ova tužna priča vjerovatno odvijati tokom mnogo godina."
RFE/RL je zatražio komentar za ovu priču od predsjedničke administracije Azerbejdžana 23. aprila, ali do datuma objavljivanja nije dobio odgovor.
Nista nije dogovarano. Sada dogovaraju razmjene nekih pogranicnih sela, kao i vracanje nekih drugih koje su ili jedni ili drugi okupirali tokom godina. Odlazak armena iz Nagorno Karabaha je po meni slican odlasku Srba iz i oko Sarajevo. Dogadjaj koji nije nuzno rezultat vojnog poraza i direkne bojazni za zivot koliko je isceniran nastup i pritisak kako lokalnih armenskih politicara tako i i onih u Armeniji da se sele i pokazu suzivot nemogucim.
Nema šanse da bi sve mirno prošlo, s obzirom na njihovu međusobnu povijest, a sve ti i govori koji post iznad gdje su srušili crkvu. Tu se ni jedan Armenac neće vratiti, možda više niti prijeći granicu do kraja života.Ja_Ja wrote: ↑25/04/2024 16:31Nista nije dogovarano. Sada dogovaraju razmjene nekih pogranicnih sela, kao i vracanje nekih drugih koje su ili jedni ili drugi okupirali tokom godina. Odlazak armena iz Nagorno Karabaha je po meni slican odlasku Srba iz i oko Sarajevo. Dogadjaj koji nije nuzno rezultat vojnog poraza i direkne bojazni za zivot koliko je isceniran nastup i pritisak kako lokalnih armenskih politicara tako i i onih u Armeniji da se sele i pokazu suzivot nemogucim.
Azerbejdzan je nudio apsolutno sigurnost svim onim koji su ostali te i dan danas ima onih koji su ostali (veoma malo). Medjutim, preovladavalo je misljenje da svi trebaju da se isele sto im je i omoguceno.
Svakako to je odvojena tema od urbicida i kulturcida koji Azerbejdzan trenutno vrsi. On nema nikakvog opravdanja bez obzira sto se cesto pokusava argumentovati da su Armeni isto to ucinili 1990tih godina (sto je tacno). U sustini niko armene iz Nagorna nije pustio niz vodu do oni sami sebe i vodstva iz Armenije. Iluzorni fanatizam koji oni imaju se moze samo porediti sa nasim komsijama. Godinama su se lagali, kreirali neku mitomaniju o sebi, svojoj snagi i u procesu tlacili i uzimali nesto sebi sto nije njihovo. Na kraju su izgubili rat i time okupiranu teritoriju.
Ovdje jos nije kraj. Armenija moze da izgubi jos i vise ukoliko se ne bude pridrzavala potpisane kapitulacije kojom se obavezala da ce dati Azerbejdzanu nesmetan prolazak do Nakhcivana. Mnogi taj dio ili zaboravljaju ili ignorisu, a ponajvise Armeni, samo sto se brko nece tek tako lahko odreci te stavke iz ugovora, tako da me nebi iznenadilo da ukoliko se ne budu mogli dogovoriti da on pokusa vojno da implementira tu stavku.
SLOŽIO SE S IDEJOM
Armenija i Azerbejdžan na pragu historijskog sporazuma, Pašinjan najavio kada bi mogao biti potpisan
Premijer Armenije Nikol Pašinjan govorio je o potpisivanju mirovnog sporazuma s Azerbejdžanom te je rekao kako bi se on mogao potpisati i prije novembra.
Tokom konferencije za novinare u Jerevanu, Pašinjan je rekao kako se slaže s idejom o potpisivanju sporazuma.
"Slažem se sa idejom da se mirovni sporazum potpiše do novembra, a da bi se to dogodilo, svi dogovoreni principi moraju biti sadržani u sporazumu", poručio je Pašinjan.
Naglasio je i kako izražava nadu da će napredak biti postignut na predstojećem sastanku ministara vanjskih poslova Azerbejdžana i Armenije.
Azerbejdžan i Armenija nedavno su postigli sporazum u razmjeni pograničnih teritorija gdje je Armenija ustupila četiri sela Azerbejdžanu.
Tim povodom oglasio se i predsjednik Azerbejdžana Ilham Aliyev koji je rekao kako su Baku i Jerevan na korak do mirovnog sporazuma.
"Blizu smo, a možda i bliže nego ikada ranije potpisivanju mirovnog sporazuma", rekao je azerbejdžanski predsjednik.
Jesi siguran? Problem Armenije i Azera nije u ganicama iz SSSR-a već zbog agresije Armenije na Azere. Btw. Kada ćete vratiti Istru i Rijeku Italijanima jer staljinističko-boljševističke granice ispolirati da svi budu zadovoljni.
Nije mačku o rep jer nedavni sukobi Armena i Azera jesu posljedica zaposjedanja teritorije ranih devedesetih od strane Armenije upadom njihove vojske a Azeri vratili ono što je bilo njihovo a ne zbog granica Staljina. Isto tako onda možemo reći da su i granice prošlost i to možeš okačiti mačku o rep pa prema tome dolazimo do iste polazne tačke.
Nikakve emocije nisu kod mene muslimani vs. kršćani ili obratno ali ako na jednom dijelu kažeš granice treba ispeglati onda taj princip treba da važi i na nekim drugim stranama a ne reći to je prošlost. Pa i granice staljinizma su prošlost kao i upad partizana u Trst i prisvajanje nekih dijelova.Truba wrote: ↑08/05/2024 13:28 shvaćam ja emocije kliksače muslimani krsšćani ovo ono ali toga se treba kloniti mi nismo djeca ovdje niti te provokacije trebaju utjecati na nas
trebaš pokazati snagu i kad tvoji puleni gube baš kao što pokazuješ uzvišenje kad tvoji puleni dobivaju
tu istru što imputiraš opet su komunjare otele italiji nisam ni ja ni niko drugi baš kao što je staljin
gospodar života alfa i omega u CCCP-u prije 100 godina brisao ljude i crtao granice među narodima kako bi posejao seme mržnje kako bi lakše vladao
u dobru se ne uzvisi u zlu se ne ponizi
ko gubi ima da se ljuti ali nam je potreban mir u tom sijelu svijeta te podržavam sve što se te dvije zemlje dogovore
pa i humano preseljenje i trgovinu "svetim" teritorijem
Tom analogijom da li BiH ima alibi za HercegNovi i zašto ne? I ta granica je jednim aktom Đure Pucara prekrojena koji nije potvrdila niti jedna instanca vlasti u tadašnjoj SR.BiH.
nisam nigdje pisao ko ima pravo na šta nego uzroke krvavog sukoba u NK 90tih..
Bosanci i Hercegovci su do tada živjeli u BiH i onda ih jednim aktom neko premjestio u CG. Osmanlije i Dubrovačka republika su već davna prošlost jer ako se vraćamo tako daleko onda treba ići i do iliriskih vremena ko je gdje bio. Ja nemam ništa protiv da se peglaju granice ali onda treba biti principijelan u onome što se traži a ne samo na jednoj strani i ovo ne govorim zbog Armena ili Azera već zbog svoje guzice naravno jer ne bih volio da neko 2029. godine jednim aktom mene i moje premjesti u neku državu.neki wrote: ↑08/05/2024 14:04nisam nigdje pisao ko ima pravo na šta nego uzroke krvavog sukoba u NK 90tih..
A kad već pominješ prekrajanja i poklanjanja granica i taj Herceg Novi (kao i Neum) je Dubrovačka republika poklonila osmanlijama, ako ćemo već šta je starije, koka ili jaje..
za razliku od Herceg Novog, Armeni u regiji NK žive od pamtivijeka
Herceg Novi nikad nije ni bio u BiH, već Sutorina, a u doba Đure Pucara tamo je živjelo par desetina seljaka, kojima BiH ništa nije značila..JovicSA wrote: ↑08/05/2024 14:06Bosanci i Hercegovci su do tada živjeli u BiH i onda ih jednim aktom neko premjestio u CG. Osmanlije i Dubrovačka republika su već davna prošlost jer ako se vračamo tako daleko onda treba ići i do iliriskih vremena ko je gdje bio. Ja nemam ništa protiv da se peglaju granice ali onda treba biti principijelan u onome što se traži a ne samo na jednoj strani i ovo ne govorim zbog Armena ili Azera već zbog svoje guzice naravno jer ne bih volio da neko 2029. godine jednim aktom mene i moje premjesti u neku državu.neki wrote: ↑08/05/2024 14:04nisam nigdje pisao ko ima pravo na šta nego uzroke krvavog sukoba u NK 90tih..
A kad već pominješ prekrajanja i poklanjanja granica i taj Herceg Novi (kao i Neum) je Dubrovačka republika poklonila osmanlijama, ako ćemo već šta je starije, koka ili jaje..
za razliku od Herceg Novog, Armeni u regiji NK žive od pamtivijeka
