Forum Klix.ba

PM72 wrote: ↑21/03/2024 07:58 Jeste li znali da postoji radar koji otkrije tačan položaj minobacača?

Napravicemo samohodni minobacac.

Peacean wrote: ↑21/03/2024 08:03

PM72 wrote: ↑21/03/2024 07:58 Jeste li znali da postoji radar koji otkrije tačan položaj minobacača?

Protivartiljerijski radari nisu novost, oni na osnovu veličine, smjera i brzine projektila izračunaju vjerovatnu tačku izvora čime omogućuju protiv artiljerijski udar. Zato je veoma važno da se odmah promijeni pozicija nakon ispaljivanja.

Tačno samo nije lagan posao promjeniti poziciju...nije to staviš minobacač,rasklopiš nogare i udri...to možeš sa malim kalibrima recimo 60 mm a ovi 82,120 je posao za više ljudi i više vremena

PM72 wrote: ↑21/03/2024 08:09

Peacean wrote: ↑21/03/2024 08:03

PM72 wrote: ↑21/03/2024 07:58 Jeste li znali da postoji radar koji otkrije tačan položaj minobacača?

Protivartiljerijski radari nisu novost, oni na osnovu veličine, smjera i brzine projektila izračunaju vjerovatnu tačku izvora čime omogućuju protiv artiljerijski udar. Zato je veoma važno da se odmah promijeni pozicija nakon ispaljivanja.

Tačno samo nije lagan posao promjeniti poziciju...nije to staviš minobacač,rasklopiš nogare i udri...to možeš sa malim kalibrima recimo 60 mm a ovi 82,120 je posao za više ljudi i više vremena

Imaš iskustva sa minobacačima u ratu, njihovim ispaljivanjima mina, brzim promjenama položaja, i sl. ili si samo pročitao negdje da je tako?

HelaS wrote: ↑21/03/2024 08:13

PM72 wrote: ↑21/03/2024 08:09

Peacean wrote: ↑21/03/2024 08:03

Protivartiljerijski radari nisu novost, oni na osnovu veličine, smjera i brzine projektila izračunaju vjerovatnu tačku izvora čime omogućuju protiv artiljerijski udar. Zato je veoma važno da se odmah promijeni pozicija nakon ispaljivanja.

Tačno samo nije lagan posao promjeniti poziciju...nije to staviš minobacač,rasklopiš nogare i udri...to možeš sa malim kalibrima recimo 60 mm a ovi 82,120 je posao za više ljudi i više vremena

Imaš iskustva sa minobacačima u ratu, njihovim ispaljivanjima mina, brzim promjenama položaja, i sl. ili si samo pročitao negdje da je tako?

Naravno da imam i ne pričam napamet.

PM72 wrote: ↑21/03/2024 08:17

HelaS wrote: ↑21/03/2024 08:13

PM72 wrote: ↑21/03/2024 08:09

Tačno samo nije lagan posao promjeniti poziciju...nije to staviš minobacač,rasklopiš nogare i udri...to možeš sa malim kalibrima recimo 60 mm a ovi 82,120 je posao za više ljudi i više vremena

Imaš iskustva sa minobacačima u ratu, njihovim ispaljivanjima mina, brzim promjenama položaja, i sl. ili si samo pročitao negdje da je tako?

Naravno da imam i ne pričam napamet.

Minobacači, pa čak i oni kalibra 120 mm su pješadijsko oruđe.

Jedna minobacačka četa (baterija) u sastavu bataljona motorizovane, ili brdske pješadije, odnosno u sastavu brigade, ako nema dovoljan broj minobacača.

Haubice kalibra 122 mm, 152 mm i 155 mm su artiljerijska oruđa za podršku.

Dakle, jedan bataljon (divizion) u sastavu brigade, odnosno u sastavu divizije, ako nema dovoljan broj haubica.

Brza promjena pozicije je upravo najveća prednost samohodnih artiljerijskih sistema nad klasičnim vučenim. Zato se sve više razvijaju takvi sistemi širom svijeta. Minobacači nisu izuzetak, i čudi me da kao proizvođači tih sistema još uvijek nemamo neku verziju koja bi se montirala na vozilo pa makar to bilo neko frankenštajn rješenje.

Ne bih se složio za samohodke, mislim da su se one najviše pokazale jer mogu brzo da napuste vatrenu poziciju i izbjegnu kontra artiljeriju.

Ko ima znanja i iskustva, dal zna odgovor koliko treba napadnutoj strani da otkrije položaj sa kojeg je napadnuta. Gledao sam par klipova sa samohotkama, po meni, to i nije toliko brzo, treba mu bar 10-15 minuta da se one nogare hidraulikom namjeste u stabilan položaj u zemlju za opaljenje , i isto toliko nakon opaljenja da se skupe na kamion,
U situaciji kada ste opalili, i zelite da bježite, a one nogare polagano se vraćaju u početni položaj na kamion čitavih 10 minuta, a sekunda izgleda ko godina, dal u tih 10 minuta dok čekate sklapanje nogara suprotna strana je možda već detektirala vaš položaj i izvršila protvudar na vas

iz zadnje klupe wrote: ↑21/03/2024 08:35

Ne bih se složio za samohodke, mislim da su se one najviše pokazale jer mogu brzo da napuste vatrenu poziciju i izbjegnu kontra artiljeriju.

Ko ima znanja i iskustva, dal zna odgovor koliko treba napadnutoj strani da otkrije položaj sa kojeg je napadnuta. Gledao sam par klipova sa samohotkama, po meni, to i nije toliko brzo, treba mu bar 10-15 minuta da se one nogare hidraulikom namjeste u stabilan položaj u zemlju za opaljenje , i isto toliko nakon opaljenja da se skupe na kamion,
U situaciji kada ste opalili, i zelite da bježite, a one nogare polagano se vraćaju u početni položaj na kamion čitavih 10 minuta, a sekunda izgleda ko godina, dal u tih 10 minuta dok čekate sklapanje nogara suprotna strana je možda već detektirala vaš položaj i izvršila protvudar na vas

Sto se iskustva tice, cini mi se da je ono nase totalno irelevatno za danasnje ratovanje i upotrebu radarskih i iizvidjackih sistema.
Kod mene pored kuce, citav rat bila baterija minobacaca koja je permanentno djelovala, nikad ih nisu uspjeli locirati

HelaS wrote: ↑21/03/2024 07:53

Iceplayer wrote: ↑21/03/2024 00:32

HelaS wrote: ↑20/03/2024 23:10

U ovom našem zadnjem, nesretnom ratu, čini mi se da su minobacači napravili najviše zla. Po Sarajevu jesu haubice s brda, ali i 120-ka može daleko dobaciti, a mnogo je mobilnija od nezgrapne haubice, ili tenkova, i sl. Po brdsko-planinskom dijelu BiH, minobacačima nema ravnog oruđa.

Sve zavisi od načina ratovanja i misije koju je neophodno izvršiti, nema jednog oružja za sve, već koje je idealnije i bolje za datu misiju, što vrijedi od puške do aviona...

Hvala na pouci, nisam znao

Ništa, samo pitaj

Peacean wrote: ↑21/03/2024 08:32 Brza promjena pozicije je upravo najveća prednost samohodnih artiljerijskih sistema nad klasičnim vučenim. Zato se sve više razvijaju takvi sistemi širom svijeta. Minobacači nisu izuzetak, i čudi me da kao proizvođači tih sistema još uvijek nemamo neku verziju koja bi se montirala na vozilo pa makar to bilo neko frankenštajn rješenje.

Ti stvarno, ti ozbiljno misliš da smo dio svijeta, ma i treća inžinjerska liga !?

Ništa, ali ništa u BiH nije osmišljeno, a čak ni samostalno kopirano. Mi smo dal'sedma, dal' osma liga (ako tako nešto postoji). Lutke od krpe bez trunke ideje, ...

Nedavno je ovdje bila priča o munobacaču 120 (ili 80) mm, postavljenoj na "pickup".
Hidraulički bi se spustio MB sa bazom (pickup stoji na svoim točkovima). Nakon dvije, trii ispaljene mine, MB se diže, a pickup napušta položaj, sa MB i bazom koja ne mora sasvim ni da se digne. Dovoljno je da se odigne sa zemlje i pickup nastavlja dalje.

Za nas je ovakva konstrukcija slijetanje na Mars, ako ne i više.

Treba li napomenuti da pickup ni trenutka ne prima silu trzanja MB.

Hrmpallier wrote: ↑22/03/2024 21:40

Peacean wrote: ↑21/03/2024 08:32 Brza promjena pozicije je upravo najveća prednost samohodnih artiljerijskih sistema nad klasičnim vučenim. Zato se sve više razvijaju takvi sistemi širom svijeta. Minobacači nisu izuzetak, i čudi me da kao proizvođači tih sistema još uvijek nemamo neku verziju koja bi se montirala na vozilo pa makar to bilo neko frankenštajn rješenje.

Ti stvarno, ti ozbiljno misliš da smo dio svijeta, ma i treća inžinjerska liga !?

Ništa, ali ništa u BiH nije osmišljeno, a čak ni samostalno kopirano. Mi smo dal'sedma, dal' osma liga (ako tako nešto postoji). Lutke od krpe bez trunke ideje, ...

Nedavno je ovdje bila priča o munobacaču 120 (ili 80) mm, postavljenoj na "pickup".
Hidraulički bi se spustio MB sa bazom (pickup stoji na svoim točkovima). Nakon dvije, trii ispaljene mine, MB se diže, a pickup napušta položaj, sa MB i bazom koja ne mora sasvim ni da se digne. Dovoljno je da se odigne sa zemlje i pickup nastavlja dalje.

Za nas je ovakva konstrukcija slijetanje na Mars, ako ne i više.

Treba li napomenuti da pickup ni trenutka ne prima silu trzanja MB.

Kake veze ima BiH sa ovim frankenštajn rješenjima, ne kontam?

Igman u 2023. godini imao veće prihode nego 2022 godine za nekih 8 miliona KM i to u visini od 133.856.574,00 KM i nešto manju dobit nego prošle godine u visini od 2.697.757 KM. Imaju 1412 zaposlenih.

Pretis u 2023. godini povećao prihode za nekih 25 miliona KM u odnosu na prošlu godinu te ostvario prihode u visini od 76.544.349,00 KM i dobit od 10.895.354,00 KM, što je duplo više nego 2022. godine. Odličan skok. Imaju 451 zaposlenih radnika. Takođe iz izvještaja se vidi da su prošle godine imali velika ulaganja u postrojenja i opremu, cca 9 miliona KM.

Bas me interesuje koji je trenutni max domet-kapacitet Pretisa bez nekog kapitalnog ulaganja od barem30-40 miliona, jel to 100 miliona, 120 miliona , mozda čak više prihoda, zna se da je KONES, dio koji je proizvodio rakete, JNA stravnila do zadnje cigle,

iz zadnje klupe wrote: ↑25/03/2024 11:40 Bas me interesuje koji je trenutni max domet-kapacitet Pretisa bez nekog kapitalnog ulaganja od barem30-40 miliona, jel to 100 miliona, 120 miliona , mozda čak više prihoda, zna se da je KONES, dio koji je proizvodio rakete, JNA stravnila do zadnje cigle,

Prethodne 2022. godine su imali ugovorne obaveze od 86.843.295,00 KM, dok su na kraju 2023. godine imali ugovoreno 181.365.313,00 KM, što znaći da će se ove godine raditi životom.Na zalihama imaju tri puta više sirovina i materijala nego 2022. godine, a pretpostavljam da su onim ulaganjima od 9 miliona rješili neka uska grla u proizvodnji i stvorili pretpostavke da ispune ugovorene obaveze. Vidićemo rezultat na kraju.

I TRZ Hadžići živnuo. Ostvarili prihode u visini od 11.316.377,00 KM, duplo više nego prošle godine. Dobit je minimalna i iznosi 72.015,00 KM, malo manje nego prošle godine. Imaju 238 zaposlenih i uduplali zalihe za proizvodnju.

TRZ Hadžići živnuo
Koliko se, ako uopšte, njihov proizvodni program preklapa sa remontnim zavodom Bratunac ( koji je u stvari originalni TRZ Hadžići, pošto su sve mašine dislocirane iz Hadžića u Bratunac), a ovi u Bratuncu prave i upaljače ko ovi iz Binasa, što mislim da predratni TRZ nije radio, već se samo bavio remontom, što mu i ime kaže ( ovi u Bratuncu imaju 15 miliona prihoda i skoror 400 zaposlenih u 2022. godini, zavrsni za 2023. godinu nisam vidio, valjda su prodali Etiopiji par transportera u 2023 godini)

iz zadnje klupe wrote: ↑26/03/2024 14:11 TRZ Hadžići živnuo
Koliko se, ako uopšte, njihov proizvodni program preklapa sa remontnim zavodom Bratunac ( koji je u stvari originalni TRZ Hadžići, pošto su sve mašine dislocirane iz Hadžića u Bratunac), a ovi u Bratuncu prave i upaljače ko ovi iz Binasa, što mislim da predratni TRZ nije radio, već se samo bavio remontom, što mu i ime kaže ( ovi u Bratuncu imaju 15 miliona prihoda i skoror 400 zaposlenih u 2022. godini, zavrsni za 2023. godinu nisam vidio, valjda su prodali Etiopiji par transportera u 2023 godini)

Osim što se zovu "remontni" nemaju baš nekih dodirnih tačaka. Core biznis i jedne i druge firme bi trebao biti remont naoružanja, a time se u biti najmanje bave.

Koliko sam upratio TRZ Bratunac uglavnom sklapa upaljače od komponenti koje za njih proizvodi firma Guma Co doo Bugojno. Malo šta u tom segmentu oni proizvode.

TRZ je proizvodio šljemove.

I to uopšte neloše. NATO standard.

Šta je sa tom komponentom proizvodnje TRZ-a?

Ko je ta guma doo bugojno, o njima berko zecevic daje hvalospjeve, a on nije tip covjeka kojii lako daje hvalospjeve, ja znam za slucaj bivseg dir binasa koji kad ga je fed vlada smijenila prije par godina, pokrenuo indentican program kao binas, samo u privatnoj reziji, jel to guma doo?

iz zadnje klupe wrote: ↑26/03/2024 16:11 Ko je ta guma doo bugojno, o njima berko zecevic daje hvalospjeve, a on nije tip covjeka kojii lako daje hvalospjeve, ja znam za slucaj bivseg dir binasa koji kad ga je fed vlada smijenila prije par godina, pokrenuo indentican program kao binas, samo u privatnoj reziji, jel to guma doo?

Evo šta kaže Zečević

U gradu Bugojnu postoji privatna firma Guma-co d.o.o. čija je osnovna djelatnost također proizvodnja upaljača za municiju. Ta firma posjeduje izvanredan proizvodni mašinski park, odličnu opremu za testiranje komponenti upaljača, odlična rješenja vitalnog sigurnosno-armirajućeg sistema upaljača. Firma Guma-co d.o.o. ima dobru kooperaciju sa nekoliko firmi iz inostranstva i nekoliko realiziranih upaljača vrhunskih performansi.

Firma koja nije imala neke finansijske rezultate, da bi 2022 godine imala oko 600 000 KM prihoda i solidnu dobit. Ima jednog zaposlenog. Ne znam jeli se šta promjenilo u međuvremenu. Ima, bar po fotografijama, respektabilan mašinski park

Evo prema pisanju Avaza prvi BH-dronovi idu na usavrsavanje. Samo su daleko od onih sofisticiranih sto ih je Zuke nagovjestio. Ali su ipak nasi su naaassii.

https://www.avaz.ba/vijesti/bih/894506/ ... avrsavanju

hamdi wrote: ↑28/03/2024 17:57 Evo prema pisanju Avaza prvi BH-dronovi idu na usavrsavanje. Samo su daleko od onih sofisticiranih sto ih je Zuke nagovjestio.

https://www.avaz.ba/vijesti/bih/894506/ ... avrsavanju

Ovi drugi su još prije 2 godine išli na usavršavanje u Tursku

Kako je novi direktor preporodio bh. firmu i povećao prihode za 13 puta u dvije godine

https://www.biznisinfo.ba/kako-je-novi- ... je-godine/



Vijest koju smo objavili jučer, da je kompanija iz oblasti namjenske industrije Tehnički remontni zavod (TRZ) Hadžići udvostručila prihode u prošloj godini, izazvala je mnogo pozitivnih reakcija.
Ukupni prihodi TRZ-a narasli su lani na 11,3 miliona KM, sa 5,5 miliona koliko su bili 2022. godine.

No, zanimljivo je pogledati još jednu činjenicu. Riječ je o kompaniji koja je godinama poslovala u gubicima i praktično bila na rubu propasti. Mnogi su joj već predviđali stečaj, piše BiznisInfo.ba.

Poređenja radi, 2021. godine prihodi su bili tek oko 860 hiljada KM, a firma je imala gubitak od oko 647 hiljada maraka. Godine 2020. prihodi su bili još manji, a gubitak je iznosio oko 430 hiljada KM.

No, sve se mijenja dolaskom novog direktora – Isme Hebibovića. Hebibović je odmah po dolasku započeo s uvođenjem reda i razvojem kompanije, a novi izvještaji pokazuju koliko je bio uspješan.

Nakon više godina poslovnog mučenja, gubitaka i poslovanja na ivici opstanka, kompanija je dobila nove ugovore i povećala broj radnika, te prihodovala milione maraka i počela redovno ostvarivati dobit.

Već dvije godine TRZ posluje pozitivno a prihodi – kako smo već pokazali – drastično rastu. Za dvije godine prihodi su povećani za čak 13 puta.

I druge kompanije posluju uspješno – Pretis, Unis Ginex, PTG i tako dalje. No, uspjeh TRZ-a je veći time što se radilo o “otpisanoj” kompaniji.